Spriječite sušenje sobnog cvijeća dok ste na odmoru

Nekoliko efikasnih trikova može vam pomoći da vam se cvijeće ne osuši dok ste na odmoru.

Naime, biljkama je potrebno više vode što više dobijaju prirodne svjetlosti. Kako biste smanjili tu njihovu potrebu, premjestite ih dalje od izvora svjetlosti.

Spustite roletne tamo gdje ulazi najviše svjetlosti i navucite zavjesu. Ipak, korisno je da pazite da biljkama ne oduzmete svjetlost u potpunosti jer prostorija ne smije da bude potpuno mračna.

Ukoliko neku biljku zalijevate jednom sedmično, a bit ćete odsutni dvije sedmice, korisno je da biljku premjestite dalje od prozora kako biste joj produžili period između dva zalijevanja.

Ukoliko imate biljku koju zalijevate dvije sedmice, nju ne morate pomjerati, već je korisno da je samo zalijete prije nego što krenete na put.

Ako vam je u stanu toplo tokom ljeta, a imate klima-uređaj s tajmerom, podesite ga tako da svakog dana nakratko rashladi prostoriju s biljkama.

Zalijte biljke prije odlaska

Na taj način ćete spriječiti da voda koja se nalazi u tacni ispari. Ukoliko ćete biti odsutni sedmicu ili manje, dovoljno je da detaljno zalijete sobne biljke prije poslaska.

Pustite da višak vode iscuri, tako da zemlja ostane vlažna, ali da biljke ne stoje u vodi jer bi to moglo izazvati truljenje korijena.

Sobne biljke koje su otporne na sušu poput sukulenata i kaktusa podnijet će sedmicu bez vode.

Također, ako ćete duže biti na ljetovanju, postoji nekoliko načina da zadržite vlagu u zemlji.

Naime, korisno je da prekrijete zemlju u saksiji vlažnim novinama ili krpom kako bi što duže zadržala vlagu.

Kako bi biljke trošile manje vode dok niste kod kuće, potrebno je da im usporite rast prije odlaska.

To ćete uraditi na način da prestanete da ih prihranjujete nekoliko sedmica prije odlaska, zatim ih malo odrežete, odstranite suho lište, a ako biljka cvjeta možete da joj odsječete cvijet ili pupoljke kako bi što manje trošila energiju i vodu za rast.

Podijeli tekst sa drugima na:

U Srpskoj poskupile sahrane i medicinske usluge

Pogrebne usluge su u Republici Srpskoj za godinu dana poskupjele za 10,6 odsto.

Saopštio je to Republički zavod za statistiku, na njihovom profilu na društvenoj mreži X, gdje su prezentovani indeksi cijena usluga maj 2025/maj 2024.

U istom periodu poskupjele su i medicinske usluge, i to još više – za čak 37,9 odsto.

Usluge koje se odnose na motorna vozila poskupjele su za 22,4 odsto, usluge u frizerskim salonima 14 odsto, a izdaci za vrtiće (predškolsko vaspitanje) 10,8 odsto.

Podijeli tekst sa drugima na:

Fejsbuk tajno skenira vaše privatne fotografije sa mobilnog?

Stručnjak za kibernetičku bezbjednost upozorio je korisnike Facebooka i tvrdi da popularna društvena mreža tajno skenira privatne fotografije na njihovim telefonima pomoću umjetne inteligencije.

Prema pisanju portala Daily Mail Online, ova promjena, koja je uvedena gotovo neprimjetno, ostavila je mnoge korisnike zabrinutima za svoju privatnost.

Kejtlin Sarijan, na društvenim mrežama poznata kao @cybersecuritygirl, otkrila je kako korisnici, često i ne znajući, daju Facebooku dopuštenje da koristi njihove fotografije za stvaranje novog sadržaja.

“Facebook sada pristupa fotografijama na vašem telefonu koje još niste ni objavili kako bi generisao ideje za ‘Storyje”’, objasnila je Sarijan.

“To znači da skeniraju našu galeriju, lica, lokacije, vremenske oznake i još mnogo toga – a vi možda niste ni svjesni da ste na to pristali”, dodala je.

Ova nova funkcija, koja se trenutno testira na određenom broju korisnika, pojavljuje se u obliku poruke koja se pojavi prilikom stvaranja nove objave ili “Storyja”. Poruka traži od korisnika da omoguće “obradu u oblaku” (cloud processing) kako bi dobili “kreativne ideje stvorene za vas iz vaše galerije”. Te ideje mogu uključivati kompilacije, sažetke objava, kolaže ili različite stilizacije fotografija pomoću umjetne inteligencije.

U poruci doslovno piše:

“Kako bismo stvorili ideje za vas, kontinuirano ćemo birati medije iz vaše galerije i prenositi ih u naš oblak, na temelju informacija poput vremena, lokacije ili tema.”

To znači da će Meta, krovna firma Facebooka, moći uzeti fotografije s vašeg telefona, prenijeti ih na svoje servere te ih analizirati i uređivati pomoću AI tehnologije.

Međutim, veći problem leži u činjenici da davanje dopuštenja za “obradu u oblaku” automatski podrazumijeva i prihvaćanje Metinih uslova korištenja za AI usluge. Ovi uslovi daju Meti izuzetno širok raspon dopuštenja za pristup, pohranu i korištenje vaših fotografija.

Uslovi korištenja navode:

“Jednom podijeljene, slažete se da će Meta analizirati te fotografije, uključujući crte lica, koristeći umjetnu inteligenciju. Ova obrada omogućuje nam da ponudimo inovativne nove karakteristike, uključujući sažimanje sadržaja fotografija, modificikovanja fotografija i generisanje novog sadržaja na osnovu fotografija”.

Isti ugovor takođe daje Meti pravo da “zadrži i koristi” sve informacije koje ste podijelili kako bi personalizirala svoje AI interakcije.

Srećom, ova postavka trenutačno zahtijeva vaš pristanak.

Ako niste prihvatili poruku, vaši se podaci ne bi trebali automatski dijeliti. Ipak, ako želite biti sigurni da Meta nema više pristupa nego što je nužno, slijedite ove korake:

– Provjerite postavke unutar Facebook aplikacije – otvorite Facebook i idite na Izbornik (donji desni ugao)
– Skrolajte dolje do Postavke i privatnost, a zatim odaberite Postavke
– U traku za pretraživanje na vrhu upišite “dijeljenje fotografija iz galerije”
– Pojaviće se dvije opcije: “Primajte prijedloge iz galerije dok pregledavate Facebook” i “Primajte kreativne ideje dopuštanjem obrade galerije u oblaku”
– Provjerite jesu li obje opcije isključene

Ograničite pristup fotografijama na nivou telefona – za dodatnu sigurnost. Sarijan preporučuje potpuno ograničavanje pristupa fotografijama. Na svom telefonu idite u Postavke -> Aplikacije -> Facebook. Pronađite opciju Dozvole ili Pristup fotografijama. Odaberite “Nijedna” ili “Ograničen pristup” kako biste spriječili aplikaciju da pristupa vašoj galeriji bez dodatnog dopuštenja.

(Izvor vijesti: Poslovni dnevnik)

Podijeli tekst sa drugima na:

Ljetna depresija postoji: Zašto neki ljudi ljeto doživljavaju teško

Ljetna depresija je oblik sezonske emocionalne nestabilnosti koji se javlja upravo u mjesecima kada većina ljudi očekuje dobro raspoloženje i društvenu aktivnost – zbog čega je često zanemarena i pogrešno shvaćena.

Dok mnogi s nestrpljenjem iščekuju ljeto, sunčane dane, laganiju odjeću i godišnje odmore, za neke ljude upravo ovo doba godine donosi osjećaj tjeskobe, umora i tuge.

Iako se najčešće govori o zimskom obliku sezonskog afektivnog poremećaja, stručnjaci upozoravaju da i ljetna depresija postoji – i da može biti jednako ozbiljna.

Šta je ljetna depresija i kako se razlikuje od zimske?

Sezonski afektivni poremećaj (SAD – Seasonal Affective Disorder) obično se povezuje s padom raspoloženja tokom zimskih mjeseci. Međutim, kod manjeg broja ljudi simptomi depresije javljaju se upravo ljeti – obično između juna i septembra.

Za razliku od zimske depresije, koja često uključuje povećanu potrebu za snom i hranom, ljetna depresija češće se manifestuje kroz:

  • nesanicu
  • gubitak apetita
  • anksioznost i razdražljivost
  • osjećaj napetosti i unutrašnjeg nemira
  • pad koncentracije
  • emocionalnu iscrpljenost

Osobe koje pate od ovog poremećaja mogu se osjećati dodatno izolirano jer okolina očekuje vedrinu i dobro raspoloženje. Ta neusklađenost između unutrašnjeg stanja i vanjskih očekivanja često pojačava osjećaj krivnje i nesporazuma.

Zašto neki ljudi teže podnose ljeto?

Uzroci ljetne depresije nisu potpuno razjašnjeni, ali stručnjaci navode nekoliko faktora koji mogu igrati značajnu ulogu:

Poremećen ritam spavanja

Produžen dan i veća izloženost svjetlosti mogu narušiti prirodni ciklus spavanja i budnosti, što direktno utiče na raspoloženje.

Vrućine i toplotni stres

Visoke temperature mogu izazvati fizičku nelagodu, umor i razdražljivost, posebno kod osoba koje su osjetljivije na klimatske promjene.

Socijalni pritisak i poremećaj rutine

Ljetni mjeseci često znače promjene u svakodnevnoj rutini – raspusti, godišnji odmori, putovanja. Osobe koje nemaju pristup „idealnom ljetu“ kakvo se promovira u medijima mogu osjetiti frustraciju, isključenost i pritisak da se osjećaju dobro kada to zapravo nisu.

Narušeno samopouzdanje

Odjeća koja otkriva više tijela, očekivanja o „idealnom izgledu“ i stalno prisutne slike „savršenih ljeta“ na društvenim mrežama mogu pogoršati osjećaj nesigurnosti i sram zbog vlastitog tijela.

Finansijski stres

Ljeto često podrazumijeva veće troškove – izlasci, putovanja, proslave. Osobe koje nisu u mogućnosti da prate taj tempo mogu osjetiti nelagodu, stid ili dodatnu tjeskobu.

Ljetna depresija: Kako prepoznati simptome i šta možete učiniti

Ljetna depresija, kao i svaki oblik depresije, nije nešto što treba zanemariti ili „izdržati“. Ako primijetite da se simptomi ponavljaju svake godine u isto vrijeme, traju nekoliko sedmica i negativno utiču na svakodnevno funkcionisanje, važno je da se obratite psihologu ili psihijatru.

Nekoliko koraka može vam pomoći u ublažavanju simptoma:

Održavajte stabilnu dnevnu rutinu i pokušajte ići na spavanje i buditi se u približno isto vrijeme

Boravite u hladu i klimatiziranim prostorijama kada su temperature visoke

Ograničite vrijeme provedeno na društvenim mrežama koje nameću nerealna očekivanja

Uvedite male rituale koji vam pomažu da se osjećate sigurno i mirno – šetnja ujutro, vođenje dnevnika, čitanje

Prihvatite da ne morate voljeti ljeto – nema ništa loše u tome što ga doživljavate drugačije od većine

Ljeto ne mora biti savršeno – ali vaše mentalno zdravlje je prioritet

Važno je znati da je potpuno legitimno osjećati se loše u periodu kada se od svih očekuje vedrina i bezbrižnost. Ljetna depresija možda nije vidljiva na prvi pogled, ali je stvarna i zaslužuje ozbiljan pristup.

Ako prepoznajete kod sebe ove simptome, obratite se stručnoj osobi – podrška postoji i dostupna je.

Briga o mentalnom zdravlju ne prestaje s dolaskom ljeta. Naprotiv, upravo tada može postati još važnija.

(Izvor vijesti: Ljepota i zdravlje)

Podijeli tekst sa drugima na:

Da li je pošteno: Najmanje dobiju oni sa najnižim penzijama

Da li je pravedno da kod povećanja penzija uvijek najmanje dobiju oni sa najnižim penzijama, dok oni sa većim penzijama dobiju veće povećanje.

Veći regres političara od najniže penzije

“Najgore uvijek prođu oni koji su od ove države dobili minimalne penzije. Kada sam odlazila u penziju imala sam više od 30 godina staža i sada imam najnižu penziju koja nije ni 600 KM, niža je od regresa ili paušala političara. Zašto se to ne promijeni? Sada se, slušamo mjesecima, rade izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH pa neka i to promijene. Neka ta povećanja budu pravednija” kaže jedna penzionerka iz Sarajeva koja penziju prima blizu 30 godina.

Mustafa Trakić, član Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH kaže kako se i oni slažu da je takvo povećanje penzija nepravedno.

“Mi tu ne možemo ništa iako je premijer naglašavao da će ići linearno povećanje, ne može. Kako će oni to riješiti… I mi bismo voljeli da ne ide jednako povećanje tri posto svima, nego da ide za penzije do 1.000 KM deset posto, iznad te cifre da ide pet posto, iznad 1.500 KM da ide tri posto. I mi bismo voljeli da se to može uraditi”, kaže Trakić.

Zatražili smo komentar u Federalnom zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje, pitali da li je pošteno da korisnici najmanjih penzija uvijek dobiju najmanje povećanje.

Nezahvalno je reći šta jeste, a šta nije pošteno

“Penzije se ostvaruju, a potom i usklađuju na temelju Zakona i prikladno je govoriti samo o tome jeli nešto zakonito ili nije zakonito. Penzije se usklađuju prema zakonu u određenom postotku i jasno je da će korisnik s minimalnom penzijom primiti manje novaca, ako gledamo u apsolutom iznosu, iako u istom postotku, nego neko čija je penzija znatno veća od minimalne. S druge strane korisnici čija je penzija znatno veća od minimalne ili od prosječne, za radnog su vijeka uplaćivali i znatno više iznose doprinosa. Stoga je nezahvalno reći šta jeste, a što nije pošteno “, rekao je Tomislav Kvesić, portparol Federalnog zavoda PIO.

Prema posljednjim podacima Zavoda PIO u FBiH je 236.156 osoba sa najnižom penzijom.

(Izvor vijesti: Faktor)

Podijeli tekst sa drugima na:

Projektom “hljeb i mlijeko” obuhvaćeno 400 korisnika

Svake godine u budžetu Opštine Centar obezbjeđuju se finansijska sredstva za socijalno zbrinjavanje najugroženijih kategorija stanovništva. Jedan od višegodišnjih projekata namijenjenih penzionerima sa najnižim primanjima, te osobama starijim od 60 godina bez primanja jeste projekat „Hljeb i mlijeko“.

Za mjesec juli ove godine pravo na stalnu novčanu pomoć za kupovinu osnovnih životnih namirnica – hljeba i mlijeka ostvarilo je 400 korisnika socijalnih usluga, među kojima je 355 penzionera sa područja ove lokalne zajednice, te 45 lica u stanju socijalne potrebe koja su starija od 60 godina, a nisu ostvarila pravo na penziju.

Penzioneri sa najnižim primanjima svaki mjesec putem ovog projekta od Opštine Centar dobijaju po 70 KM, dok osobe bez stalnih primanja ostvaruju pravo na po 100 KM. Ovaj mjesec je Služba za finansije Opštine Centar na račune korisnika pomoći uplatila iznos od 29.350 KM.

Sredstva sa ovog budžetskog granta raspoređuje opštinski načelnik zaključkom, na prijedlog Službe za boračko-invalidsku i socijalnu zaštitu u skladu sa utvrđenim kriterijima na osnovu podnesenih zahtjeva.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kada se može penzionisati u BiH, a kada u ostalim dijelovima Evrope

Penzija kao jedno od ključnih egzistencijalnih pitanja za većinu ljudi postaje sve neizvjesnija. Razlog za to jeste što je penzioni sistem sve neodrživiji. Ipak, sve su dostupnije opcije kojima se život u starosti može učiniti izvjesnijim.

Penzioni sistem u Bosni i Hercegovini i većem dijelu ostatka Evrope počiva na modelu iz 19. vijeka, “čeličnog kancelara” Otto von Bismarcka.

Podrazumijeva međugeneracijsku solidarnost, tj. da se doprinosima radnika osiguravaju penzije trenutnih penzionera.

Shodno tome, ovo je o human sistemu koji je funkcionalan dok je radnika više od penzionera.

Nije funkcionalan kada je penzionera više od radnika.

U Bosni i Hercegovini je na jednog penzionera tek nešto više od jednog radnika.

Najprihvatljivije je kada su tri radnika na jednog penzionera.

Prema pojedinim procjenama, da bi bh. penzioni sistem međugeneracijske solidarnosti funkcionisao potrebno je imati još 200.000 zaposlenih.

To što je nezadovoljavajući omjer zaposlenih i penzionera za posljedicu ima to da se dio penzija isplaćuje iz budžeta te to što su penzije male.

Šta utiče na omjer

Ovaj omjer je sve više uslovljen time što bh. privredni subjekti sve teže dolaze do radnika. Naime, radne snage je sve manje zbog toga što se veliki broj građana zaposlio i još uvijek zapošljava u inostranstvu te zbog starenja stanovništva.

Prethodno opisani problem duži period postoji u mnogim evropskim zemljama, a ublažavaju ga na nekoliko načina.

Među tim načinima prvenstveno su uvoz radnika iz različitih dijelova svijeta, kao i povećanje starosne granice za penzionisanje.

Vlasti zemalja koje su se odlučile na povećanje starosne granice za penzionisanje kao jedan od razloga za to ističu i produženje životnog vijeka stanovništva. Ovo produženje znači i duže vrijeme provedeno u penziji.

Starosna granica za penzionisanje

Muškarci u većini zemalja Starog kontinenta mogu starosnu penziju dobiti s navršenih 65 godina dok žene mogu dobiti nešto ranije. Ne manjka zemalja u kojima su uslovi penzionisanja jednaki za oba pola, kao što je to slučaj u Sloveniji.

Muškarci u oba bh. entiteta mogu se penzionisati s navršenih 65 godina, žene u Federaciji Bosne i Hercegovine mogu se penzionisati s navršenih 59 godina, a u Republici Srpskoj s 59 godina.

Ministar rada i socijalne politike Federacije Bosne i Hercegovine Adnan Delić (NiP) je u martu u intervjuu izjavio da u FBiH nije planirano povećanje starosne granice za penzionisanje.

S druge strane, Danska je prva evropska država koja je tu granicu povećala sa 67 na 70 godina i primjenjivat će se na sve one koji su rođeni poslije 31. decembra 1970.

Francuska ima najmanju starosnu granicu za penzionisanje (62 godine), ali će ona od 2030. biti 64 godine.

U priloženim ilustracijama su podaci o starosnoj granici za penzionisanje u Bosni i Hercegovini, ostatku regije i evropskim državama s trenutno najvećom i najmanjom starosnom granicom za penzionisanje.

Rad i nakon penzionisanja

Mnogima penzije nisu dovoljne za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba. Zbog toga je sve više onih koji rade i poslije penzionisanja.

Primjera radi, u Njemačkoj, u kojoj prosječna penzija iznosi 1.400 eura, na kraju 2022. je bilo više od milion penzionera koji su radili. No, ipak, prema izvještaju Instituta za tržište rada i istraživanje profesija (IAB) iz 2022., većina njemačkih penzionera koji i dalje rade nisu naveli nikakve finansijske razloge za rad nakon penzionisanja.

Umjesto toga, kao razloge za to su naveli “zabavu” na poslu ili potrebu za smislenim zadatkom i društvenim kontaktima.

Ekonomisti savjetuju građanima investiranje u nešto čime će osigurati izvjesniju budućnost poslije penzionisanja.

(Izvor vijesti: Klix)

Podijeli tekst sa drugima na:

Da li nas jedna jabuka dnevno drži dalje od doktora?

Ne zna se koliko je stara priča o tome da jedna jabuka dnevno čuva zdravlje, prvenstveno srce. Možda nekima zvuči iznenađujuće, ali dr Emili Liming, dijetetičarka na Kings koledžu u Londonu, smatra da ova vjekovna izreka nije sasvim pogrešna.

„Jabuke su bogat izvor fitonutrijenata koji su važni za vaš imuni sistem, poput vitamina C-e i antioksidanata. Vitamin C-e pomaže vašem tijelu da proizvodi antitijela i da vaše imune ćelije putuju do mjesta infekcije, dok antioksidansi mogu smanjiti upale, pomažući vam da se brže oporavite ako se razbolite“, kaže dr Liming.

Jabuke podržavaju imuni sistem na dva načina

Naglašava da je voće posebno dobro za održavanje zdravlja crijeva. „S obzirom na to da 70 procenata imunih ćelija živi u crijevima, zdrav crijevni mikrobiom je važan dio podrške vašem imunom sistemu“, kaže Limingova.

Objašnjava da jabuke podržavaju imuni sistem na dva načina. Prvo, samo jedna jabuka sadrži 100 miliona mikroba, za koje je pokazano da doprinose crijevnom mikrobiomu, pomažući mu da razgradi hranu i učini fitonutrijente dostupnim tijelu za upotrebu.

Drugo, prosječna jabuka sadrži oko četiri grama vlakana – što je izvor goriva za dobre bakterije u vašim crijevima, koje pomažu u regulisanju imunog odgovora. (Za voće s još većim sadržajem vlakana doktorka savjetuje da probate nar, kivi ili maline.)

Tri dana dovoljno za promjene

Naravno, dodaje dr Liming, nijedna hrana ne može da vas spriječi da se razbolite.

„Raznovrsne vrste voća i povrća pružaju niz vlakana, hranljivih materija, polifenola i drugih antioksidanata za vaše zdravlje. Redovno jedite integralne žitarice, pasulj, orašaste plodove i sjemenke jer su posebno bogate vlaknima, što vam pomaže da unesete 30 grama vlakana dnevno“, ističe dijetetičarka.

Ako se pitate: „Koliko će vremena biti potrebno da promjene u vašoj ishrani pozitivno utiču na vaš crijevni mikrobiom“, odgovor dr Liming je: „Samo tri dana“.

„Ako vodite računa o zdravlju crijeva, vjerovatno je da će to prilično brzo početi da pomaže vašem imunološkom sistemu“, zaključuje dr Emili Liming, dijetetičarka na Kings koledžu u Londonu.

(Izvor vijesti:RTS )

Podijeli tekst sa drugima na:

Šta se dešava sa paradajzom?

Sve je izgledalo dobro – redovno ste zalivali, prihranjivali biljke, listovi su bili zdravi, ali “preko noći” pojavile su se žućkasto-smeđe fleke na plodovima paradajza?

Ovih dana mnogi baštovani žale se na iznenadne promjene na plodovima paradajza. Iako je sve izgledalo u redu, iznenada su se pojavile žućkaste fleke i pukotine.

“Po mojoj procjeni, riječ je o fiziološkom poremećaju, naročito izraženom kod paradajza gajenog na otvorenom. Čest je u ovim “promjenama vremena”, kaže Sunčica Dombaj, dipl. ing. agr., komentarišući dostavljenu fotografiju.

Plodovi su prošarani žutim flekama i imaju pukotine.

Prema njenim riječima, paradajz koji ima malo zelene mase, nepokrivene plodove, a uz to je izložen kolebanju temperature i vlažnosti zemljišta te visokim temperaturama, često pokazuje ovakve simptome. Plod nakon oplodnje može postati drvenast na donjem dijelu, što izgleda kao da je zaražen gljivicom Botrytis.

Iako ne možemo uticati na vremenske uslove, postoje mjere koje možemo preduzeti:

Zalivajte biljke rano ujutru ili kasno uveče, najbolje odstajalom vodom.

Zalivanje neka bude pri tlu, nikako po listovima, kako biste smanjili rizik od bolesti.

Uklanjajte samo donje listove i zaperke, ali ne i gornje – oni štite plodove od sunca.

Napad smrdljivih martina?

Jedna fotografija može da ukazuje i na štetu od smrdljivih martina (zelene stenice, Nezara viridula ili Halyomorpha halys), koje su sve češći problem u baštama tokom toplih mjeseci.

Ranije su se pojavljivali uglavnom u avgustu, kada su plodovi već bili crveni i zreli, ali sada se javljaju i ranije.

Ako na naličju listova primijetite grupice jaja ili stenice koje hodaju po biljci, vjerovatno je riječ o njihovoj šteti.

One isisavaju sokove iz ploda, a posljedice su:

sitne bijele tačkice na površini

deformacije i tvrda područja ispod pokožice

gubitak ukusa

pojava truleži

Kako ih suzbiti?

Ako primijetite mlade stjenice na povrću, uklonite ih ručno i potopite u vodu. Mehaničko uklanjanje je najefikasnije jer insekticidi često ne djeluju na ovu štetočinu.

Preporučuje se i upotreba prirodnih preparata, kao što su:

neem ulje

preparat od bijelog luka i čili paprike

Recept za prirodni sprej:

U 1 l vode skuvajte 2–3 usitnjena čili ploda.

Kuvajte u prostoriji s otvorenim prozorom zbog jakog mirisa.

Kada se ohladi, procijedite i razblažite: 1 l čilija + 8–10 l vode.

Prskajte po biljkama.

Budite uporni, strpljivi i redovni – borba protiv ove štetočine zna da bude duga, ali uz pažnju i prirodne metode, možete sačuvati plodove.

(Izvor vijesti: Agroklub)

Podijeli tekst sa drugima na: