Klik kao opasnost, posebno ugrožena starija populacija

Šezdesetpetogodišnji Mirsad iz Zenice nije mogao ni slutiti da bi ga oglas za prodaju sinove gitare, koji je prije dvije godine postavio na web stranicu za prodaju OLX.ba, mogao koštati ozbiljnih problema.

Kupac koji mu se javio putem WhatsAppa djelovao je ljubazno i zainteresovano te mu je Mirsad, ne sluteći opasnost, poslao broj žiro računa, iako na stranici OLX piše da se komunikacija treba voditi isključivo unutar nje.

No, kada je kupac zatražio i broj bankomat kartice, Mirsad je posumnjao da nešto nije u redu i obratio se banci, gdje su mu potvrdili da je riječ o pokušaju prevare.

“Osjetio sam se poniženim shvativši da je taj neko ustvari htio da me prevari”, kaže Mirsad.

Online prostor, koji bi trebao služiti kao alat za informisanje, povezivanje i olakšavanje svakodnevice, za mnoge starije postaje izvor nepovjerenja i nesigurnosti.

Digitalni jaz kao zajednički izazov

Starije generacije češće postaju žrtve online prevara i dezinformacija na globalnom nivou, pokazuju istraživanja.

To je rezultat niže digitalne pismenosti, slabijeg razumijevanja savremenih taktika prevara i većeg nivoa povjerenja prema tradicionalnim izvorima informacija.

U Evropskoj uniji, na primjer, nivo digitalnih vještina ukazuje da je on snažno uslovljen sociodemografskim faktorima, prema podacima Eurostata iz 2023. godine:

“Samo 28% osoba starosti između 65 i 74 godine posjedovalo je barem osnovne digitalne vještine, dok je taj postotak iznosio 70% među tzv. ‘digital natives’ uzrasta od 16 do 24 godine, kao i u starosnoj grupi od 25 do 34 godine.”

Iako starije osobe često pokazuju veću skepsu prema vijestima na koje nailaze na internetu, oni su skloniji dijeljenju dezinformacija, što može biti rezultat manjka digitalnih vještina i ograničene izloženosti novim izvorima informacija.

U Bosni i Hercegovini starije osobe (65+) znatno rjeđe od mladih kažu da znaju prepoznati dezinformacije – samo 12% u poređenju sa 29% mladih.

Teže razlikuju i komercijalne sadržaje, bilo da su u pitanju tradicionalni ili online mediji. Takođe, stariji više vjeruju informacijama koje vide na televiziji i internetu, ali rjeđe provjeravaju činjenice online.

Ovo su rezultati istraživanja o medijskim navikama odraslih u Bosni i Hercegovini, koje je 2021. godine provela Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) Bosne i Hercegovine uz podršku Vijeća Evrope.

Zvanični podaci u Bosni i Hercegovini fragmentirani između različitih nivoa vlasti i teško ih je objediniti u jasan trend na nacionalnom nivou.

Ipak, policijske uprave i udruženja potrošača sve češće apeluju na građane i građanke da budu oprezni u digitalnoj komunikaciji, jer je broj prijava online prevara u porastu.

Mediacentar Sarajevo mapirao je u studiji “Između slobode izražavanja i štete po demokatiju” iz 2022. godine glavne tipove štetnog sadržaja, mete i posljedice, te analizirao efikasnost zakonodavnog, regulatornog i samoregulatornog okvira u Bosni i Hercegovini.

Posebno je naglašena potreba za usklađivanjem s međunarodnim standardima i jačanjem medijske i informacijske pismenosti građana

Obrazovanje i podrška: rijetki, ali važni resursi

U zapadnoevropskim zemljama postoji niz programa i inicijativa usmjerenih na poboljšanje digitalnih vještina i medijske pismenosti starijih osoba.

Ovi programi nude praktične obuke, tj, treninge i radionice, kao i tzv. e-learning platforme za samostalno učenje putem interneta, kao i peer-to-peer pristupe, gdje stariji uče jedni od drugih ili uz podršku mlađih volontera i volonterki.

Cilj je osnažiti starije osobe da samostalno koriste digitalne alate, pristupaju javnim servisima, kritički analiziraju online informacije i prepoznaju dezinformacije i propagandu, čime se značajno smanjuje njihova ranjivost na online manipulacije.

Radionica Naš most, Zenica, BiH

“Generacija kojoj ja pripadam je, tako da kažem, zakinuta za edukaciju o ovim temama. Neki bi rekli da smo malo zakasnili, ali ima ona stara narodna poslovica koja kaže da nikad nije kasno”, kaže Mirsad iz Zenice, osvrćući se na potrebu za većim angažmanom u digitalnoj edukaciji starijih osoba.

S Mirsadom se slažu i u organizaciji za razvoj medija Mediacentar Sarajevo, koja kroz projekat “Naši mediji” nastoji pomoći starijim osobama i drugim ranjivim grupama da razviju kritički odnos prema internetskim sadržajima i smanje rizik od dezinformacija.

U sklopu ovog projekta, novinar Tahir Žustra održao je u Tuzli radionicu medijske pismenosti s grupom starijih žena u februaru ove godine.

Reakcije su bile jako pozitivne, a aktivnost je uspjela probuditi znatiželju učesnica, navodi on.

“Radionice ovog tipa jako su važne za sve članove društva, naročito za starije osobe koje su u našoj zemlji uglavnom prepuštene same sebi, bez jasnih smjernica, upozorenja i upustava za rukovođenje i tehnologijom, ali i onim što tehnologija nudi, poput društvenih mreža, pretraživanja, provjeravanja i slično”, kaže Žustra.

Nedostatak strateškog pristupa

Iako su ovakve inicijative važan korak naprijed, Bosna i Hercegovina i nema sistem institucionalne podrške za digitalno opismenjavanje starijih osoba.

Postojeći edukativni programi uglavnom su kratkoročni, projektnog karaktera i teško dostupni osobama koje žive van urbanih sredina.

(Izvor vijesti: media.ba)

Podijeli tekst sa drugima na:

Ljubav nakon šesdesete: Prvo preispitajte sebe!

Ako ste u penziji i ne krećete se svaki dan među puno ljudi, za pronalazak nove ljubavi potrebno je malo više planiranja i strategije.

No, prije nego što uopšte krenete u potragu, postavite sebi neka pitanja kako bi osvijestili vlastita očekivanja, granice, navike koje ne planirate mijenjati.
S druge strane, kad nekoga upoznate, znaćete mu postaviti prava pitanja i izbjeći raznorazne debakle.

Na početku morate raščistiti sa sobom kakav život želite.
Naime, u određenim godinama možemo se grčevito držati svojih ustaljenih navika. Pitajte se gdje želite živjeti, odnosno, jeste li spremni preseliti se k partneru ili očekujete da se on preseli k vama.

Želite li uopće živjeti zajedno? Ili vam više odgovara da dio vremena ipak provodite sami? Promislite koliko ste fleksibilni kako bi uopšte mogli pronaći zajednički put s drugom stranom.

Nije nevažno ni pitanje želite li samo prijatelja s kojim dijelite svakodnevicu, odlaske u kino, kazalište i na koncerte ili se želite ponovno udati odnosno oženiti. Ovo je važno znati unaprijed. Jednako je važno drugu stranu pitati kako gleda na budućnost.

Napišite što tražite od partnera

Životna savjetnica Amy Schoen piše da je jedna od njezinih klijentica, koja ima preko 60 godina, znala da želi ostati aktivna te planira zimi ići na skijanje, a od proljeća planinariti.

“Voli li skijanje i planinarenje (ili barem samo planinarenje) bilo je jedno od prvih pitanja koja je postavila svom novom dječku. Iako je bio stariji od nje, bio je u dobroj formi i tu su se dobro poklopili pa još uvijek zajedno osvajaju brda i doline. Njihova veza lijepo se uklapala u njihovu viziju života. Zajedničke aktivnosti su važan dio veze”, napisala je.

Svjetonazori su važni

Takođe, morate biti jasni oko svojih temeljnih vrijednosti za koje očekujete da se poštuju u vašoj vezi. U ovim godinama nećete tolerisati nekoga ko je potpuno drugačijih svjetonazora.

“Jedan od mojih klijenata iz baby boom generacije imao je duboko usađenu hrišćansku vjeru u Boga. Bilo mu je važno da njegova partnerica dijeli ovu vrijednost i tu nije pristajao na kompromis. Bio je vrlo blizak i sa svojom crkvenom zajednicom. Žena koju je na kraju oženio dijelila je njegova uvjerenja i želju da budu dio crkvenih aktivnosti”, piše životna savjetnica.

Budite u korak sa vremenom

Morate biti spremni isprobati nove načine za upoznavanje prave osobe. “Većina mojih klijenata starijih od 60 godina svoje je partnere upoznala online. Uvidjeli su i sami da, u određenom razdoblju života, nije svaki samac koji negdje izađe u potrazi za ljubavnim partnerom. Dakle, ako idete na društvena događanja, ne možete znati razloge zašto je neko tamo. Na internetu to možete jer postoje stranice koje samo tome i služe.

Drugi je način odvažiti se proširiti glas među znancima.

“Jedna od mojih klijentica odlučila je rizikovati i zamoliti prijatelje i porodicu da je upoznaju s nekim ko je slobodan i u potrazi za nekim. Prije toga je već jednom pokušala izaći s muškarcem preko prijateljice, ali nisu imali dodirnih točaka. Nevoljno je pokušala ponovno nakon što sam joj kroz trening pomogla sastaviti 30-sekundni ‘info oglas’ o tome što traži od partnera. Tako je s prijateljima i rodbinom bolje komunicirala kakvu osobu želi u svom životu. Nakon toga je upravo preko člana šire porodice uspjela upoznati novog životnog partnera!” svjedoči savjetnica.

Fotografije su važne

Morate imati atraktivne fotografije za online upoznavanje. Prvi utisci temelje se upravo na fotografijama, a ne na informacijama. Stoga, uzmite sebi vremena za fotografije i izgledajte najbolje što možete.

“Jedna od mojih klijentica, inače skromna i prizemljena, izašla je iz svoje zone udobnosti, kupila crvenu haljinu, otišla u razvikani frizerski salon te platila profesionalca da je našminka. Muškarci su jako dobro reagovali na crvenu haljinu! Atraktivne fotografije čine razliku i podstiču nekoga da vas poželi upoznati”, savjet je Amy Schoen, a prenosi mojevrijeme.hr.

Muškarci, ovo vrijedi i za vas! Razmislite o lijepoj jakni ili ležernom poslovnom stilu kad se fotografišete. Ako niste sigurni koja vam odjeća najbolje pristaje, pitajte prijateljice ili članove porodice za pomoć.

Probudite avanturistički duh

I na kraju, nemojte prebrzo odustati! Ima mnogo ozbiljno zainteresiranih samaca u svojim 60-ima, i starijih. No, vrijeme je sve pa nemojte odustati ako odmah ne pronađete odgovarajućeg partnera. Isprobavanje različitih načina za upoznavanje novih ljudi i strateški plan temeljen na vašoj ličnosti ono je što se pokazalo najdjelotvornijim.

Moramo reći i da pronalaženje ljubavi u bilo kojoj životnoj dobi zahtijeva malo avanturističkog duha. Ako ga neko vrijeme niste imali, sada je vrijeme da ga ponovno pronađete. Pristupite spojevima s pozitivnim stavom pa ćete se bolje zabavljati i više uživati u potrazi!

Podijeli tekst sa drugima na:

Sve na jednom mjestu: Šta vam treba za penzionisanje?

Odlazak u penziju je velika prekretnica u životu. Iako se mnogi pre završetka radnog odnosa raspitaju kako penzionisanje zakonski funkcioniše, ipak neke situacije ostanu nejasne jer uvek nedostaje “još jedan papir”.

U nastavku teksta su odgovori na 31 pitanje koje će olakšati pripremu za odlazak u penziju i riješiti eventualne dileme:

Kako se pokreće postupak za ostvarivanje prava na penziju?

Postupak za ostvarivanje prava na starosnu ili invalidsku penziju pokreće se na zahtjev osiguranika, dok se postupak za ostvarivanje prava na porodičnu penziju pokreće na zahtjev člana porodice umrlog osiguranika, odnosno člana porodice umrlog korisnika starosne ili invalidske penzije.

Na koji način i gdje se može predati zahtjev za ostvarivanje prava na penziju?

Zahtjev za ostvarivanje prava na penziju predaje se prema mjestu posljednjeg osiguranja u najbližu Poslovnicu Fonda, poštom ili posredstvom drugog nosioca osiguranja.

Šta je od dokumentacije potrebno priložiti uz zahtjev za ostvarivanje prava na penziju?

U zavisnosti od vrste prava koja se traži, razlikuje se i spisak potrebne dokumentacije, koji je ponuđen na samom obrascu zahtjeva, s tim što je ostavljena mogućnost za proširenje tog spiska, kada se prema okolnostima u konkretnom slučaju ukaže potreba za tim. Obrazac zahtjeva možete preuzeti na sajtu PIO fonda Republike Srpske.

Da li lice, koje se nalazi u osiguranju, može ostvariti pravo na penziju?

Ne. U staž osiguranja sa efektivnim trajanjem računa se vrijeme koje je osiguranik poslije 15. godine života proveo u obaveznom i dobrovoljnom osiguranju, a za koje je uplaćen doprinos.

Koja je razlika između penzijskog staža i staža osiguranja?

Penzijski staž na osnovu kojeg se ostvaruju prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja obuhvata staž osiguranja i poseban staž, dok se pod stažom osiguranja podrazumjeva staž osiguranja sa efektivnim trajanjem i staž osiguranja sa uvećanim trajanjem.

Ko i na koji način utvrđuje poseban staž u dvostrukom trajanju?

Poseban staž u dvostrukom trajanju utvrđuje Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje RS na osnovu pravosnažnog rješenja o kategorizaciji boraca, koje donosi ministarstvo nadležno za pitanje boraca, a po ličnom zahtjevu pripadnika Oružanih snaga SFRJ, pripadnika VRS ili pripadnika MUP-a.

Kada se poseban staž može računati u ukupan penzijski staž?

Samo ukoliko postoji rješenje Fonda PIO kojim je utvrđen poseban staž, isti se može računati u ukupan penzijski staž.

Može li se osiguranik odreći posebnog staža u dvostrukom trajanju koji je utvrđen rješenjem Fonda PIO RS?

Da, licu kome je u skladu sa članom 37. Zakona utvrđen poseban staž u dvostrukom trajanju Fond će na lični zahtjev ukinuti rešenje kojim je taj staž utvrđen.

Koji su uslovi za ostvarivanje prava na penziju?

Uslove za ostvarivanje prava na starosnu, invalidsku i porodičnu penziju možete pogledati na sajtu Fonda PIO iskazane u tabelama u dijelu koji se odnosi na prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja.

Može li udovica kojoj je prestalo pravo na porodičnu penziju, ostvarenu po osnovu obavljanja roditeljske dužnosti prema djeci, ponovo ostvariti pravo na porodičnu penziju?

Udovica kojoj je pravo na porodičnu penziju, ostvarenu po osnovu obavljanja roditeljske dužnosti prema djeci, prestalo prije navršenih 50, a poslije navršenih 45 godina života, može ponovo ostvariti pravo na porodičnu penziju kada navrši 50 godina života.

Ima li pravo na porodičnu penziju udovica koja u momentu smrti supruga nije imala navršenih 50 godina života?

Udovica koja do smrti supruga nije navršila 50 godina života, ali je imala navršenih 45 godina života, ima pravo na porodičnu penziju kada navrši 50 godina života.

Da li udovica, koja nije bila korisnik porodične penzije sa djecom, već je samo obavljala roditeljsku dužnost, može ostvariti pravo na porodičnu penziju, ako je u momentu prestanka prava na penziju djeci imala 49 godina života?

Udovica koja nije ostvarila pravo na porodičnu penziju po osnovu obavljanja roditeljske dužnosti, a imala je 45 i više godina života u momentu prestanka prava na porodičnu penziju djeci, može ostvariti pravo na porodičnu penziju kada navrši 50 godina života.

Može li udovac kojem je prestalo pravo na porodičnu penziju, ostvarenu po osnovu obavljanja roditeljske dužnosti prema djeci, ponovo ostvariti pravo na porodičnu penziju?

Udovac kojem je pravo na porodičnu penziju, ostvarenu po osnovu obavljanja roditeljske dužnosti prema djeci, prestalo pre navršenih 60, a posle navršenih 55 godina života, može ponovo ostvariti pravo na porodičnu penziju kada navrši 60 godina života.

Ima li pravo na porodičnu penziju udovac koji u momentu smrti supruge nije imao navršenih 60 godina života?

Udovac koji do smrti supruge nije navršio 60 godina života, ali je imao navršenih 55 godina života, ima pravo na porodičnu penziju kada navrši 60 godina života.

Da li ima pravo na porodičnu penziju član porodice koji je pravosnažnom presudom osuđen za krivično djelo čija je posljedica smrt osiguranika, odnosno korisnika lične penzije?

Ne, pravo na porodičnu penziju ne obezbjeđuje se članu porodice koji je pravosnažnom presudom osuđen za krivično delo čija je posljedica smrt osiguranika, odnosno korisnika lične penzije.

Može li korisnik porodične penzije primati penziju i biti prijavljen na penzijsko i invalidsko osiguranje?

Ne, korisniku prava na porodičnu penziju, koji stekne status osiguranika, obustavlja se isplata penzije za period trajanja osiguranja.

Od čega zavisi visina penzije i na koji način se određuje?

Visina penzije zavisi od dužine ukupnog penzijskog staža i vrijednosti ostvarenih plata, a određuje se primjenom bod sistema.

Koja je formula za izračunavanje penzije po bod sistemu?

Izračunavanje penzije po bod sistemu odvija se u nekoliko faza prema sljedećoj formuli:

  • Ostvarena plata osiguranika: Prosječna plata u istoj kalendarskoj godini = Godišnji lični koeficijent
  • Zbir godišnjih ličnih koeficijenata: Zbirom perioda za koji su obračunati= Lični koeficijent
  • Lični koeficijent X ukupan penzijski staž = Lični bod
  • Lični bod X opšti bod = Penzija

Kod izračunavanja godišnjeg ličnog koeficijenta uzima se u obzir plata, odnosno osnovica osiguranja za svaku godinu u kojoj je osiguranik radio na teritoriji bivše BiH i Republike Srpske, počev od 1. januara 1970. do godine koja prethodi godini ostvarivanja prava, izuzev 1992. i 1993. godine i može iznositi najviše 4.

Za određivanje ličnog boda osiguranika penzijski staž može iznositi najviše 40 godina. Vrednost opšteg boda utvrđena je zakonom i redovno se usklađuje od 1. januara svake godine prema procentu promene prosečne neto plate u Republici u prethodnoj godini, a vanredno se usklađuje u odgovarajućem procentu na osnovu Odluke Vlade Republike Srpske.

Šta je srazmerna penzija i kako se izračunava?

Osiguraniku koji pored penzijskog staža ostvarenog na teritoriji Republike Srpske, odnosno teritoriji bivše BiH koja je sada u nadležnosti Republike Srpske, ima staž osiguranja ostvaren i na teritoriji nekog drugog nosioca osiguranja, a pod uslovom da bez tog staža ne ispunjava uslove za ostvarivanje prava na penziju, određuje se srazmerni deo penzije prema sledećoj formuli:

Visina penzije određena u zavisnosti od dužine ukupnog penzijskog staža i vrednosti ostvarenih plata, deli se sa ukupnim penzijskim stažom i množi sa penzijskim stažom koji pada na teret Fonda PIO RS

Kada i na koji način se vrši usklađivanje penzija?

Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju poznaje redovno godišnje usklađivanje penzija i vanredno usklađivanje penzija. Redovno usklađivanje penzija vrši se 1. januara svake godine prema procentu koji predstavlja polovinu zbira procenta promjene prosečne neto plate i procenta promene potrošačkih cena na godišnjem nivou u Republici u prethodnoj godini, a ukoliko su statistički pokazatelji negativni ne vrši se redovno usklađivanje penzija. Vanredno usklađivanje penzija se vrši prema Odluci Vlade Republike Srpske u određenom procentu.

Kako se određuje visina porodične penzije?

Visina porodične penzije zavisi od broja članova porodice, a određuje se u procentu od 70% za jednog člana, 80% za dva člana, 90% za tri člana i 100% za četiri i više članova porodice od penzije koja je pripadala korisniku na dan smrti, odnosno od invalidske penzije koja bi pripadala osiguraniku na dan smrti.

Kome se isplaćuje najniža penzija?

Korisniku kome je penzija određena u manjem iznosu od najnižeg iznosa penzije isplaćuje se najniža penzija. U skladu sa Odlukom Vlade Republike Srpske broj: 04/1-012-2-22/25 od 23. januara 2025. godine („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj: 4/25) počev od 01.01.2025. godine određuju se iznosi najniže penzije, u smislu člana 85. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, koji zavise od dužine penzijskog staža i to:

  • najniža penzija za penzijski staž do 15 godina iznosi 318,64 KM,
  • najniža penzija za 15-20 godina penzijskog staža iznosi 382,40 KM,
  • najniža penzija za 20-30 godina penzijskog staža iznosi 446,15 KM,
  • najniža penzija za 30-40 godina penzijskog staža iznosi 509,94 KM,
  • najniža penzija za 40 godina i više penzijskog staža iznosi 637,43 KM.

Odredbe o najnižoj penziji Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju ne odnose se na srazmjerne penzije ostvarene primjenom međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju i Sporazuma o međusobnim pravima i obavezama u sprovođenju penzijskog i invalidskog osiguranja u BiH.

Koje su činjenice od uticaja na korišćenje, odnosno obim prava na porodičnu penziju, koje je korisnik dužan prijaviti Fondu u roku od 30 dana od dana nastanka?

Činjenice od uticaja na korišćenje, odnosno obim prava na porodičnu penziju su: sticanje statusa osiguranika u obaveznom ili dobrovoljnom osiguranju, redovno školovanje, završetak redovnog školovanja, stupanje u brak, promjena adrese itd.

Ko i kada dostavlja potvrdu o redovnom školovanju?

Korisnici porodične penzije – djeca umrlog osiguranika ili korisnika lične penzije na redovnom školovanju starosne dobi od 15. do 26. godine su obavezna na početku svake školske godine dostaviti potvrdu o redovnom školovanju, a po završetku redovnog školovanja dokaz o završenom redovnom školovanju (svjedočanstvo, odnosno diplomu). U slučaju nedostavljanja iste isplata penzije će se obustaviti.

Ko je obavezan dostaviti Fondu potvrdu o životu?

Korisnik penzije kome se isplata vrši van Republike Srpske obavezan je na kraju kalendarske godine Fondu dostaviti potvrdu o životu. Obrazac potvrde o životu možete preuzeti na sajtu Fonda PIO Republike Srpske. U slučaju nedostavljanja iste isplata penzije će se obustaviti.

Kada prestaje pravo na penziju?

Pravo na penziju prestaje smrću korisnika, kada u toku korišćenja prestanu da postoje uslovi za ostvarivanje prava, kada se naknadno utvrdi da nisu postojali uslovi za ostvarivanje prava i na zahtjev korisnika.

Kako se najbrže može dobiti informacija o stanju penzijskog spisa ili pravni savjet u vezi sa ostvarivanjem prava na penziju?

Možete se obratiti telefonskim putem stručnom saradniku za pružanje pravne pomoći u nadležnoj filijali, a brojeve telefona možete naći na zvaničnom sajtu Fonda PIO Republike Srpske.

Koja filijala Fonda PIO RS je nadležna za predmet?

Filijala Fonda PIO RS na čijem području je korisnik imao posljednje osiguranje je nadležna za postupanje u Vašem predmetu, izuzev ukoliko je od posljednjeg osiguranja proteklo više od 12 mjeseci, kada je za postupanje nadležna filijala na čijem području imate prebivalište.

Ko ima pravo na isplatu pogrebnih troškova za umrlog korisnika penzije?

Pravo na isplatu pogrebnih troškova za umrlog korisnika ima lice koje je snosilo pogrebne troškove, odnosno troškove sahrane.

U kom roku se može podnijeti zahtjev za isplatu pogrebnih troškova za umrlog korisnika penzije?

Zahtjev za isplatu pogrebnih troškova za umrlog korisnika podnosi se nakon sahrane penzionera, a krajnji rok za podnošenje zahtjeva je tri godine računajući od momenta smrti korisnika.

(Izvor: Blic.rs)

Podijeli tekst sa drugima na:

Postupak ostvarivanja prava na penziju traje od pet do 24 dana

Trajanje postupka ostvarivanja prava na penziju u Fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) Republike Srpske je pet do šest dana u prosjeku, a 24 dana ako postupak podrazumijeva i pribavljanje dokumentacije iz inostranstva, izjavio je pomoćnik direktora ovog fonda Radan Nikolić.

On je naveo da je ranije prosjek postupaka koji uključuju komunikaciju sa inostranstvom iznosio tri mjeseca, te da je smanjen dugogodišnjim informativnim kampanjama i savjetodavnim aktivnostima Fonda, među kojima su i savjetdavni dani koji se održavaju u proljeće u BiH, naizmjenično u Republici Srpskoj i Federaciji, a u Hrvatskoj na jesen.

“Ove godine imamo 30-ak prijavljenih stranaka, danas u Prijedoru i sutra u Banjaluci. To su uglavnom stranke koje imaju neki problem u ostvarivanju prava. Prije svega, riječ je o potvrdama staža”, rekao je Nikolić novinarima u Prijedoru.

Prema njegovim riječima, ostala pitanja odnose se na uplate doprinosa i prijave na osiguranje, naročito u periodu kada je jedan dio dokumentacije uništen zbog ratnih dejstava, poplava ili drugih vanrednih okolnosti.

Vršilac dužnosti rukovodioca prijedorske Filijale Fonda PIO Jovana Timarac Gačić naglasila je značaj održavanja savjetodavnih dana u Prijedoru, budući da ovdašnja filijala pokriva i opštine Kozarska Dubica, Kostajnica i Novi Grad koje graniče sa Hrvartskom i imaju veliki broj osiguranika koji su staž ostvarili u toj zemlji.

“Zato mi svoje stranke uvijek savjetujemo da, prije samog zahtjeva za ostvarivanje prava na penziju, podnesu zahtjev za potvrdu staža kako bi ona stigla na vrijeme”, navela je Gačićeva.

Ona je istakla da Fond PIO djeluje i proaktivno, odnosno osiguranike koji se obraćaju po bilo kojem osnovu, a za koje vidi da imaju staž u Federaciji BiH ili inostranstvu, odmah upućuje da podnesu zahtjev za potvrdu staža.

“Kad vidimo da će čovjek u penziju za godinu-dvije, mi odmah upućujemo. Šaljemo pozive strankama koje će naredne godine ostvariti pravo na penziju, pozivamo ih i putem medija, čak im i dopise šaljemo da se prijave, kako bi sljedeće godine njihov staž bio kompletan i da ne bi bilo tog čekanja nego da ljudi odmah ostvaraju svoje pravo, u roku od jednog dana”, rekla je Gačićeva i dodala da prijedorska Filijala ima 31.661 korisnika.

Vanja Čale iz federalnog Zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje ocijenila je da je značaj ovih savjetodavnih dana u neposrednoj komunikaciji osiguranika i korisnika sa savjetodavcima.

“Problem predstavlja prijeratni staž jer su baze podataka nesređene i sad se više radi na utvrđivanju staža iz tih godina. Nema podataka o svim tadašnjim ličnim dohocima i na tome se radi, jer dok ne sredimo taj staž, ne možemo ni potvrditi da je uplaćen doprinos. Suština je dokazivanje da je uplaćen doprinos”, navela je Čale.

Marijana Plank Bobinac iz Hrvatskog zavoda za penzijsko osiguranje rekla je da se savjetodavni dani održavaju već niz godina na zadovoljstvo korisnika i osiguranika sve tri institucije jer su zamišljeni kao vid pomoći strankama da iz prve ruke saznaju sve informacije o penzionisanju od savjetnika sa prostora druge države.

“Vrlo su korisni, kako za stranke, tako i za nas koji provodimo taj postupak jer u toku postupka uvijek može doći do situacija koje je najbolje razjasniti sa svojom strankom na licu mjesta. Veliko je interesovanje stranaka i sa jedne i sa druge strane”, istakla je Bobinac.

Ona je dodala da kontakt sa strankom doprinosi njenom zadovoljstvu i pouzdanju da će taj postupak biti završen i da će staž biti adekvatno riješen.

Podijeli tekst sa drugima na:

Zaboravljeni trik: Jaje jača biljke

Ako ste novi u baštovanstvu, ovo vam se može činiti čudno, ali svaki iskusniji “poljoprivrednik” znaće kakve benefite jaja imaju za biljke.

U saksijsku zemlju spustite jedno cijelo svježe jaje. Preko njega sipajte još malo zemlje, pa zatim posadite željeno cvijeće i zalivajte ga po potrebi.

Minerali koje jaje sadrži postepeno će se rastapati i sjedinjavati sa zemljom i istovremeno hraniti biljku.

Sličan efekat možete da postignete i ako u saksijsku zemlju stavite samo ljuske od jaja – svježih ili kuvanih. Izlomite ih, da bi se kalcijum lakše oslobodio iz njih i “prešao” u zemlju, odakle će hraniti korijen biljke.

Ne plašite se da na isti način održavate ljepotu i bujnost i sobnog bilja – kalcijum, fosfor i magnezijum podsticaće njihov rast i održavati ljepotu listova.

(Izvor vijesti: Krstarica)

Podijeli tekst sa drugima na:

Ove informacije nikad ne dijelite sa vještačkom inteligencijom (Chat GPT)

Vještačka inteligencija je moćan alat, ali ne bi trebalo da se ponašate kao da je ona vaš dnevnik, doktor ili najbolji prijatelj.

Vještačka inteligencija može biti pametna, šarmantna (ponekad) i dostupna 24 sata dnevno sedam dana u nedjelji. Ali, to ne znači da morate da joj ispričate baš sve.

Evo što nikako ne biste smjeli da podjelite sa vještačkom inteligencijom.

  • Vaše najdublje, najmračnije tajne (osjetljivi lični podaci)

Nema potrebe da dijelite svoju kućnu adresu, broj telefona, OIB (poreski identifikacioni broj) ili biografiju. Zadržite osjetljive informacije i lične drame za sebe.

  • Podatke o vašem (ili bilo čijem) bankovnom računu

Koliko god vam vještačka inteligencija može pomoći u planiranju budžeta, ne mora da zna podatke o vašoj kreditnoj kartici ili bankovne podatke. Nikada. Dijeljenje finansijskih informacija dovodi vas u rizik, s vještačkom inteligencijom ili uopšteno onlajn.

Iako vam može pomoći u izradi budžeta, simuliranju planova štednje ili objašnjavanju kako funkcioniše složena kamata, nije kreirana za bezbjedno čuvanje ili obradu stvarnih finansijskih podataka. To je posao za zaštićene i regulisane platforme, a ne za prozor za ćaskanje.

  • Bilo šta što bi vašeg advokata učinilo nervoznim (ilegalne stvari)

Namjeravate da od vještačke inteligencije zatražite savjet kako da uradite nešto što nije u skladu sa zakonom? Odustanite.

Ne samo što je neetično, već vam vještačka inteligencija neće pomoći u neugodnoj situaciji. Štaviše, takva interakcija mogla bi biti sumnjiva policiji jer ju je moguće protumačiti kao pokušaj pripremanja ili prikrivanja kaznenog djela.

Čak i šala o ilegalnim aktivnostima u upitu može podići uzbunu i rezultirati upozorenjima ili ograničenim pristupom. Sve što upišete dio je razgovora koji može biti pregledan radi bezbjednosti ili usklađenosti.

  • Govor mržnje, prijetnje i tome slično

Vještačka inteligencija uglavnom ima politiku nulte tolerancije za štetan, nasilan ili diskriminiatorski jezik. To uključuje sve što nalikuje maltretiranju, govoru mržnje, prijetnjama ili bilo čemu što podstiče nasilje.

ChatGPT je dizajniran kako bi odmah isključio ovakve upite. Ponovljeni pokušaji unosa štetnog sadržaja mogu dovesti do obilježavanja vašeg korisničkog naloga, pa i do njegovog blokiranja. Osim tehničkih posljedica, postoji i šira slika koju bi trebalo uzeti u obzir.

Jezik je važan. Ono što upisujemo u modele vještačke inteligencije doprinosi oblikovanju načina na koji ovi sistemi uče i reaguju tokom vremena. Ako želimo da vještačka inteligencija bude alat koji podržava kreativnost, inkluziju i poštovanje, moramo to da modelujemo u načinu na koji s njom komuniciramo.

  • Medicinske informacije

ChatGPT vam može dati uopštene zdravstvene savjete, ali nije ljekar. Nikada nemojte u njega unositi rezultate nalaza ili tražiti dijagnozu. Umjesto toga, obratite se pravim lekarima.

  • Povjerljive tajne kompanije ili informacije zaštićene autorskim pravima

U iskušenju ste da kao upit zalijepite kompletnu strategiju brenda svojih klijenata kako bi je vještačka inteligencija prepisala? Razmislite ponovno. Vještačka inteligencija je odličan saradnik, ali povjerljivi ili podaci zaštićeni autorskim pravima bi trebalo da ostanu izvan razgovora s vještačkom inteligencijom.

Povjerljive informacije izostavite iz svojih upita i zamijenite ih generičkim pojmovima. Na primjer, zamijenite strategija lansiranja Coca-Cole sa plan lansiranja bezalkoholnog pića.

  • Vaše (ili tuđe) lozinke

Lozinke nisu za dijeljenje, ni drugim ljudima ni s vještačkom inteligencijom. Platforme poput ChatGPT-a nisu bezbjedne, niti zaštićene. Ako u njih unesete svoju lozinku, izlažete se ogromnim rizicima poput krađe identiteta, ucjenjivanja i tome slično.

  • Ćaskanje poput “ćao” ili “hvala”

Ovo nije opasno, ali je nepotrebno. Time trošite računarske resurse i električnu energiju. Budite sažeti, nastojte da ne koristite veštačku inteligenciju ako za to nema potrebe.

(Izvor: B92)

Podijeli tekst sa drugima na:

Povećanje penzija u Srpskoj zavisi od budžeta, nedostaje 150 miliona KM

Vlada Republike Srpske je za banjsku rehabilitaciju penzionera u tekućoj godini izdvojila 680.000 KM i kontinuirano radi na poboljšanju njihovog položaja, izjavio je savjetnik ministra rada i boračko-invalidske zaštite Igor Ratković.

Ratković, koji danas u Tesliću prisustvuje sjednici Upravnog odbora Udruženja penzionera Republike Srpske, rekao je novinarima da se materijalni položaj penzionera kontinuirano unapređuje kroz izmjene zakona i zakonskih propisa.

Predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske Ratko Trifunović podsjetio je da je ove godine redovnim usklađivanjem iznos penzija uvećan za šest odsto, te ukazao na obećanje ministra finansija Zore Vidović o vanrednom povećanju u trećem kvartalu.

“Što je veći procenat mi smo zadovoljniji, međutim mora se biti realan. Koliko bude mogućnosti u budžetu, toliko će biti i vanredno povećanje penzija”, izjavio je Trifunović.

On je naveo da je današnja sjednica Upravnog odbora priprema za održavanje izvještajne Skupštine Udruženja penzionera Republike Srpske.

Predsjednik Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja Mladen Milić ukazao je na manji priliv sredstava u budžet tokom prvog kvartala.

“U prva četiri mjeseca ove godine nedostaje oko 150 miliona KM”, izjavio je Milić.

Prema njegovim riječima Vlada Republike Srpske, odnosno Trezor, je u skladu sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju obezbijedio nedostajuća sredstva da se penzije isplate.

Na dnevnom redu Upravnog odbora nalaze se izvještaji o radu i finansijskom poslovanju za prošlu godinu, te program rada i finansijski plan za ovu.

Na sastanku će biti predočena informacija o toku realizacije programa banjske rehabilitacije, koju finansiraju predsjednik Republike i Vlada Republike Srpske.

Sjednica Upravnog odbora Udruženja penzionera Republike Srpske održava se u hotelu “Kardijal” u Banji Vrućici.

Podijeli tekst sa drugima na:

Proces tugovanja i kako preboljeti gubitak najmilijih

Gubitak voljene osobe neizbježan je dio života kroz cijeli životni vijek. Svako će se, prije ili kasnije, suočiti s gubitkom voljene osobe, ali moramo znati da u tome nismo sami i da je sasvim prirodno da nas preplavi osjećaj teške i dugotrajne tuge. Ono što može biti utješno jeste da će se s vremenom stvari stabilizovati, a neke rane će zacijeliti.

Kako se nositi s gubitkom voljene osobe?

Ožalošćenost je osnovna ljudska reakcija na smrt voljene osobe. Na gubitak reagujemo tugom – dubokom tjelesnom i duševnom boli. Kada za nekoga kažemo da je pogođen tugom, mislimo da je tuga zahvatila njegovo čitavo biće.
S obzirom da tuga može da bude sveobuhvatna, društva su kroz istoriju razvijala načine da pomognu svojim članovima da nastave dalje i da se suoče sa životnim promjenama koje dolaze nakon smrti bliske osobe.

Tugovanje je društveno i kulturno oblikovan izraz misli i osjećanja ožalošćene osobe.

Običaji kao što su okupljanje porodice i prijatelja, nošenje crnine, prisustvovanje sahrani i poštovanje razdoblja žalosti s posebnim ritualima, znatno variraju među različitim kulturama i zajednicama. Ipak, cilj im je uvijek isti – pomoći ljudima da prođu kroz tugu i nauče kako da nastave život bez voljene osobe.
Tuga i tugovanje su usko povezani.

Proces i faze tugovanja

Teoretičari koji su proučavali širok spektar gubitaka i iskustava ožalošćenih osoba – i djece i odraslih – slažu se da se tugovanje često odvija u tri faze: izbjegavanje, suočavanje i oporavak. Svaka faza nosi različite emocionalne i psihološke reakcije.

Naravno, ljudi se veoma razlikuju u načinu na koji tuguju, vremenu trajanja i izražavanju emocija. Ono što možemo sa sigurnošću reći jeste da tugovanje ide u valovima – s usponima i padovima – uz postepeni oporavak.

Izbjegavanje

Kad saznaju vijest, ljudi često uđu u stanje šoka, zatim nevjerice i poricanja, što može da traje od nekoliko sati do nekoliko sedmica. Ovo stanje otupjelosti je svojevrsna emocionalna zaštita dok osoba počinje da postaje svjesna gubitka. Voljena osoba bila je dio svakodnevice, i njena smrt je previše bolna da bi odmah bila prihvaćena.

Suočavanje

Kada se tugujući suoči sa stvarnošću gubitka, tuga postaje intenzivnija. Ožalošćena osoba tada može osjećati:

• tjeskobu
• duboku tugu
• protest
• ljutnju
• nemoć
• frustraciju
• osjećaj napuštenosti
• snažnu čežnju za voljenom osobom.

Često se pojavljuje potreba da se iznova prolazi kroz okolnosti smrti, s pitanjem da li se moglo nešto učiniti da se tragedija spriječi. Tuga tada postaje i potraga za smislom u gubitku. Česta je i mentalna odsutnost, problemi sa koncentracijom, nesanica, gubitak apetita, ili čak samodestruktivno ponašanje (npr. pretjerana upotreba lijekova ili rizično ponašanje).

Iako bolno, svako suočavanje približava osobu prihvatanju činjenice da je smrt konačna i da odnos s voljenom osobom mora da se premjesti iz svakodnevice u sjećanja.

Oporavak

Na početku, suočavanje s gubitkom može da okupira čitav život osobe. Vremenom se javljaju i drugi izazovi: prevazilaženje samoće, preuzimanje obaveza koje je pokojnik obavljao, prilagođavanje novom identitetu.

Prema savremenim psihološkim teorijama, oporavak je najefikasniji kada ljudi uspijevaju da se kreću između izražavanja tuge i posvećivanja svakodnevnom životu. Ta dinamika omogućava povremeno olakšanje i distancu od bola.

Posljedice tugovanja

Tugovanje bez podrške i olakšanja može da ima ozbiljne posljedice po fizičko i mentalno zdravlje. Kada se tuga smanji, osoba obično preusmjerava svoju emocionalnu energiju ka novim ciljevima – svakodnevnim obavezama, aktivnostima i međuljudskim odnosima.

U posebnim danima, kao što su godišnjice smrti ili praznici, tuga se može vratiti, ali to ne mora da ometa zdrav odnos prema životu.

Koliko traje tugovanje?

Nema univerzalnog odgovora. Nekada oporavak traje nekoliko mjeseci, a nekada godinama. Periodični valovi tuge mogu da potraju cijeli život, naročito nakon gubitka supružnika, djeteta, roditelja ili bliskog prijatelja.

Psihološki aspekti tugovanja

Tugovanje se često posmatra samo kao emocionalna reakcija, ali ono podrazumijeva čitav spektar psiholoških procesa: misaonih, tjelesnih, emocionalnih, duhovnih i socijalnih.

Pored tuge i čežnje, ljudi mogu osjećati i krivicu, sram, zbunjenost, pa čak i olakšanje – što sve može biti normalna reakcija, u zavisnosti od okolnosti gubitka.

Za neke osobe tugovanje je i duhovna kriza – preispituju vjeru, smisao života, prirodu smrti. Neki se povlače u sebe, drugi traže podršku zajednice, religije, ili stručnu pomoć.

Gubitak voljene osobe iznenadnom smrću

Gubitak koji dolazi naglo i bez upozorenja – poput saobraćajne nesreće, srčanog udara ili nesreće na radu – može biti naročito traumatičan. Odsustvo vremena da se osoba oprosti, kaže zbogom ili se pripremi, ostavlja dublje ožiljke. U tim slučajevima često dolazi do osjećaja šoka, poricanja, pa čak i posttraumatskog stresa.

Oni koji ostaju često se bore s pitanjima “Zašto se to dogodilo?” i “Šta sam mogao uraditi da spriječim?”. U takvim trenucima važno je imati podršku – porodice, prijatelja, ili stručnjaka.

Gubitak partnera (supružnika)

Gubitak supružnika, naročito nakon dužeg zajedničkog života, stvara osjećaj praznine i dezorijentisanosti. Osoba je izgubila saputnika, prijatelja, nekoga s kim je dijelila svakodnevicu, snove i obaveze. Često je prisutan osjećaj usamljenosti, kao i strah od budućnosti.

Osim emocionalnog bola, tuga se može izraziti i kroz konkretne svakodnevne poteškoće: od finansijskih izazova, do donošenja odluka koje je ranije dijelio par. Iako je tuga velika, mnogi vremenom pronalaze nove načine da se prilagode životu i njeguju uspomene.

Kako pomoći osobi koja tuguje

Biti uz nekoga ko prolazi kroz duboku tugu zahtijeva strpljenje, razumijevanje i prisutnost. Često ne trebaju velike riječi, savjeti ili utjehe – već samo osjećaj da nisu sami.

• Slušajte bez osuđivanja. Dajte osobi prostor da govori, plače, ćuti. Ne pokušavajte odmah da „popravite“ situaciju.
• Ne umanjujte bol. Rečenice poput: „Vrijeme liječi sve“ ili „Bar više ne pati“ mogu zvučati kao umanjivanje osjećanja. Umjesto toga, recite: „Žao mi je što prolaziš kroz ovo. Tu sam.“
• Ponudite konkretnu pomoć. Umjesto „Ako ti nešto zatreba, javi“, bolje je reći: „Idem u prodavnicu, da li ti treba nešto?“, „Mogu čuvati djecu ako želiš da se odmoriš.“
• Budite prisutni i nakon sahrane. Većina ljudi se povuče nakon prvih nekoliko dana. Prava podrška je ona koja traje – i kad se formalnosti završe.

Kada potražiti stručnu pomoć

Iako je tuga prirodan dio života, ponekad ona preraste u stanje koje zahtijeva stručnu podršku. Ako osoba:

• ne može da funkcioniše duži vremenski period,
• osjeća stalnu beznadežnost,
• ima misli o smrti ili samoubistvu,
• se povlači iz života i odnosa,
• ne može da spava, jede, ili brine o sebi,

važno je potražiti pomoć psihologa, psihijatra ili terapeuta. Tuga ne treba da se „pretrpi“ u tišini. Postoji pomoć. Postoje načini da bol bude lakši, da se uspomene sačuvaju, a život, uprkos svemu, nastavi.

Podijeli tekst sa drugima na:

Šta je bluetooth i kako se koristi?

Bluetooth je način bežične razmjene podataka između dva ili više uređaja.

Većina današnjih modernih računara, mobilnih telefona, digitalnih kamera i audio uređaja imaju mogućnost slanja podataka pomoću bluetootha.

Veza se uspostavlja putem radio valova u frekventnom području od 2,4 do 2,48 GHz.

Zbog korištenja radio veze uređaji koji se povezuju ne moraju biti u optičkoj vidljivosti kao niti međusobno usmjereni a veza se može ostvariti u promjeru od otprilike 10 metara oko uređaja.

Kako je Bluetooth dobio ime?

Bluetooth je dobio naziv po srednjovjekovnom danskom kralju Haraldu Plavozubom (danski Harald Blåtand, eng. Harold Bluetooth) koji je bio poznat po svojim mogućnostima diplomatskih pregovora, gdje je često uspijevao uspostaviti komunikaciju i visok nivo razumijevanja između više strana s različitim interesima.

Uspio je pomiriti zaraćene narode na području današnje Danske, Švedske i Norveške. Uspostavio je ujedinjeno kraljevstvo Dansku, te prihvatio hrišćanstvo.

Naziv “bluetooth” odabran je zato što ta tehnologija omogućuje komunikaciju različitih uređaja.

Kako funkcioniše Bluetooth?

Da bi prenijele podatke sa jednog mobilnog na drugi, ili da bi uparili mobilni telefon sa slušalicama ili nekim drugim uređajem kao što su klima uređaj, štampač itd… neophodno je te uređaje “upariti”.

Npr. kada upalite bluetooth na svom mobilnom telefonu, telefon vam “ponudi” uređaj čiji je bluetooth takođe uključen. Kada se ta dva uređaja povežu oni se praktično “prepoznaju” i prenos podataka, slika, videa itd.. može da počne.

Bluetooth ne koristi interent

Bluetooth ne koristi Wi-Fi ili internet. Potpuno je nezavisan, i ne troši mobilne podatke.
Štedi energiju – Moderne Bluetooth veze troše veoma malo baterije, pa ga možeš ostaviti uključenog bez brige.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Šamački penzioneri otputovali u banju

Na besplatno sedmodnevno banjsko liječenje i rehabilitaciju, koje je omogućila Vlada Republike Srpske, juče je otputovalo 47 šamačkih penzionera, od kojih mnogi idu prvi put.

Predsjednik šamačkog Udruženja penzionera Ljubomir Čordašević rekao je da su se za ovogodišnji boravak u banjama javila 72 penzionera, a uslove je ispunilo njih 62, od kojih je 47 dobilo zeleno svjetlo da putuje na sedmodnevni boravak o trošku Vlade Republike Srpske.

On je rekao da je 37 penzionera otputovalo u Banju “Vrućicu”, a ostali u banje “Dvorovi”, “Kulaši” i “Mliječanica”, te dodao da troškove prevoza plaćaju lokalna zajednica Šamac u saradnji sa penzionerima.

Čordašević je istakao da je penzionerima važna humanitarna pomoć, zdravstvena zaštita, kućne posjeta i ekskurzije koje Udruženje organizuje, uz napomenu da uskoro idu na ekskurzije na Kozaru i u Trebinje.

“Lokalna zajednica Šamac nam pomaže. Imamo svoj grant u budžetu opštine od 12.000 KM na godišnjem nivou, pomaže nam u dijelu gdje mi nismo u mogućnosti da ispunimo uslove. Iz programa rekreativne pomoći penzionerima isto tako pomaže lokalna zajednica”, naveo je Čordašević.

On je podsjetio da je prošle godine na banjsku rehabilitaciju iz Šamca otputovalo 11 penzionera, dok je ove zabilježen znatan napredak.

Penzioner Petar Karlović danas je prvi put otputovao u banju, i to u “Vrućicu” u Teslić.

On je zahvalio u svoje i u ime svih penzionera Vladi Srpske, lokalnoj zajednici Šamac i šamačkom Udruženju penzionera što su im omogućili besplatno banjsko liječenje koje je potrebno svakom starijem čovjeku.

Podijeli tekst sa drugima na: