Šta mislite o ideji “penzije za bebe”?

Ako se zakonska penzija nastavi usklađivati sa platama, to će značiti ogromno povećanje penzijskih doprinosa na duži rok, međutim, postavlja se pitanje: “Koliko će to biti politički isplativo kako za radnike tako i za poslodavce”?

Gotovo sve zemlje u svijetu suočavaju se sa ozbiljnim problemima, a na nivou Evropske unije izdvajaju se stotine milijardi evra kako bi penzioni fondovi mogli nastaviti svoju misiju i isplaćivati penzije.

Glavni cilj gotovo svih evropskih zemalja je da nivo penzije ne padne ispod 48 posto od prosječne plate.

Penzija za rani početak

Recimo, Njemačka razmatra model “penzija za rani početak”. Radi se vladinom program kojim se uvodi državno subvencionisani penzijski plan zasnovan na akcijama.

Ovaj program namijenjen je maloljetnicima koji bi akumulirali kapital putem mjesečnih uplata, a koji se može nastaviti dopunjavati nakon što dostignu punoljetstvo.

Prema pisanju njemačkih medija, jedan od planova je uplata početnog kapitala od 10.000 evra za novorođene bebe.

Primjer proračuna

Prosječan godišnji rast vrijednosti njemačkih akcija između 1955. i 2024. godine iznosio je 8,8 procenata.

Ulaganje u akcije od 10.000 evra, pod pretpostavkom prinosa od 8 procenata godišnje (umanjeno za administrativne troškove od 0,5 procenata i porez na kapitalnu dobit od 25 procenata), moglo bi generisati kapital od 550.000 evra u 70. godini života.

Prilagođeno inflaciji, to je i dalje 138.000 evra. Ovo bi bilo pogodno, na primjer, za babe i dede koji bi bili spremni da ulože određenu sumu za svoje unuke ili praunuke.

Za ovaj oblik privatnog penzionog osiguranja, jedina opcija isplate trebalo bi da bude doživotna penzija.

Do danas, u Njemačkoj postoje modeli sa garantovanim doživotnim penzijskim isplatama, koji često imaju nedostatak visokih troškova zaključenja i niskih kamatnih stopa.

Model alternativnog penzionog plana ima manu što proces isplate može biti „konačan“, što znači da može isteći godinama pre kraja života.

Ovaj problem postoji, na primer, i kod popularnih ETF portfolija sa jednostavnim planom isplate koji nisu zasnovani na maksimalno dostižnom životnom vijeku.

Kanada može poslužiti kao primjer

Za Njemačku se stoga isplati pogledati izvan sopstvenih granica: na primjer, u Kanadu. Dinamički penzioni fond je baziran na takozvanoj tontini i funkcioniše na sljedeći način: Tokom faze isplate, tj. u penzionim godinama, vaša imovina može ostati uložena u akcije doživotno – za razliku od garantovane penzije. Dobijaćete doživotnu penziju (anuitet), iako iznos nije zagarantovan.

Zašto bi ovo trebalo da bude privlačnije? S jedne strane, rizik prodaje penzijske imovine po niskim cijenama akcija nakon penzionisanja se eliminiše, jer kapital ostaje uložen u akcije.

S druge strane, efekat složene kamate pri ulaganju u akcije može se koristiti mnogo duže nego u slučaju garantovane anuitete.

Isplata od 10.000 evra po rođenju, primjer

Ponovo pretpostavljamo da je pri rođenju isplaćeno 10.000 evra. Ovo bi isplaćivalo doživotnu penziju od približno 43.000 evra godišnje (prilagođeno inflaciji, približno 11.000 evra godišnje).

Nasuprot tome, doživotna penzija zagarantovana u svom iznosu – kao što je uobičajeno kod mnogih osiguravača života – bila bi skoro 40 procenata niža, jer se penziona imovina ulaže (skoro) isključivo u hartije od vrijednosti sa fiksnom kamatom od trenutka penzionisanja.

Rani modeli podsticaja i isplate su ključni

Novi oblik privatnog penzionog osiguranja „penzija za rani početak“ ili „penzija za bebe“ putem ulaganja u kapital je najpogodniji ako počne odmah nakon rođenja djeteta.

Jednokratni doprinosi su perspektivniji od mjesečnih uplata: s jedne strane u smislu prinosa zbog efekta složene kamate, a sa druge strane sa ciljem značajnog smanjenja administrativnih troškova.

Ako je kapitalna dobit oslobođena poreza tokom faze štednje, penzija može biti oko 50% veća.

Podijeli tekst sa drugima na:

Provodadžijska praksa u Novoj Topoli: Mlada morala imati 100 kg

Da bi pronašli životnu saputnicu, tvrdi Ilija Manojlović (77), neformalni hroničar Lijevča, mnogi Topolčani su nakon Drugog svjetskog rata išli u Liku i Dalmaciju.

Tako su, kaže, činili i njegovi preci.

Posljednja Ličanka u Manojlovićima bila je njegova strina Dragica, iz okoline Gračaca. Provodadžije su najčešće išle po mladu, po udavaču, ali bez mladoženje. Oni su procjenjivali koja je za koga.

Bili su to poznanstvo i ženidba u istom danu, sve istovremeno. Uslov je bio da mlada bude stasita, da ima minimalno 100 kilograma, da može ponijeti vreću žita, da je sposobna za teške poslove u poljoprivredi, da ore i kopa.

Ličanke se uklapale u okvir

Ličanke su se uklapale u takvu zamisao, u taj okvir, opisuje Ilija Manojlović okolnosti i uslove po kojima su u ovom mjestu birali djevojke.

“Tu je jasna logika. Kad dođe djevojka, na primjer, sa 120 kilograma, takva je bila na najboljem glasu. Nju ubrzo obori težak posao pa izmore djeca dok ih podiže, hrani i doji, a onda se tu još nađu rđava svekrva i goropadan svekar pa još i muž pijanica…”, opisuje Ilija Ličanke pod teretom koji se na njih svaljivao u ravnom Lijevču.

“Kada se sve to na nju navali, ona izgubi trećinu težine i izgleda kao manekenka u današnje doba. Ove naše, domaće, topolske i lijevčanske cure sa 60 kila, kad se udaju pa ih stisnu obaveze – od nje za tri mjeseca ne ostane ništa, samo sjenka od žene. Tako je bilo”, opisuje Ilija provodadžijsku praksu koja je uveliko uticala na fizičku i mentalnu strukturu stanovništva, posebno žena.

Svi stasiti, visoki, zgodni i jaki Topolčani imaju u sebi ličke krvi, smatra ovaj govorljivi i za priču nadareni Topolčanin, naslijeđen gen, kao što sam ja, a ovi niži, mali ljudi – to su autentični Lijevčani.

Najviše takvih priča, utvrđuje Ilija svoju teoriju o Lijevčanima i Ličankama, čuo je od starijih u kafani koju je držao njegov otac Nikica i gdje su mnogi, vični dugim i zanimljivim govorancijama, danima odsjedali i pripovijedali o svemu i svačemu.

U Novoj Topoli, nastavlja Ilija opisujući poratni period, bilo je dvadesetak kuća. Većinom su to bile, veli, švapske kuće. Stara Topola bila je razvijenija, a u Novoj je sve trebalo graditi iznova. Zato je i dobila naziv Nova Topola jer je gotovo sve tu počelo iznova.

(Izvor: Nezavisne novine)

Podijeli tekst sa drugima na:

Cijene divljaju, penzioneri u najgorem položaju

Inflacija je pojela minimalnu plaću, stav je stručnjaka, ali i običnih ljudi.

Cijene divljaju, posebno na zelenim pijacama u Sarajevu

Kilogram grožđa košta 18 KM, isto toliko trebate platiti ako želite jesti trešnje, a ako se potrudite, možete ih naći i za 12 KM, kvalitet je upitan, naravno.

Ni povrće nije jeftino, ako želite i treba vam kilogram celera, što je sastavni dio svake supice i čorbice, morate za kilogram izdvojiti 12 KM, a na “domaće” paprike ispod pet KM ne računajte.

Paradajz je pet KM, jagode sedam KM, krompir skoro tri KM, kilogram mladog sira u tržnici je između šest i osam KM.
Ako se sjetimo prošle godine, kilogram trešanja bio je 10 KM, mladi sir četiri i pet KM, a grožđe osam KM.

Ako uporedimo cijene prije pandemije i danas, vidimo da su one porasle i do pet puta. Rast plaća i penzija ne može pratiti “divljanje” cijena osnovnih životnih namirnica.

Uzimajući u obzir da u Federaciji BiH ima više od 200 hiljada penzionera koji primaju najnižu penziju, koja sada iznosi 599 KM, te više od 120 hiljada radnika s minimalnom plaćom, jasno je da su mnogi prinuđeni da voće i povrće kupuju “na komad” – ili da mu se samo iz daljine dive.

Parlament Federacije BiH usvojio je Izmjene i dopune Zakona o doprinosima u FBiH, što će poslodavcima omogućiti da od 1. jula plaćaju doprinose manje za 5,5 posto. Međutim, teško da će to donijeti olakšanje i radnicima, ali i poslodavcima, jer teško da će doći do povećanja plaća.

Cijene bez kontrole

Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača “Futura”, za Faktor kaže da smanjenje doprinosa na plaće u FBiH za 5,5 posto nije dovoljno, ni bilizu.
“Doprinosi na plaće u FBiH su među najvećim u Evropi i jednostavno će inflacija i rast cijena to pojesti isto kao što je pojelo i minimalnu plaću koja se ne može ni nazvati minimalnom jer 1.500 KM treba za hranu i to bi bio nekakv minimum. A 1.000 KM je ispod svakog nivoa dostojanstvenog života. Kad vi nemate dovoljno za hranu, tu plaću ne možete zvati minimumom, ni plaćom. Ta plaća mora biti ili u vezi s troškovima života ili s nekim procentom od prosječne plaće”,  kaže Bago.

Dodaje da nam divljanje cijena govori da je na našem tržištu haos koji niko ne kontrolira.

“Iluzija je vjerovati da će se tržište regulirati samo sebe. To ne ide bez raznih odluka institucija, jer od korone hrana u BiH je poskupjela najviše u odnosu na druge zemlje u EU. To zaista nema nikakvog opravdanja i to znači da smo “podbacili” u poljoprivredi, u subvencijama za poljoprivredu, u kontroli tržišta, u svemu mogućem i kako stvari stoje, cijene nastavljaju rasti i kilogram trešanja sada je za većinu nas nedostižan”, zaključuje Bago, te dodaje da nema nade da će biti bolje.

Nema razloga da očekujemo pad cijena

Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže da je divljanje cijena, nažalost, samo nastavak kontinuiteta od ranije i nema razloga da očekujemo pad cijena bez intervencije vlasti – kratkoročno u smislu kontrole strukture cijena i sprečavanja ekstra profita, a dugoročno u smislu povećanja domaće proizvodnje.

“Već neko vrijeme imamo i pad cijena goriva što značajno smanjuje troškove distribucije robe, pa opet umjesto pada cijena imamo tako rast zarade”,  objašnjava Gavran.

Kaže da, što se tiče plata, ne očekuje povećanja jer s ovom mjerom smanjenja doprinosa tek se djelimično nadoknađuje povećanje opterećenje od 1. januara za poslodavce.

“Naravno da će poslodavci koji su bez problema podnijeli povećanje minimalne plaće i sada imati mogućnosti da ovu uštedu prebace radnicima, ali iskreno sumnjam da će iko to učiniti. Eventualno pojedini poslodavci, ali većina sigurno neće”, zaključio je Gavran.

(Izvor: Faktor.ba)

Podijeli tekst sa drugima na:

Zašto je dobro popiti čašu vode prije kafe?

Zašto je dobro popiti čašu vode prije kafe?

Pijenje čaše vode prije kafe ima nekoliko potencijalnih koristi, naročito za osobe koje prate nivo šećera u krvi, poput onih s dijabetesom ili insulinskom rezistencijom. Iako sama kafa ne sadrži šećer, kofein može uticati na hormone stresa i osjetljivost na insulin – posebno kada se konzumira na prazan stomak.

Ključne prednosti pijenja vode prije kafe

Voda prije kafe može pomoći u smanjenju glikemijskog odgovora, posebno ujutro. Hidratacija doprinosi boljoj funkciji bubrega i jetre, koji igraju važnu ulogu u regulaciji glukoze.

Voda može ublažiti uticaj kofeina na hormone stresa (kortizol, adrenalin), koji mogu povećati nivo šećera u krvi. Takođe priprema digestivni sistem za dolazeći kofein.

Kako kafa utiče na šećer u krvi?

Iako kafa ne sadrži ugljene hidrate, kofein može imati indirektan uticaj. Stimuliše oslobađanje adrenalina, što može izazvati kratkotrajni porast šećera u krvi. Smanjuje osjetljivost na insulin, pa ćelije privremeno manje efikasno apsorbuju glukozu. Više utiče na osobe sa insulinskom rezistencijom ili dijabetesom tipa 2.

Efekat kafe varira od osobe do osobe, a na reakciju organizma mogu uticati faktori poput vrste kafe, zdravlja crijeva i kvaliteta sna.

Šta se dešava sa šećerom u krvi ako se popije voda prije kafe?

Stručnjaci smatraju da pijenje vode prije kafe može ublažiti glikemijski odgovor. Hidratacija podržava metabolizam i rad organa važnih za kontrolu šećera. Započinjanje dana vodom priprema organizam za kofein. Smanjuje se stimulacija hormona stresa koji mogu povisiti glukozu.

Preporuka: osobe koje imaju jutarnje skokove šećera mogu imati koristi ako popiju 250–500 ml vode, 15 do 30 minuta prije kafe.

Šta se dešava kada se popije voda nakon kafe?

Iako manje direktno utiče na nivo šećera u krvi, pijenje vode nakon kafe takođe ima koristi. Podržava hidrataciju jer kafa ima blag diuretički efekat. Može smanjiti iritaciju digestivnog trakta. Pomaže izbacivanje metabolita kofeina, čime se umanjuje dugotrajna stimulacija hormona stresa.

Faktori koji utiču na efekat kafe na šećer u krvi

Vrsta kafe – obična crna kafa ima blaži uticaj, dok kafa s dodatkom šećera, mlijeka ili šlaga povećava glukozu.

Tolerancija na kofein – redovni konzumenti razvijaju toleranciju, pa imaju blaži odgovor, dok oni s nižom tolerancijom imaju izraženije oscilacije glukoze.

Kafa na prazan ili pun stomak – kafa na prazan stomak češće izaziva skok šećera, dok doručak bogat vlaknima, proteinima i mastima može ublažiti efekat kofeina.

Savjeti za unos kafe ako kontrolišete šećer u krvi

Popijte vodu odmah po buđenju, prije kafe. Birajte običnu kafu – izbjegavajte dodatke koji povećavaju glukozu. Ne pijte kafu neposredno prije obroka ako imate postprandijalne skokove glukoze. Kombinujte kafu s uravnoteženim doručkom.

Zašto kofein ima ovaj efekat?

Kod osoba s dijabetesom tipa 2, kofein može povećati nivo hormona stresa, poput adrenalina, koji može ometati ćelije da pravilno koriste šećer i da proizvode dovoljno insulina. Takođe, kofein blokira djelovanje adenozina – molekula koji učestvuje u regulaciji lučenja insulina i osjetljivosti ćelija na njega. Uz to, kofein može negativno uticati na san, a nedostatak sna dodatno smanjuje osjetljivost na insulin.

(Izvor vijesti: B92)

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri “Zraka” nakon 20 godina naplatili potraživanja

Penzionerima “Zraka” su, nakon 20 godina čekanja, konačno isplaćena njihova zarađena potraživanja.

Iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije navode da su obespravljenim penzionerima “Zraka”, koji su 20 godina slušali prazna obećanja o isplati svojih zarađenih potraživanja, tek sada, zahvaljujući zajedničkom trudu premijera Federacije BiH Nermina Nikšića, federalnog ministra energije, rudarstva i industrije Vedrana Lakića i direktora BNT-a Besima Belegića, obećanja konačno ispunjena, jer će dobiti sve što im pripada.

Predstavnik penzionera “Zraka” Šahin Salkić istakao je da su, nakon dugih 20 godina, konačno dobili priliku da ostvare svoja prava zahvaljujući ovom sastavu Vlade Federacije BiH s premijerom Nikšićem na čelu.

“Pored premijera, za ovo su zaslužni i ministar Lakić i direktor BNT-a Besim Belegić. ‘Zrak’ je spasen, a obaveze prema penzionerima ‘Zraka’ su ispunjene. Godinama su nam obećavali svašta, ali su ta obećanja ostala samo mrtvo slovo na papiru. Ova vlada je održala riječ i zbog toga smo im neizmjerno zahvalni”, kazao je ranije Salkić.

Podijeli tekst sa drugima na:

Apel Fonda PIO: Provjerite podatke prije zahtjeva za penziju

U vremenu stalnih promjena i prilagođavanja, pravilan pristup planiranja ostvarivanja prava na penziju postaje od suštinske važnosti.

Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske želi da podsjeti sve buduće korisnike prava na značaj provjere svih neophodnih informacija prije predaje dokumentacije za ostvarivanje prava.

“Poslednjeg dana 2024. godine ukupno 5.817 korisnika prava je više u odnosu na isti dan 2023. godine, što jasno ukazuje da se iz godine u godinu taj broj značajno povećava. Blagovremena informisanost osiguraika, odnosno budućih korisnika prava na penziju u ovakvim slučajevima je od ključnog značaja. Kako bi se izbjegli problemi savjetuje se da se osiguranici godinu dana prije odlaska u penziju obrate najbližoj poslovnici Fonda za penzijsko i invalidsko siguranje”, navodi se u saopštenju Fonda PIO.

Ključno je provjeriti da li su za sve periode radnog angažovanja uredno evidentirani podaci o osiguranju i uplaćeni doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje, s obzirom na to da se pravo na penziju utvrđuje na osnovu perioda za koji postoji dokaz o uplaćenim doprinosima, u skladu sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju Republike Srpske.

Posebno obratiti pažnju

Posebno je važno da osiguranici koji su samostalno obavljali djelatnost – samostalni preduzetnici provjere da li su izmirili sve obaveze po osnovu doprinosa, jer periodi za koje nije izvršena uplata ne mogu biti priznati u penzijski staž.

Ključni faktori prije podnošenja zahtjeva su:

Provjera uslova za penziju (osiguranici prvenstveno treba da se uvjere da ispunjavaju sve zakonske uslove za odlazak u penziju, kao što su godine života i godine staža)

– Prikupljanje potrebne dokumentacije (to svakako podrazumijeva dokumente kao što je lična karta, dokaz o uplati radnog staža, uplate doprinosa…)

– Informisanost o vrstama prava (starosna, invalidska i porodična penzija)

– Provjera rokova (informisanje o rokovima za podnošenje zahtjeva za ostvarivanje prava kako bi se izbjegla kašnjenja i mogući problemi)

– Praćenje promjena u zakonodavstvu (osiguranici treba da budu u toku sa svim zakonima i pravilima koji se odnose na ostvarivanje prava na penziju jer su podložni promjenama).

Tako navedeni savjeti i koraci mogu značajno olakšati proces i obezbediti da svaki korisnik dobije sve što mu u skladu sa zakonom pripada.

“Zbog svega navedenog podsjećamo još jednom da je izuzetno važno da se svi budući korisnici prava informišu na vrijeme u najbližoj poslovnici Fonda, kako bi izbjegli eventualne komplikacije i nesporazume, a proces vođenja upravnog postupka i ostvarivanje prava sveli na najkraći mogući rok”  dodaje se u saopštenju.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Razlika u obračunu: Federalni penzioneri u boljem položaju

Penzioner koji je ostvario 15 godina staža u Federaciji BiH ima skoro dvostruko veću penziju od onoga koji je isti period radio u Republici Srpskoj

Iako su penzije u Federaciji BiH više s obzirom na niske životne troškove, penzioneri u ovom entitetu su u znatno boljem položaju u poređenju s onima iz Republike Srpske.

Penzioneri koji su korisnici Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje i dalje su u značajno boljoj poziciji u poređenju s osobama koje su svoj radni vijek provele radeći na teritoriji Republike Srpske.

Posljednja povećanja i iznosi

Naime, u Federaciji BiH, nakon posljednjeg povećanja, najniža penzija iznosi 599,28 KM, dok je najniža penzija za one s 40 godina radnog staža povećana na 715,21 KM (zajamčena penzija).

Dakle, penzioner koji je radio 15 godina, kao i onaj koji je u penziju otišao nakon 30 godina radnog staža, neće primati penziju manju od 599,28 KMt.

S druge strane, u Republici Srpskoj važe potpuno drugačija pravila – visina minimalne penzije zavisi od broja godina koje je osiguranik proveo na radnom mjestu.

Tako najniža penzija u ovom entitetu ne može biti manja od 50% prosječne penzije isplaćene iz budžeta Republike Srpske za decembar prethodne godine.

Najniža starosna ili invalidska penzija iz Zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske određuje se procentualno prema dužini penzijskog staža.

Prema posljednjim statističkim podacima, iznos najniže penzije u Republici Srpskoj za staž do 15 godina je 318,61 KM, za staž od 15 do 20 godina 382,40 KM, za staž od 20 do 30 godina 446,15 KM, za staž od 30 do 40 godina 509,94

KM. Za staž od 40 i više godina, najniža penzija ove godine iznosi 637,43 KM.

Iz navedenog se vidi da penzioner koji je ostvario 15 godina staža u Federaciji BiH ima skoro dvostruko veću penziju od onoga koji je isti period radio u Republici Srpskoj.

U Federaciji BiH ostvaruju se i veće penzije za puni radni staž (kada nije riječ o minimalnim penzijama).

Prema podacima Federalnog zavoda, osoba koja je imala 40 godina radnog staža uz prosječnu platu tokom cijelog tog vremena ostvaruje po jedan lični bod godišnje.

Ukupan broj bodova množi se s vrijednošću općeg boda, koji se usklađuje svake godine 15. aprila prema rastu prosječne plate.

Teoretski, neko ko je ostvario 40 bodova i lani otišao u penziju, imao bi penziju od 829,60 KM – naveli su nedavno iz Zavoda.

S druge strane, u Republici Srpskoj, ako je plata tokom svih 40 godina bila ista – recimo 1.000 KM – i ako doprinosi i sistem obračuna nisu mijenjani, starosna penzija bi iznosila 630 KM.

Poređenje uslova u entitetima

Kada je riječ o poređenju uslova u dva entiteta, jedino penzioneri koji primaju najvišu penziju su u povoljnijoj situaciji u Republici Srpskoj, jer tamo ona iznosi 3.422,36 KM, dok je u Federaciji BiH iznos 2.996,40 KM.

Prema važećem Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH, pravo na starosnu penziju ima osiguranik koji je navršio 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, ili 65 godina života i najmanje 20 godina penzijskog staža, ili 40 godina staža osiguranja bez obzira na godine života.

U Republici Srpskoj, osiguranik – bilo muškarac ili žena – ostvaruje pravo na starosnu penziju sa 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja.

(Izvor:Večernji list)

Podijeli tekst sa drugima na:

Greške koje pravimo tokom roštiljanja

Greške pri roštiljanju mogu biti uzrok specifičnih zdravstvenih rizika, uključujući izlaganje visokim nivoima jedinjenja koja izazivaju rak poput heterocikličnih amina (NSA).

Oni se formiraju u mišićnom tkivu mesa tokom izlaganja na visokoj temperaturi kao što je proces pečenja na roštilju.

Iako su tijesno povezani s rakom želuca i debelog crijeva, NSA takođe oštećuju DNK i povezani su s povećanim rizikom od raka dojke, jetre, pluća, prostate i kože.

Srećom, postoje relativno jednostavni načini da se zaštitite od NSA i kancerogenih efekata koje mogu imati namirnice s roštilja i koje bi mogle da ugroze vaše zdravlje.

Marinada

Ako pravilno marinirate meso, možete drastično smanjiti nivoe jedinjenja koja izazivaju rak, a koja se stvaraju tokom roštiljanja.

Međutim, pročitajte sastojke većine marinada koje se kupuju u prodavnici i vjerovatno ćete vidjeti da mnogi proizvodi sadrže šećer ili kukuruzni sirup s visokim sadržajem fruktoze, a to su dva problematična sastojka koja zapravo čine meso s roštilja rizičnijim.

Umjesto gustih kupovnih marinada, odlučite se za rjeđe, laganije marinade na bazi sirćeta ili limunovog soka bogate biljem i začinima, uključujući ruzmarin koji neutrališe kancerogene elemente.

U eksperimentu Centra za istraživanje raka na Havajima, istraživači su otkrili da je terijaki marinada dovela do smanjenja kancerogenih jedinjenja za 67 odsto. Marinada koja sadrži kurkumu i bijeli luk smanjila je HCA za 50 procenata.

Budite oprezni i prema korišćenju slatkih marinada jer one mogu takođe povećati nivo NSA.

Ohrabrujuća je međutim činjenica da je Američki institut za istraživanje raka otkrio da korišćenje zdravih recepata za marinade zapravo može značajno smanjiti nivoe NSA.

Domaće meso provjerenog kvaliteta

Služba za bezbjednost i inspekciju hrane Ministarstva poljoprivrede Sjedinjenih Država tokom provjera mesa iz slobodne prodaje u nekim slučajevima utvrđuje prisustvo lijekova poput ivermektina, fluniksina, penicilina i ciprofloksacina u nivoima koji krše važeće propise.

Neki od tih lijekova su povezani s neurološkim uticajima, alergijskim reakcijama i oštećenjem bubrega kod ljudi. Izlaganje ovih lijekova u mesu visokim temperaturama ih ne neutrališe uvijek i, u nekim slučajevima, može obrok učiniti štetnim po zdravlje.

Ako pečete meso na roštilju, birajte organske opcije. Naravno, možete izabrati i organsko povrće koje služite za roštilj.

Aluminijumska folija

Obavijanje krompira ili ribe u aluminijumsku foliju sa malo putera je brz i jednostavan način spremanja hrane na roštilju. Problem je što je pokazano da aluminijumska folija može da ispušta aluminijum kada je izložena visokim temperaturama.

To je zabrinjavajuće, jer postoji veza između aluminijuma i slučajeva demencije.

Studija iz 2011. godine objavljena u Međunarodnom časopisu za elektrohemijske nauke takođe je otkrila da izlaganje hrane u aluminijumskoj foliji toploti izaziva ispuštanje aluminijuma u nivoima koje bi Svjetska zdravstvena organizacija smatrala neprihvatljivim.

Premazi

Premazi za rešetke, ploče, tiganje i druge podloge za roštilj primamljivi su jer mogu učiniti njihovo čišćenje lakšim. Problem je što su perfluorooktanske hemikalije i srodna jedinjenja koja se obično nalaze u posuđu s nelepljivim premazom povezani s gojaznošću, abnormalnim nivoima hormona štitne žlijezde i toksičnošću za mozak, jetru, prostatu i bubrege.

Iako će možda biti potrebno više truda tokom čišćenja, preskočite dodatke za roštiljanje s premazom i umjesto njih koristite one bez hemijskih premaza.

Prethodno skuvajte meso

Američki institut za istraživanje raka preporučuje prethodno kuvanje mesa prije nego što ga stavite na roštilj. Ovo pomaže u smanjenju „curenja“ na roštilju, koje se pretvara u dim pun kancerogenih policikličnih aromatičnih ugljovodonika (PAU).

Imajte na umu da djelimično kuvanje mesa, a zatim prebacivanje na prethodno zagrijani roštilj pomaže u smanjenju nivoa problematičnih jedinjenja.

(Izvor: RTS)

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri iz Istočnog Sarajeva potpisali ugovor za banjsko liječenje

U Kulturnom centru Istočno Sarajevo  118 penzionera sa prebivalištem u Istočnom Novom Sarajevu potpisalo ugovor za banjsko liječenje.

Opština Istočno Novo Sarajevo podržala je 118 penzionera u banjskom liječenju uplativši im 50% od ukupne cijene u banjama širom Republike Srpske.

Pravo na banjsko liječenje imaju penzioneri sa prebivalištem u Istočnom Novom Sarajevu, a jedan od uslova je visina penzije, gdje prednost imaju oni koji primaju minimalne penzije.

Načelnik opštine Istočno Novo Sarajevo, Jovan Katić, rekao je da je ova pomoć postala tradicionalna jer opština već drugu godinu zaredom finansira odlazak penzionera na banjska liječenja.

“Druženjem sa penzionerima došli smo do informacije da jedna od pomoći koja bi njima značila jeste da finansiramo ili sufinansiramo odlazak na banjska liječenja penzionera koji imaju prebivalište u Istočnom Novom Sarajevu. Mi smo prošle godine pokrenuli tu aktivnost i bilo je oko 100 prijavljenih penzionera koji su iskoristili popuste i sve što smo raspisali u javnom pozivu. Ove godine imamo 118 prijavljenih penzionera, iako mislim da je to nedovoljno jer imamo preko 3000 penzionera na teritoriji opštine Istočno Novo Sarajevo”  rekao je Katić.

Prema njegovim riječima, opština se trudila da informacija o sufinansiranju banjskog liječenja dođe do svih penzionera, kako bi se prijavio što veći broj, te da su na ovu aktivnost izdvojili nešto više od 50.000 KM.

(Izvor vijesti:Katera news)

Podijeli tekst sa drugima na:

Mnogi se pitaju: Ko u FBiH ima pravo raditi i zadržati penziju?

Brojni poslodavci u Federaciji BiH suočavaju se s problemom nedostatka radne snage. Sve češće se spominje potreba za uvozom radnika, dok se istovremeno razmatraju i mogućnosti angažmana domaće radne snage, uključujući i penzionere.

Penzioneri koji su ostvarili pravo na starosnu penziju mogu zasnovati radni odnos i nastaviti primati penziju, zahvaljujući izmjenama Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju koje je usvojio Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH.

Izmjenama je, u skladu s presudom Ustavnog suda Federacije BiH, iz zakona izbrisan član 116, koji je do tada predviđao obustavu isplate penzije korisnicima koji stupe u obavezno osiguranje. Time je omogućeno da i korisnici prijevremene starosne penzije mogu raditi i primati penziju.

Ko sve ne može raditi uz penziju?

S druge strane, korisnici invalidske i porodične penzije, kao i oni koji su penziju ostvarili po osnovu Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca, i dalje ne mogu istovremeno biti zaposleni i primati penziju. U skladu s dopunama Zakona o PIO, isplata penzije tim osobama se obustavlja u slučaju kada zasnuju radni odnos.

Invalidska penzija se zasniva na potpunom gubitku radne sposobnosti (I kategorija invalidnosti), što je nespojivo sa zasnivanjem radnog odnosa, jer bi to značilo da osoba ipak posjeduje određenu radnu sposobnost. Uvođenje mogućnosti zapošljavanja za ovu kategoriju bilo bi protivno temeljnim principima sistema i otvorilo bi prostor za zloupotrebe

Sličan razlog važi i za korisnike porodične penzije, koja je zamišljena kao socijalna zaštita članova porodice umrlog osiguranika, pod uslovom da sami nisu u obaveznom osiguranju i ne ostvaruju prihod iz radnog odnosa.

Puna radna prava i dvostruki doprinosi

Penzioneri koji se zaposle ostvaruju ista prava kao i svi drugi radnici – uključujući pravo na godišnji odmor, bolovanje i plaćene doprinose. Za njih se uplaćuju doprinosi po osnovu radnog odnosa, a u isto vrijeme nastavljaju se uplate po osnovu statusa penzionera, što znači i dodatno fiskalno opterećenje.

Pravo na zapošljavanje imaju i bivši pripadnici oružanih snaga i policijski službenici koji su penziju ostvarili prema posebnim zakonima, a koji im omogućavaju da budu prijavljeni u obavezno osiguranje ukoliko se odluče vratiti na tržište rada, piše Tuzlainfo.

Takođe, pitanje angažmana penzionera koji su pravo na penziju ostvarili u inostranstvu zavisi od međudržavnih sporazuma i pojedinačnih slučajeva, te podliježe posebnoj proceduri.

Sličan razlog važi i za korisnike porodične penzije, koja je zamišljena kao socijalna zaštita članova porodice umrlog osiguranika, pod uslovom da sami nisu u obaveznom osiguranju i ne ostvaruju prihod iz radnog odnosa.

Izvor: tuzlainfo.ba

Podijeli tekst sa drugima na: