Penzioneri i Vlada potpisali ugovor: U banje ove godine ide 5.800 penzionera

Radovan Ostojić, ministar rada i boračko invalidske zaštite i Ratko Trifunović, predsjednik Udruženja penzionera potpisali su ugovor o dodjeli sredstava za banjsku rehabilitaciju penzioenra.

Ove godine za besplatan boravak u banjama Srpske 5.800 penzionera, sa najnižim penzijama, obezbijeđeno je 3,3 miliona maraka.

Ostojić je istakao da je ove godine obezbijeđen jedan milion KM više nego lani. To će omogućiti da veći broj penzionera bude obuhvaćen projektom.

“Važno je naglasiti da u realizaciji projekta učestvuje i Kabinet predsjednika Republike. Kabinet je obezbijedio 1.500.000 KM, dok se kompletan projekat realizuje posredstvom Ministarstva. To je naša višegodišnja kontinuirana aktivnost”, rekao je Ostojić novinarima nakon potpisivanja ugovora.

Trifunović je naveo da Vlada Republike Srpske ovaj projekat finasira već sedam godina. Projekat je 2019. godine počeo sa 300.000 KM.

“Sada, zbog povećanja granta, 1.500 penzionera više moći će da ode u banju nego prošle godine. Predviđen je boravak od sedam dana u jednoj od šest banja u Republici Srpskoj sa kojim je Udruženje zaključilo ugovore”, istakao je Trifunović.

Možda vas interesuje:

Besplatna banjska rehabilitacija, šta donosi i kako funkcioniše (VIDEO)

On je naveo da je riječ o Banji Vrućici kod Teslića, “Vilinoj vlasi” kod Višegrada, “Dvorovima” u Bijeljini, “Kulašima” kod Prnjavora, “Mlječanici” kod Kozarske Dubice i Termama “Laktaši”.

Trifunović je rekao da je projekat već počeo sa realizacijom, te dodao da se rang-lista pravi na osnovu važećeg pravilnika.

Podijeli tekst sa drugima na:

Koje voće može rasti na balkonu: Dovoljan im je i mali prostor

Sanjate o sopstvenom malom voćnjaku, ali vam prostor djeluje kao prepreka? Dobra vijest je da ne morate da birate između udobnog kutka za uživanje i stabla koje rađa.

Postoje sorte koje zauzimaju znatno manje mjesta, a i dalje donose bogat rod, i to bez komplikovanog održavanja.

U nastavku otkrivamo koje voćke stručnjaci izdvajaju kao idealne za male vrtove, terase ili čak balkone, i kako da izvučete maksimum iz svakog kvadratnog metra.

1. Patuljasta jabuka

Sa visinom do oko 3 metra, patuljaste jabuke savršeno se uklapaju u mala dvorišta ili veće saksije. Berba i orezivanje su jednostavni, a postoje i stubaste sorte koje zauzimaju minimalan prostor, ali daju plodove standardne veličine.

Važna napomena: za dobar rod potrebne su bar dvije različite sorte u blizini.
Uslovi: puno sunca, dobro drenirano i blago kiselo zemljište, redovno zalivanje.

2. Patuljasti dud

Ako tražite gotovo „neuništivu“ voćku, dud je pravi izbor. Brzo raste, samoplodan je i nema agresivan koren. Ipak, vodite računa gdje ga sadite, plodovi mogu biti nezgodni za čišćenje ako padaju na staze ili terase.

Uslovi: sunčano mjesto, dobra drenaža, povremena rezidba.

3. Patuljasta smokva

Savršena za toplije krajeve, smokva je poznata po svojoj otpornosti. Podnosi sušu, rijetko je napadaju štetočine i ne zahtijeva mnogo njege. Postoje sorte koje ostaju kompaktne, ali daju obilje plodova.

Uslovi: puno sunca, propusno zemljište, umjereno zalivanje.

4. Patuljasta šljiva

Osim ukusnih plodova, ova voćka donosi i estetski doživljaj, nježni cvjetovi u proljeće i tople nijanse lišća u jesen. Uspravan rast čini je idealnom za uske prostore.

Uslovi: sunce, redovno zalivanje tokom formiranja plodova, sezonska prihrana.

5. Patuljasta trešnja

Ništa ne priziva ljeto kao trešnje, a patuljaste sorte omogućavaju da ih berete bez merdevina. Niže su i kompaktnije, posebno kiselije sorte koje prirodno rastu sporije.

Uslovi: sunce, dobro drenirano zemljište, zaštita od ptica.

6. Breskva i nektarina

Za razliku od mnogih drugih voćki, ove vrste prirodno ostaju relativno male. Uz pravilnu rezidbu mogu se lako održavati u željenoj visini. Dodatni plus — samoplodne su, pa vam je dovoljno jedno stablo.

Uslovi: sunčano i zaklonjeno mjesto, redovno zalivanje.

7. Patuljasti nar

Jedna od najkompaktnijih voćki – često ne prelazi visinu od 1–2 metra. Idealan je za saksije i urbane prostore, a pored plodova krase ga i jarko crveni cvjetovi.

Uslovi: puno sunca, povremeno zalivanje, toplija klima.

8. Patuljasta kruška

Sa prirodno uspravnim rastom, kruška se lako uklapa u male vrtove. Dobro podnosi i teža zemljišta, što je čini zahvalnom za različite uslove.

Uslovi: sunce, blago kiselo zemljište, redovna vlaga.

9. Limun (Meyer sorta)

Jedan od najpopularnijih izbora za uzgoj u saksijama. Mirisan, dekorativan i produktivan – limun može uspjevati čak i na balkonu. U hladnijim krajevima lako se unosi unutra tokom zime.

Uslovi: puno svjetla, redovno zalivanje, zaštita od mraza.

Bez obzira na to da li imate malo dvorište, terasu ili samo sunčan balkon, postoji voćka koja može pronaći svoje mjesto u vašem prostoru.

Uz pravi izbor i malo pažnje, i najmanji kutak može postati izvor svježih, domaćih plodova, i mjesto za uživanje koje traje tokom cijele godine, prenosi Ona.rs.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Udruženje penzionera usvojilo plan rada za ovu godinu

Na sjednici Upravnog odbora Udruženja penzionera Republike Srpske razmatrana su i usvojena ključna dokumenta značajna za položaj penzionera u narednom periodu.

Predsjednik Udruženja, Ratko Trifunović, istakao je da su usvojeni prijedlozi Izvještaja o radu i finansijskom poslovanju za 2025. godinu, kao i Program rada i Finansijski plan za 2026. godinu, o kojima će konačnu riječ dati Skupština krajem maja.

Takođe je utvrđen i Program banjske rehabilitacije i oporavka penzionera, koji se već šestu godinu finansira uz podršku Vlada Republike Srpske. <<<Opširnije

Sjednici je prisustvovao i direktor Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske, Mladen Milić.

Razmatrana su i pitanja standarda penzionera i zdravstvene zaštite, što je od posebnog značaja za najstariju populaciju.

Podijeli tekst sa drugima na:

Fond PIO isplaćuje oko 2.200 penzija u Austriji

Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske isplaćuje penzije za oko 2.200 korisnika u Austriji.

Od polovine godine trebalo bi da uspostavi elektronsku razmjenu podataka sa tom zemljom, rekao je pomoćnik direktora Fonda u sektoru ostvarivanja prava iz osiguranja Radan Nikolić.

Nikolić je rekao novinarima u Doboju, uoči Međunarodnih savjetodavnih dana nosilaca osiguranja u BiH i Austriji, da je ovaj skup u službi građana kako bi dobili direktne odgovore o načinima ostvarivanja prava, uslova obračuna, te novih digitalnih rješenja od predstavnika austrijskog Fonda.

On je istakao da su austrijske kolege danas i sutra (28. i 29. april, 2026. godine)  u Filijali Fonda PIO u Doboju. Pozvao građane da iskoriste ovu savjetodavnu priliku.

Polovinom godine razmjena podataka

Nikolić je podsjetio da je krajem 2024. godine sa Austrijom potpisan ugovor o elektronskoj razmjeni podataka. Na implementaciji tog ugovora se još radi.

“Postoje određeni problemi kod austrijskog osiguranja i `Dojče posta` koji kontrolišu te podatke. Mi se nadamo da ćemo polovinom ove godine uspjeti da obezbijedimo elektronsku razmjenu činjenice smrti. Nakon toga i elektronsku razmjenu iznosa penzije”, izjavio je Nikolić.

Predstavnik austrijskog Fonda Markus Drajer ocijenio je svrsishodnim organizovanje savjetodavnih dana. On je rekao da se intenzivno radi na kreiranju programa za elektronsku razmjenu podataka sa fondovima u Republici Srpskoj i Federaciji BiH.

Vršilac dužnosti rukovodioca dobojske filijale Fonda PIO Vedrana Ivanović istakla je da za jedan dan završe postupak izdavanja potvrde o stažu. To je samo u slučajevima kada se priloži sva dokumentacija.

Prema njenim riječima, Fond PIO Srpske ima 2.241 korisnika u Austriji. Od tog broja 1.527 korisnika srazmjerne penzije i 714 korisnika starosne penzije.

Možda vas zanima i ovo:

Iz Hrvatske u BiH stiže 68.815 penzija

Ona je ocijenila da savjetodavni dani nisu samo formalnost. To je prilika da stranke u postupku i saradnji sa stručnjacima ostvare sva svoja prava.

Istaknuto je da Fond PIO Republike Srpske u prosjeku za šest dana završi postupak izdavanja rješenje o stažu.

Podijeli tekst sa drugima na:

Mafine sa tikvicama: Jelo gotovo za samo 17 minuta

Najsočniji mafini sa tikvicama pripremaju se za samo 17 minuta, a za pripremu vam je potrebno samo nekoliko sastojaka.

Ovaj recept odličan je odabir ako ste ljubitelj tikvica, a željeli biste promjenu.

Potrebni sastojci:

  • 300 grama brašna
  • prašak za pecivo
  • pola kašike soli
  • mljeveni crni biber po želji
  • 180 grama rendanog sira
  • 250 grama rendanih tikvica
  • 40 grama sitno sjeckanog luka
  • 220 mililitara mlijeka, dva jajeta

Priprema:

Zagrijte rernu na 200 stepeni. U tom periodu u posudi pomiješajte brašno, prašak za pecivo, so i biber. Nakon toga dodajte sir i promiješajte da se sve sjedini. U drugoj posudi pomiješajte rendane tikvice, luk, mlijeko i jaja. Vlažne sastojke dodajte suhim sastojcima i miješajte dok se sve ne sjedini.

Možda vas interesuje i ovo:

Pet zdravstvenih dobrobiti konzumiranja tikvica

Pohovane tikvice bez brašna i bez jaja: Gotove za 10 minuta

Recept za ukusne ćevape od tikvica

Smjesu raspodijelite u kalupe za mafine pa ih pecite od 13 do 17 minuta. Boja mafina treba biti zlatna sa primjesama braon boje, a čačkalica kojom probodete mafin čista. Mafine zatim izvadite iz rerne i ostavite da se ohlade.

Podijeli tekst sa drugima na:

Od Vlade Srpske za banjsko liječenje penzionera 3,3 miliona KM

Vlada Republike Srpske odobrila je 3.300.000 KM za ovogodišnju banjsko-klimatsku rehabilitaciju 5.800 penzionera.

Ovo je rekaoRatko Trifunović, predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske.

Trifunović je rekao novinarima u Tesliću da je obuhvat penzionera manji u odnosu na planiranih 6.000, zbog povećanja cijena.

On je naveo da penzioneri ovo sedmodnevno pravo mogu iskoristiti u banjama:

  • Vrućica u Tesliću
  • Vilina vlas u Višegradu
  • Dvorovi u Bijeljini
  • Kulaši u Prnjavoru,
  • Mlječanica u Kozarskoj Dubici
  • Terme u Laktašima

Trifunović je prije početka sjednice Upravnog odbora Udruženja penzionera Srpske, koja se održava u Banji “Vrućici”, rekao da se na sjednici pripremaju materijali za izvještajnu skupštinu koja će se održati tokom maja.

Mladen Milić, direktor Fonda PIO Republike Srpske  rekao je da penzioneri pozitivno reaguju na pravo sedmodnevnog boravka u banjama.

U to se kako je rekao i uvjerio tokom razgovara sa grupom koja je odsjela Banji “Vrućici”.

“Pozitivni utisci su na ambijent, kapacitet, ishranu, terapije, odnos osoblja Banje prema njima i iskazuju duboku zahvalnost Vladi Republike Srpske i predsjedniku Republike što su im omogućili da besplatno borave u Banji”, dodao je Milić.

Možda vas interesuje i ovo:

Interesovanje za banjsko liječenje penzionera u Srpskoj sve veće (VIDEO)

On je istakao da Fond PIO usko sarađuje sa penzionerima i da su servis za oko 294.000 korosnika prava penzija, 337.000 radnika i oko 44.000 lica koja uplaćuju doprinose i samostalnih preduzetnika.

Milić je najavio da će uskoro Fond PIO uvesti praksu da jednom mjesečno rukovodstvo po filijalama obavi razgovor sa zainteresovanim penzionerima koji imaju određena pitanja i probleme, te da ih delegira instancama odlučivanja.

Podijeli tekst sa drugima na:

Biljka koja eliminiše toksine iz tijela, ima je svuda oko nas

Jedna od najcjenjenijih divljih biljaka, koja se vijekovima koristi za podršku tijelu u čišćenju i jačanju. Iako je mnogi smatraju dosadnim korovom, ona krije izuzetnu ljekovitu moć.

Šolja toplog čaja od koprive nije samo običan napitak – to može biti prirodni ritual koji donosi svježinu, energiju i olakšanje od mnogih fizičkih tegoba.

Zašto piti čaj od koprive?

Kura čajem od koprive podržava eliminaciju toksina, stimuliše funkciju bubrega i pročišćava krv. Zbog svojih diuretičkih svojstava, pomaže tijelu da eliminiše višak vode i metabolički otpad koji se nakuplja u mišićima, organima i krvotoku. To znači manje nadutosti, manje oticanja zglobova i lakši način za savladavanje svakodnevnog života.

Zbog svog uticaja na metabolizam i izlučivanje vode, čaj od koprive se često preporučuje kao podrška za mršavljenje i eliminaciju celulita. Redovna konzumacija može poboljšati izgled kože, povećati vitalnost i smanjiti osjećaj umora, prenosi Sensa.

Bogatstvo hranljivih materija u jednoj biljci

Kopriva je prava riznica vitamina i minerala: sadrži vitamine A, B-kompleksa, C, željezo, magnezijum, kalcijum, fosfor, mangan i esencijalne aminokiseline. Takođe je puna antioksidanasa poput beta-karotena, kofeinske kiseline i likopena, koji štite ćelije od slobodnih radikala.

Stoga ne čudi da čaj od koprive takođe podržava imuni sistem, stimuliše cirkulaciju i doprinosi boljem kvalitetu krvi. Zbog visokog sadržaja željeza, često se preporučuje osobama koje pate od anemije.

Kako napraviti čaj od koprive?

Najbolji efekat ćete postići ako listove koprive sakupljate sami – u nezagađenom okruženju i dalje od puteva. Ne zaboravite da nosite rukavice prilikom sakupljanja. Zatim osušite listove i čuvajte ih na suvom mjestu.

Za pripremu:

  • Prokuhajte vodu i sklonite sa vatre.
  • Dodajte kašičicu suvog lišća u šolju vode.
  • Ostavite da odstoji 10–15 minuta.
  • Procijedite čaj i pijte ga nezaslađenog ili po želji dodajte med i sok od limuna.
  • Preporučuje se piti 3 do 4 šolje dnevno, po mogućnosti oko 20 minuta prije obroka.

Nakon što ispijete čaj, boja vašeg urina se u početku može promijeniti – to je normalan znak izlučivanja metaboličkih supstanci. Vremenom postaje bistriji, što ukazuje na to da se tijelo čisti.

Kada treba biti oprezan s pijenjem čaja od koprive ili ga treba izbjegavati?
Iako je prirodni lijek, čaj od koprive ima i svoja ograničenja.

Ne preporučuje se za:

  • trudnice (može izazvati kontrakcije),
  • osobe sa srčanim ili bubrežnim problemima,
  • dijabetičare,
  • osobe koje uzimaju antikoagulanse, diuretike ili lijekove za snižavanje krvnog pritiska.

Previše pijenja može uzrokovati i probavne probleme, stoga slušajte svoje tijelo i pridržavajte se preporučene količine. Budući da kopriva iscrpljuje kalijum iz tijela, ima smisla konzumirati hranu koja ga sadrži – poput lisnatog povrća, krompira i banana.

Podijeli tekst sa drugima na:

Besplatno liječenje ino penzionerima ukinuto još 2022. godine

Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju na osnovu koga će inostrani penzioneri od 1. maja plaćati 10,2 odsto penzije ako žele da se liječe u Republici Srpskoj stupio je na snagu 2022. godine. Ali primjena će početi tek sad zato što su nadležne institucije godinama „uspostavljale tehničke i administrativne pretpostavke za primjenu zakona.

Kako objašnjavaju iz Fonda zdravstvenog osiguranja RS, primjena zakonskih odredbi usvojenih 2022. godine nije bila moguća u punom obimu u periodu važenja posebnih mjera tokom vanrednih okolnosti izazvanih epidemijom virusa korona kada je svim građanima bio omogućen pristup zdravstvenoj zaštiti bez obzira na status osiguranja.

„Nakon toga, bilo je neophodno uspostaviti i usaglasiti evidencije između nadležnih institucija, odnosno FZO, Poreske uprave i Fonda PIO), imajući u vidu da nisu postojale objedinjene i pouzdane baze podataka o izvorima penzije i dužini staža ostvarenog u zemlji i inostranstvu. Uspostavljanjem tehničkih i administrativnih pretpostavki za dosljednu primjenu zakona, njegova primjena počinje od 1. maja, bez retroaktivnog dejstva“, navodi se u odgovoru FZO na pitanja CAPITAL-a.

Fond PIO utvrđuje status penzionera

Oni dalje kažu da sprovode Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju kojim je definisan osnov prijave na zdravstveno osiguranje kao i njegova primjena za inostrane penzionere koji su većinski staž ostvarili u inostranstvu.

„Ko spada u ovu kategoriju, odnosno ko su penzioneri sa većinskim stažom u inostranstvu određuje Fond PIO svojim rješenjem – bez izuzetka. S tim u vezi, FZO je svoju argumentaciju poslao Fondu PIO budući da oni utvrđuju status penzionera. Smatramo da svi penzioneri koji spadaju u ovu kategoriju treba da budu zdravstveno osigurani na način kako je propisao članom 15. i 16. Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju i članovima 5. i 18. Zakona o doprinosima RS“, precizira se u odgovoru.

Isto tako, kaže se dalje, prema sporazumu između BiH i Hrvatske propisano je da se korisnici penzije koji ostvaruju pravo u obe države osiguravaju prema propisima države u kojoj imaju prebivalište.

„Prema pomenutom zakonu obavezu plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje po stopi od 10,2 odsto imaju isključivo osobe koje primaju penziju iz drugih država u kojima su provele većinski radni vijek, a imaju prebivalište u Srpskoj i osobe koje primaju penzije iz država sa kojima BiH nema zaključen sporazum o socijalnom osiguranju, a u tim državama su takođe provela većinski radni vijek i imaju prebivalište u Srpskoj“, kažu iz FZO.

Stopa od 10,2 posto zakonski definisana

Oni naglašavaju i da stopa od 10,2 odsto nije proizvoljna niti je nova mjera FZO RS, već zakonski definisana stopa doprinosa u RS koja važi za sistem finansiranja zdravstvenog osiguranja.

„Za penzionere koji su penziju ostvarili u RS, stopa doprinosa iznosi jedan odsto i to se uplaćuje iz sredstava penzijskog fonda. Penzioneri koji primaju penziju iz inostranstva plaćaju 10,2 odsto, jer nisu učestvovali u finansiranju domaćeg zdravstvenog sistema tokom radnog vijeka. Upravo ova razlika pokazuje da se ne radi o povećanju niti novom zakonskom rješenju, već o primjeni principa pravičnosti“, pojašnjavaju iz FZO.

Iz Fonda zdravstva podsjećaju da se ova zakonska odredba ne odnosi na penzionere koji su cijeli radni vijek radili u inostranstvu ukoliko je riječ o zemljama koje imaju sporazum sa BiH.

„Oni se na osiguranje prijavljuju po drugom osnovu, odnosno zemlja u kojoj su ostvarili penziju plaća doprinos za njihovo osiguranje. Takođe, ovo se ne odnosi i na penzionere koji su cijeli radni vijek ostvarili u RS, jer njih na zdravstveno osiguranje prijavljuje Fond PIO RS“, zaključuju iz FZO.

Penzioneri nezadovoljni

Podsjećamo, FZO RS je prije desetak dana putem saopštenja pozvao penzionere koji su većinu radnog staža ostvarili u drugoj zemlji da se prijave u Poresku upravu RS, a potom u FZO kako bi regulisali svoj status zdravstvenog osiguranika.

Ovaj potez FZO izazvao je nezadovoljstvo među inostranim penzionerima, a pojedini pravnici i dio stručne javnosti smatraju da se na ovaj način diskriminiše dio pripadnika najstarije populacije. <<<Opširnije

Za razliku od njih iz FZO kažu da one koji su tokom većeg dijela svog radnog vijeka izdvajali za zdravstvo u nekoj drugoj zemlji nije moguće izjednačavati sa penzionerima koji su cijeli radni vijek proveli u Republici Srpskoj i u punom iznosu plaćali doprinose ovdje.

Podijeli tekst sa drugima na:

Iz Hrvatske u BiH stiže 68.815 penzija

Penzije iz Hrvatske stižu širom regiona. Hrvatska u inostransto isplaćuje penziju za 181.789 penzionera. Među njima je najviše starosnih penzija, a potom porodičnih.

Penzionera koji primaju penziju iz Hrvatske dok žive u drugim zemljama, prošle godine bilo je 181.789.

Najviše ih je u regionu steklo starosnu penziju, njih 123.427.

Najviše penzija u Srbiji i Bosni i Hercegovini

Na prva dva mjesta prema broju isplata nalaze se Srbija i Bosna i Hercegovina (BiH), piše Mirovina.hr.

Mnogi penzioneri stekli su penziju u Hrvatskoj, ali sada žive izvan. Najviše penzija isplaćuje se u BiH, čak 68.815. Nakon toga, drugo mjesto zauzima Srbija gdje penzije iz Hrvatske idu za 62.224 penzionera.

Osim u ove dvije zemlje, mnogi penzioneri koji su radili u Hrvatskoj sada žive u Njemačkoj. Takvih je građana čak 15.133. U Sloveniju se iz hrvatskog penzionog sistema isplaćuje penzija za 10.499 radnika.

Možda vas interesuje i ovo:

Penziju iz Srpske prima 55.000 ljudi koji ne žive u RS

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako uspon i pad civilizacija utiče na veličinu životinja

Kada su francuski arheozoolog Thomas Cucchi i njegov tim prošle godine završili analizu više od četvrt miliona životinjskih ostataka, njihova otkrića potvrdila su ono na šta je ukazala još čuvena studija A. B. Jensena iz 2003. godine – ljudska civilizacija ostavlja tragove duboko u samoj biologiji divljih vrsta.

Te dvije značajne studije, koje prate promjene u veličini tijela životinja kroz milenijume, otkrivaju iznenađujuću činjenicu: uspon i pad Rimskog carstva direktno su uticali na evolucioni tempo evropske faune. Obično mislimo da su politički slomovi isključivo „ljudska stvar“, ali ova istraživanja pokazuju da su se sa padom Rimskog carstva životinje počele fizički smanjivati – doslovno.

Da bismo razumjeli ovaj fenomen, potrebno je vratiti se u 19. vijek, kada su paleontolozi primijetili neobičan trend: drevne životinje su kroz geološka razdoblja postajale sve veće. Konji, koji su nekada bili veličine psa, evoluirali su do današnjih dimenzija, dok su dinosauri i morski gmizavci mezozoika dostizali ogromne proporcije. Ovaj trend nazvan je „Koupovo pravilo“, po američkom paleontologu Edvardu Drinkeru Koupu.

Dramatičan preokret

Ipak, u posljednjih nekoliko hiljada godina došlo je do preokreta. Umjesto rasta, u mnogim dijelovima svijeta zabilježen je trend smanjivanja divljih životinja. Prva velika prekretnica dogodila se krajem posljednjeg ledenog doba, prije oko 12.000 godina, kada su ogromne vrste poput mamuta nestale, a zamijenile su ih manje životinje.

Razlog se djelimično krije u klimatskim promjenama. U hladnim uslovima veća tijela bolje zadržavaju toplotu, dok toplije klime pogoduju manjim organizmima. Kako su šume zamijenile tundru, staništa su postala razuđenija, a hrana manje dostupna. To je pogodovalo manjim i prilagodljivijim vrstama, dnevno.hr

Uz klimatske promjene, i ljudi su počeli sve više da utiču na prirodu. Prelaskom na poljoprivredu i stočarstvo, počelo je pripitomljavanje životinja, što je iz temelja promijenilo njihovu biologiju. Domaće životinje su kroz selektivni uzgoj postajale sve veće i robusnije. S druge strane divlje vrste istovremeno počele su da se smanjuju.

Opšti trend

Istraživanja sprovedena u zapadnom Mediteranu pokazala su četiri faze promjena u veličini životinja tokom posljednjih 8000 godina. U neolitu je zabilježen opšti trend smanjivanja, uprkos porastu broja domaćih životinja.

Prava promjena nastupila je tokom bronzanog i gvozdenog doba, kada su domaće životinje počele da rastu, a divlje su privremeno zaustavile smanjivanje. To je bio period razvoja trgovine, povećanja stanovništva i naprednijeg uzgoja.

Kriza civilizacije

Međutim, od 3. do 10. vijeka dolazi do naglog pada veličine svih životinja, što se poklapa sa slabljenjem i padom Rimskog carstva. Velika poljoprivredna imanja nestaju, a zamjenjuju ih mala sela sa ograničenim resursima.

Istovremeno, klimatske promjene i erozija tla dodatno su pogoršale uslove za život. Manjak hrane i prostora doveo je do smanjenja životinja, dok su bolesti, koje su se širile trgovinom, dodatno pogodile i ljude i životinje.

Odvojeni putevi

U posljednjih hiljadu godina domaće i divlje životinje krenule su različitim putevima. Domaće su nastavile da rastu zahvaljujući selektivnom uzgoju, dok su divlje nastavile da se smanjuju zbog gubitka staništa, klimatskih promjena i intenzivnog lova.

Jedini izuzetak predstavljaju kunići, čija je veličina ostala stabilna zbog djelimične domestikacije.

Zaključak je jasan – istorija ljudskih civilizacija ne utiče samo na društvo, već i na prirodu. Dok se ljudska društva razvijaju i propadaju, divlji svijet se prilagođava. To se često dešava na način koji pokazuje koliko je dubok naš uticaj na planetu.

Podijeli tekst sa drugima na: