Penzioneri u FBiH sa najnižim penzijama dobiće 250 KM

Vlada FBiH pripremila je uredbu o jednokratnoj pomoći penzionerima, a za razliku od prethodnog puta ovaj put najviše će dobiti oni sa najmanjim penzijama.

Prema nezvaničnim informacijama oni sa najnižim penzijama trebali bi dobitgi po 250 KM, a oni sa najvišom po 100 KM.

Za ove namjene Vlada Federacije BIH budžetom je planirala 70 miliona KM, a isplata penzionerima trebala bi krenuti uskoro.

Zanimljivo je da se Vlada na podjelu 70 miliona KM odlučila tek nakon pritiska penzionera koji traže izmjenu formule za usklađivanje penzija, a koje bi se moglo umjesto jednom godišnje, vršiti i nekoliko puta godišnje kao što slučaj u Republici Srpskoj.

Podijeli tekst sa drugima na:

Razgovor sa životinjama: Naučna fantastika ili budućnost?

Ako vam se mačka duri ili pas cvili, sigurno ćete prepoznati onaj poznati osjećaj krivice koji dijeli većina vlasnika kućnih ljubimaca. Ali za one koji bi voljeli da znaju šta se zaista dešava u umovima njihovih vjernih saputnika, pomoć bi uskoro mogla da bude na vidiku – zahvaljujući osnivanju prve naučne institucije posvećene empirijskom istraživanju svijesti životinja.

Centar za osjećajnost životinja Džeremi Koler, koji je smješten pri Londonskoj školi ekonomije i političkih nauka (LSE), počinje s radom 30. septembra i baviće se istraživanjem neljudskih životinja, uključujući i onih koje su evolucijski veoma udaljene od nas, poput insekata, rakova i sipa.

Kako pomoći ljudima da “razgovaraju” sa kućnim ljubimcima

Uz korišćenje širokog spektra interdisciplinarnog globalnog znanja, rad centra vrijedan četiri miliona funti obuhvatiće neuronauku, filozofiju, veterinu, pravo, evolucijsku biologiju, komparativnu psihologiju, bihejvioralnu nauku, informatiku, ekonomiju i vještačku inteligenciju.

Jedan od najupečatljivijih projekata centra biće istraživanje kako vještačka inteligencija može pomoći ljudima da „razgovaraju“ sa svojim kućnim ljubimcima, koje opasnosti tu vrebaju i šta treba uraditi da se te opasnosti izbjegnu.

“Volimo da kućni ljubimci pokazuju ljudske osobine, a s pojavom vještačke inteligencije, način na koji će vaš ljubimac moći da komunicira s vama biće podignut na potpuno novi nivo”, kaže profesor Džonatan Birč, prvi direktor centra.

“Ali vještačka inteligencija često generiše izmišljene odgovore koji služe zadovoljenju korisnika, umjesto da budu zasnovani na objektivnoj stvarnosti. To bi moglo biti katastrofalno kada je u pitanju dobrobit životinja”, dodaje Birč, čiji je doprinos Zakonu o dobrobiti životinja (svjesnost) doveo do toga da zakon obuhvati i glavonošce i desetonoge rakove.

Upotreba vještačke inteligencije mora biti odgovorna

Birč kao primjer navodi anksioznost zbog razdvajanja: vlasnici pasa često žele da budu uvjereni da njihov ljubimac ne pati kada je duže vrijeme sam. Futurističke aplikacije za „prevod“ na bazi velikih jezičkih modela mogle bi da obećaju tu utjehu, ali i da nanesu štetu tako što će vlasnicima govoriti ono što žele da čuju, umjesto onoga što životinji zaista treba.

“Hitno su nam potrebni okviri za odgovornu i etičku upotrebu vještačke inteligencije u odnosu na životinje. Trenutno u ovoj oblasti potpuno nedostaje regulativa. Centar želi da razvije etičke smjernice koje će biti globalno prepoznate”, kaže Birč.

Takođe ukazuje na nedostatak propisa u vezi sa životinjama i autonomnim vozilima: „Mnogo se raspravlja o tome da autonomna vozila ne treba da povrijede ljude, ali se ne govori o tome da treba da izbjegavaju i mačke i pse.“

Vještačka inteligencija i poljoprivreda je još jedno važno pitanje

“Poljoprivreda već u velikoj mjeri prihvata automatizaciju, i to će se sve više ubrzavati. Ali to se dešava bez mnogo nadzora ili javne rasprave, što otvara velika etička pitanja – gdje su granice? Da li poljoprivreda treba da podrazumijeva odnos brige prema životinjama? Ako je odgovor da, onda pravac u kojem idemo nije dobar”, ističe Birč.

Centar će sarađivati s nevladinim organizacijama kako bi razvio smjernice, istraživanja i kodekse ponašanja koji se mogu promovisati širom svijeta.

Džef Sebo, direktor Centra za zaštitu životne sredine i životinja pri Univerzitetu u Njujorku, kaže da su pitanja osjećajnosti i dobrobiti životinja, uticaja vještačke inteligencije na životinje i stavova javnosti prema životinjama „među najvažnijim, najtežim i najzapostavljenijim pitanjima s kojima se društvo suočava“.

“Ljudi dijele svijet s milionima vrsta i kvintilionima pojedinačnih životinja, i utičemo na njih htjeli mi to ili ne”, navodi Sebo.

Šta je ljudska svijest

Profesorica Kristin Andruz, jedna od povjerenica novog centra, rekla je da vjeruje da bi on mogao dati odgovore na ono što smatra najvećim naučnim pitanjem: šta je ljudska svijest i kako može ponovo da se “uključi” u slučajevima moždanog udara i drugih hitnih medicinskih stanja?

“Još uvijek ne razumijemo šta čini ljude svjesnim, niti zašto neko postaje ili prestaje da bude svjestan. Ali znamo da se odgovori dobijaju proučavanjem jednostavnih sistema: nauka je napravila velike pomake u genomici i medicini proučavajući jednostavne organizme”, rekla je Andruz.

Cilj promjeniti stavove kod ljudi

Džeremi Koler, čija je fondacija obezbijedila višegodišnju podršku centru, rekao je da mu je cilj da promijeni stavove kod ljudi.

“Tek kada bolje razumijemo kako se druge životinje osjećaju i komuniciraju, moći ćemo da priznamo sopstvene nedostatke u načinu na koji se prema njima odnosimo. Baš kao što je Kamen iz Rozete otključao tajne hijeroglifa, uvjeren sam da moć vještačke inteligencije može pomoći da otključamo razumijevanje toga kako druge životinje doživljavaju svoje interakcije s ljudima”, smatra Koler.

Podijeli tekst sa drugima na:

Vlada FBiH priprema uredbu za jednokratnu pomoć penzionerima

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine bi na narednoj sjednici mogla donijeti odluku o isplati jednokratne pomoći penzionerima kako bi ublažila posljedice rasta troškova života.

Cilj je dati više novca onima kojima je najpotrebnije.

Za razliku od prošle godine, kada su svi penzioneri bez obzira na iznos penzije dobili jednaku sumu, ove godine se planira primjena pravičnijeg modela.

Naime, razmatra se varijanta po kojoj bi visina jednokratne pomoći zavisila od visine penzije odnosno oni s najnižim primanjima dobili bi najveći iznos.

Ova promjena temelji se na analizi efekata prošlogodišnje pomoći, kada je ustanovljeno da jednokratna isplata istog iznosa svim korisnicima nije ostvarila željeni socijalni učinak.

Takođe, Vlada FBiH planira jednokratnu pomoć i za boračku populaciju. Ovakav vid pomoći im je ranije obećan, ali su u Vladi čekali da prvo osiguraju pomoć za penzionere kako bi pristupili i realizaciji ovog obećanja.

Nakon što se realizuje pomoć penzionerima vrlo brzo bi finansijsku podršku trebali dobiti i bivši borci u FBiH, koji se takođe suočavaju s izazovima inflacije i rastućih troškova života.
Detalji o tačnim iznosima i dinamici isplate biće poznati uskoro.

(Izvor vijesti: Klix)

Podijeli tekst sa drugima na:

Svježa ili zaleđena boranija: Evo šta preporučuju nutricionisti

U današnjem ubrzanom načinu života, sve više težimo praktičnim rješenjima, pa tako i u kuhinji često posežemo za zamrznutim povrćem.

Međutim, ljeto je u punom jeku, a na tržnicama i baštama ima svježe boranije u izobilju. Bilo bi šteta ne iskoristiti sezonsko blago koje nam priroda nudi. No, postavlja se pitanje – koja je zapravo razlika između svježe i zamrznute boranije, i isplati li se zaista ulagati dodatno vrijeme u pripremu svježe?

Svježa boranija, kada je zaista svježa i tek ubrana, oduševljava svojom bojom, mirisom i hrskavošću. Idealna je za kratko kuhanje na pari, sotiranje na maslinovom ulju ili blanširanje za laganu salatu.

Prednosti

Puniji, prirodniji okus i bolja tekstura
Imate mogućnost da sami birate kvalitet i svježinu
Nije prethodno termički obrađena, što znači i više kontrole u kuhinji

Mane

Brzo se kvari, naročito ako nije pravilno uskladištena
Kvalitet zna varirati u zavisnosti od toga gdje je i kada ubrana
Potrebno je dodatno vrijeme za čišćenje i pripremu

Koliko vremena treba za pripremu svježe boranije?

Ako se odlučite za svježu boraniju, imajte na umu da prvo treba odstraniti krajeve mahuna, a ponekad i konac duž bočne strane, posebno kod starijih i žilavijih sorti. Ovaj proces traje otprilike 10 do 15 minuta za količinu dovoljnu za nekoliko porcija, zavisno od vještine i količine. Nakon toga, kuhanje traje još otprilike 5 do 15 minuta, zavisno od načina pripreme.

Šta kažu nutricionisti?

Nutricionisti ističu da su razlike u hranjivim vrijednostima između svježe i zamrznute boranije minimalne. Budući da se zamrznuta boranija brzo obrađuje nakon branja, često zadrži visoke vrijednosti vitamina C, vitamina K, vlakana i antioksidansa. Ipak, ako boraniju kupujete na tržnici, svježu i lokalno uzgojenu, vjerovatno ćete dobiti nutritivno najbogatiju varijantu.
Ako imate vremena i pristup svježoj, domaćoj boraniji – svakako je vrijedi iskoristiti. No, ako ste u žurbi, zamrznuta verzija nije ništa manje zdrava ni ukusna, a pruža i praktičnost koja nam često treba. Bez obzira za koju se opciju odlučite, buranija ostaje vrijedan dodatak svakom zdravom obroku.

(Izvor vijesti: RadioSarajevo)

Podijeli tekst sa drugima na:

Titovo najluskuznije ljetovalište bilo sablasni grad duhova (VIDEO)

Nakon što je 2022. singapurski milijarder Ong Beng Seng kompleks Kupari preuzeo od Rusa, početkom januara ove godine započelo je rušenje kompleksa, uključujući i hotel Pelegrin za koji se dugo vremena govorilo kako treba postati kulturno dobro.

No, kako se to nije dogodilo ovdje će se uskoro izgraditi luksuzno zadnje pod zaštitnim znakom brenda “Four Seasones”.
Nekada simbol državnog luksuza i reda, bio godinama je bio sablasna razglednica prošlih vremena.

Bilo je to ekskluzivno ljetovalište za najviše funkcionere bivše Jugoslavije – generale, diplomate, visoke oficire i, povremeno, samog Josipa Broza Tita. U ljetnim mjesecima ovdje se odmarala vojska privilegovanih, u ambijentu luksuza koji nije bio kičast, nego obilježen državnom disciplinom i strogoćom.

Kupari, smješteni svega nekoliko kilometara južno od Dubrovnika, bili su najpoznatije vojno ljetovalište bivše države. Kompleks je imao sve: hotele visoke kategorije, privatne plaže, restorane i čuvenu Titovu vilu pod stalnim nadzorom.

Ali, početkom rata 1991. godine, sve je stalo. Hoteli su granatirani, opljačkani, neki i zapaljeni. Iako je sukob odavno završen, Kupari nisu bili obnovljeni. Izgledali su kao da ih je neko ostavio usred vremena – i zaboravio da ih pokupi.

Ono što je najviše boljelo jeste kontrast: dok Dubrovnik i njegova okolina bilježe vrhunce elitnog turizma, gdje se noćenja plaćaju stotinama evra, Kupari su ostajali prazni.

Podijeli tekst sa drugima na:

Vremenske neprilike desetkovale rod voća, prinosi manji i do 80 posto

Mraz, kiša pa vrućine uništili su ovogodišnji rod voća koji je manji za 80 odsto. Ostalih 20 odsto takođe neće biti najboljeg kvaliteta. Na kraju će ispaštati krajnji potrošači, jer će preskupo plaćati i šljivu i jabuku, rekao je predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske, Dragoja Dojčinović,

“Velike količine padavina, pa suša proteklog mjesec, uticala je na smanjenje prinosa voća. Mislili smo da će godina biti dobra i da će voća biti, ali nije tako. Evo trešnje, koja prva dolazi, skoro da nije ni bilo. Sve je to uslovilo visoke cijene u supermarketima što je građanima bilo nedostupno pa je više od polovine roda i tamo propalo”, naveo je Dojčinović.

Dojčinović ističe da je kompletno voćarstvo u proteklom periodu pretprilo štete.

Na to je uticao prvo mraz pa onda grad, posebno u Gradišci, a kasnije polovinom aprila i maja ogromne količine padavina i niske temperature zbog čega je izgubljen rod kruške.

“Ista situacija je sa šljivom. Na Majevici skoro da nismo imali roda za izvoz. Sa jabukom je malo bolja situacija, ali štete su velike i sada ih ne možemo procijeniti, dok ne bude berba. Sve će to uticati na cijene otkupa”, naglasio je Dojčinović.

Podijeli tekst sa drugima na:

Informacija o stanju u Fondu PIO FBiH: Formula koju traže penzioneri neodrživa

U Federaciji BiH zaključno sa mjesecom majem bilo je 458.152 penzionera, što je za 41.324 više nego što ih je bilo 2018. godine.

U tom periodu prosječna penzija porasla je sa 399 KM koliko je iznosila 2018. godine na 652 KM koliko je iznosila na polovini 2025. godine, a najveći rast zabilježen je u 2023. godini i to 16,2 posto, odnosno 100 KM u odnosu na 2022. godinu.

Projekcija rasta novca potrebnog za isplatu penzija

U Informaciji o stanju u penzijskom sistemu koja će se naći na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH navodi se i da će u ovoj godini za isplate penzija biti potrebno 3,7 milijardi KM, a u godinama koje slijede taj iznos značajno raste.

Koliko će biti potrebno novca u budućnosti za isplate penzija, zavisi od toga koja formula će se koristiti za usklađivanje penzija.

Projekcije za rast penzija napravljene su u odnosu na rast BDP-a i potrošačkih cijena kako se sada računa i u odnosu na rast plata i potrošačkih cijena.

Naprimjer 2026. godine ukoliko rast penzija bude usklađivan sa 50 posto BDP-a i 50 posto potrošačkih cijena za isplatu penzija biće potrebno 4,2 milijarde KM, a ukoliko se budu usklađivale na način 60 posto plata i 40 posto potrošačke cijene za tu godinu biće potrebno 4,3 milijarde KM.

Dalje, projekcije govore da će za isplatu penzija svake godine biti potrebno više novca, a u 2034. godini za te namjene biće potrebno čak 8,2 milijarde KM.

Formula koju traže penzioneri neodrživa

Penzioneri Federacije BiH već mjesecima traže od Vlade FBiH izmjenu Zakona o PIO/MIO na način da se umjesto rasta BDP-a od kojeg sada zavisi rast penzija kao parametar uzme rast minimalne plate. Takođe, traže da se omogući i vanredno usklađivanje penzija koje po Zakonu sada nije moguće.

“Najnoviji zahtjevi penzionera da se potpuno ukinu već postojeći zakonski uslovi za ostvarivanje mogućnosti vanrednog usklađivanja penzija i da se dosadašnja ograničenja stope vanrednog usklađivanja da stopa rasta realnog BDP-a povećaju da vanrednog usklađivanja bude do visine rasta neto plate, sigurno će dodatno ugroziti finansijsku stabilnost penzionog sistema i stvoriti mogućnost da penzije rastu značajno iznad rasta prosječne plate, što je po svim ekonomskim kriterijumima jednostavno finansijski neodrživo”, piše u Informaciji.

Iz Informacije se može zaključiti da je prethodnih nekoliko godina više rastao broj penzionera nego broj zaposlenih pa je tako u 2024. godini broj penzionera porastao za 2,08 posto, a broj radnika 1,36 posto. U godini prije te, odnosno u 2023. godini broj penzionera rastao je 2,42 posto, a broj zaposlenih 1,14 posto.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ne bacajte talog od kafe, može biti koristan

Ako ste do sada bacali talog od kafe, vrijeme je da promijenite naviku! Ovaj prirodni ostatak iz šoljice omiljenog napitka može da zamijeni skupa sredstva za čišćenje i da vam olakša održavanje doma – od kuhinje do kamina.

Čisti masnoću i zagorenu hranu s posuđa

Talog kafe ima blago abrazivna svojstva, pa je idealan za ribanje šerpi i tiganja. Pomiješajte ga s toplom sapunicom i nježno istrljajte površinu sunđerom – čak i teflon ostaje bezbjedan!

Rešetke rerne i roštilja – bez muke

Pomiješajte kašiku taloga s toplom vodom i potopite rešetke u tu mješavinu. Nakon 45 minuta, masnoća i zalijepljena hrana lako se skidaju sunđerom.

Neutralizira neprijatne mirise u frižideru

Stavite šoljicu suhog taloga u frižider – azot iz kafe reaguje s ugljenikom i eliminiše neprijatne mirise. Efikasno i potpuno prirodno!

Uklanja mirise s ruku

Poslije sjeckanja luka ili bijelog luka, protrljajte ruke s malo taloga. Ne samo da će ukloniti miris, već će nježno izmasirati kožu i ukloniti mrtve ćelije.

Popravlja ogrebotine na drvenim površinama

Napravite pastu od taloga i malo vode ili ulja, pa je utrljajte u ogrebotine na namještaju. Ostavite da djeluje 10–15 minuta, pa obrišite – drvo će izgledati kao novo.

Olakšava čišćenje kamina

Prije nego što počnete da čistite pepeo, pospite ga talogom kafe. On otežava čestice pepela i sprečava da se prašina rasprši po prostoriji.

Talog kafe – skriveni saveznik u domaćinstvu

Od ribanja posuđa do uklanjanja mirisa, talog kafe je višenamjenski čistač koji štedi novac i čuva zdravlje. Sljedeći put kad popijete kafu – sačuvajte talog i isprobajte neki od ovih trikova.

(Izvor vijesti: Krstarica)

Podijeli tekst sa drugima na:

Sve ide gore osim penzija, a o tom problemu nema rasprave

O stanju u penzijskom sistemu FBiH raspravljat će se prekosutra na sjednici Predstavničkog doma FBiH, a penzioneri traže hitne izmjene zakona

Na sjednici Predstavničkog doma federalnog Parlamenta zakazanoj za prekosutra poslanici bi trebali razmatrati Informaciju o stanju u penzijskom sistemu FBiH sa prijedlozima unapređenja stanja, te Informaciju Federalnog zavoda za PIO.

Divljanje cijena

Podaci iz ovih dokumenata nisu nimalo ohrabrujući i ako se ne dese ozbiljne reforme u ovoj oblasti, ovu populaciju ne čeka svijetla budućnost.

Poslanik SBiH u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Admir Čavalić kaže da podaci Ministarstva pokazuju, ustvari, da je penzioni sistem pod ozbiljnim pritiskom i da je u FBiH situacija takva da trenutno imamo na svakog novog zaposlenog dva nova penzionera. Ističe da se na osnovu podataka može zaključiti da smo od 2018. imali više od 40.000 novih penzionera i samo 20.000 novih zaposlenih. Prema Čavalićevim riječima, posebno porazno je to da su od 2018. do danas penzije porasle za samo 200 KM uprkos svakodnevnom divljanju cijena.

Haso Halilović, predsjednik Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera/umirovljenika Tuzlanskog kantona, kaže kako je jasno da informacija koju je pripremilo resorno ministarstvo nije ohrabrujuća, ali i da je ona, kako kaže, promašena tema.

“Ta informacija govori o statističkim podacima, o visini penzija i broju penzionera u zadnjih deset godina. Mi smo tražili da se raspravlja o materijalnom i socijalnom položaju penzionera sa prijedlogom mjera da se stanje popravi, a sa akcentom na hitnu izmjenu i dopunu Zakona o PIO. Očekivali smo da će se to desiti na ovoj sjednici, međutim, neće sigurno. Za nas je ključno da se usvoje izmjene i dopune Zakona i da se omogući rast penzija sa rastom plata”, pojašnjava Halilović.

Podsjeća da je osigurano 70 miliona KM za isplatu jednokratne novčane pomoći.

“Naš prijedlog je bio da, ukoliko dođe do izmjena i dopuna Zakona, te pare budu usmjerene na vanredno povećanje penzija, ali se to nije desilo. Očekujemo poziv od premijera za sastanak na kojem ćemo tražiti izjašnjenje, jesu li oni za to da se ide u izmjene i dopune Zakona i da vidimo kakva će biti sudbina tih 70 miliona”, kaže Halilović.

Hrana i lijekovi

Ističe da informacija o kojoj će se raspravljati na sjednici ni u jednoj rečenici ne spominje poboljšanje položaja penzionera.

“Znamo mi kolike su penzije bile 2014, kolike su 2025. i da je nepovoljan odnos radnika i penzionera. Ta informacija nije opravdala cilj, a nama je cilj da se raspravlja o situaciji u sadašnjem vremenu, u ovakvom divljanju cijena. Sve je otišlo gore, od komunalnih usluga, lijekova, prehrambenih artikala, a vrijednost penzija je sve manja”, konstatuje Halilović.

(Izvor vijesti: Oslobođenje)

Podijeli tekst sa drugima na:

Tragovi na brašnu opasni po zdravlje: Kako ih prepoznati?

Ukoliko ste primjetili sitne crne tačkice, rupice u zrnima ili bijele larve u brašnu, vrijeme je da reagujete.

Ovi znakovi ukazuju na prisustvo žižaka – sitnih insekata koji se brzo razmnožavaju i mogu kontaminirati cijelu ostavu.

Kako prepoznati žižaka u brašnu

Žižak je sitan insekt tamne boje, često neprimjetan dok ne ostavi tragove. Njegove larve su bijele, a odrasli primjerci ostavljaju rupice u zrnima i brašnu. Ako primjetite da se sadržaj u tegli pomjera ili da ima neobične grudvice, moguće je da su larve već aktivne.

Gdje se sve može pojaviti

Osim u brašnu, žižak se može naći u pirinču, grizu, ovsenim pahuljicama, pa čak i u začinima. Tegle koje nisu hermetički zatvorene, kao i papirne ambalaže, idealne su za njegovu invaziju.

Šta uraditi ako ga primjetite

Ne pokušavajte da spasite kontaminiranu namirnicu. Najbolje je da je odmah bacite, operete teglu vrućom vodom i sapunom, a ostavu detaljno očistite. Preporučuje se i da nove namirnice držite u staklenim, dobro zatvorenim posudama,

(Izvor vijesti: Krstarica)

Podijeli tekst sa drugima na: