Autor: sandric84

Drevni lovci-sakupljači modernim ljudima su prenijeli znanja o korišćenju vatre za pripremu hrane, kao i rane tehnologije preživljavanja, uključujući i razvoj oruđa. Međutim, moguće je da je od njih potiče i gen dugovječnosti, piše Phys.org.

Italijanski stogodišnjaci imaju veći procenat genetskog materijala zapadnih lovaca-sakupljača (WHG) u odnosu na opštu populaciju. To su  otkrili istraživači u studiji objavljenoj u žurnalu GeroScience.

Već dugo se zna da se dugovječnost može objasniti dobrim genima.Kao i drugim faktorima poput naše životne sredine i svakodnevnih navika.

Možda vas zanima i ovo:

Gdje ljudi najduže žive nakon penzionisanja

Neke studije su pronašle pojedinačne gene povezane sa dužim životom, dok druge sugerišu da je možda najznačajnija uloga DNK predaka.

Italija je zemlja sa jednim od najvećih procenata stogodišnjaka na svijetu. Da bi shvatili zašto je to slučaj, istraživači su analizirali genome 333 stogodišnjaka i 690 zdravih odraslih osoba iz kontrolne grupe, starosti oko 50 godina.

Uporedili su DNK ovih pojedinaca sa 103 drevna genoma četiri grupe koje čine savremeni italijanski genski fond.

Te grupe su:

• zapadni lovci-sakupljači,
• neolitski zemljoradnici iz Anadolije,
• nomadi iz bronzanog doba i
• drevni narodi iz oblasti Irana i Kavkaza

Rezultati su pokazali da su oni koji su doživjeli stotu godinu imali tendenciju da posjeduju više DNK zapadnih lovaca-sakupljača od prosječne osobe.

“Ova studija po prvi put pokazuje da klaster Vilabruna/loza zapadnih lovaca-sakupljača doprinosi dugovječnosti u italijanskoj populaciji”, napisao je istraživački tim.

Iako su svi učesnici studije nosili mješavinu DNK sve četiri drevne grupe, samo je genetski materijal zapadnih lovaca-sakupljača bio povezan sa dugovječnošću.

Zapravo, za svaki mali porast udjela DNK lovaca-sakupljača, šanse osobe da postane stogodišnjak rasle su za 38 odsto. Ovo je bilo još izraženije kod žena, koje su imale više nego dvostruko veće šanse da dožive stotu ako su imale veći udio ove drevne DNK.

Možda vas zanima i ovo:

Koliko stogodišnjaka živi u BiH?

“Varijante uključene u ovu osobinu, dugovječnost, mogle su biti uvedene u italijanski genski fond u veoma davnim vremenima”, naveli su istraživači, prenosi Telegraf.rs.

Tim ima teoriju o tome kako ovi geni mogu pomoći ljudima da dožive duboku starost. Oni sugerišu da su ove varijante odabrane tokom posljednjeg ledenog doba. Tada su naši preci morali da prežive ekstremno surove uslove sa ograničenim izvorima hrane.

Naučnici vjeruju da su ovi geni pomogli u poboljšanju metabolizma radi efikasnije obrade hrane i jačanju imunološkog sistema. Na taj način tijelo se zaštitilo od stresova povezanih sa starenjem.

Najhladniji grd na svijetu je Jakutsk u Sibiru. Oblačenje u njemu nije stvar mode nego pitanje života jer topla odjeća i obuća štite od opasne hladnoće…

Ako neko zna kako se obući za veliku hladnoću, to znaju stanovnici Jakutska, glavnog grada ruske republike Jakutije u sjeveroistočnom Sibiru.

Taj je grad toliko hladan da je teško povjerovati kako neko ondje dobrovoljno želi živjeti.

Temperature koje se redovno spuštaju i niže od 50 Celzijevih stepeni Jakutsku su donijele titulu najhladnijeg većeg grada na svijetu.

U gradu koji se nalazi otprilike 450 km južno od Arktičkog kruga tlo je hladno čak i tokom ljeta, kada se temperature mogu dići do 30 sepeni ili više, a zimi samo 15 minuta na niskoj temperaturi može izazvati brojne tegobe, poput opasnih promrzlina.

Kako bi se zaštitili od hladnoće, stanovnici Jakutska nemaju samo jedna nego nerijetko i troje izlaznih vrata od zgrade, kao i tepihe na vanjskim stepeništima jer su ulice smrznute i skliske.

Auta su obučena u zaštitne materijale tako da im samo auspusi vire van – i nerijetko rade satima, bez obzira na to što nikoga nema unutra, kako bi se mogli ponovno upaliti.

Kad je vani opaki minus, niko se ne zadržava na ulicama – trebaju li hodati duže od toga, ljudi skrenu u banku ili trgovine kako bi se zagrijali i nastavili dalje.

Savjeti iz prve ruke

Blogerka Kiun B rođena je i odrasla u tamošnjim dugim, mračnim i hladnim zimama, ali nema ništa protiv njih.

“Najniža zabilježena temperatura iznosila je –71 °C, a uprkos toj ekstremnoj hladnoći, ovo mjesto volim svim srcem. Jakutija je skriveni dragulj s nevjerovatnom prirodom, bogatom kulturom i posebnim ljudima”, kaže Kiun, koja sa svojim pratitocima dijeli doživljaje sa sjevera i pokazuje kako ljudi žive u surovim uslovima – i pritom uživaju u životu.

Jedno od vječnih pitanja je kako se obući za minuse. Oblačenje na krajnjem sjeveru nije stvar mode nego zaštite zdravlja od životne važnosti. Ključ je u slojevitom oblačenju jer više tankih slojeva zadržava toplotu učinkovitije nego jedan debeli. Odjeća ne smije biti uska jer upravo vazduh između slojeva pomaže ljudima da se ne smrznu. Glava, ruke i stopala su najosjetljiviji na minuse pa ih treba posebno zaštititi.

Birani materijali

U Jakutsku znaju da su termo odjeća, vuna i krzno nezamjenjivi jer zadržavaju toplotu, za razliku od pamuka.
Ono što su nas roditelji učili da je pamuk dobar jer tijelo diše – tamo ne vrijedi.

Kiun na hladnoću nosi izdržljive, debelo podstavljene termo hlače koje se nose preko helanki i vunenih štitnika za koljena. Takođe oblače se i dva para čarapa – obične i one od devine dlake.

Obične zimske čizme u ledenim uslovima nisu dovoljne. Preporučuju posebne čizme namijenjene ekstremno niskim temperaturama, s debelim đonom koji izoluje od smrznutog tla te s unutrašnjošću obloženom krznom ili filcom, prenosi Pun kufer.

Vanjski sloj štiti od ekstremne hladnoće, vjetra i snijega pa su jakne na sjeveru Evrope izuzetno debele, podstavljene pravim krznom, posebno oko kapuljače.

Možda vas zanima i ovo:

Da li znate zašto vam je uvijek hladno: Iznenadićete se

Uglavnom su duge, često do koljena, kako bi dodatno zaštitile tijelo. Neke žene godinama štede za krznene kapute i bunde koje koštaju i do 17.000 evra, ali im omogućuju bezbrižnije zime.

Ruke se štite višeslojno – prvo tankim rukavicama, a preko njih se nose vrlo debele rukavice ili krznene rukavice bez razdvojenih prstiju.  Takav oblik rukavica bolje zadržava toplotu. Nađete li se u Jakutsku zimi, ljudima na ulici ćete najčešće vidjeti samo oči. Nerijetko nose maske koje prekrivaju nos, usta i obraze. Kako se Kiun oblači prije nego što izađe iz kuće na hladnoću pogledajte u videu.

Američka Uprava za hranu i lijekove (FDA) odobrila je Vegovi, lijek za mršavljenje kompanije Novo Nordisk, u obliku tableta.

Vegovi je prva oralna verzija GLP-1, lijeka koja se plasira na tržište za mršavljenje.

Slična pilula kompanije Eli Lili očekuje se u narednim mjesecima, piše Magazin Politika.

GLP-1 lekovi, prvobitno odobreni za dijabetes, postali su popularni zbog značajnog gubitka težine koji mogu da omoguće.

Dosad su se koristili u obliku injekcija – Ozempik, Vegovi, Mundžaro, Zepbaund, dok Vegovi sada dolazi kao tableta, što olakšava primjenu i psihološki je prihvatljivije pacijentima.

Možda vas zanima i ovo:

Namirnice bogate ugljikohidratima koje mogu usporiti mršavljenje

Za detoks i lakše mršavljenje: Ova dva čaja se posebno ističu

Pilula se uzima svakodnevno, obično ujutru na prazan stomak, a doze se postepeno povećavaju kako bi se smanjili neželjeni efekti, najčešće mučnina i povraćanje.

U kliničkom ispitivanju, pacijenti na najvećoj dozi izgubili su u prosjeku 16,6 odsto tjelesne težine nakon 64 nedjelje, u poređenju sa 2,2 odsto u grupi koja je primala placebo.

Efikasnost je slična injekcionoj verziji Vegovija, ali nešto niža od nekih konkurentskih injekcija poput Lilijevog Zepbaunda (22,5 odsto gubitka težine).

Novo Nordisk još nije objavio cijenu pilule, ali se očekuje da će biti jeftinija od nedeljnih injekcija.

Pilula će biti široko dostupna od januara, a kompanija je povećala proizvodnju kako bi izbjegla nestašice.