Ne morate imati 65 godina da biste ostvarili penziju, evo i kako

Iako je zakonom definisano da za dobijanje minimalne penzije u FBiH treba imati najmanje 15 godina staža, ovo pravo moguće je ostvariti i s tri godine staža manje.

Dakle, u FBiH nakon napunjenih 65 godina starosti penziju mogu primati i osobe koje su aktivno radile svega 12 godina, ali pod jednim uslovom. Ovo pravilo vrijedi samo za one koji imaju 62 godine ili manje.

Koja su prava i pravila

Naime, stanovnici FBiH kojima za penzionisanje nedostaju tri godine radnog staža, a imaju 62 ili manje godina, mogu ostvariti penziju bez novog zaposlenja, i to tako da im Služba za zapošljavanje dokupi potrebni staž.

Kako je definisano Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj bezbjednosti nezaposlenih osoba, Služba za zapošljavanje može dokupiti najviše do tri godine staža.

Prema spomenutom zakonu, nezaposlena osoba kojoj nedostaju do tri godine staža ima pravo da joj se uplati penzijsko i invalidsko osiguranje sve do ispunjenja uslova za starosnu, prijevremenu ili povoljniju penziju.

Cilj ove zakonske odredbe je omogućiti dostojanstven odlazak u penziju osobama koje su godinama radile, ali iz različitih razloga nisu uspjele ostvariti puni staž, a uslov je da sve to vrijeme bude prijavljena na Službu za zapošljavanje.

To pravo odnosi se i na posebne kategorije, uključujući ratne vojne invalide, pripadnike Oružanih snaga, dobitnike ratnih priznanja i odlikovanja…

Prema navedenom zakonskom propisu, nezaposlena osoba koja je prijavljena nadležnoj ustanovi za zapošljavanje, a kojoj nedostaju do tri godine penzijskog staža za sticanje uslova za starosnu penziju u smislu Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, mora provesti to vrijeme u osiguranju, a najranije od 29. decembra 2000., kada je ovaj propis stupio na snagu, piše Večernji list.

Zahtjev za ostvarivanje prava na uplatu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje podnosi nezaposlena osoba u Službi za zapošljavanje prema mjestu prebivališta i on se kompletira u toj službi.

Potvrda o dokazu

Prilikom podnošenja zahtjeva potrebno je dostaviti formular zahtjeva za dokup staža (svojeručno potpisan od podnosioca, fizičke osobe – nezaposlene osobe); originalnu radnu knjižicu ili ovjerenu kopiju, odnosno izjavu o izgubljenoj ili uništenoj radnoj knjižici te, umjesto nje, potvrdu o podacima registrovanim u matičnoj evidenciji nadležne službe za penzijsko i invalidsko osiguranje kao dokaz staža osiguranja.

Potvrdu o dokazu statusa nezaposlene osobe (potvrda iz činjenica iz službene evidencije) opštinske kancelarije za rad daje nadležna služba rada u FBiH.

Uz navedeno, potrebno je dostaviti i saglasnost za uračunavanje posebnog staža u penzijski staž, plus potvrdu o dokazu pripadnosti Oružanim snagama (Federalno ministarstvo odbrane, FMUP), a za one kategorije penzija gdje postoji zakonska mogućnost da se on i uračuna u ukupan penzioni staž – 62 godine starosti i 40 godina penzijskog staža i 65 godina starosti i 20 godina penzijskog staža.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri očekuju vanredno avgustovsko povećanje penzije

Predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske Ratko Trifunović rekao je danas u Kozarskoj Dubici da očekuje da će avgustovska penzija biti vanredno povećana.

“Penzije su redovno usklađene u skladu sa Zakonom o penzijsko-invalidskom osiguranju od januara za šest procenata, očekujemo da će avgustovska penzija biti vanredno povećana. Imamo dogovor sa rukovodstvom Republike Srpske, a koliko će to povećanje biti zavisi od prihoda koji se ostvare u budžetu”, rekao je Trifunović, prenosi Srna.

On je dodao da se nada da će penzioneri biti zadovoljni tim povećanjem.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Kada treba promijeniti navike i brinuti o zdravlju

Uspostavljanje dosljednih, zdravih navika tokom naznačenog perioda može značajno smanjiti dugoročni rizik i poboljšati kvalitet života.

Neko vrijeme ne brinemo o zdravlju, ali dođu i faze kada je fokus potpuno na toj temi. Organizam ne funkcioniše kao ranije, pa su potrebne korekcije ponašanja i navika. Tako su istraživači iz Finske ispitali ovu temu i došli do zaključka da je decenija između 36. i 46. godine kritično vrijeme za oblikovanje budućeg zdravlja.

“Decenija, odnosno godine između 36. i 46. godine su važne jer predstavljaju most ka kasnijim godinama života”, rekla je dr Anđela Vilson, ginekolog, prenosi New York Times, navodeći da se rizik od raznih bolesti povećava, a prevencija, rana dijagnoza i intervencija su od najveće važnosti upravo u tom periodu.

Studija je pratila nekoliko stotina djece rođene u finskom gradu Jivaskila 1959. godine, sve do njihovih ranih 60-ih, a podaci o mentalnom i fizičkom zdravlju prikupljani su kada su učesnici imali 27, 36, 42, 50 i 61 godinu.

Alkohol, duvan i manjak fizičke aktivnosti štetni

Istraživači su procjenjivali njihov krvni pritisak, obim struka, nivo šećera u krvi, holesterol i druge masnoće u krvi, dok su učesnici odgovarali na pitanja o svom psihološkom blagostanju.

Autori studije su bilježili da li su pušili, prekomjerno konzumirali alkohol ili vježbali manje od jednom sedmično, u bilo kom trenutku. Ove tri navike podstakle su mentalne i fizičke tegobe, koje su se često osjećale već u 36. godini.

“Nalazi ističu važnost rješavanja rizičnih zdravstvenih ponašanja, kao što su pušenje, prekomjerno pijenje i fizička neaktivnost, što je ranije moguće, kako bi se spriječilo da se šteta koju nanose nagomila tokom godina, kulminirajući lošim mentalnim i fizičkim zdravljem u kasnijem životu“, rekla je vodeća autorka studije Tija Kekalainen, zdravstvena naučnica koja se bavi starenjem.

Smanjenje unosa alkohola smanjuje rizik od hipertenzije, bolesti jetre, određenih vrsta raka i poboljšava san i mentalno zdravlje. Prestanak pušenja smanjuje kardiovaskularni rizik, rizik od raka, poboljšava funkciju pluća i produžava očekivani životni vijek.

“Kada su u pitanju kardiovaskularne bolesti ili dijabetes, na primjer, oni koji žele da smanje svoj rizik obično se fokusiraju na faktore ponašanja kao što su ishrana i fizička aktivnost”, rekla je epidemiolog Majan Jičak-Sade.

Sitnice koje puno znače

Prema njenim riječima, čak i male promjene u svakodnevnom životu – kao što je poboljšanje ventilacije tokom kuvanja ili hodanje umjesto vožnje kada je to moguće – mogu značajno smanjiti ove štetne izloženosti i posljedično smanjiti kardiovaskularni rizik.

Internista dr Sandžaj Sinha rekao je da je važno izbjegavati pušenje i alkohol te uspostaviti dobre navike kada je riječ o vježbanju, ishrani i spavanju – ali ne nužno samo između 36. i 46. godine. Čak i male fizičke aktivnosti mogu pomoći u poboljšanju fizičkog i mentalnog zdravlja.

“Ne slažem se da postoji magična decenija za ozdravljenje, već – što ranije, to bolje”, rekao je za The Post, dodajući da je ključno biti proaktivan prije nego što nivoi hormona prirodno opadnu, što otežava promjenu rutina.
Niži nivo testosterona „može dovesti do postepenog smanjenja mišićne snage ili nivoa energije“, objasnio je Sinha.

“Većina žena još nije u menopauzi, ali kada se to desi – a prosječna starost je oko 51 godine – mogu se javiti problemi sa spavanjem, bolovi u zglobovima, manjak energije, mentalna magla. Uobičajeno je da se osjete kumulativni efekti životnih izbora, poput povećanja tjelesne težine, povišenog pritiska, umora i ukočenosti, između 36. i 46. godine, a ključ nije u savršenstvu – već u preduzimanju akcije”, navela je Sinha.

(Izvor vijesti: Politika)

Podijeli tekst sa drugima na:

Delić optužuje penzionere, a oni njega: Ko je kriv za propale pregovore?

Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić je na posljednjoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH okrivio predstavnike penzionera da “nisu ispoštovali dogovoreno” na radnoj grupi za izmjene Zakona o PIO-u

Predstavnici penzionera u Federaciji BiH traže da se izmijene parametri usklađivanja penzija i da se umjesto sadašnjih 50 posto od bruto domaćeg proizvoda i 50 posto od indeksa potrošačkih cijena, kao faktori za usklađivanje penzija uzimaju 60 posto od prosječne neto plate u Federaciji BiH i 40 posto od troškova života.

Tako je rečeno i u radnoj grupi koja je prošle godine formirana zbog izmjena Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, a koju je Vlada FBiH raspustila, odnosno, resorno ministarstvo, jer im se nisu svidjeli predloženi parametri.

Grupa nije uspjela da postigne konsenzus

“Kao što znate, prethodno je bila formirana radna grupa koja je radila na izmjenama i dopunama Zakona o PIO-u. Nažalost, ta grupa nije uspjela da postigne konsenzus iako smo imali dogovor sa predstavnicima Saveza penzionera, njihovi predstavnici u toj radnoj grupi nisu ispoštovali ono što se dogovorilo. U međuvremenu je jedan od članova te radne grupe preminuo i ta grupa je raspuštena”, kazao je Delić zastupnicima odgovarajući na njihova pitanja.

Penzioneri: Delić ne govori istinu

“Što se tiče radne grupe, mi smo imali dva člana ispred Saveza. Tačno je da je jedan umro, ali radna grupa je trebala to da završi do kraja decembra 2024. godine, prijedlog izmjena i dopuna zakona, da se dostavi Vladi FBiH da bi ona do kraja šestog, eventualno sedmog mjeseca poslala u Parlament FBiH. Znači taj čovjek je tada bio živ i meni je žao što je umro, otišao, ali on je svoj posao uradio. Drugo, radna grupa ima čini mi se 11 članova i ima glasanje i većina odlučuje. Demokratija je vrlo čudna stvar. Nema veze s nama. Iznošenje takvih stvari mislim da ne ide u prilog nikome, niti Savezu, niti Vladi, niti ministarstvu. Jer to nije tačno”, govori Haso Halilović, predsjednik Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera Tuzlanskog kantona.

Dodaje kako su oni imali svoj prijedlog za buduće parametre kod povećanja penzija.

Mi ni za što nismo krivi

“Mi iz Saveza FBiH smo išli sa 70 posto od prosječne neto plaće u FBiH i 30 posto troškova života, pa smo sišli na 60:40 i rekli da je to nešto što je prihvatljivo i ekonomski za sve, ali je ministarstvo bilo raspoloženo da bude 50:50. Mislim da ćemo uspjeti da taj odnos bude 60:40. Mi ni za što nismo krivi. Najveći je problem nespremnost Vlade, Ministarstva, da se ozbiljno pozabavi ovim pitanjem. Stiče se utisak kako Vlada želi sve ovo da prenese u narednu godinu. Tražit ćemo hitnu sjednicu Upravnog odbora Saveza FBiH”, kaže Halilović.

Razgovarali smo i sa Mustafom Trakićem, predsjednikom Saveza udruženja penzionera Zeničko-dobojskog kantona.

“Delić brani sebe, ali nije rekao da su bili zakovanog stava i da smo zbog toga prestali. Da su ponudili 50:50 i mi smo rekli da na to nećemo pristati. Rekli smo da možemo 60:40 posto i oni su raspustili grupu, on je formirao grupu mi smo samo dali ljude. Čekamo sjednicu Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH da vidimo kako i šta dalje”, kaže Trakić.

Suština izmjena Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju jeste i da se omogući vanredno povećanje penzija u ovoj godini.

(Izvor vijesti: Faktor)

Podijeli tekst sa drugima na:

Vreli dani traže laganu hranu: Ovo morate izbaciti sa menija

Kada temperature pređu 30 stepeni, naše tijelo instinktivno traži nešto lagano, osvježavajuće i bogato tečnošću.

Ipak, mnogi od nas i dalje posežu za hranom koja dodatno zagrijava organizam, dehidrira ga ili ga nepotrebno opterećuje.

Ako vam je stalno vruće, osjećate se tromo ili naduveno, možda je vrijeme da obratite pažnju na to šta jedete i šta biste mogli da promijenite – makar tokom ljetnjih mjeseci.

Evo nekoliko namirnica koje bi trebalo da izbjegavate tokom ljeta – i zdravije alternative koje možete izabrati umjesto njih:

1. Teška, masna i pržena hrana

Primjeri takve hrane su: pohovano meso, ćevapi, hamburgeri, pomfrit, burek…

Ova hrana zahtijeva dosta energije za varenje i dodatno zagrijava tijelo. Često se konzumira uz bijeli hljeb i gazirane napitke, što dodatno doprinosi osjećaju težine i umora.
Umjesto toga, birajte lakše izvore proteina kao što su grilovana piletina, tunjevina iz konzerve, jaja ili sočivo. Uparite ih sa svježim salatama, kus-kusom, integralnom tjesteninom ili kuvanim povrćem. Odličan izbor su i hladne salate sa kinoom ili pirinčem.

2. Slatkiši i deserti puni šećera

Čokoladice, industrijski kolači, krofne i sladoledi puni pavlake – sve su to poslastice koje volimo, ali ljeti nisu najbolja opcija.

Rafinisani šećer može izazvati dehidraciju i nagli pad energije poslije kratkog “šećernog skoka”. Ako ih često jedete tokom ljeta, osjećaj umora i žeđi biće izraženiji.

Zdravije opcije su: smrznuto voće, domaći smuti, svježa lubenica, breskva ili nekoliko kockica crne čokolade.

Probajte i tzv. “nice cream” – brzinski sladoled od zamrznute banane i malo kakao praha, bez dodatog šećera.

3. Alkohol i jako zaslađena pića

Pivo, kokteli, gazirani sokovi i kupovni ledeni čajevi samo dodatno dehidriraju tijelo i opterećuju ga, posebno ako ste izloženi suncu. Kratkoročno mogu djelovati osvježavajuće, ali ubrzo izazivaju iscrpljenost i pojačanu žeđ.

Bolje alternative su: hladna voda sa limunom, domaća limunada bez šećera, kokosova voda, blagi biljni čajevi (npr. od nane), kao i prirodni voćni smutiji bez dodataka.

Odličan trik je i domaća “infused water” – voda sa kriškama krastavca, lubenice ili listićima mente iz frižidera. Osvježava, hidrira i izgleda sjajno.

(Izvor vijesti: CdM)

Podijeli tekst sa drugima na:

U FBiH 105 hiljada penzionera neće dobiti jednokratnu pomoć

Vlada Federacije BiH donijela je uredbu o jednokratnoj pomoći penzionerima bez ranijih konsultacija sa Savezom udruženja penzionera FBiH, iako je ranije rečeno da tako više neće biti.

Tako će u augustu uz julske penzije penzioneri, ne svi, dobiti jednokratnu novčanu pomoć od 100 do 250 KM.

“I ove godine Vlada FBiH je donijela samoinicijativno uredbu bez saglasnosti Saveza udruženja penzionera FBiH, podijelila u razrede od prvog do četvrtog, kao da smo mi đaci, a ne matori ljudi i obuhvatila 353.500 penzionera od 458.320. Znači, 105 hiljada nije obuhvaćeno nikako.

Tako srazmjerne penzije koje su ispod minimalne nisu obuhvaćene i nisu obuhvaćene kategorije penzionera koji su zaposleni na određeni način, kao i oni koji imaju penziju iznad 1.500 KM. Mislim da je to čista diskriminacija” kazao je Haso Halilović, predsjednik Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera Tuzlanskog kantona.

Pravo na najviši iznos jednokratnog dodatka od 250 KM imaju svi korisnici penzija koji ostvaruju pravo na najnižu penziju u Federaciji BiH, koja trenutno iznosi 599,28 KM, kao i korisnici kojima se u skladu sa članom 82. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju isplaćuje razlika do iznosa najniže penzije.

Pomoć od po 200 KM će dobiti korisnici sa penzijama od 599,29 KM do 800 KM; 150 KM korisnici čija penzija iznosi od 800,01 KM do 1.000 KM i 100 KM korisnici čija penzija iznosi od 1.000,01 KM do 1.500 KM.

“Tačno je da je ranije rečeno kako Vlada FBiH više neće donositi odluku o jednokratnoj pomoći bez konsultacija sa nama, a ja sam član Upravnog odbora Saveza udruženaj penzionera FBiH i mene niko nije kontaktirao. S druge strane, dobro je da će najviše dobiti oni sa najnižim penzijama. Treba kazati kako smo mi tražili da se ta 74 miliona KM od jednokratne pomoći usmjere za vanredno povećanje penzija u ovoj godini, ali to nije prihvaćeno.
Jednokratna pomoć je socijalno davanje, ode za dan, ili tri dana, a povećanje ostaje. Osim toga, zašto Vlada FBiH kada je davala svojim uposlenicima pomoć od po 2.500 KM nije ih dijelila po primanjima, nego su svi dobili, a penzionere je podijelila po razredima, pa onaj ko ima 1.501 KM neće ništa dobiti, a cijene divljaju”, govori Trakić.

(Izvor vijesti: Faktor)

Podijeli tekst sa drugima na:

Spavanje uz otvoren prozor može štetiti zdravlju

Tokom ljetnih mjeseci, kada temperature dostižu nesnosne vrijednosti, mnogi spas traže tako što otvaraju prozore kako bi rashladili prostorije i lakše zaspali.

Međutim, stručnjaci upozoravaju da ova navika, iako djeluje bezazleno, može ozbiljno narušiti kvalitet sna i negativno uticati na zdravlje.

Jedan od onih koji su se oglasili po ovom pitanju je dr Migel Lanaspa, koji u svom najnovijem tekstu navodi da buka koja ulazi spolja kroz otvoren prozor tokom noći može imati štetne posljedice po organizam i remetiti prirodni ciklus spavanja.

„Spavanje uz otvoren prozor remeti san, prekida cikluse i uskraćuje tijelu koristi koje donosi duboka faza sna, kao što su stabilizacija krvnog pritiska, proizvodnja serotonina i jačanje pamćenja“, objasnio je Lanaspa.

Stručnjaci dodaju da buka, čak i ako je nesvjesno registrujemo, može izazvati povećanje stresa, iritaciju, pa čak i simptome depresije kod odraslih. Poseban problem predstavlja neprekidna buka u urbanim sredinama, koja smanjuje kvalitet života ljudi koji žive u takvom okruženju.

U članku se pominje i poređenje buke sa zvukom starog klima uređaja – frekvencije od oko 65 decibela, koje naše tijelo doživljava kao oblik opterećenja, čak i dok spavamo.

Zato ljekari savjetuju da se u večernjim satima koristi umjerena klimatizacija ili tiši načini rashlađivanja prostora, kako bi se izbjeglo izlaganje buci i poboljšao kvalitet sna.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri Srpske “na rate” potroše 60 miliona KM godišnje

Fond PIO Republike Srpske u ovom trentuku ima potpisane ugovore o vršenju obustava sa više od 300 privrenih subjekata.

Svi ugovori sa pravnim licima potpisani su uz saglasnost Udruženja penzionera Republike Srpske.

Najzastupljenije obustave su po osnovu nabavke ogreva, korištenje usluga u zdravstveno turističkim ustanovama, banjama, nabavka tehničkih roba kao i korištenje finansijskih usluga kredita ili pozajmica od finansijskih institucija.

“Na godišnjem nivou iznos obustavljenih sredstava trenutno se kreće oko 60 miliona KM”, rekli su u Fondu PIO Republike Srpske.

Podijeli tekst sa drugima na:

Vlada FBiH donijela odluku: Penzionerima pomoć od 100 do 250 KM

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je na juče održanoj telefonskoj sjednici na prijedlog Federalnog ministarstva rada i socijalne politike donijela Uredbu o jednokratnom novčanom dodatku na penziju kao podrška penzionerima Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Ovom uredbom se uređuje isplata jednokratnog novčanog dodatka na penziju korisnicima penzija Federalnog zavoda za PIO koji imaju prebivalište na teritoriji Bosne i Hercegovine, cilj uredbe, kategorije korisnika novčanog dodatka na penziju, visina novčanog dodatka na penziju, izuzeci od isplate, te vremenski okvir isplate novčanog dodatka na penziju.

Cilj jednokratnog novčanog dodatka na penziju je poboljšanje materijalnog položaja korisnika penzije koji prava ostvaruju kod nosioca osiguranja Federacije BiH, a ukupna sredstva za provođenje ove uredbe osigurat će se iz Budžeta FBiH za 2025. godinu.

Pravo na najviši iznos jednokratnog dodatka od 250 KM imaju svi korisnici penzija koji ostvaruju pravo na najnižu penziju u Federaciji BiH, koja trenutno iznosi 599,28 KM, kao i korisnici kojima se u skladu sa članom 82. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju isplaćuje razlika do iznosa najniže penzije.

Iz Ministarstva navode da na ovaj način, Vlada Federacije BiH jasno potvrđuje svoju opredijeljenost da pomoć prioritetno usmjeri ka najugroženijim kategorijama penzionera.

Pomoć dobijaju svi penzioneri

Danas donesenom Uredbom propisano je da je iznos od 200 KM jednokratnog novčanog dodatka namijenjen korisnicima čija penzija iznosi od 599,29 KM do 800 KM, 150 KM korisnicima čija penzija iznosi od 800,01 KM do 1.000 KM, te 100 KM korisnicima čija penzija iznosi od 1.000,01 KM do 1.500 KM.

Jednokratni novčani dodatak na penziju smatra se penzijskim primanjem u smislu člana 125. stav (1) Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju i sastavni je dio penzije za juli 2025. godine. Iz Ministarstva pojašnjavaju da će u skladu s tim, dodatak biti isplaćen u augustu za 353.448 penzionera.

Ovaj jednokratni novčani dodatak je, kako navode iz Ministarstva, izraz konkretne brige i osjetljivosti prema penzionerima danas, ali i nagovještaj da se radi na rješenjima koja će osigurati dostojanstvenu starost za sve buduće generacije.

Podijeli tekst sa drugima na:

Sve češće kupovine uz pomoć vještačke inteligencije

Više od polovine korisnika vještačke inteligencije (AI) koristi njene usluge pri online kupovini, umjesto tradicionalnih pretraživača, pokazuje novo istraživanje.

U istraživanju Norstat instituta, tri odsto ispitanika reklo je da uvijek koriste AI umjesto pretraživača pri online kupovini, a 14 odsto reklo je da ih koristi češće, dok 35 odsto njih povremeno koristi AI za to.

U junu je Norstat anketirao 7282 građana Njemačke, Velike Britanije, Švedske, Norveške, Danske i Finske, starosti između 18 i 60 godina.

Ljudi najčešće koriste vještačku inteligenciju pri odabiru putovanja, u 33 odsto slučajeva. Slijede kupovina elektronskih uređaja s 22 odsto, proizvodi za samostalnu izradu s 20 odsto te softver ili digitalne pretplate s 19 odsto.

Vještačka inteligencija igra manje istaknutu ulogu u pretragama za cipelama i odjećom, u 13 odsto slučajeva, kozmetikom u 12 i nekretninama u samo sedam odsto.

Korisnici u Njemačkoj rjeđe koriste vještačku inteligenciju za kupovinu nego drugi u Evropi.

Njemačka, međutim, prednjači u poslovnoj upotrebi, gdje polovina ispitanika koristi vještačku inteligenciju svakodnevno ili nekoliko puta sedmično na poslu.

Među alatima vještačke inteligencije daleko najpopularniji je OpenAI-jev ChatGPT – redovno ga koristi 86 odsto korisnika AI-ja. Googleov Gemini koristi 26 odsto, a Microsoft Copilot 20 odsto.

Kineski alat vještačke inteligencije DeepSeek, koji je predmet brojnih rasprava o zaštiti podataka, gotovo se ne koristi među evropskim korisnicima.

(Izvor vijesti: SeeBiz)

Podijeli tekst sa drugima na: