Autor: sandric84

EU uvodi digitalne vozačke dozvole i mogućnost skraćenog roka za starije vozače Očekuje se da će svaka zemlja članica EU samostalno odlučiti da li će i kako primjeniti novu odredbu o kraćem trajanju vozačkih dozvola za starije vozače.

Evropski parlament usvojio je izmjene direktiva koje se tiču vozačkih dozvola, a koje donose niz novina. Među najvažnijima je uvođenje digitalne vozačke dozvole, koja će postati standard u EU i koju će vozači moći imati na svojim pametnim telefonima.

Zemljama članicama EU dat rok od pet godina

Zemlje članice imaće rok od pet i po godina da uvedu digitalne dozvole, dok će vozači i dalje moći da zatraže fizičku verziju ukoliko to žele.

Jedna od najkontroverznijih izmjena tiče se mogućnosti da zemlje uvedu kraći rok važenja vozačkih dozvola za osobe starije od 65 godina. Uz već postojeće ljekarske preglede u nekim državama, ova mjera bi predstavljala dodatno opterećenje za stariju populaciju.

Skraćivanje roka diskriminacija

Na ovu odluku reagovala je AGE Platform Europe, organizacija koja okuplja udruženja za prava starijih osoba iz cijele EU.

Upozorili su da bi automatsko skraćivanje roka važenja dozvole, bez individualne procjene vozačkih sposobnosti, moglo predstavljati oblik diskriminacije po osnovu godina.

“Takve mjere nisu zasnovane na naučnim dokazima koji bi opravdali automatsko ograničenje. Umjesto toga, neophodna je individualna procjena sposobnosti za vožnju, bez obzira na starosnu dob”, poručili su iz AGE Europe.

Stariji vozači oprezni

Oni podsjećaju da mnogi stariji građani i dalje voze odgovorno i bezbjedno, te da bi neopravdana ograničenja mogla negativno uticati na njihovu mobilnost, nezavisnost i kvalitet života.

Ipak, statistike pokazuju da stariji vozači jesu učesnici u velikom broju saobraćajnih nezgoda.

Tokom prvih sedam mjeseci 2024. godine, osobe starije od 65 godina izazvale su 2.688 saobraćajnih nezgoda, u kojima je 779 ljudi povređeno, a 24 osobe iz ove starosne grupe izgubile su život, prenosi b92.

Poskupljenjima hrane u BiH, čini se, nema kraja. Tako iz mjeseca u mjesec cijene brojnih prehrambenih artikala samo rastu. Kako je najavljivano, kafa ima novu cijenu, pa kilogram omiljenog napitka sada košta, uglavnom, 30 mara.

Prije samo dva mjeseca cijena kolograma kafe iznosila je otprilike 23 KM. U odnosu na mart poskupjelo je i ulje s 3,35 na 3,45 KM, premnda se na policama može naći o ono sa “zaključanom cijenom” od 3,15 KM. Poređenja radi, litar ulja je prije osam mjeseci koštao 2,65 KM.

Trgovački lanci

Među artiklima čije su cijene porasle su i riža, koja je u martu koštala 4,45 KM, po kilogramu, a sada je pet KM. Takođe, kisela pavlaka je poskupjela sa 4, 95 na 5,8 KM, kao i polutvrdi sir sa 16,95 na 17,10 KM, ali i brojne druge namirnice neophodne u skoro svakodnevnoj ishrani.

Slabe akcije

Admir Arnautović, predsjednik Udruženja potrošača Srednja Bosna, smatra da je neophodna stroža kontrola cijena, ali i model poređenja cijena u svim potrošakim lancima , prema kojem bi se trgovci zakonski, obavezali da javno objavljuju sve cijene.

“Istina je da već imamo neke aplikacije pomoću kojih možemo pratiti razlike u cijenama, ali samo za proizvode koji su na akciji. Međutim, imamo situaciju da su u nekim trgovinama proizvodi koji nisu na akciji znatno jeftiniji od onih koji su u drugim trgovinama na akciji”, rekao je Arnautović.

Kilogram trešanja 20 KM

Brojnim građanima je voće i povrće postalo luksuz. Tako se kilogram trešanja na sarajevskim, ali i pijacama širom BiH prodavao za 20 KM, dok je u Hercegovini odakle i stižu cijena niža i kreće se od pet do deset KM. Skupe su i jagode koje po kilogramu koštaju od sedam do deset KM, dok se mladi grašak i u Hercegovini prodaje po cijeni od osam KM po kilogramu. Međutim, cijene drugog povrća nisu pretjerano visoke, izuzev domaće paprike koaj je počela pristizati i koja se prodaje od pet do sedam KM.

(Izvor vijesti: Avaz)

Koviljka Vučić, rukovodilac Filijale Trebinje Fonda PIO Republike Srpske rekla je da su najveći izazovi u odvijanju poslovnih procesa nedostatak ljudskih resursa.

“Odlazak većeg broja radnika u penziju, te česta odsustva zbog bolovanja, a zbog nepovoljne starosne strukture zaposlenih, do sada se amortizovao dodatnim angažmanom postojećih, međutim, dugoročno gledano to nije rješenje pogotovo iz razloga što i u narodnom periodu određeni broj radnika odlazi u penziju”, rekla je Vučićeva.

Ona kaže da je potrebno pristupiti popuni upražnjenih radnih mjesta što prije kako bi i ubuduće princip da svaki radnik ima adekvatnu zamjenu mogao besprijekorno da funkcioniše, te da svi poslovni procesi teku bez zastoja.

“Nadalje, zbog gore navedenog tj. odlaska u penziju radnika koji su bili sertifikovani interni provjeravači za neki od standarda ISO, Filijala Trebinje ima nedovoljan broj internih provjeravača, tako da se dešavalo da internu provjeru za određeni standard umjesto Tima provjeravača od 3, obavljala su 2 ili čak 1 provjeravarač”, rekla je Vučićeva.

Narodna biblioteka “Branko Čučak” u Han Pijesku, koja raspolaže sa više od 37.000 naslova, a usluge pruža čitaocima širom Republike Srpske preko informacionog sistema “Kobis”, danas proslavlja 102. rođendan.

Čitaoci u ovoj biblioteci mogu da pronađu sve žanrove, od beletristike, referensnih zbirki, sociologije, filozofije, psihologije, te društvenih i prirodnih nauka.

Biblioteku najviše posjećuju osnovci i penzioneri. Dok djeca čitaju školske lektire i nove pisce, stariji se opredjeljuju za klasike i srpsku istoriju.

U posljednje vrijeme čitaoci su najviše interesa pokazali za djela Jasenke Lalović, a veoma je tražena i “Posljednja noć fra bega Ive Andrića”, autora Miroslava Jankovića. Čitana su i djela Lusinde Rajli, Borislava Kosanovića, Gijoma Musoa, LJiljane Habjanović.

Ono što izdvaja ovu biblioteku od drugih jeste njena zavičajna zbirka, u kojoj se čuvaju svi novinski članci koji se odnose na opštinu Han Pijesak i njene znamenite ličnosti.

Direktor Biblioteke Ozrenka Đurić Radulović napomenula je da je Biblioteka 2018. godine postala punopravni član informacionog sistema “Kobis”, u kojem je vidljiv kompletan knjižni fond kojim raspolaže ova biblioteka.

“Moderne tehnologije su dosta napredovale, ali mislim da biblioteke imaju svoje mjesto. Pratimo trendove i tehnološke izazove. Smatram da svi ipak više vole da listaju knjige, nego da čitaju sa tableta, jer se stvara prisniji odnos sa knjigom”, navela je Radulovićeva.