Drastično poskupilo meso: Teleći but postaje luksuz

U moru poskupljenja hrane u Republici Srpskoj, otišle su i cijene mesa, a najviše je poskupio teleći but.

Kako nam je potvrđeno u nekoliko mesnica, prve su otišle cijene teletine.

Tako, trenutno, kilogram teletine sa kostima košta oko 30 KM. Cijena plećke je 33, dok teleći but košta 37 KM. U pojedinim mesnicama, kilogram buta je skočio na čak 40 KM.

“Do poskupljenja je došlo prije 3 dana. Razlog su ostala poskupljenja. Otišla je struja, povećane su plate, poskupili su energenti. Teletina je otišla za 2 KM po kilogramu”, kažu za Srpskainfo u mesnicama.

Mesari ističu da cijene junetine se u proteklom periodu nisu mijenjali, ali je pitanje dana kada će se i to desiti.

” Trenutno, junetina sa kostima košta 19 KM. Kilogram vrata i plećke je 26, dok juneći but košta 26 KM”, kažu u ovoj mesnici.

Za tri godine teletina poskupila 10 KM

Podsjećanja radi, kilogram telećeg buta u mesnicama je prije 3 godine koštao oko 30, a teleće plećke 27 KM. Za juneći but trebalo je izdvojiti 20 KM, a za kilogram plećke i vrata 18 maraka.

Dakle, za 3 godine, teletina je otišla i do 10 KM, a junetina do 8 KM.

U marketima, juneći vrat i plećka koštaju 25 KM, a junetina sa kostima 16 KM.

“Poskupila je i živa vaga, tako da oni koji kupuju od domaćih uzgajivača, takođe moraju da koriguju cijene naviše”, poručuju mesari.

Farmeri ističu da je prije 2 mjeseca došlo do rasta cijena žive vage junadi, ali, kako naglašavaju, u malom iznosu.

Možda vas zanima i ovo:

Cijene mesa drastično porasle u posljednjih pet godina (VIDEO)

Kako prepoznati svježe mljeveno meso: najpouzdaniji znakovi

“Prije 2 mjeseca, kilogram žive vage junadi koštao je oko 7,6, a sada do 8 KM, plus PDV. Junad su, naime, poskupila za nekih 30 feninga po kilogramu žive vage”, kaže za  farmer Ranko Sarajlić.

Prema njegovim riječima, telad se prodaju na komad, a, kad se preračunaju ukupna cijena i kilaža, kilogram žive vage kreće se od 15 do 17 KM.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Kore banane: Od kuhinjskog otpada do vrhunskog biođubriva

Svaki put kada bacite koru banane, zapravo bacate dragocjeno prirodno đubrivo koje dokazano podstiče rast usjeva. Prema studiji objavljenoj u časopisu Agriculture, banane su jedna od vodećih svjetskih kultura s prinosom od 116 miliona tona, a pošto kora čini četvrtinu mase ploda, ogromne količine hranljivih materija nepotrebno završavaju na deponijama.

Moć makronutrijenata

Istraživanje koje je predvodila Nokuthula Khanyile sa Univerziteta Mpumalanga, obuhvatilo je 126 studija o efektima kore banane na tlo. Analize su potvrdile da su ove kore bogate ključnim elementima koje poljoprivrednici inače skupo plaćaju u komercijalnim smjesama:

  • Kalijum (u visokim koncentracijama)
  • Azot
  • Fosfor
  • Kalcijum i magnezijum

Biljke tretirane ovim biođubrivom brže klijaju, imaju veću lisnu površinu i snažniji korijen u poređenju sa biljkama u netretiranom zemljištu.

Metode pripreme: Od praha do tečnog ekstrakta

Istraživači su identifikovali nekoliko efikasnih načina za transformaciju otpada u hranu za biljke:

Sušenje i mljevenje: Kore osušene na suncu i samljevene u prah miješaju se direktno sa zemljom. Posebno efikasnom se pokazala mješavina sušenih kora banane i narandže.

Tečni koncentrat: Svježe kore se usitne u kašu, zagriju sa vodom i profiltriraju. Ovakav ekstrakt biljke brže apsorbuju kroz korijen.

Možda vas interesuje i ovo:

Sadite ali mislite unaprijed, poslije može biti kasno

Fermentacija: Kombinovanjem kora sa talogom kafe ili drugim biljnim otpadom dobija se đubrivo koje značajno ubrzava rast lisnatog povrća.

Zanimljivost iz eksperimenta: Kod uzgoja graška, najbolje rezultate su pokazale kore koje su se u zemlji razgrađivale tačno dva mjeseca. Preduga razgradnja može oslabiti biljku.

Ekološki i ekonomski značaj

Moderna poljoprivreda se oslanja na sintetička NPK đubriva čija proizvodnja troši fosilna goriva i uzrokuje 2% ukupne svjetske emisije stakleničkih gasova. Prekomjerna upotreba sintetike dovodi do zagađenja voda i pojave smoga.

  • Upotreba kora banane nudi održivo rješenje jer:
  • Sporo otpuštaju nutrijente, smanjujući rizik od ispiranja u podzemne vode.
  • Smanjuju pritisak na deponije i emisiju štetnih gasova iz trule hrane.
  • Pojeftinjuju proizvodnju za male farmere i baštovane.

Savjet za budućnost

Iako istraživanja obećavaju, naučnici napominju da efekat zavisi od sorte banane i klime. Ipak, osnovna poruka za kućne vrtlare je jasna: vaši kuhinjski ostaci su resurs, a ne smeće. Umjesto kupovnih preparata, rješenje za zdraviji vrt možda se već nalazi u vašoj kanti za kompost.

Podijeli tekst sa drugima na:

SMS prevara: MUP upozorava građane da budu oprezni

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske upozorava građane na pojavu lažnih SMS poruka koje se šalju širom Republike Srpske.

U njima se navode neizmirene saobraćajne kazne i građani pozivaju da putem linkova IDDEEA BiH izvrše provjeru ili plaćanje.

Možda vas interesuje i ovo:

Klik kao opasnost, posebno ugrožena starija populacija

Ističu da pozivaju građane da ne otvaraju sumnjive linkove, ne unose lične i bankovne podatke, niti dijele korisnička imena i lozinke.

“Podsjećamo da su za saobraćajne prekršaje nadležni organi Ministarstva unutrašnjih poslova. IDDEEA BiH nema nadležnosti u izricanju niti naplati kazni. Istovremeno, pozivamo IDDEEA BiH da zaštite lične podatake građana i spriječe zloupotrebe”, kazali su iz MUP RS.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako otjerati zmije iz dvorišta sadnjom biljaka?

Zmije su često nepoželjni gosti na našim imanjima, a uređenje samog terena, odnosno staništa je relativno jednostavan način da se smanji mogućnost nastanjenja u vašoj bašti.

Neven, limunska trava i pelin

Možda bi bilo dobro i da razmislite o sadnji biljaka koje odbijaju zmije koje pružaju prirodno sredstvo odvraćanja. Neki uobičajeni primjeri uključuju neven, limunsku travu i pelin.

Šta biraju zmije

Većina zmija bira hladna, vlažna i mračna staništa, kao što su gomila, drva, daske ili gusti grmovi ili visoka trava. Naime, ista ova mjesta rado biraju miševi i glodari.
Kako bi smanjili mogućnost pojave zmija otklonite potencijalna skrovišta i za grabljivicu i za lovinu.

Redovno kosite travnjak i kratite živu ogradu pogotovu onu koja raste blizu tla.

Naslažite kamenje i drvo za ogrijev dalje od bašte i kuće, a još idealnije bi bilo na policama.

Takođe, hranu za ljubimce držite u zatvorenim kontejnerima.

Ako je vaše dvorište ili bašta sklono zmijama, razmislite o izmjenama koje će ih odvratiti od ulaska.

Redovno se bavite baštom kako biste uklonili sve što privlači zmije kao što su ostaci, rupe i rast.

Skratite travu

Skratite travu da biste eliminisali skrovišta za zmije. Razmislite o postavljanju ograde otporne na zmije od čelične mreže, plastične folije ili mreže za hvatanje. Ako instalirate ogradu, uvjerite se da je u ravni sa zemljom i pod uglom ka spolja i da je visoka najmanje 100-ak cm i duboka oko 120 cm, piše Espreso.

Koristite materijale koji zmijama otežavaju klizanje po njima, poput listova božikovine, šišarki, ljuske jajeta i šljunka.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Fond PIO poziva penzionere da izmijene punomoći

Zbog otkrivenih zloupotreba pri isplati penzija putem punomoći, Fond PIO Republike Srpske pozvao je 2.398 penzionera da do kraja aprila izvrše izmjenu punomoći. Cilj je da se spriječe dalje nepravilnosti.

Naime, kako ističu iz Fonda PIO zbog zloupotreba od strane neodgovornih pojedinaca koji su ranije dostavili punomoć Fondu PIO za isplatu penzije opunomoćeniku. Fond je bio prinuđen da reaguje kako bi spriječio dalju štetu po budžet Republike Srpske.

“Do sada je oko 900 savjesnih i odgovornih penzionera postupilo po našim instrukcijama. Time je omogućeno da za njih nesmetano nastavimo isplatu penzije. Za 179 penzionera koji su u punomoći naveli mjesto prebivališta na teritoriji Republike Srpske izvršili smo provjeru. Ustanovili smo da isti nisu evidentirani kao takvi u bazi Agencije za identifikacione dokumente IDDEEA. Za sve njih privremeno smo obustavili isplatu penzije za mart mjesec”, kazali su iz Fonda PIO.

Dodaju da će penzionerima koji žive u inostranstvu, a koji su uredno dostavili potvrdu o životu nastaviti redovnu isplatu penzije do kraja ove godine. Do tada  važi uz napomenu da do kraja tekuće godine zamjene postojeću punomoć.

Za penzionere koji žive u Republici Srpskoj, Federaciji BiH i Srbiji, Crnoj Gori, Sloveniji, Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji – isplata će se nastaviti bez izmjena postojećih punomoći.

Iz Fonda su upozorili da će protiv svih koji nisu pravovremeno prijavili smrt penzionera, a nastavili su primati penziju bez prava na to, biti pokrenuti postupci pred nadležnim organima radi povrata sredstava i izricanja zakonom predviđenih sankcija.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako prepoznati da li je maslinovo ulje zaista maslinovo?

Boja i cijena često mogu da vas zavaraju, evo kako možete prepoznati pravo, kvalitetno maslinovo ulje na prvi miris i ukus.

Tržište je danas preplavljeno proizvodima različitog kvaliteta, a često i onima koji se predstavljaju kao čisti, iako to nisu.

Za prosječnog kupca, izbor između desetina boca na polici je svakako zbunjujući. Odluka se često donosi na osnovu površnih kriterijuma kao što su pakovanje ili cijena.

Prava vrijednost maslinovog ulja leži u karakteristikama koje treba da prepoznate.

Boja može da vas obmane

Boja ulja je jedna od najčešćih zabluda. Mnogi će posegnuti za uljem sa izraženom zelenom bojom, vjerujući da ova nijansa garantuje vrhunski kvalitet. Međutim, boja može da varira u zavisnosti od sorte masline, stepena zrelosti ploda i načina obrade, pa čak i mješavine različitih biljnih ulja mogu postići sličnu nijansu. Zbog toga, oslanjanje isključivo na izgled može lako dovesti do pogrešnog zaključka.

Miris je prvi pokazatelj

Miris je prvi i jedan od najvažnijih kriterijuma pri procjeni maslinovog ulja. Kvalitetno maslinovo ulje zrači svježinom i prirodnošću. Njegove arome podsjećaju na svježe pokošenu travu, zelenu jabuku, badem ili list paradajza. Takav miris je rezultat svježeg, pravilno obrađenog voća i očuvanih aromatičnih jedinjenja.

Možda vas interesuje i ovo:

Zašto bi trebalo maslinovo ulje da koristite svakog dana?

Ulje koje gotovo nema miris ili u kome se osjećaju teže, blago ustajale note, ukazuje na niži kvalitet ili prisustvo drugih ulja. Mirisi koji podsjećaju na vosak, vlagu ili blagu kiselost su posebno sumnjivi, jer mogu ukazivati na oksidaciju ili nepravilno skladištenje.

Ukus i jednostavan test

Ukus zatim potvrđuje ono što smo naslutili mirisom – pravo maslinovo ulje nikada nije potpuno neutralno. Naprotiv, ima izražen karakter koji uključuje blagu gorčinu i začinjenost. Ljutina, koja se osjeća kao blago peckanje ili grebanje u grlu, znak je prisustva prirodnih antioksidanata i polifenola.

Takav ukus se ne može lako imitirati, pa je jedan od važnih pokazatelja autentičnosti. Ako ulje nema poseban utisak i završnu oštrinu, vrlo je vjerovatno da se ne radi o vrhunskom proizvodu.

Kvalitet se može provjeriti i jednostavnom metodom koju svako može primijeniti kod kuće. Sipajte malu količinu ulja u staklenu šolju, pokrijte je dlanom i blago zagrijte toplinom ruke. Poslije kratkog vremena oslobađaju se arome i tada se jasno mogu osjetiti. Ako se pojave svježe, voćne i biljne note, to je dobar znak. Ako miris ostane slab ili podsjeća na vino, sirće ili čak sir, moguće je da ulje nije čisto ili je izgubilo svoja svojstva.

Visokokvalitetno maslinovo ulje ostavlja slojevit ukus koji se razvija na nepcu i traje čak i nakon gutanja. Njegova svježina i blaga gorčina nisu mana, već poželjna karakteristika koja dokazuje prirodnost i pravilnu obradu, prenosi Krstarica.

Podijeli tekst sa drugima na:

Vikend vodič za penzionere: Gdje kupovati najpovoljnije?

Dragi naši čitaoci, pred nama je još jedan vikend, a sa njim i nove prilike da pametnom kupovinom uštedite u vašim omiljenim marketima. Kako bismo vam olakšali potragu za najnižim cijenama osnovnih namirnica, mesa, voća i higijene, pripremili smo pregled aktuelnih kataloških akcija.

Pogledajte gdje vas čekaju najbolji popusti do nedjelje:

FIS

U FIS marketima vas očekuju odlične cijene osnovnih namirnica i proizvoda za domaćinstvo.

Za ljubitelje mesa, kilogram junetine bez kosti košta 22,50 KM, dok su povrtne namirnice također povoljne – mrkva je 1,50 KM, a luk samo 1,25 KM.

Sa delikates odjela izdvajaju se sir Paladin (Gouda ili Edamer) po 11,95 KM/kg, kao i Tanašić krastavci (2500 ml) za 8,95 KM. Za brzi obrok tu je pileća hrenovka Vimar (200 g) po cijeni od 1,35 KM.

Od higijenskih proizvoda, toaletni papir Paloma (16 rola) dostupan je za 5,95 KM, dok je Coccolino omekšivač snižen na 5,65 KM. Tu je i Maggi tarhana juha za samo 1,00 KM.

KONZUM I MERCATOR

Produžena vikend akcija donosi odlične prilike za kupovinu osnovnih namirnica.

Pileća prsa u rinfuzi možete kupiti po cijeni od 8,95 KM/kg, dok je Fructal sok od borovnice (2 l) snižen na 3,95 KM.

Iz mliječnog asortimana izdvajamo Mila jogurt (1 l) za 1,70 KM, a za ljubitelje slatkog tu je Milka MMMAX čokolada (2×300 g) po cijeni od 9,95 KM. Svježe narandže dostupne su za 1,65 KM/kg.

MARKET AS

Market AS nudi povoljan izbor mesa i proizvoda za svakodnevnu upotrebu.

Pileći file košta 10,49 KM/kg, juneća rebra 18,49 KM/kg, dok je pileći batak dostupan za 4,49 KM/kg. Za roštilj su tu i Goranović kobasice po sniženim cijenama, a banane su 2,15 KM/kg.

Za jutarnju kafu izdvajamo Grand kafu (500 g) po 12,95 KM, dok je Nectar Family sok (1,5 l) 2,99 KM. Harmony ubrusi dostupni su po cijeni od 3,65 KM.

TROPIC

U Tropic marketima možete pronaći kvalitetne proizvode po pristupačnim cijenama.

Svinjski vrat bez kosti dostupan je za 9,99 KM/kg, dok je Beretta mortadela (više vrsta) 15,99 KM.

Od voća izdvajamo avokado po 1,59 KM/kom, a za opuštanje tokom vikenda tu je Tuborg pivo (4/1) po cijeni od 4,99 KM.

KORT

KORT marketi nude povoljne cijene za osnovne namirnice i slatke proizvode.

Svinjska plećka bez kosti košta 6,95 KM/kg, dok je mladi kupus samo 1,29 KM/kg. Dukat maslac (250 g) također je 6,95 KM.

Za doručak ili lagani obrok tu su Balans+ kefir (1 kg) po 2,35 KM i Gavrilović pileća salama (350 g) za 2,95 KM. Masline Sevilla dostupne su po cijeni od 1,49 KM.

Za slatki kraj izdvajamo Cipiripi krem (400 g) po 4,45 KM i Don Kornelone sladoled (8/1) za 2,95 KM.

ŠIKI

U ŠIKI marketima vas očekuju odlične cijene za povoljnu kupovinu. Za ukusan porodični ručak izdvajamo juneći vrat i plećku bez kosti po cijeni od 21,99 KM, dok je svinjski but dostupan za 7,50 KM po kilogramu. Pileći bataci su već od 4,50 KM, a za ljubitelje domaćih specijaliteta tu je i suva kobasica po cijeni od 14,99 KM.

Od svježeg voća i povrća u ponudi su paradajz po 3,49 KM, krastavac salatar za 1,49 KM, kao i jagode po cijeni od 4,50 KM po kilogramu.

Za svakodnevne potrebe izdvajamo Grand Gold kafu (500 g) po cijeni od 12,90 KM, Dukat trajno mlijeko (1 l) za 1,59 KM, kao i Dolcetto Petit keks (700 g) po cijeni od 1,99 KM. Tu su i Delikato svježa jaja (10/1) za 2,69 KM te mesni narezak Delikato (100 g) po cijeni od 0,79 KM. Sve što vam je potrebno za kvalitetnu i povoljnu kupovinu pronađite u ŠIKI marketima!

Cijene osnovnih namirnica značajno variraju od marketa do marketa, pa se isplati planirati kupovinu unaprijed. Penzionerima se posebno preporučuje da iskoriste vikend akcije za nabavku mesa, mliječnih proizvoda i higijenskih artikala po nižim cijenama.

Tekst priredila: S.Vukić

Fotografije preuzete sa zvaničnih stranica marketa.

Podijeli tekst sa drugima na:

Građani Srpske kupuju sve manje hrane

Republički zavod za statistiku objavio je danas podatke o trgovini na malo za mart 2026. godine, koji pokazuju da kupovina postaje skuplja.

Ukupan promet u trgovini na malo u martu je bio za 27,3 posto veći u odnosu na februar gledano po tekućim cijenama.

Ono što posebno treba da zabrine je podatak o hrani, pićima i duvanskim proizvodima. Nominalni indeks za tu kategoriju u martu 2026. u odnosu na mart 2025. iznosi svega 97,7. To znači da je promet u toj kategoriji u poređenju s prošlom godinom realno pao za 5,1%.

Ovo ne znači da je hrana pojeftinila – cijene su i dalje visoke – nego da su ljudi kupili manje robe nego godinu ranije.

Možda vas interesuje i ovo:

Povrće skuplje od mesa: Penzioneri i radnici na mukama

S druge strane, goriva i maziva bilježe dramatičan skok. Čak 50,2% nominalno više nego u februaru, a u godišnjoj poređenju realni rast iznosi 25,7%.

Skuplje gorivo direktno se preliva na cijene prevoza i dostave roba. To će se na kraju osjetiti u cijeni svega – od hljeba do lijekova.

Jedina kategorija koja bilježi snažan rast jesu neprehrambeni proizvodi – bijela tehnika, odjeća, obuća – sa godišnjim realnim rastom od 14,6%.

Ako se dublje analiziraju podaci životni standard za one sa fiksnim primanjima se smanjuje. Hrana je skuplja nego što plate i penzije mogu pratiti. Gorivo juri prema gore, a statistika pokazuje da su građani primorani da kupuju manje.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako da vam roštilj za 1. maj bude idealan?

Otkrijte kako obična mineralna voda pravi najbolji roštilj za 1. maj koji ste ikada probali. Saveti srpskih majstora roštilja.

Svi smo bar jednom poslužili roštilj koji je, uprkos trudu, ispao suv i bezukusan.

Nema veće neprijatnosti nego kad goste ponudite prepečenim „đonom“ dok se vi pravdate da je vatra bila previše jaka.

Srećom, vrhunski majstori imaju trik koji ne košta ništa, a pretvara svaki roštilj za 1. maj u kafanski specijalitet koji se topi u ustima.

Rešenje nije u skupim začinima, već u jednoj flaši iz vašeg frižidera koju obično čuvate za špricer.

Mala tajna iz kuhinje

Postoji jedna obična stvar koju verovatno već imate kod kuće, a koja pravi neverovatnu razliku u tome kako će meso reagovati na vatri.

Domaćice često brinu da li će sve ispasti kako treba, ali uz ovaj savet, meso će bukvalno kliziti sa tanjira.

Zašto meso gubi sočnost?

Problem sa suvim mesom nastaje jer visoka temperatura žara prebrzo izvuče vlagu pre nego što se masnoća otopi i pruži mu onu čuvenu sočnost.

Većina nas pravi grešku i soli meso prerano, što dodatno „zaključa“ vlakna i izbaci sokove pre nego što pečenje uopšte počne.

Da bi vaš roštilj za 1. maj bio onaj o kojem se priča mesecima, ključna je mekoća koju postižemo pre nego što meso uopšte dodirne rešetku.

Uloga mineralne vode u omekšavanju

Stari majstori su uvek imali keca u rukavu – način da se vlakna opuste potpuno prirodno, bez teške hemije.

Vjerovali ili ne, tajni saveznik svake sočne pljeskavice ili vrata je obična gazirana voda.

Mehurići i ugljen-dioksid iz mineralne vode deluju kao prirodni omekšivač koji polako razbija čvrstinu u mišićnim vlaknima.

Pravilna priprema prije pečenja

Dovoljno je da meso potopite u mineralnu vodu na samo 30 do 60 minuta pre nego što planirate da potpalite vatru.

Kada ga stavite na žar, videćete kako ono zadržava svoju veličinu i mekoću, dok se spolja stvara ona savršena, rumena korica.

Naravno, sočno meso traži i dostojnu pratnju, pa ne zaboravite da osvežite trpezu uz naše omiljene najbolje salate uz roštilj koje se spremaju za deset minuta.

Trikovi za kafansku teksturu

Izvadite ga ranije i pustite ga da „odmori“ na sobnoj temperaturi bar 20 minuta kako bi se peklo ravnomerno.

Ako spremate mleveno meso, dodajte jednu kašičicu sode bikarbone na kilogram mase za onu vazdušastost koju imaju vrhunski ćevapi.

Imajte strpljenja i ne okrećite komade svaki čas – pustite da žar uradi svoje, a sokovi ostanu tamo gde im je mesto.

Rukovanje mesom na žaru

Zaboravite na viljuške kojima bockate meso; koristite isključivo hvataljku kako ne biste probušili površinu i dozvolili sokovima da iscuru.

Kada završite sa poslom, rešetku sredite brzo i bez muke uz trikove koje smo izdvojili za lako čišćenje roštilja bez upotrebe agresivne hemije.

Kada skinete meso sa vatre, dajte mu još par minuta u poklopljenoj činiji da se svi mirisi i sokovi konačno slegnu, prenosi Krstarica.

SAVJET:

Ako želite da dodatno pojačate ukus, u gaziranu vodu dodajte kašičicu senfa i par kapi jabukovog sirćeta. Senf prirodno omekšava meso svojim enzimima, dok kiselina pomaže da obrok bude lakši za varenje nakon bogatog ručka.

Kada je najbolje posoliti meso za roštilj?

Najbolje je to uraditi neposredno pre pečenja ili meso držati u tečnoj marinadi koja već sadrži začine par sati ranije.

Koje meso je najbolje za roštilj za 1. maj?

Uvek birajte komade koji su bar malo „prošarani“ masnoćom, poput svinjskog vrata, jer upravo to čuva sočnost na jakoj vatri.

Koliko dugo meso treba da stoji u mineralnoj vodi?

Pola sata je sasvim dovoljno za tanje komade, dok bi deblje krmenadle mogle da ostanu i do 2 sata.

Možda vas zanima i ovo:

Kako najlakše odlediti mljeveno meso

Kako prepoznati svježe mljeveno meso: najpouzdaniji znakovi

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri ogorčeni zbog odluke vlasti da plaćaju zdravstveno osiguranje

Skoro 10.000 penzionera penzionera, koji su većinu staža ostvarili u inostranstvu, od 1. maja ostaće bez prava na zdravstvenu zaštitu.

Znači, ukoliko najstarija populacija koja je većinu radnog viejka provela van Srpske želi da ima pravo na besplatno liječenje, moraće sama da plaća doprinose.

Ukoliko je penzioner većinski staž ostvarilo u inostranstvu, a takvih je blizu 10.000, od 1. maja, po Zakonu, donesenom u 2022. godini, imaće obavezu plaćanja doprinosa ukoliko želi da ostvari pravo na zdravstvenu zaštitu.

Iz Fonda zdravstvenog osiguranja navode da je propisano da se za korisnike srazmjerne penzije primjenjuje osnov na osiguranje na osnovu penzije ostvarene kod inostranog isplatioca, a ne na osnovu penzije koju su ostvarili u Republici Srpskoj, što je do sada bio slučaj.

“Odluka se zasniva na principu pravičnosti. Ti penzioneri su tokom većeg dijela svog radnog vijeka već izdvajali za zdravstvo u toj zemlji, pa ih nije moguće izjednačavati sa penzionerima koji su cijeli radni vijek proveli u Republici Srpskoj i u punom iznosu plaćali doprinose ovdje“, naveli su iz Fonda zdravstvenog osiguranja Srpske.

Iznos doprinosa 10,2 posto

Iznos doprinosa koji će najstarija kategorija uplaćivati zavisi od visine srazmjerne penzije. Osnovica je 10,2 procenta. Iz Fonda PIO kažu da je najveći broj korisnika srazmjernih penzija iz Austrije i Srbije.

“Ovim zakonskim propisima nisu obuhvaćeni penzioneri iz FBiH, kao ni penzioneri iz Hrvatske s obzirom da je njihov status definisan posebnim međudržavnim sporazumom“, rekla je viši stručni saradnik za odnose s javnošću Fonda PIO RS Ružica Mrkajić.

Primjena zakona kod inopenzionera izazvala je nezadovoljstvo, piše BN.

Ilija Stoičević radni vijek proveo je u Njemačkoj. Kao dobrovoljac borio se za Srpsku u kojoj,  zbog nemara poslodavca, nema prava ni za minimalnu penziju. Sada, od primanja iz inostranstva mora da uplaćuje zdravstveno osiguranje.

„Dosta mojih kolega vraća se za Njemačku, neće da plaćaju to. Ja, koji sam bio u ratu, opet treba da bježim.

Jer, sve što dobijem na to platim i porez i sad hoće neko dodatno da me oporezuje. To nema smisla, to zaslužio nisam“, rekao je Stojičević.

I ovakvih je skoro 10 hiljada. Кažu, država je našla način da im gurne ruku u džep.

Možda vas zanima i ovo:

Fond zdravstva pojasnio koji penzioneri treba da plaćaju doprinose

„Ne može se tako raditi, jer ljudi su ostvarili pravo na penziju. Nekom odlukom ne bi trebalo da se ide na štetu ljudi koji su ostvarili penziju ovde“, kažu naš sagovornik.

Znaju i naši nadležni gđe je novac, pa su, očigledno s razlogom donijeli zakon da se doprinosi plaćaju od penzija iz inostranstva, koje su znatno veće od naših.

„Imate isto godina radnog staža ovde i u Virdžiniji, koja je razlika u penziji. Duplo veća. Ovde imam 500 КM, a tamo 1280 dolara“, kaže penzioner.

Primjena ovakvog zakona, koji je zbog virusa korona prolongiran do sada i izazvala veliki gnjev kod penzionera od koji su neki bili pripadnici Vojske Srpske te su zbog rata bili primorani da napuste ognjište i odu u inostranstvo, gđe su ostvarili pravo na penziju.

 

Podijeli tekst sa drugima na: