Optička iluzija koja je zaludila internet: Nađite broj 5 u pet sekundi

Internet je ponovo poludio zbog jedne optičke iluzije koja testira ne samo vid, već i moć koncentracije i pažnje.

Naizgled jednostavna slika krije broj koji većina ljudi ne može da uoči – broj 5. Ako ga pronađete, spadate u mali procenat ljudi sa izuzetno oštrim okom.

Vizuelni izazov koji zbunjuje mozak

Na slici se nalazi niz krugova sa slovom S, ali je broj 5 vješto sakriven među njima. Iluzija koristi kontrast, oblik i raspored da bi prevarila oko i mozak. Ljudi najčešće vide samo ono što očekuju – a broj 5 je dizajniran da se stopi sa okolinom.

Zašto je ova iluzija toliko teška?

Naš mozak automatski grupiše slične oblike i ignoriše ono što odstupa. U ovom slučaju, broj 5 je oblikovan tako da liči na ostale simbole, pa ga mozak „preskoči“. Potrebna je visoka koncentracija i sposobnost da se „izađe iz šablona“ da bi se uočio.

Test vida ili test pažnje?

Iako se često naziva testom vida, ova iluzija više govori o vašoj pažnji i sposobnosti da se fokusirate na detalje. Ljudi koji se bave dizajnom, umjetnošću ili analitikom češće uspijevaju da ga pronađu – jer su navikli da traže ono što se ne vidi na prvi pogled.

Kako da pronađete broj 5

Savjeti za rješavanje ove zagonetke uključuju:

Posmatrajte sliku iz različitih uglova.

Pokušajte da zamislite negativni prostor.

Fokusirajte se na oblike, a ne na značenje brojeva.

Ako ste uspjeli da ga pronađete – čestitamo! Vaš mozak funkcioniše na visokom nivou pažnje. Ako niste, ne brinite – optičke iluzije su tu da nas zabave, ali i da nas podsjete koliko je percepcija varljiva.

(Izvor vijesti: Krstarica)

Podijeli tekst sa drugima na:

Veliko otkriće u Posavini: Pronašli poluge stare više od 2.000 godina

U rijeci Savi, u kantonu Posavina u Bosni i Hercegovini, otkrivena je veća količina metalnih poluga za koje se vjeruje da su stare više od 2.000 godina, prenose danas mediji.

Stručnjaci su naveli da su ove poluge bile namijenjene za dalju preradu, a kovanjem bi se od njih pravili alati, oružje, mačevi, koplja. Pronađeno je čak 200 komada poluga, a svaka teži oko dva do dva i po kilograma.

Poluge potiču iz 1. ili 2. vijeka prije nove ere, prenosi sajt Heritidž dejli.

Do sada je u regionu dokumentovan pronalazak samo jedne takve poluge iz ovog perioda, dok su veće količine otkrivene u Francuskoj, Njemačkoj, Mađarskoj i Rumuniji.

Prema riječima direktora Muzeja franjevačkog samostana Tolisa “Vrata Bosne”, Joze Jezerčića, vjeruje se da bi ove poluge mogle biti dio većeg tereta s nekog broda koji ih je prevozio duž rijeke, a potonuo je usljed oluje ili sukoba.

Eksperti sada planiraju da izvrše hemijsku analizu kako bi utvrdili porijeklo metala, što bi moglo dovesti do novih otkrića o drevnim trgovinskim putevima koji su povezivali bosansku Posavinu i centralnu Evropu.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Cijene mesa drastično porasle u posljednjih pet godina (VIDEO)

Posljednjih pet godina cijene mesa u Bosni i Hercegovini doživjele su drastičan skok, ostavljajući mnoge građane u dilemi kako uskladiti prehrambene troškove s rastućim cijenama.

Ako se prisjetimo 2020. godine, kilogram teletine mogao se nabaviti za oko 15 KM, dok je danas cijena ovog mesa porasla na nevjerovatnih 33 KM, pa čak i do 40 KM. Slične promjene zabilježene su i kod drugih vrsta mesa, što dovodi do zabrinutosti i frustracije među potrošačima.

Cijene mesa u BiH: Koliko moramo izdvojiti?

• Teletina: Od 33 do 40 KM po kilogramu
• Juneće meso: Cijena varira između 21 i 27 KM
• Svježa piletina: Cijena je između 6 i 7,30 KM po kilogramu, dok pileći file košta 14–15 KM
• Mljeveno juneće meso: 19–20 KM
• Ćevapi: 19–20 KM
• Suvo meso: Cijena se kreće od 40 do 50 KM

Građani Bosne i Hercegovine sve više primjećuju da meso nije samo postalo skupo, već se i broj porcija smanjuje. Zbog rastućih cijena, mnogi se odlučuju na kupovinu u manjim količinama. “Kupuje se po gramima”, kazao je jedan od prolaznika.

“Ljudi sve manje kupuju, po pola kilograma najviše”, “Mislim da meso nije toliko skupo kao što je povrće”, takođe su neki od komentara.

Građani takođe ističu da u pojedinim mesarama više nije moguće kupiti 10 ćevapa, nego se mora uzeti pola kilograma najmanje jer više ne prodaju po komadu.

Ovaj dramatičan porast cijena mesa samo je jedan u nizu poskupljenja koja pogađaju domaćinstva širom BiH.

Uz to, cijene povrća, voća, mliječnih proizvoda, pa i osnovnih životnih namirnica poput brašna i ulja, takođe su doživjele značajan skok.

(Izvor vijesti: BHRT)

Podijeli tekst sa drugima na:

Građani BiH penziju primaju iz 54 zemlje, u BiH se slilo 1,39 milijardi KM

Tokom 2024. godine evidentirani su prilivi penzija iz ukupno 54 zemlje, potvrdili su iz Centralne banke Bosne i Hercegovine.

Kako navode, nešto više od 91,8 odsto ukupnog priliva potiče iz Hrvatske, Njemačke, Srbije, Slovenije, Švajcarske, Austrije, Luksemburga, Hongkonga, Irske, Francuske, Crne Gore, Danske, Nizozemske, Australije, Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Italije i Norveška, dok na ostale zemlje otpada 8,2 odsto.

Prema podacima Centralne banke BiH, ukupan priliv u 2024. godini iznosio je 1,39 milijardi KM.

Federalni zavod za penzijsko/mirovinsko i invalidsko osiguranje (PIO/MIO), osim za penzionere u BiH, penzije isplaćuje i u inostranstvo.

Te penzije se isplaćuju u oko 35 zemalja širom svijeta.

Tako je na ime redovne isplate za inostrane penzije za jul ove godine isplaćeno oko 19 miliona KM, tačnije 19.038.440,38 KM za 66.448 korisnika, rečeno je iz Federalnog zavoda PIO/MIO.

Najveći broj korisnika ovih penzija nalazi se u Hrvatskoj, gdje ih je ukupno 25.735. Na drugom mjestu je Srbija, u kojoj je ukupan broj korisnika koji primaju penziju od Federalnog zavoda PIO/MIO 21.000.

Nakon toga slijedi Njemačka, u kojoj se nalaze 4.887 korisnika. Na četvrtom mjestu je Austrija,k gdje se nalazi ukupno 3.618 korisnika. Peta zemlja s najviše naših penzija je Crna Gora, u kojoj se nalazi 2.476 korisnika. U Sloveniji se nalazi 2.121 korisnik, a u Australiji njih 1.184.

Nakon Švedske, gdje je 1.031 korisnik, slijede SAD, gdje našu penziju prima 896 korisnika. S trocifrenim brojem korisnika naših penzija su Nizozemska, Kanada, Švajcarska, Norveška, Italija, Francuska, Danska, Češka Republika, Sjeverna Makedonija…

Prema vrsti penzija, a prema svim zemljama, najviše je isplaćeno starosnih, i to 47.999, u iznosu od 13,3 miliona KM. Zatim slijede porodične, kojih je 11.395, a za koje su isplaćena 3,5 miliona KM, dok je 7.054 invalidskih s iznosom od 2,1 milion KM

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Šta je Reddit i kako funkcioniše?

Reddit je internet stranica gdje ljudi iz cijelog svijeta razmjenjuju informacije, postavljaju pitanja, komentarišu i razgovaraju o raznim temama – od svakodnevnog života do nauke, zdravlja, putovanja i hobija.

Zamislite Reddit kao veliku digitalnu kafanu ili biblioteku, gdje svako može sjesti za svoj sto, izabrati temu i pričati s ljudima koji imaju ista interesovanja.

Zašto je Reddit zanimljiv?

Možete pročitati priče drugih ljudi i podijeliti vlastita iskustva

Pronaći zdravstvene savjete, priče o penzionerskom životu, baštovanstvu, hobijima, putovanjima i još mnogo toga

Postaviti pitanje i dobiti odgovore od ljudi iz cijelog svijeta

Nema potrebe da otkrivate svoje pravo ime – koristite nadimak i ostanete anonimni

Kako je Reddit organizovan

Reddit je podijeljen na tematske grupe, koje se zovu subredditi. Svaka grupa ima naziv koji počinje sa r/ – na primjer:

r/SeniorSocial – razgovori među starijim osobama

r/AskOldPeople – pitanja i savjeti za i od penzionera

r/Gardening – savjeti o baštovanstvu

r/Old_Recipes – recepti iz prošlih vremena

r/Europe ili r/Balkans – teme iz Evrope i Balkana

Kako da koristite Reddit – korak po korak

Otvorite internet stranicu: www.reddit.com

Registrujte se (nije obavezno za čitanje, ali jeste za komentarisanje):

Kliknite na “Sign up” ili “Join”

Unesite email, izaberite korisničko ime (nadimak) i šifru

Pretražujte teme:

U vrhu stranice postoji pretraživač – na primjer, upišite “retirement”, “grandchildren”, “health tips”, “Balkans”…

Čitajte, komentarišite i postavljajte pitanja:

Možete kliknuti na objavu da je pročitate

Ako ste prijavljeni, možete komentarisati ili postaviti svoje pitanje

Budite oprezni s privatnim podacima:

Ne dijelite lične podatke (broj telefona, adresu, lozinke)

Savjet

Za početak, samo čitajte. Kad se budete osjećali sigurnije, uključite se u razgovore. Nema žurbe – Reddit je dostupan 24 sata dnevno, svakog dana.

Podijeli tekst sa drugima na:

Sezona alergija u punom jeku: Kako se zaštiti od polena ambrozije?

Iako Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) trenutno bilježi niske koncentracije, stručnjaci upozoravaju da se približavamo periodu u kojem se očekuje maksimum polinacije ove opasne korovske biljke.

U ovom periodu godine, najaktuelnije su alergijske reakcije na polen korovskih biljnih vrsta, a najopasniji među njima je polen ambrozije.

Iako Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) trenutno bilježi niske koncentracije, stručnjaci upozoravaju da se približavamo periodu u kojem se očekuje maksimum polinacije ove opasne korovske biljke, ističe Lejla Baručija, stručna saradnica za fitofarmaciju u Institutu.

Na osnovu dosadašnjih ispitivanja, najveća koncentracija polena ambrozije očekuje se od druge dekade augusta do druge polovine septembra. Bitno je naglasiti da je svega 20 do 30 polenovih zrna u kubnom metru zraka dovoljno da izazove alergijsku reakciju kod osjetljivih osoba.

Kako navode u INZ, alergijska reakcija na polen ambrozije dovodi do niza iritantnih simptoma. Javljaju se simptomi alergijskog rinitisa, poput kihanja, začepljenosti i curenja nosa, te simptomi alergijskog konjunktivitisa, koji uključuju crvenilo, suzenje i svrab očiju.

Polen ambrozije jak aeroalergen

Takođe, osobe mogu osjetiti grebanje u grlu, razviti upalu sinusa, imati natečenu kožu, gastrointestinalne probleme, alergijski ekcem te svrab i osip.

Polen ambrozije je jak aeroalergen, čija imunogena struktura potiče snažne alergijske reakcije. Kod osoba koje boluju od astme, može doći do lučenja leukotrijena koji izaziva bronhokonstrikciju, što predstavlja dodatnu prijetnju za život.

Zbog toga je prevencija i pridržavanje preporučene terapije od ključnog značaja za kontrolu simptoma i sprečavanje daljnjeg razvoja stanja.

Kako bi se poboljšao kvalitet življenja osoba sklonih alergijskim reakcijama, ključno je njihovo pravovremeno informiranje o prisustvu polenskih alergena. U cilju jačanja preventivnih mjera, preporučuje se redovno praćenje sedmičnih izvještaja i prognoza o prisustvu polena u zraku.

Najbolja prevencija je izbjegavanje kontakta s alergenom. Tokom mjeseci s najvećom koncentracijom polena ambrozije, savjetuje se smanjivanje boravka na otvorenom, posebno u jutarnjim satima (od 5:00 do 10:00 sati), kada je koncentracija polena najviša.

Izbjegavati izlazak iz kuće kada je vjetrovito

Stručnjaci naglašavaju da je takođe važno izbjegavati izlazak iz kuće kada je vjetrovito, jer se čestice polena lako prenose zrakom. Prozore stana i automobila treba držati zatvorenima kako bi se spriječio ulazak polena u unutrašnje prostore, a prostorije je najbolje provjetravati u poslijepodnevnim satima, kada je koncentracija polena najniža.

Odjeću ne treba sušiti izvan kuće, a nakon boravka na otvorenom, preporučuje se pranje kose i tijela te svakodnevno mijenjanje odjeće. Posebnu pažnju treba posvetiti higijeni kućnih ljubimaca, jer i oni mogu unijeti polen u dom.

Za dodatnu zaštitu, preporučuje se korištenje nosnih masti koje vlaže sluznicu i stvaraju mehaničku barijeru protiv alergena. Ispiranje nosne sluznice fiziološkim rastvorima ili morskom vodom, više puta dnevno, trebalo bi postati dio svakodnevne higijene kod osoba sklonih alergijama.

Takođe je preporučljivo nositi naočale kako bi se smanjila kontaminacija očiju alergenima. U slučaju iritacije, savjetuje se da se oči ne trljaju, već da se koriste kapi koje će ih umiriti i isprati, kažu u INZ.

Da bi simptomi alergije bili što manje izraženi, savjetuje se upotreba suplementacije. Cink, vitamin D, kalcij s vitaminom C, kao i omega masne kiseline i probiotici, mogu značajno ublažiti simptome. Za teže simptome, primjenjuju se antialergijski lijekovi, kao što su antihistaminici i kortikosteroidi, ali isključivo uz preporuku ljekara.

Podijeli tekst sa drugima na:

Bogomoljka u domu nije slučajnost: Ne ubijajte je

Ako ste ikada ugledali bogomoljku kako se mirno šeta po vašem domu ili dvorištu, znajte da to nije slučajnost.

U mnogim kulturama, pojava ovog insekta simbolizuje nešto više – strpljenje, unutrašnji mir, pa čak i prilike koje ne smijete propustiti. Baš kao što sova nosi poruku mudrosti, a bubamara sreću, bogomoljka je tihi glasnik univerzuma.

Ne ubijajte je, ona donosi prosperitet

Bogomoljka se nikako ne smije povređivati. Prema vjerovanjima, ona je simbol bogatstva, prosperiteta i harmonije u domu. Njena pojava može biti podsjetnik da usporite ritam života, smirite misli i posvetite se onome što volite. U svijetu gdje stres i ubrzan tempo svakodnevno preplavljuju našu pažnju, bogomoljka nas podsjeća da mir i tišina imaju moć transformacije.

Simbolika i poruke

Za bogomoljku se vjeruje da donosi mir, ali i podstiče introspektivno razmišljanje. Ako je vidite češće nego inače, ili se iznenada pojavljuje u vašoj blizini, možda šalje poruku: neka vaši postupci budu promišljeni, neka vaše odluke budu vođene strpljenjem i pažnjom. Njena pojava često označava priliku koju ne bi trebalo zanemariti, bilo da je riječ o ljubavi, poslu ili unutrašnjem razvoju.

Mali vodič kroz svakodnevni život

Njena pojava može biti znak da je vrijeme da oslobodite negativnu energiju, da se okrenete hobijima i ljudima koji vas inspirišu, i da ne žurite kroz život, već da cijenite svaki trenutak.
Ukoliko je ugledate, posmatrajte je sa pažnjom. Ona dolazi da vam pokaže vrijednost strpljenja, unutrašnje ravnoteže i da vas podsjeti da su male stvari u životu često one koje donose najveće promjene.

(Izvor vijesti:Ona.rs)

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako do većih penzija: Sit gladnom ne vjeruje!

Penzioneri sa najnižom penzijom životare. Dodatak koji su dobili doživljavaju kao sadaku. Podsjećamo, Vlada Federacije BiH usvojila je Uredbu o jednokratnom dodatku na penziju kao podršku penzionerima Federalnog zavoda za PIO. Po 200 KM dobili su oni sa najnižom penzijom. Korisnici koji su ostvarili pravo na penziju čija je visina od 800,01 KM do 1.000 KM dobili su dodatak od 150 maraka, dok su korisnici koji su ostvarili pravo na penziju čija je visina u rasponu od 1.000,01 do 1.500 KM primili po stotinu maraka.

Mirjana Basta penziju je zaradila u fabrici KTK. Kaže, sa njom se dizala i padala. Živjela je u svom radnom vijeku skromno, ali zadovoljno. Stvarala čekajući penziju da odmori. Zbog male penzije i ona je korisnik javne kuhinje.

Čuvam živce

“Uspijem da platim račune i moram da kažem, koliko sam god ulagala u ovu državu, ipak mi je ta država dala da imam kuhinju ovdje na Baščaršiji, šta da vam kažem. Pogađa me ta nepravda, ali pokušavam sebe da obuzdam u tim stvarima, jer to sve ide na živce, protiv same sebe, da ne bi došlo do lijekova – govori nam sugrađanka Mirjana Basta.

Zrinka Sandžak se obradovala dodatku. Kaže, kad bi penzije bile povećane za toliko, penzionerima bi bilo lakše.

Ukoliko ne dođe do promjena, penzioneri u Tuzli i Tuzlanskom kantonu najavljuju moguće proteste kako bi ostvarili osnovna prava.

“Svaki penzioner bi uživao kad bi se to ostvarilo, ali sumnjam, ne misle oni na nas da i mi moramo živjeti. Jesam li u pravu? Ne misli niko na nas, pogotovo na nas koji živimo sami. Oni koji sami žive k’o, vele, otići će, voda će ih odnijeti i ne trebaju im, ali mi se borimo i borba je stalna”, dodaje.

Isto nam je rekao i Damir Kulenović, koji je penziju zaradio na Radio-televiziji Sarajevo. Ogorčen je na vlast koja je penzionere dovela do prosjačkog štapa.

“Šta im čovjek može poručiti, jedino da penzije prate njihove plate i njihova povišenja. Oni dobiju povišenja koliko ja nemam penzije nakon četrdeset godina posla. Nekako izađem nakraj, nije to problem, ali generalno su penzioneri totalno, ali baš totalno ugroženi. Davati im ovako na kapljicu, to ništa ne znači. Ovih dvjesto maraka što je dobio, potrošit će za petnaest dana na povećanje režija. Evo, voda, plin, struja… katastrofa” kaže Damir.

Penzioneri nisu zadovoljni

Smatraju da je ovo samo bacanje prašine u oči. Troškovi života rastu iz dana u dan i ova pomoć nije dovoljna. Nisu zadovoljni ni dinamikom ispunjenja njihovog narednog zahtjeva – izmjene Zakona o PIO FBiH u dijelu koji se odnosi na usklađivanje penzija. Smatraju da je do krajnjeg roka, marta iduće godine, vremena sve manje, a komisija koja se treba baviti tim pitanjem još nije počela raditi, kažu iz Sindikata.

Sada se čekaju potezi Saveza udruženja penzionera Federacije, rekao nam je predsjednik Udruženja penzionera/umirovljenika Unsko-sanskog kantona Mirsad Terzić.

“Kao predsjednik Udruženja penzionera USK-a nisam za proteste, jer trebamo sačekati da Vlada odradi svoje. Ona je dala obećanja da će doći do izmjene i dopune Zakona, koju mi tražimo, da se uskladi sa prosječnom platom na nivou Federacije. Ako do toga dođe, mi ćemo očekivati bolja vremena za narednu godinu”, rekao nam je Terzić.

Nismo mi đaci

Ipak, iz Udruženja Tuzlanskog kantona su za proteste. Kažu da je i ove godine Vlada FBiH donijela samoinicijativno uredbu bez saglasnosti Saveza udruženja penzionera FBiH, podijelila u razrede od prvog do četvrtog, “kao da smo mi đaci, a ne matori ljudi” i obuhvatila 353.500 penzionera od 458.322.

“Znači, 105 hiljada nije obuhvaćeno nikako. Tako srazmjerne penzije koje su ispod minimalne nisu obuhvaćene i nisu obuhvaćene kategorije penzionera koji su zaposleni na određeni način, kao i oni koji imaju penziju iznad 1.500 KM – istakao je Haso Halilović, predsjednik Upravnog odbora Udruženja penzionera Tuzlanskog kantona.

Federalni premijer Nermin Nikšić ranije je rekao da Vlada Federacije pokazuje odgovornost i osjećaj prema ranjivim kategorijama stanovništva.

“Slažem se da to nije dovoljno i da treba da tražimo načina kako ćemo pravičnije i pravednije to raspodijeliti. Zbog toga sa predstavnicima penzionera radimo na usvajanju novog zakona o PIO”, poručio je premijer Nikšić.

(Izvor vijesti: Oslobođenje)

Podijeli tekst sa drugima na:

Različite granice u EU: U kojim zemljama se radi najduže?

Ključni faktori razlike uključuju penzione sisteme, diskriminaciju po osnovu starosti i organizaciju brige o starijima.

Prosječna starosna granica za penzionisanje u EU se očekuje da bude blizu 67 godina do 2060. godine.

Očekivani radni vijek u državama Evropske unije (EU) u stalnom je porastu posljednjih decenija, što znači da ljudi provode sve više godina na poslu.

Prema podacima Evrostata, u 2024. godini prosječno očekivano trajanje radnog vijeka u EU bilo je 37,2 godine, što je povećanje od 2,4 godine, ili 7%, u poređenju sa 2014. godinom, kada je bilo 34,8 godina.

Unutar EU, očekivani životni vijek kreće se od 32,7 godina u Rumuniji do 43,8 godina u Holandiji.

Kada se u proračun uključe zemlje kandidati za EU i zemlje EFTA, raspon se kreće od 30,2 godine u Turskoj do 46,3 godine na Islandu.

Ko radi najduže?

Geografski obrasci su jasni: zemlje sjeverne Evrope, posebno nordijske zemlje, prednjače. Island je na vrhu sa 46,3 godine, a slede Holandija (43,8), Švedska (43), Danska (42,5), Norveška (41,2) i Finska (39,8).

Zapadna Evropa takođe ima visoke proseke – Švajcarska (42,8), Irska (40,4) i Njemačka (40) su među vodećima. Međutim, Francuska (37,3), Belgija (35) i Luksemburg (35,6) su oko ili ispod prosjeka EU.

Južna Evropa bilježi različite rezultate – Portugal (39,3) i Malta (39) su iznad prosjeka, dok su Italija (32,8), Grčka (34,8) i Španija (36,5) znatno niže.

Istočna Evropa je uglavnom oko prosjeka – Mađarska (37,4) čvrsto stoji, dok Rumunija (32,7) i Bugarska (34,8) zaostaju.

Jugoistočna Evropa i Balkan, uključujući Tursku (30,2), Sjevernu Makedoniju (31,5) i Crnu Goru (32,1), imaju najkraći radni vijek – podaci za Makedoniju i Crnu Goru su iz 2018. godine.

Zašto su razlike toliko velike?

Prema riječima profesora Morica Hesa sa Univerziteta primjenjenih nauka Niderajn, ključni faktori su:

Institucionalni okvir – pravila o penzionisanju i tržištu rada, uključujući starosnu granicu za penzionisanje.

Diskriminacija po osnovu starosti (ejdžizam) – u zemljama u kojima stariji radnici nisu diskriminisani, oni duže ostaju u radnoj snazi.

Profesor Timo Antila sa Univerziteta u Jiveskili ističe da porodični modeli, penzioni sistemi i organizacija brige o starijima utiču na dužinu radnog vijeka.

Evrostat navodi da se čak 81,5% razlike u očekivanom životnom vijeku može objasniti stopom učešća u radnoj snazi – zemlje sa nižom stopom imaju kraći radni vijek.

Budućnost: Penzija do kraja

Nekoliko zemalja je već podiglo starosnu granicu za penzionisanje. OECD proćenjuje da će do 2060. godine prosječna starosna granica za penzionisanje u EU biti blizu 67 godina, a u nekim zemljama čak i preko 70 godina Euronews.

(Izvor vijesti: Euronews)

Podijeli tekst sa drugima na:

Istine i zablude o romingu: Kako zaista funkcioniše

Godinama su putovanja bila praćena istim brigama: čim pređeš granicu, gasiš internet, provjeravaš svaku poruku i izbjegavaš pozive da te kasnije račun ne iznenadi.

Roming se dugo doživljavao kao nešto komplikovano, skupo i nejasno, pa nije ni čudo što su se u vezi s njim stvorila brojna pogrešna uvjerenja.

Vrijeme je da ih razjasnimo, jasno i bez dilema.

Zabluda: U Hrvatskoj važe ista pravila kao kod kuće

Mnogi vjeruju da u Hrvatskoj mogu da koriste mobilni telefon kao da su u Srbiji uku BiH i da i tamo važe roming pravila „kao kod kuće“ koja su na snazi u regionu Zapadnog Balkana. Ipak, ova pretpostavka često padne u vodu kada stigne račun.

U stvarnosti: Hrvatska jeste blizu, ali kao članica Evropske unije ne spada u grupu zemalja obuhvaćenih sporazumom Zapadnog Balkana, pa u njoj važe drugačiji uslovi korištenja mobilnih usluga.

Zabluda: Roming je ukinut

Još jedna popularna priča jeste da je roming potpuno nestao i da je ukinut.

U stvarnosti: Roming je usluga koja omogućava da koristiš mobilnu mrežu van svoje zemlje zahvaljujući dogovorima između operatora. Ono što se mijenja jesu cijene i pogodnosti, ali roming kao tehnička usluga i dalje postoji – tvoj telefon se i dalje povezuje na mrežu stranog operatora. Da ga nema, telefon van zemlje ne bi ni radio.

Zabluda: Ako isključiš mobilne podatke, roming se neće naplaćivati

Mnogi misle da je isključivanje interneta dovoljno da se izbjegnu svi troškovi u romingu.

U stvarnosti: Isključeni mobilni podaci znače da nećeš trošiti internet, ali i dalje možeš da imaš troškove za pozive i SMS poruke. Zato je dobro znati da se u romingu naplaćuje sve što se koristi, osim ako nije dio posebnog

paketa ili pogodnosti. Prije putovanja je dovoljno da provjeriš koje usluge ti paket pokriva i na taj način izbjegneš neprijatna iznenađenja

(Izvor vijesti: Nova.rs)

Podijeli tekst sa drugima na: