Dodatni rok za preuzimanje čekova

Federalni zavod za penziono i invalidsko osiguranje BIH (PIO) obavijestio je korisnike o određenim izmjenama vezanim za preuzimanje penzionih čekova.

Naime, penzioneri koji žive na području Bosne i Hercegovine, a penziju primaju preko bankarskih računa, od 1. juna imaće rok od šest mjeseci za preuzimanje penzionog čeka, kako ne bi dolazilo do nepotrebne obustave isplate penzije.

Dosadašnja obaveza penzionera bila je preuzimanje čeka u roku od 90 dana, odnosno tri mjeseca.

“U sljedećem razdoblju intenzivno će se nastaviti s daljim mjerama i aktivnostima koje će omogućiti svim osiguranicima i penzionerima što lakše i transparentnije korištenje usluga Federalnog zavoda za penziono i invalidsko osiguranje”, saopšteno je iz PIO-a.

Podijeli tekst sa drugima na:

Top lista 5 najboljih mjesta za penzionere: Na spisku i gradovi iz komšiluka

Evropa je popularan izbor za penzionere iz cijelog svijeta, posebno Amerikance. Neki penzioneri žele da iskuse kulturu svojih predaka, dok su drugi možda uživali u odmoru na kontinentu i žele da tamo provode više vremena. U zavisnosti od zemlje ili grada, evropske destinacije mogu imati niske troškove života, prijatnu klimu ili generalno visok kvalitet života, prenosi T-portal.

Svaka zemlja ima različita pravila za vizu i boravak, ali uglavnom većina zahtjeva dokaz o minimalnom nivou prihoda i privatno zdravstveno osiguranje. Mnogi imaju ograničenja za penzionere i zahtijevaju od njih da imaju posao ili posjeduju imovinu, dok drugi predviđaju i jedno i drugo.

Portal Travel + Leisure je proučio najnovija pravila i trendove i sastavio listu od pet najboljih mjesta za penzionisanje u Evropi.

Algarve, Portugal

Prelijepe bijele pješčane plaže, topla atlantska voda, idealno vrijeme tokom cijele godine i niz aktivnosti na otvorenom čekaju penzionere u ovom regionu na južnoj obali Portugala. Istorijski gradovi poput Silvesa imaju prelijepu mavarsku arhitekturu, a prometni lokalni aerodrom i relativna blizina Lisabona čine region lako dostupnim. Smatra se jednim od najboljih mjesta na svijetu za penzionisanje, Algarve nudi izvanredan izbor golf terena, zdrav način života, mediteransku ishranu i niske troškove života. Najbolje od svega za jednojezične starije, engleski je široko rasprostranjen.

Zakoniti stanovnici mogu se registrovati u nacionalnoj zdravstvenoj službi da bi dobili pristup javnim bolnicama i zdravstvenim centrima uz plaćanje prema korištenju, iako je vredno napomenuti da je dobijanje privatnog zdravstvenog osiguranja potrebno kao uslov za boravišnu dozvolu. (Ostali zahtjevi uključuju pasoš i dokaz o prihodima.) Ove su dozvole obavezne za penzionere koji žele ostati duže od tri mjeseca, iako jednom izdata dozvola ostaje važeća pet godina. Stanovnici takođe mogu podnijeti zahtjev za trajnu dozvolu nakon isteka početne.

Ako jednostavno želite da idete u dugu posjetu i da se ne selite u zemlju, to je takođe moguće: nije potrebna viza za boravak kraći od 90 dana u periodu od šest mjeseci. Dohodak se generalno oporezuje, ali Portugal nudi 10 godina neoporezivih penzija prema određenim odredbama svog programa privremenog boravka (NHR).

Bordo, Francuska

Lijep riječni grad u jugozapadnoj Francuskoj uživa u toplim ljetima i blagim zimama.

Dobro lociran, na kratkoj vožnji od Atlantskog okeana i u blizini mnogih poznatih vinarija, grad ima mnogo toga da ponudi posjetiocima i stanovnicima. Muzeji, galerije, koncertne dvorane, javni parkovi, restorani, kafići, pijace na otvorenom i živahan noćni život su brojni. Doći do tamo (i putovati kada se nastanite) je takođe lako zahvaljujući modernom sistemu brzih vozova koji povezuje Bordo sa raznim gradovima u Francuskoj i širom Evrope.

Francuski zdravstveni sistem je prepoznat kao jedan od najboljih na svijetu, a na sreću budućih stanovnika, pod određenim uslovima dostupan je i nedržavljanima. Ako živite u zemlji tri uzastopna mjeseca i boravite najmanje 183 dana u godini, imate pravo da se prijavite za javnu zdravstvenu zaštitu.

Budimpešta, Mađarska

Sa prelijepim istorijskim zgradama, odličnim restoranima, termalnim kupatilima i ljubaznim građanima, Budimpešta postaje popularna destinacija za penzionisanje i Evropljana i Amerikanaca. Grad je stekao reputaciju da je pristupačan početkom 2000-ih i, iako su cijene od tada porasle, troškovi života su i dalje relativno niski.

Mađarska je članica EU, što olakšava kontinentalna putovanja (ali ne zaboravite, zemlja koristi sopstvenu valutu, forintu). Bogata kultura, živahan noćni život i lokacija na Dunavu privukli su veliku međunarodnu zajednicu, što znači da je govornike engleskog jezika lako pronaći.

Strancima je dozvoljeno da kupuju imovinu u Budimpešti, a zdravstveni sistem se generalno smatra dobrim. Strani penzioneri mogu steći pravo na stalni boravak nakon samo tri godine neprekidnog boravka u Mađarskoj, pod uslovom da ispunjavaju određene kriterijume, kao što je da imaju dom u toj zemlji.

Ljubljana, Slovenija

Ovaj glavni grad sa oko 295.000 stanovnika sve je popularniji među onima koji odlaze u penziju. Slovenija je nezavisna od 1991. godine i članica Evropske unije od 2004. godine i može se pohvaliti bogatom kulturom i raznolikim prirodnim okruženjem. U roku od nekoliko sati vožnje od Ljubljane možete pronaći širok spektar atrakcija, od jadranskih plaža i alpskih skijališta do italijanskog grada Venecije.

Slovenija ima dugu istoriju vinarstva i nekoliko mjesta svjetske baštine Uneska, od kojih se jedno nalazi u centru Ljubljane. Glavni grad takođe nudi šarmantnu mješavinu stare i nove arhitekture i urbano jezgro za hodanje koje je u rangu sa mnogim poznatijim evropskim gradovima – ali bez gomile turista.

Za boravak do 90 dana nije potrebna viza. Ako želite da ostanete duže od toga, počećete sa podnošenjem zahtjeva za privremenu boravišnu dozvolu. Zdravstvena zaštita se smatra adekvatnom i mnogi ljudi kupuju privatno zdravstveno osiguranje ako se ne kvalifikuju za javni program. Dohodak podleže porezu na rezident, ali se dvostruko oporezivanje može izbeći pravilnim podnošenjem poreske prijave.

Split, Hrvatska

Hrvatska je veoma atraktivna i kao mjesto za penzionisanje, piše Travel + Leisure. Ne samo da zemlja ima oko 3.600 milja obale, već topla, suva ljeta i blage zime stvaraju poželjnu klimu. Drugi najveći grad u zemlji, Split nudi lak pristup nekim od najboljih plaža u Hrvatskoj.

Rimski car Dioklecijan je tu sagradio svoju palatu, a njeni ostaci su proglašeni UNESCO-vom svjetskom baštinom. Restorani, barovi, kulturni i zabavni prostori i mnogi stanovnici koji govore engleski olakšavaju prilagođavanje strancima.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Usklađivanje penzija iz BiH i Hrvatske

Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje je dostavio je obaveštenje u vezi sa usklađivanjem penzija, prema kome se, počev od 1. januara 2024. godine, penzije u Federaciji BiH redovno usklađuju u visini od 6,55 odsto. Usklađivanje je realizovano u isplati penzija za april 2024. godine, zajedno sa razlikom za prva tri meseca 2024. godine, s tim da se usklađivanje ne primenjuje na penzije sa pravom ostvarenim u 2024. godini, navode iz Republičkog zavoda za socijalno osiguranje.

Istovremeno je hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje dostavio obaveštenje u vezi sa usklađivanjem svojih penzija, prema kome se, počev od 1. januara 2024. godine, penzije u i Hrvatskoj redovno usklađuju u visini od 4,19 odsto, a što važi za one primaju i deo ove penzije, a žive u Srbiji.

Goldman Saks: globalna potražnja za naftom će rasti najmanje do 2034.

Nova aktuelna vrednost penzije za jedan lični bod, radi određivanja penzije i usklađivanja penzija i ostalih prava iz penzijskog osiguranja od 1. januara 2024. godine iznosi 12,26 evra. Tako usklađene penzije isplaćene su u martu 2024. godine, zajedno sa razlikom za januar i februar 2024. godine.

Istovremeno, prema navedenom obaveštenju, najniža penzija za svaku godinu penzijskog staža od 1. januara 2024. godine iznosi 12,64 evra.

Подели ову вест

Podijeli tekst sa drugima na:

Smanjuje se broj djece koja koriste porodičnu penziju u Srpskoj

Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske saopštio je da je u posljednjih deset godina uočljiv trend smanjenja broja korisnika porodične penzije iz kategorije djeca, jer je 2015. godine taj status imalo njih 6.745, u 2022. godini 3.602, a ove godine 2.798 korisnika.

Prema evidenciji Fonda, 2012. godine bilo je 8.510 djece korisnika prava na porodičnu penziju, od kojih je 3.234 pohađalo srednju školu, a 5.276 je bilo u statusu studenta.

U toku prethodne godine zahtjev za ostvarivanje prava na porodičnu penziju iz kategorije udova/udovac i djeca podnijet je u 4.653 slučaja.

Iz Fonda su podsjetili na pravo na porodičnu penziju imaju članovi porodice umrlog osiguranika koji je na dan smrti ispunjavao uslove za invalidsku penziju i članovi porodice umrlog korisnika starosne ili invalidske penzije.

Kada je riječ o pravu djeteta na porodičnu penziju, dijete ima pravo na porodičnu penziju do završetka redovnog školovanja /srednjoškolci/, ali najkasnije do navršenih 26 godina /studenti/.

Redovnim školovanjem ne smatra se školovanje u školi istog ili nižeg stepena obrazovanja od škole koju je dijete završilo.

U slučaju da nastupi nesposobnost djeteta za samostalan život i rad prije 15. godine, dijete u takvim okolnostima, ima pravo na porodičnu penziju dok ta nesposobnost traje.

Dijete kod kojeg nesposobnost za privređivanje nastupi poslije 15. godine, aprije smrti osiguranika, odnosno korisnika penzije, ima pravo na porodičnu penziju ako ga je osiguranik, odnosno korisnik penzije izdržavao do svoje smrti.

Ako dijete kod kojeg u toku korištenja prava na porodičnu penziju nastupi nesposobnost za samostalan život i rad ili nesposobnost za privređivanje zadržava pravo na penziju dok ta nesposobnost traje.

Nesposobnost za samostalan život i rad postoji kada se lice zbog vrste i težine fizičkog ili mentalnog oštećenja ili vrste i težine psihičkih bolesti ne može osposobiti za obavljanje najjednostavnijih poslova.

Podijeli tekst sa drugima na:

Efekti uredbe u Srpskoj: Karton od 30 jaja jeftiniji 0,6 KM

Nakon što je stupila na snagu Uredba o određivanju marže u prometu proizvoda, u trgovinama u RS najveća pojeftinjenja zabilježena su kod deterdženta za pranje veša u prahu i kod toalet-papira, a najmanja kod konzumnih jaja.

“Smanjenje cijena robe koja je obuhvaćena Uredbom razlikuje se od trgovca do trgovca, jer su cijene za ove proizvode prije stupanja na snagu Uredbe, izuzev za grupu osnovnih životnih namirnica koje su bile obuhvaćene prethodnom uredbom, formirane slobodno na tržištu”, kažu u Ministarstvu trgovine RS.

Takođe, objašnjavaju u tom resoru, Uredbom su obuhvaćeni slični proizvodi različitih proizvođača i sa različitim cijenama, te ograničenja za različita pakovanja – smanjenje cijena je i po tom osnovu različito, u zavisnosti od proizvođača, ali i pakovanja.

Tako je karton sa 30 konzumnih jaja M klase u prosjeku jeftiniji do 0,60 KM, pavlaka (12 odsto mliječne masti) od 400 g 0,10 KM, cijelo pile do 0,50 KM, pileće viršle, pakovanje do 500 g, zavisno od pakovanja od 0,10 KM do 0,50 KM, pileći parizer, pakovanje do 800 g, zavisno od pakovanja od 0,10 KM do 0,50 KM, kokošja pašteta, pakovanje do 100 g, do 0,08 KM. Grašak zamrznuti, pakovanje do jednog kilograma, u prosjeku je jeftiniji za 0,69 KM, zamrznuta boranija/mahune, takođe pakovanje do jednog kilograma, za isto toliko, pasterizovana miješana salata od 2,4 kg do 0,80 KM, pasterizovani krastavci od 2,4 kg, do jedne KM. Tečni deterdžent za suđe, pakovanje do jednog litra, jeftiniji je u prosjeku za 0,60 KM, deterdžent za pranje veša u prahu, pakovanje do tri kg, do 0,90 KM, tečni sapun za ruke, pakovanje do litra, do 0,60 KM, toalet-papir, dvoslojni, pakovanje od 24 komada, do 1,40 KM.

“Još jednom ističemo da je prikazano prosječno pojeftinjenje na izabranom uzorku, uzimajući u obzir da Uredba obuhvata više od 500 proizvoda plasiranih u više desetina trgovačkih lanaca i manjih prodavnica”, navode u Ministarstvu trgovine za Fenu.

Ministar trgovine RS Denis Šulić podsjetio je da je ova uredba na snazi do 30. juna.

“Cijena oko 500 osnovnih životnih namirnica snižena je u rasponu od oko 15 feninga do oko 90 feninga. Na primjer, na 30 jaja imate uštedu od nekih 60 feninga”, rekao je Šulić.

Podsjećamo, Vlada RS je na sjednici od 4. aprila usvojila Uredbu o određivanju marži u prometu na maksimalno 10 odsto u veleprodaji, odnosno 12 odsto u maloprodaji za 16 proizvoda.

Podijeli tekst sa drugima na:

Koje povrće je zdravije kad se skuva?

Mada se u današnje vrijeme sve više promoviše upotreba sirove hrane i minimalnog kuvanja namirnica na pari, kako bi se iz njih izvuklo što više nutrijenata, ponekad je namirnicu potrebno termički obraditi kako bi postala zdravija.

Da bi se iskoristile sve hranljive materije, mrkvu, cveklu, karfiol, tikvice i bundevu je potrebno skuvati. To je povrće čiji se antioksidansi bolje apsorbuju u tijelu ako su prethodno bili na visokoj temperaturi.

Kuvanje, međutim, nema pozitivan učinak na bolju apsorpciju nutrijenata iz svog povrća. Ono koje je bogato vitaminima C i B, poput brokolija, graška, špinata i zelene salate, zdravije je kada se jede sirovo. Povrće bogato antioksidansima koje je, takođe, zdravije jesti sirovo, su bijeli luk, korijen peršuna i praziluk, a od začina – zeleni biber u zrnu.

Vitamini rastvorljivi u mastima, A, D, E i K, su stabilniji, dok su vitamini rastrvorljivi u vodi, kao što su C i B, osjetljiviji na kuvanje i lako se gube. Zato, ako vam ostane voda od kuvanja povrća, koristite je u supama ili sosovima, jer sadrži sve hranljive materije.

Kad jedete kuvani paradajz, apsorbovaćete veći nivo likopena, koji ima odlična antioksidantna svojstva i smanjuje rizik od nastanka raka, nego ako jedete paradajz salatu. Iako kuvanje paradajza smanjuje sadržaj vitamina C za 30 odsto, važno je što se sadržaj likopena povećava za više od 50 odsto u roku od 30 minuta kuvanja.

Zagrijavanje pečuraka, bilo da pravite sos, roštilj ili varivo, oslobađa kalijum, koji je važan u izgradnji i održavanju zdravlja mišića. Međutim, nakon jedne termičke obrade nije poželjno ponovo ih podgrijavati.

Ako špinat kratko prokuvate, lakše ćete apsorbovati kalcijum, gvožđe i magnezijum. Špinat u salati možete jesti i svjež, naročito kad je mlad, ali će se tako mnogo teže apsorbovati njegove hranljive materije. Ovo povrće, baš kao i pečurke, nije poželjno kasnije podgrijavati.

Grickajući svježu mrkvu apsorbovaćete manje od pet odsto antioksidansa – karotena, dok ćete, s druge strane, unijeti i do pet puta veću količinu istog sastojka iz kuvane mrkve. Istraživanja, međutim, pokazuju da kuvanjem ovog povrća dolazi do potpunog gubitka isto tako važnog antioksidansa – polifenola, pa tako termička obrada, pozitivno djeluje na jedne, a negativno na druge sastojke.

Paprike su odličan izvor antioksidanasa, posebno beta-karotena, beta-kriptoksantina i luteina. Toplota razbija ćelijske zidove, čineći karotenoide lakšim za apsorpciju.

Kao i kod paradajza, vitamin C se gubi kada se paprika kuva, jer odlazi u tečnost, tako da je bolje da se paprika ispeče, prenosi “Politikin magazin”.

Podijeli tekst sa drugima na:

Za šest godina 33.704 penzionera više u BiH

Kao i brojne evropske zemlje, i BiH se već neko vrijeme suočava s demografskim slomom te polako postaje zemlja staraca. Ako uskoro ne dođe do značajnog rasta nataliteta, predviđanja za ovu zemlju, kada je riječ o broju stanovnika, nisu nimalo optimistična.

Podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju kako broj penzionera konstantno raste, a broj novorođene djece smanjuje.

U samo šest godina broj korisnika penzija povećan je za 33.704. Podaci Agencije za statistiku pokazuju kako je tokom 2017. godine u BiH penziju primalo 663.826 stanovnika, dok je tokom 2022. godine taj broj porastao na čak 697.530.

U istom periodu broj novorođene djece konstantno pada. Tokom 2017. godine na području BiH rođeno je 30.200 živorođene djece, dok je šest godina poslije, odnosno 2022. godine, taj broj, prema podacima Agencije za statistiku BiH, pao na 26.687.

U skladu s manjim brojem rođene djece, ali i iseljavanjem cijelih porodica, značajno je pao broj djece upisane u osnovne i srednje škole, a bilježi se i smanjen broj studenata.

Trebamo li se zabrinuti?

Analitičari već neko vrijeme upozoravaju da BiH očekuje demografski kolaps, a u istraživanju koje je sprovela Evropska komisija stoji da će do 2060. broj stanovnika u ovoj zemlji pasti na 1,7 miliona, te da će se broj osoba od 65 godina i više povećati s 15,7 na 45,1%. Udio mladih smanjiće se s oko 21 na 13%. BiH će, ako je suditi prema izvješću UN, za 50 godina imati više od milion stanovnika manje. Ako se ovako nastavi, bit ćemo društvo s malim brojem stanovnika između 20 i 40 godina, piše Večernji list BiH.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Udruženje penzionera Jajce organizovalo koncert horova

U pozorišnoj dvorani Doma kulture Jajce održan je koncert horova “Radujmo se proljeću” u organizaciji Udruženja/Udruge penzionera.

Na koncertu su nastupili zborovi/horovi iz Sarajeva, Bugojna, Posušja, Čapljine, Jajca i Napredak Jajce. Prisutnima se prigodnim riječima obratio i Opštinski načelnik Edin Hozan.

Učesnicima su dodijeljene zahvalnice i priznanja, a druženje je nastavljeno zajedničkom večerom.

Udruženje penzionera se  još jednom se pokazaoa kao dobar organizator kulturnih i drugih manifestacija.

(Izvor i foto: upujajce.com)

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Dubičko Udruženje penzionera pruža olakšice za svoje članove

Na današnjoj redovnoj sjednici Skupštine Udruženja penzionera opštine Kozarska Dubica razmatrani su i usvojeni izvještaji o radu i izvršenju finansijskog plana Udruženja za 2023.godinu, izvještaj Nadzornog odbora o materijalno-finansijskom poslovanju u prethodnoj godini, te program rada i finansijski plan za tekuću godinu, kao i odluke o visini i raspodjeli članarine .

Kozarska Dubica ima 4.615 penzionera, od kojih su 4.316 ili 95 posto članovi ovog Udruženja.

“Ovaj procenat je najveći od svih udruženja u Republici Srpskoj i rezultat je našeg rada i konstantne brige o članovima, kao i dobre saradnje koju imamo sa Fondom PIO RS, kako sa Filijalom Prijedor, tako i sa Poslovnicom Kozarska Dubica”, istakao je predsjednik dubičkog udruženja penzionera Rodoljub Burazor.

On je rekao da su osnovne aktivnosti Udruženja vezane za funkcionisanje Fonda solidarnosti i Kase uzajamne pomoći.

Burazor je rekao da porodicama preminulih članova Fond PIO isplaćuje 500 KM, a Udruženje iz Fonda solidarnosti 550 KM.

“U kontinuitetu nastojimo da obezbijedimo olakšice za naše članove, tako da i sada mogu povoljno na rate u određenim prodajnim objektima nabavljati medicinske aparate, obuću, zimnicu”, kazao je Burazor.

On je istakao i da Kasa uzajamne pomoći veoma dobro funkcioniše i penzionerima preporučio da koriste ovu pogodnost.

“Kasa uzajamne pomoći uspješno funkcioniše od 2006.godine, a početna sredstva u iznosu od 30.000 KM obezbijedila je Opština Kozarska Dubica”, podsjetio je Burazor.

Današnjoj sjednici Skupštine Udruženja penzionera opštine Kozarska Dubica prisustvovali su i gosti iz susjednih opština.

(Izvor i foro: RTV KD)

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri dali rok Vladi FBiH

Na adresu federalnog premijera Nermina Nikšića i ministra za finansije Tonija Kraljevića juče su, kako prenosi Avaz, predstavnici Saveza udruženja penzionera uputili svoje ključne zahtjeve, a od kojih očigledno nemaju namjeru odustati.

Štaviše, ako se čelnici Vlade FBiH ogluše na to i do juna ne ispune zahtjeve koji se odnose na izmjene i dopune Zakona o PIO u dijelu koji se odnosi na usklađivanje penzija te u vezi s isplatom jednokratne novčane pomoći, penzioneri izlaze na ulicu!

Podsjetimo, nakon što su iznosi penzija u ovoj godini ostali “zakovani” nakon redovnog usklađivanja, dok vanredno neće biti provedeno, predstavnici Saveza su zbog sve težeg materijalnog položaja ove populacije još odlučniji u tome da se izmjene Zakona o PIO moraju provesti, a što je nedavno “aminovala” i Skupština Saveza.

Penzioneri traže da se mijenjaju parametri na osnovu kojih se vrši usklađivanje. Sad su to, umjesto rasta prosječne plaće i troškova života, kao što je slučaj u zemljama okruženja, indeks rasta potrošačkih cijena i stopa rasta bruto domaćeg proizvoda.

“Već neko vrijeme upozoravamo da je neophodno izvršiti izmjene Zakona o PIO i tražimo odmah da se krene u tu proceduru. Naravno, svjesni da je do toga dug put, ne odustajemo od našeg drugog ključnog zahtjeva, a to je isplata jednokratne novčane pomoći”, rekao je Redžo Mehić, predsjednik Saveza.

Kada je riječ o iznosu novčane naknade, penzioneri traže da se onima čija su primanja do 1.000 KM isplati najmanje 200 KM. Za penzionere koji primaju više od 1.000 KM pa do iznosa najviše penzije ta bi naknada iznosila 100 maraka

Podijeli tekst sa drugima na: