Prva izložba u 73. godini: Djela samouke umjetnice biće izložena u Banjaluci

Izložba slika Milice Jovandić biće otvorena u Kući Milanovića večeras u 19 časova, a kuriozitet ove izložbe jeste to što će se slike ove, slobodno možemo da kažemo, samouke umjetnice koja je u mladosti imala tek jednog mentora prvi put naći pred publikom u njenoj 73. godini.

Milica Jovandić je rođena u Slavonskoj Požegi 15. januara 1953. godine od majke Mirjane i oca Sime, a u Banjaluku se njena porodica, gdje je provela cijeli život, doselila kada je imala svega deset mjeseci.

Svojevremeno je bila učenica profesora Bekira Misirlića, koji je prenio na nju ljubav za slikarstvo, ali zbog određenih razloga nije nastavila tim putem, iako je željela.

Jovandićeva tvrdi da ju je njen poštovani profesor pozivao da uradi neke slike povodom otvaranja Galerije u staroj željezničkoj stanici, današnjem Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske, ali da ni tada nije uspjela da se odazove.

“Bio je zemljotres 1969. godine pa su slike koje sam radila u počecima svog slikarstva, a neke od njih bile su i nagrađivane, ostale u ruševinama. Poslije toga sam sve zanemarila, jednostavno nisam htjela da imam slike u kući jer me to boljelo. Nisam čak ni na izložbe išla”, kazala je Milica Jovandić poručujući da je danas srećna jer je nakon više decenija pauze u njoj ponovo zapaljena stara buktinja slikarstva.

Komšije i unuci uticali da se vrati slikarstvu

“Jednog dana sam se probudila i rekla sebi: ‘Kreni’. Čak i Misirlić mi je dolazio u san s onim svojim riječima: ‘Dođi i radi, dobićeš sve’.

Kad sam odlučila, dobila sam podršku porodice, čak i od mojih bratanica koje žive u Francuskoj, Nevenke i Zorice. Želim da kažem da sam neizmjerno zahvalna profesoru Misirliću i profesorici i akademskoj slikarki Biljani Gavranović, koju sam slučajno srela.

Ona mi je svesrdno pružila ruku i podržala moju želju za prvom izložbom, koja će se upravo ostvariti”, kaže Milica Jovandić. Ona dodaje da joj je Biljana Gavranović otvorila široka vrata svog srca i svog doma.

“Vidjela je moje radove i rekla da su dobri. Od srca joj zahvaljujem, kao i mojoj porodici i prijateljima na podršci. Kad sam krenula sa radom privuklo me slikanje akrilikom, mada sam nešto malo radila sa ugljenom i grafitom, sa željom da krenem od zavičaja i naše porodične postojbine”, navela je Jovandič

Zašto slika motive prirodnih ljepota

“Mlađa kćerka mi se udala u Kostadinoviće, koji su iz Glamoča. Ja sam po ocu iz Kupresa, a po majci iz Slavonske Požege. Tamo sam i rođena, iako sam cijeli život provela u Banjaluci. Muž mi je iz Grahova. Zetova majka je takođe iz Preodca pa sam i to oslikala u čast i poštovanje za moju priju, koja je umrla”, priča umjetnica.

Nikad ne gleda nazad, samo naprijed

“Nastaviću da slikam prirodu. Mogu cijeli preostali život da radim slike planine Šator i krajolike oko njega, a da nijedna slika ne bude ista. Znate kako pjesnik opjevava svoj rodni kraj, pa tako i moja malenkost želi da oslikava te krajeve za koje sam emotivno veoma vezana”, poručuje Jovandićeva.

(Izvor vijesti: Nezavisne)

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako led naraste do veličine teniske loptice

U maju smo bili svjedoci jakog nevremena praćenog gradom veličine jajeta , koji je osim štete poljoprivrednim usjevima nanio i veliku materijalnu štetu na stambenim objektima.

Kako grad postaje toliko veliki i da li se gradne oluje pogoršavaju?

Grad nastaje kada sitni kristali leda budu uvučeni u uzlaznu struju grmljavine. Kako se ovi ledeni “embrioni” sudaraju s vodom koja ima temperaturu ispod nule, ali je još uvijek u tečnom stanju – voda se zamrzava oko njih i uvećava ih.

Voda se ledi različitom brzinom, u zavisnosti od temperature površine komada grada, ostavljajući slojeve providnog ili mutnog leda dok se grad kreće unutar grmljavine. Kada se presiječe grumen grada, mogu se vidjeti ti slojevi, slično godovima na drvetu.

Put koji grad prelazi kroz grmljavinski oblak i vrijeme koje provede sakupljajući hladnu vodu diktira koliko može da naraste.

Rotirajuće, dugotrajne, jake grmljavine koje se nazivaju superćelijske imaju tendenciju da proizvode najveći grad. U superćelijama, grad može da se zadrži 10-15 minuta ili duže u jakim uzlaznim strujama grmljavine, gdje ima dosta nesmrznute vode, prije nego što padne iz oluje zbog svoje težine ili se pomjeri iz uzlazne struje.

Grad je najčešći tokom proljeća i ljeta kada je prisutno nekoliko ključnih sastojaka: topao, vlažan vazduh blizu površine; nestabilna vazdušna masa u srednjoj troposferi; vjetrovi koji se snažno mijenjaju sa visinom; i grmljavine izazvane vremenskim sistemom.

Veći grad, veća šteta

Gradne oluje mogu biti razorne, posebno za poljoprivredu, gdje čak i naleti sitnog grada mogu da unište usjeve i oštete voće.

Kako grad postaje veći, njegova energija i sila kada udari u objekte dramatično se povećavaju. Grad veličine teniske lopte koji pada sa neba ima istu kinetičku energiju kao tipična brza lopta u teniskom meču.

Kao rezultat toga, šteta na imovini – kao što su krovovi, spoljne obloge, prozori i automobili – povećava se kako grad postaje veći od veličine novčića od jednog dinara.

Gubici od loših vremenskih uslova, među kojima dominira šteta od grada, značajno su se uvećali u posljednjih nekoliko decenija. Ovaj porast je uglavnom uzrokovan rastom populacije u područjima sklonim gradu, što je rezultiralo većim brojem imovine koja može biti oštećena i sve većim troškovima popravke ili zamjene imovine oštećene gradom.

Da li klimatske promjene pogoršavaju situaciju

Naučnici su analizirali gradonosne padavine tokom četiri decenije i otkrili da su atmosferski sastojci koji proizvode veoma veliki grad – veći od teniske loptice – postali češći u određenim dijelovima.

Druge studije koje su razmatrale faktore formiranja oluja koje proizvode grad ili su ispitivale radarske procjene grada otkrile su ograničeno povećanje velikog grada.

Postoji nekoliko osnovnih hipoteza o tome zašto klimatske promjene mogu učiniti neke ključne sastojke da se češće pojavljuje krupniji grad.

Prvo, došlo je do povećanja toplog, vlažnog vazduha kako se Zemlja zagrijava. Ovo obezbjeđuje više energije grmljavinskim olujama i čini prehlađenu vodu obilnijom u grmljavinama za rast grada.

Drugo, vazdušne mase su postale nestabilnije. Kako snježni pokrivač nestaje ranije tokom godine, ove nestabilne vazdušne mase su sklonije formiranju jer Sunce brže zagrijava zemljište, slično kao kada se uključi šporet u kuhinji, prostorija se zagrijava.

Klimatske promjene takođe mogu dovesti do manjeg broja sitnog grada i više velikog grada. Kako se atmosfera zagrijava, nivo zamrzavanja se pomjera više u atmosferi. Mali grad bi mogao da se potpuno otopi prije nego što stigne do tla.

Veći grad, s druge strane, pada brže i potrebno mu je više vremena da se otopi, tako da bi bio manje pogođen višim nivoima smrzavanja.

Pored toga, kombinacija povoljnijih sastojaka za veliki grad i promjene u karakteru samih gradnih oluja mogu dovesti do povećanja veoma velikog grada u budućnosti.

Kako ostati bezbjedan tokom gradne oluje

Biti zatečen jakom grmljavinom sa krupnim gradom koji pada svuda oko nas može biti zastrašujuće. Еvo nekoliko savjeta ako se ikada nađete u takvoj situaciji:

  • Ako vozite, bezbjedno se zaustavite. Ostanite u vozilu. Ako uočite neki zaklon ili benzinsku pumpu pod kojom možete potražiti sklonište, odvezite se do nje.
  • Ako ste napolju, potražite čvrsto sklonište, kao što je zgrada. Ako ste zatečeni na otvorenom, zaštitite glavu.
  • Ako ste unutra, držite se podalje od prozora i ostanite unutra dok grad ne prestane.

Suočavanje sa posljedicama štete od grada takođe može biti stresno, pa preduzimanjem nekih koraka na vrijeme možemo izbjeći glavobolje kasnije.

Dobro se obavijestite šta pokrivaju polise osiguranja. Takođe, razmišljajte preventivno tako što ćete birati građevinske materijale koji bolje izdržavaju udare grada.

(Izvor vijesti: RTS)

Podijeli tekst sa drugima na:

Srpska mijenja Zakon o dobrovoljnom penzijskom fondu

Narodna skupština Republike Srpske razmotrila je danas Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim penzijskim fondovima i penzijskim planovima, a pomoćnik ministra finansija Bojana Vasiljević rekla je da je potrebno unaprijediti i rast tržišta dobrovoljnog penzijskog osiguranja, kao značajnog segmenta finansijskog sektora Srpske.

Vasiljevićeva je navela da dobrovoljni penzijski fondovi, kao institucije kolektivnog investiranja, predstavljaju jedan od odgovora na demografsku sliku Republike Srpske, s obzirom na to da preko očekivanih prinosa fondovi mogu obezbijediti veće penzije za svoje članove.

“Osim toga, ovaj oblik penzijskog osiguranja predstavlja alternativu dugoročne štednje za starost stanovništvu koje nije uključeno u obavezno penzijsko osiguranje”, naglasila je Vasiljevićeva obrazlažući zakonsko rješenje u Narodnoj skupštini Srpske.

Ona je pojasnila da se najznačajnije izmjene i dopune zakona odnose na proširivanje djelatnosti društava za upravljanje, povećanje visine osnovnog kapitala, te omogućavanje fizičkim licima da učestvuju u osnovnom kapitalu do 10 odsto.

Prema njenim riječima, s ciljem prilagođavanja tržišnim prilikama i dugoročne održivosti svih segmenata finansijskog sektora, prepoznata je spremnost društava za upravljanje da, uz ispunjavanje dodatnih zahtjeva i pribavljanje dozvole Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske dobiju mogućnost da osnuju i upravljaju otvorenim investicionim fondom sa javnom ponudom.

Budući da se kapitalni zahtjevi nisu mijenjali od 2009. godine, odnosno od donošenja zakona, a da su se tržišne prilike usljed opšte inflacije, kao posljedice različitih negativnih uticaja značajno promijenile, predloženo je da se, s ciljem kapitalnog jačanja društva za upravljanje, minimalni osnovni kapital poveća sa 2.000.000 KM na 3.000.000 KM u periodu od tri godine od dana stupanja na snagu izmjena i dopuna zakona.

U Republici Srpskoj posluje jedno društvo za upravljanje i jedan dobrovoljni penzijski fond, koji su osnovani 2017. godine.

Na dan 30. jun 2024. godine, ukupan broj aktivnih članova dobrovoljnog penzijskog fonda, kojim upravlja to društvo, iznosio je 38.515, a što je za 609 članova više u odnosu na kraj 2023. godine.

Ukupna neto imovina dobrovoljnog penzijskog fonda povećana je 12,9 odsto u odnosu na kraj 2023. godine, te sa stanjem na dan 30. jun 2024. godine iznosila je 40,4 miliona KM.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pčelarstvo težak i kompleksan posao, ljubav presudna

Onaj ko ne zavoli pčelu i rad sa pčelama ne može biti pčelar, rekao je predsjednik Društva pčelara iz Novog Grada Miloš Odžić.

Odžić se pčelarstvom bavi više od 30 godina, a svemu tome ga je privuklo počelo jer je bio fasciniran organizacijom pčelinjih društava.

“Jednostavno sam se zaljubio i baviću se pčelarstvom sve dok budem mogao”, rekao je Odžić i dodao da bez ljubavi prema pčelama i spremnosti da se o njima brine nema ni pčelara.

Prema njegovim riječima, pčele su ljudima, osim meda, podarile i polenov prah, propolis, matičnu mliječ, vosak.

Za med je rekao da su naučne diskusije ukazale da nema rok trajanja, ukoliko je pravilno uzet, a to je ako se vrca iz košnica kada bude zreo, da mu je vlažnost veća od 17 odsto.

“Uzeti med treba da se skladišti u odgovarajuće posude, čuva na odgovarajućoj temperaturi u adekvatnoj prostoriji”, objasnio je Odžić.

Bagrem prva ispaša

On je ukazao i da su trenutno vremenske prilike zbog niske temperature vazduha, posebno tokom noći, nepovoljne za pčelinja društva.

“U maju pčelari očekuju prvu ozbiljniju pčelinju pašu bagremovu. Međutim, posljednjih godina, zbog vremenskih prilika mala je korist od bagrema. Ove godine i ono što je iscvjetalo zbog niske temperature ne medi”, rekao je Odžić.

Pčelarima je preporučio da u ovoj situaciji kontrolišu pčelinja društva i spriječe rojenje koje se javlja kad su pčelinje zajednice u punom razvoju, a nemaju dovoljno hrane.

Istakao je da je to težak i kompleksan posao jer je danas pčelarstvo drugačije nego prije petnaestak godina, te članovima uvijek sugeriše da se edukuju, da se mijenja tehnologija pčelarstva zbog promjene vremenskih prilika.

Komercijalno tek preko 100 košnica

Odžić je dodao da je u nekoliko proteklih godina zbog vremenskih prilika nepovoljnih za pčelarstvo rentabilnost došla na najniži nivo.

Za ekonomsku dobit pčelari treba da imaju više od 100 košnica i da se samo time bave, a sve ostalo je, kaže Odžić, hobi.

Ocić od prije nekoliko godina u pčelinjaku ima i api komoru za inhalaciju vazduhom iz pčelinje košnice. U ovaj posao se upustio iz znatiželje.

“Od api komore ne očekujem materijalnu korist. Vazduh koji udišemo u api komori obogaćen je sastojcima koji pčele donose direktno iz prirode i veoma je koristan”, rekao je Odžić.

Društvo pčelara u Novom Gradu radi duže od 20 godina i trenutno ima 40 članova, uglavnom starijih, a Odžić nastoji da animira mlade.

“Ako ima dobrog mentora, onaj ko se odluči baviti pčelarstvom može mnogo naučiti. Uporan rad, edukacija i komunikacija sa pčelarima daju rezultate”, poručio je Odžić.

Podijeli tekst sa drugima na:

Uz brdo ili niz brdo – koja vježba je najbolja za vaše srce

Vrhunski stručnjaci za srce otkrivaju najbolju vježbu za jako srce, plus dijele osnovne savjete za odživu fitness rutinu koja će vam pomoći da ostanete na pravom putu.

Vjerovatno znate da je vježbanje neophodno za održavanje opšteg blagostanja, posebno zdravlja srca – ali ono što možda ne shvatate jeste da većina ne ispunjava potrebne nivoe fizičke aktivnosti.

Prema Američkom udruženju za srce, samo 20 posto odraslih i tinejdžera bavi se dovoljno vježbanjem da bi održali optimalno zdravlje – a preporuka je najmanje 150 minuta aerobne aktivnosti umjerenog intenziteta, 75 minuta energične aerobne aktivnosti ili kombinacija oboje, raspoređeno tokom cijele sedmice.

Uz to, važno je napomenuti da vježbanje dva do četiri puta više od minimalnog preporučenog intenziteta može smanjiti rizik od smrtnosti i do 31 posto.

Ovo je najbolja vježba za zdravlje srca

U postizanju optimalnog zdravlja srca, konsenzus među stručnjacima je jasan: svaki oblik fizičke aktivnosti je korak u pravom smjeru. Međutim, ako tražite početnu tačku, dr. Li Makdonald, kardiolog, toplo preporučuje hodanje.

„Hodanje je ono što generalno preporučujem. Besplatno je i gotovo svako ga može raditi bilo gdje i bilo kada“, kaže.

Obično pacijentima predlaže da pola sata brzo hodaju pet dana u sedmici.

Ovaj pristup je praktičan i prilagodljiv, omogućavajući da se vrijeme podijeli na dvije sesije od po 15 minuta radi praktičnosti i lakše organizacije. Hodanje takođe igra ključnu ulogu u oporavku srca – uobičajen je dio programa kardiološke rehabilitacije, često uključujući hodanje na traci za trčanje.

Međutim, tajna održavanja režima vježbanja zdravog za srce leži u tome koliko uživate u samoj aktivnosti.

Dr. Makdonald naglašava važnost ličnih preferencija pri izboru vježbi, jer će upravo izbor aktivnosti u kojoj uživate biti ključ za dugoročnu dosljednost.

Ovaj stav dijeli i Dona Arnet, doktorica nauka i magistra javnog zdravlja, koja smatra da je važno da svaka osoba pronađe vježbe koje joj odgovaraju, kako bi u tome bila dosljedna.

Dodatne preporuke za vježbe korisne za srce

Ako vam je teško da odmah dostignete cilj od 150 minuta sedmično, smanjite početno trajanje. Počnite s ciljem da pređete polovinu tog vremena ili čak manje, pa postepeno povećavajte tokom šest mjeseci.

Pored jednostavnosti i efikasnosti hodanja, dr. Makdonald i dr. Arnet predlažu niz aktivnosti koje mogu doprinijeti vašoj kondiciji:

Aerobne aktivnosti umjerenog intenziteta:

• Akvabik
• Tenis u parovima
• Vožnja bicikla laganim tempom
• Vrtlarstvo
• Za one s problemima u zglobovima: vožnja sobnog bicikla

Aerobne aktivnosti visokog intenziteta:

• Trčanje
• Plivanje
• Planinarenje uzbrdo
• Aerobni ples
• Preskakanje konopca
• Igranje tenisa pojedinačno
• Brza vožnja bicikla

Trening snage, savjetuju, treba prakticirati dva do tri puta sedmično kako bi se poboljšalo kardiovaskularno zdravlje, naročito krvni pritisak – kroz vježbe s vlastitom težinom, s tegovima ili na spravama.

Redovno vježbanje ne samo da omogućava zdravije srce, već i smanjuje rizik od bolesti poput dijabetesa i demencije, poboljšava san, pamćenje i ravnotežu, pa čak ublažava anksioznost i depresiju.

(Izvor vijesti: Magazin)

Podijeli tekst sa drugima na:

U Laktašima produžen rok za prijavu penzionera za banjsko liječenje

Udruženje penzionera Grada Laktaši produžilo je Javni oglas do petka 23. maja za prijavu penzionera za banjska liječenja.

Ovu aktivnosti Grad Laktaši sufinansiraju sa 50 posto troška ukupnih ponuda koje su stigle iz četiri banje u Republici Srpskoj.

Banjska liječenja i rehabilitacija se može obavljati u Banji Vrućica, zatim Banji Mlječanica, Banji Kulaši i Banji Dvorovi u Bijeljini.

“Pravo na banjska liječenja i rehabilitaciju imaju penzioneri čalnovi Udruženja u trajanjnu od deset dana koji imaju prebivalište na području Grada Laktaši, a nisu išli u banje zadnjih pet godina i nemaju penzije veće od 1.300 KM”, piše u javnom pozivu.

Kada je riječ o cijenama, boravak u Banji Vrućica košta 770 KM s tim da Grad plaća 385 KM, a cijena u Mlječanici iznosi 700 KM s tim da grad sufinansira sa 350 KM. Najskuplja je Banja Kulaši gdje borava košta 1.030 KM, a Grad će platii 50 posto ili 515 KM dok boravak u Banji Dvorovi košta 750 KM, a u tom slučaju Grad plaća 375 KM.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ne pretjerujte, koliko alkohola nije štetno popiti?

Vino i pivo uz ostala alkoholna pića nezaobilazni su pratioci slava i proslava. Piće ili dva dnevno može biti korisno za zdravlje.

Istraživanja su pokazala da crveno vino ako se uzima u umjerenim količinama smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti i raka.

Muškarci bez negativnih posljedica po zdravlje mogu popiti jedno pivo od pola litra, maksimum dva mala piva od 330 ml dnevno ili ako se radi o crvenom vinu do 300 ml.

Žene nisu toliko tolerantne na alkohol pa za njih važi manja količina: do 450 ml piva ili 200 ml vina.

Nemojte tražiti opravdanje da je alkohol dobar jer svakako postoje i bolji izvori nutritivno vrijednih sastojaka od nekog vina ili piva.

Ako baš morate da pijete, onda pijte, ali umjereno.

Prema raznim istraživanjima, redovno uzimanje alkohola povezano je sa gojaznošću, rakom usta, grla i jednjaka, cirozom jetre, oštećenjem mozga i gubitkom pamćenja, kao i seksualnim problemima, posebno muškom impotencijom.

Vino sadrži hemijska jedinjenja koja se nazivaju prirodni fenoli i klasifikuju se kao flavonoidi ili neflavonoidi.

Flavonoidi, koji su prisutni u crvenom grožđu, imaju antioksidativna svojstva.

Takođe pomažu u smanjenju rizika od raka, kardiovaskularnih bolesti i degenerativnih bolesti povezanih sa starenjem.

Tanini (vrsta flavonoida) nalaze se u koži grožđa, sjemenkama i stabljikama. Smatra se da tanini pomažu u smanjenju rizika od kardiovaskularnih bolesti.

Resveratrol, vrsta neflavonoida u kategoriji stilbenoida, prirodni je antioksidant. Uglavnom se nalazi u koži grožđa. Crno vino ima više resveratrola od bijelog vina.

Veruje se da resveratrol smanjuje ljepljivost krvnih pločica i pomaže da krvni sudovi ostanu otvoreni i fleksibilni, čime se smanjuje visok krvni pritisak.

Pored prirodnih fenola, vino sadrži i polifenole koji su antioksidanti.

Vjeruje se da polifenoli snižavaju ukupni holesterol i krvni pritisak. Tako smanjuju rizik od raka i stimulišu imuni sistem. Imaju i antibakterijska svojstva.

Pivo sadrži uglavnom alkohol sa 7 kcal energije po gramu. Ono takođe ima različite vrste vitamina B. Tu su vitamin B6, vitamin B2, i vitamin B9. Oni se dobijaju iz kvasca koji se koristi tokom procesa proizvodnje piva.

Istraživači Instituta za populaciju i javno zdravlje na Univerzitetu u Kalgariju u Kanadi pokazali su da je kod osoba koje su umjereno pile vino došlo do smanjenja srčanih oboljenja od 14 do 25 odsto u odnosu na one koji nikada nisu konzumirali alkohol.

Konkretno, prema studiji objavljenoj u „Amerikan medikal žurnalu”, utvrđeno je da su osobe koje su samo pile vino imale najveću korist.

Ovo je rezultiralo najvećem smanjenju kardiovaskularnih problema u poređenju sa nealkoholičarima, teškim pijancima ili onima koji su pili druge vrste alkohola.

Istraživanja su takođe pokazala da kod osoba koje piju tri do šest čaša vina nedeljno infekcija helikobakterijom pilori (povezana sa čirevima na želucu) može da se smanji za 11 odsto u poređenju sa onim koje ne piju.

Vjeruje se, dakle, da crveno vino ima antibakterijska dejstva.

Dalje studije otkrile su zdravstvene koristi od umjerene upotrebe alkohola u vezi sa usporavanjem starenja, smanjujući rizik od gojaznosti i poboljšavajući kognitivne funkcije.

Dakle, sve će biti dobro dok god ne preterujete.

(Izvor vijesti: Politika Magazin)

Podijeli tekst sa drugima na:

Besplatnu rehabilitaciju širom Srpske iskoristiće više od 4.300 penzionera

Besplatnu banjsku rehabilitaciju u banjama širom Srpske ove godine iskoristiće više od 4.300 penzionera, što je za skoro tri puta više nego ranijih godina.

Besplatan boravak u banjama finansiraju Vlada Srpske i kabinet predsjednika Republike Srpske.

U posljednjih pet godina Čedo Ristanić iz Brčkog redovno je u Banji Vrućici. Za sedam dana boravka iskoristiće sve terapije koje budu ponuđene. Sa sobom je poveo i suprugu.

– Bolujem od distrofije mišića, pa koristim parafin, koristim magnet, struju i vježbe – kaže Ristanić.

Penzioneri prezadovoljni uslugama

Među korisnicima penzioneri iz svih krajeva Srpske. Prezadovoljni su uslugama.

Više od 3.000 penzionera besplatnu banjsku rehabilitaciju planira da provede u Banji Vrućici. U Mlječanica su već boravile grupe iz Banjaluke, Laktaša i Srpca, a stigli su i penzioneri iz Kozarske Dubice.

– Svaki penzioner koji dođe preko programa Vlade imaće pregled specijaliste i svakodnevne terapije po osnovu pregleda koji se izvrši u Banji Vrućici na osnovu ranijih dijagnoza koje oni imaju – istakao je Aleksandar Radošević, ZTC Banja Vrućica, Teslić.

Penzioneri su pokazali veliku zainteresovanost.

– Želim da istaknem da smo mi svoj doprinos dali za učešće u ovom programu, da smo išli sa maksimalno niskom cijenom prema Vladi Republike Srpske – rekao je Mile Čeko, pomoćnik direktora za medicinski sektor u ЈZU Specijalna bolnica “Mlječanica” Kozarska Dubica.

Velika je zainteresovanost i za višegradsku banju

– Riječ je o preko 700 penzionera iz 20 opština i nastojaćemo da u skladu sa našim mogućnostima i slobodnim smještajnim kapacitetima, a na obostrano zadovoljstvo, primimo sve zainteresovane – istakao je Mladen Knežević, zamjenik direktora ЈU Rehabilitacioni centar Vilina vlas, Višegrad.

Programom Vlade penzionerima je omogućena besplatna rehabilitacija i u “Banji Dvorovi” u Bijeljini, “Banji Kulaši” u Prnjavoru i Termama u Laktašima.

– Udruženje penzionera Republike Srpske ove godine zahvaljujući podršci predsjednika Republike i Vlade šalje više od 4.300 penzionera u banjsko-klimatska lječilišta – naveo je Ratko Trifunović, predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske.

Iz godine u godinu povećava se obuhvat korisnika

Direktor Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Srpske Mladen Milić rekao je da će fond u narednom periodu sa Vladom Srpske i Kabinetom predsjednika Srpske, sa društveno odgovornim kompanijama nastojati da iz godine u godinu povećaju obuhvat korisnika.

Banjska rehabilitacija posebno je važna za građane treće životne dobi, pa ne čudi da je broj zahtjeva premašivao dozvoljeni obuhvat.

(Izvor: RTRS)

Podijeli tekst sa drugima na:

Najzdravija hrana koju možete da pojedete iz konzerve

Konzerviranje hranu održava svježom i jestivom, naročito onu koja je sklona razvoju raznih patogena, a u procesu konzervisanja namirnice prolaze i proces sterilizacije.

“Rezultat je, nažalost, značajan gubitak nutrijenata, ali jednom kad se konzervira voće ili povrće, tako može stajati godinama, sigurno od opasnih mikroorganizama”, objašnjava nutricionistkinja dr. Džes Kording i otkriva koja je, prema mišljenju struke, najzdravija konzervisana hrana.

To su sigurno, kaže, sardele u konzervi ili sardine, ali i druga konzervisana riba koja je pristupačan izvor proteina, ali i održiva i ne zahtijeva dugu pripremu ili kuvanje. Dodavanje konzervisane ribe u ishranu ima brojne zdravstvene prednosti.

“Konzervisane srdele obično imaju manje žive od mnogih drugih vrsta ribe i smatraju se jednim od najboljih izbora morske hrane, pogotovo ako vam svježa nije dostupna”, rekla je Kording.

S njima, dodaje, unosimo veliku količinu proteina, vitamina D i protivupalnih omega-3 masnih kiselina, a maslinovo ulje daje mononezasićene masti zdrave za srce, objašnjava ona.

Kako jesti sardele?

Zdravstvene smjernice nedeljno preporučuju dvije do tri porcije ribe s niskim udjelom žive, a Kording preporučuje da je pomiješate s tjesteninom, sirom ili krekerima za užinu.

“Lično najviše volim da iz izgnječim viljuškom i jednostavno ubacim u salatu”, rekla je Kording za Mind Body Green, a postoji i bezbroj drugih načina da se srdela iz konzerve ubaci u ishranu, prenosi Borba.me sa portala Večernji list.

Podijeli tekst sa drugima na:

Solidarnost farmera u Bihaću: Pomogli kolegi da uzore 15 hektara zemljišta

O tome da se zajedničkim snagama mogu uraditi veliki i teški poslovi svjedoči primjer iz okolice Bihaća, gdje se dvadesetak farmera odlučilo organizovati zajedničku akciju i oranje 15 hektara zemljišta u vlasništvu njihovog kolege Samira Aličića.

“Ideja se rodila spontano, na zajedničkoj kafi u jednom ugostiteljskm lokalu, kada su se kolege ponudile da mi pomognu. Za nekoliko sati sve je završeno, ali na ovome nećemo stati već ćemo pomoći nastaviti pomagati jedni drugima. Mislim da se na ovakav način razvija zajedništvo i solidarnost kod nas farmera i to može biti samo pozitivno”, istakao je Aličić.

Jedan od učesnika u ovoj neobičnoj akciji bio je i farmer Mersad Srebrić, koji je istakao kako je ovo dobar način da se afirmiše poljoprivreda.

“Ovo nije bilo do sada i milslim da je super da se ovako okupe poljoprivrednici i pomognu jedni drugima. Danas ćemo pomoći Samiru, sutra nekome drugom i ove zahtjevne poslove lakše završiti. Ja orem oko 15 dunuma zemljišta, pa je dogovor da se i kod mene organizuje ovakva akcija”, kaže Srebrić.

Inače, proljetna sjetva na području Unsko sanskog kantona je u punom jeku, ali farmeri su nezadovoljni time što ove godine poticaji za sjetvu nisu isplaćeni na vrijeme.

“Za nas farmere je najvažnije da u toku sjetve imamo osigurano sve što nam treba, gorivo, sjemena i đubrivo, a ako obećana sredstva kasne i mi smo u problemu s našim planovima”, kaže Aličić.

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva USK, u proljetnoj sjetvi biće zasijano oko 26 hiljada hektara zemljišta, što su približno iste površine kao i prije godinu dana.

Prema zvaničnim podacima Unsko sanski kanton raspolaže sa 105 hiljada hektara obradivih površina, što znači da će i ovoga puta ostati neiskorišteno više od 60 procenata obradivog zemljišta.

Za poticaje u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji u toku protekle godine Vlada USK je iz budžeta izdvojila 9,6 milion maraka, dok je iz federalnog budžeta za poljoprivredu u ovome kantonu izdvojeno još 31 milion maraka, a približno ista sredstva planirana su i u ovoj godini.

(Izvor i foto: Nezavisne)

Podijeli tekst sa drugima na: