Naučnici su razvili novi eksperimentalni implantat za dijabetes koji obećava automatizaciju kontrole šećera u krvi. Ovo oslobađa pacijente svakodnevnog tereta brige o lijekovima.
Ova tehnologija koristi bioinženjerski modifikovane ćelije koje proizvode insulin. One su zaštićene mikroskopskim štitom nalik kristalu koji im omogućava bezbijedan rad unutar tijela.
Ono što ovaj uređaj izdvaja od tradicionalnih medicinskih pomagala jeste potpuno odsustvo eksternih baterija, elektronike i potrebe za stalnim unosom podataka.
Implantat funkcioniše kao “novi pankreas”. Samostalno detektuje porast nivoa glukoze i automatski oslobađa odgovarajuću količinu insulina, pružajući prirodniji i samoregulišući pristup liječenju.
Rani testovi na životinjama, čiji su rezultati objavljeni u časopisu “Science Medicine”, pokazali su izuzetno ohrabrujuće rezultate. Kod primata su implantirane ćelije ostale vitalne i funkcionalne, održavajući stabilan nivo šećera tokom dužeg perioda.
Projekat je plod međunarodne saradnje koju predvodi doktor Šadi Fara, uz učešće prestižnih institucija kao što su Technion, MIT, Harvard, Johns Hopkins i Univeritet u Masačusetsu.
Iako klinička ispitivanja na ljudima još uvijek nisu zakazana, istraživači vjeruju da bi ova platforma u budućnosti mogla da se prilagodi i za druge metaboličke poremećaje, čineći liječenje hroničnih bolesti manje invazivnim i efikasnijim, prenosi “Ubergizmo”.
Građani koji, pored naše, primaju i penziju iz inostranstva, da bi imali zdravstvenu zaštitu u Srpskoj, moraju da uplaćuju doprinos za zdravstvo.
Ukratko:
Strani penzioneri moraju plaćati zdravstveno osgiranje
Fond PIO zdravstveno plaća za domaće
Doprinos za strane penzionere 10,2 posto, a domaće 1 posto
Oni, naime, ovo pravo ne mogu da ostvare preko „domaće“ penzije, nego svakog mjeseca moraju da uplaćuju 10,2% od iznosa penzije koju su zaradili vani.
Praktično, neko ko prima 1.500 KM, da bi mogao da se liječi u javnim zdravstvenim ustanovama Srpske, mjesečno treba da izdvoji oko 150 KM ili 1.800 KM godišnje.
U Fondu zdravstvenog osiguranja objašnjavaju da za penzionere koji primaju penziju Fonda PIO, doprinos za zdravstvo, koji iznosi 1%, uplaćuje ovaj fond.
“Penzionere koji primaju penzije samo iz inostranstva, na osiguranje prijavljuje zemlja u kojoj su ostvarili pravo na penziju. Ukoliko je riječ o zemljama sa kojima BiH ima potpisan Sporazum za njih uplaćuje doprinose. Ukoliko je riječ o zemljama sa kojima BiH nema potpisan Sporazum, inostrani penzioneri se prijavljuju” kažu u Fondu PIO, a prenosi Srpskainfo.
Obaveza društva je da štiti penzionere iz Srpske
Dodaju da je, za državljane Srpske koji imaju većinski staž osiguranja u inostranstvu, doprinosi za zdravstvo iznose 10,2% od penzije
“Inostrani penzioneri, treba redovno da uplaćuju doprinose kako bi imali prava na zdravstvenu zaštitu. Norma koja to predviđa sasvim je opravdana. Oni su tokom većeg dijela radnog vijeka već izdvajali za zdravstvo u toj zemlji. Nije ih moguće izjednačavati sa penzionerima koji su cijeli radni vijek proveli u Srpskoj. Oni su u punom iznosu plaćali doprinose ovdje. Sistemska obaveza društva je da štiti penzionere koji su radni vijek proveli u Srpskoj”, poručuju iz ovog fonda.
Mirko S. iz Banjaluke, koji prima stranu penziju u iznosu od 1.900 KM, kaže da ne uplaćuje zdravstveno osiguranje u Srpskoj.
“Praktično, mjesečno bih morao da dajem skoro 200 KM ili oko 2.300 KM godišnje. Penziju primam već 7 godina, što znači da bih, da sam uplaćivao zdravstveno, do sada dao više od 15.000 KM. Umjesto toga, kad imam neki zdravstveni problem, odem, lijepo, kod privatnika, pregledam se i platim. Na sreću, do sada nisam imao ozbiljnijih zdravstvenih smetnji, koje su zahtijevale duže liječenje”, kaže on.
I ove godine u budžetu Opštine centar obezbjeđena su sredstva za socijalno zbrinjavanje najugroženijih kategorija stanovništva.
Jedan od višegodišnjih projekata namijenjenih penzionerima sa najnižim primanjima te osobama starijim od 60 godina bez primanja jeste projekat “Hljeb i mlijeko”.
Za mjesec februar ove godine pravo na stalnu novčanu pomoć za kupovinu osnovnih životnih namirnica – hljeba i mlijeka ostvarilo je 414 korisnika socijalnih usluga. Među njima je 376 penzionera sa područja ove lokalne zajednice, te 38 lica u stanju socijalne potrebe koja su starija od 60 godina, a nisu ostvarila pravo na penziju.
Budžetom Opštine Centar za 2026. godinu povećani su iznosi novčane pomoći u okviru pomenutog projekta. Tako penzioneri sa najnižim primanjima sada mjesečno ostvaruju pravo na 100 KM. Do sada su ostvarivali 70 KM. Iznos pomoći za osobe bez stalnih primanja povećan je sa 100 KM na 150 KM.
Ovim povećanjem Opština Centar potvrđuje opredijeljenost prema jačanju podrške socijalno ugroženim kategorijama stanovništva.
Ovaj mjesec je Služba za finansije Opštine Centar na račune korisnika pomoći uplatila iznos od 42.400 KM.
Sredstva sa ovog budžetskog granta raspoređuje opštinski načelnik zaključkom. Prijedlog za pomoć dolazi iz Službe za boračko-invalidsku i socijalnu zaštitu u skladu sa utvrđenim kriterijima na osnovu podnesenih zahtjeva.
Evropa je zabilježila najhladniji januar još od 2010. godine, s prosječnom temperaturom od 2,34 stepena Celzijusa, objavio je Evropski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF).
Fakti:
Najhladniji januar u Evropi od 2010. godine
Globalno najtopliji peti januar ikada
Mora neuobičajeno topla
Istovremeno, mjerenja na nivou cijele planete pokazala su da je januar globalno bio peti najtopliji otkako se vrše sistematska mjerenja, prenosi agencija AFP.
Ekstremi jačaju uprkos lokalnoj hladnoći
Naučnici Kopernikusove službe za klimatske promjene naglašavaju da hladnoća u jednoj regiji ne znači da se planeta hladi. Naprotiv, takvi kontrasti ukazuju na to da klimatski ekstremi postaju sve izraženiji.
Navode da su snažni hladni talasi pogodili sjevernu hemisferu u posljednjim sedmicama januara, dok je ledeni vazduh zahvatio Evropu i Sjevernu Ameriku.
Iznadprosječne temperature na velikom dijelu planete
U isto vrijeme, mjesečne temperature bile su iznad prosjeka na velikom dijelu svijeta, uključujući dijelove Arktika i zapadne Sjeverne Amerike.
“Januar 2026. godine donio je oštar podsjetnik da klimatski sistem može istovremeno donijeti vrlo hladno vrijeme u jednoj regiji, a ekstremnu vrućinu u drugoj”, izjavila je Samanta Burges,
strateški voditelj za klimu u ECMWF-u, prenosi Jutarnji list.
Globalna temperatura i poređenje s predindustrijskim periodom
Prosječna globalna temperatura u januaru iznosila je 12,95 stepeni Celzijusa, što je 1,47 stepeni iznad predindustrijskog nivoa.
Zimske oluje pogodile i SAD
Osim zahlađenja u Evropi, Sjedinjene Američke Države pogodila je snažna zimska oluja koja je donijela snijeg i led na području od Novog Meksika do Mejna.
Rekord i dalje drži januar 2025. godine
Ipak, apsolutni rekord i dalje drži januar 2025. godine, kada je globalna prosječna temperatura bila za 0,28 stepeni viša nego ove godine.
Mora i dalje neuobičajeno topla
Ni temperature mora ne donose olakšanje. Kako prenosi austrijski portal Heute, prosječna temperatura morske površine u januaru iznosila je 20,68 stepeni Celzijusa. To je četvrta najviša vrijednost ikada izmjerena za taj mjesec.
Fond PIO Republike Srpske podsjeća osiguranike da je u postupcima ostvarivanja prava treba dostaviti dokumentaciju koja je propisana.
To znači da se dostavlja dokumentacija koja je jasno i izričito navedena u zahtjevu za ostvarivanje konkretnog prava.
Dostavljanje dokumentacije i ličnih podataka koji nisu traženi ne doprinosi unapređenju efikasnosti postupka i dodatno usložnjava isti.
Fond postupke vodi u skladu sa propisima koji uređuju zaštitu ličnih podataka, primjenjujući načela zakonitosti i minimizacije podataka odnosno obrađujući isključivo podatke koji su nužni za pravilno i potpuno odlučivanje.
Koristimo se prilikom da podsjetimo podnosioce zahtjeva koji svoje zahtjeve dostavljaju putem pošte da ne prilažu kopiju lične karte. Takođe ne treba brilagati bilo koji drugi identifikacioni dokument. Za obradu zahtjeva to nije potrebno.
“Svi lični podaci koji nisu neophodni za obradu zahtjeva moraju biti uništeni, te nepotrebno dostavljanje dokumentacije stvara dodatne administrativne troškove”, kažu u Fondu PIO.
S tim u vezi, Fond poziva podnosioce zahtjeva da pažljivo prate uputstva prilikom podnošenja zahtjeva. U slučaju nejasnoća treba, blagovremeno da se obrate nadležnim organizacionim jedinicama, kako bi se postupak ostvarivanja prava sproveo efikasno, zakonito i uz punu zaštitu ličnih podataka.
Najbrži kolač od jabuka vrlo jednostavno je napraviti. Nema ničeg ljepšeg od mirisa svježe pečenog kolača od jabuka koji se širi kućom, posebno kada je jednostavan i brz za pripremu.
Ovaj recept za najbrži kolač od jabuka bio je tajna mnogih baka, a pravi se lako, traje kratko i rezultat je mekan kolač, sočan i pun ukusa.
Idealan je kada vam neočekivano dođu gosti ili želite brzi desert za svaku priliku.
Sastojci:
3 do 4 srednje velike jabuke
150 g šećera
2 jaja
150 ml ulja
200 g brašna
1 prašak za pecivo
1 kašičica cimeta
Prstohvat soli
Po želji: šaka oraha ili suvo grožđe
Priprema:
Ogulite i očistite jabuke, pa ih isijecite na tanke kriške ili kockice. Pospite ih malo cimetom da dodatno oslobode miris.
U velikoj činiji umutite jaja sa šećerom dok smjesa ne postane pjenasta. Dodajte ulje i promiješajte. U posebnoj činiji pomiješajte brašno, prašak za pecivo, so i cimet, pa polako umiješajte u tečnu smjesu.
U tijesto lagano umješajte isječene jabuke (i orahe ili grožđe ako ih koristite). Miješajte nježno, samo toliko da se sastojci sjedine.
Sipajte smjesu u prethodno podmazan i pobrašnjen pleh. Pecite u prethodno zagrijanoj rerni na 180°C oko 35 do 40 minuta, ili dok čačkalica ubačena u sredinu kolača ne izađe čista.
Bakini trik za sočan najbrži kolač od jabuka
Tajna je u pjenastoj osnovi tijesta i blagom miješanju: jaja umutite dobro, a jabuke dodajte na kraju, nježno. Ovo osigurava da kolač bude mekan, a jabuke zadrže svoju sočnost. Još jedan trik je da jabuke ne gulite previše – kore daju dodatnu aromu i teksturu, piše Ona.rs.
U Trnovu je svečano otvoren Klub penzionera, čime su penzioneri ove opštine dobili svoj kutak za druženje i upražnjavanje slobodnog vremena kroz različite društvene igre.
Iz opštine Trnovo saopšteno je da je otvaranje Kluba rezultat vlastitih ulaganja penzionera, ali i nesebične podrške ljudi dobre volje.
Podršku su pružili načelnik opštine Trnovo Miroslav Bjelica i gradonačelnik Istočnog Sarajeva LJubiša Ćosić. Takođe, pomoć je stigla i od Udruženja penzionera Republike Srpske. Osim njih podršku su dali i Trgovačko preduzeće “Pauer” i Šumsko gazdinstvo “Treskavica” iz Trnova. Podršku su dali i Udruženje građana “Starimo zdravo”, kao i mnogi durgi koji su prepznali značaj ove inicijative.
Vesna Balać, profesorica radioloških nauka, danas vodi budućnost obrazovanja u zdravstvu kao šefica Katedre za radiološke nauke na Indiana University Northwest (IU Northwest). Put do te pozicije bio je dug, izazovan i inspirativan – od ratom pogođenog Sarajeva početkom devedesetih do akademskog vrha u Sjedinjenim Američkim Državama.
Početkom 1990-ih, Vesna Balać je živjela u Sarajevu, suočena sa ekonomskim kolapsom i rastućim političkim tenzijama. Zbog sukoba, njena porodica je bila prinuđena da napusti dom – prvo su se preselili u Srbiju, a potom u sjeverozapadnu Indijanu.
“Imali smo sve što nam je trebalo, ali okolnosti su nas naterale da krenemo ispočetka”, prisjeća se Balać.
Novi početak i put ka zdravstvu
Po dolasku u SAD, upisala je IU Northwest, vođena željom da pomaže drugima. Iako joj rad u zdravstvu ranije nije bio privlačan, američki zdravstveni sistem ostavio je snažan utisak.
“Oduvijek me je fascinirala mehanika ljudskog tijela. Spoj nauke i pomaganja ljudima učinio je ovu profesiju idealnom za mene”, kaže Balać.
Diplomirala je radiološke nauke radeći dva posla i učeći na engleskom kao drugom jeziku. Paralelno je pohađala predavanja, obavljala kliničku praksu i radila u Community Hospital in Munster, kao i u John’s Pizzeria u Griffithu.
“To je bio izuzetno zahtjevan period, ali naučila sam istrajnost, organizaciju i vjeru u sebe”, ističe ona, prenose Aktuelnosti.us.
Od MRI tehničara do predavača
Nakon diplome zaposlila se kao MRI tehničar, a ubrzo je pozvana da predaje dio kursa na svom bivšem fakultetu. Iako je imala tehničko znanje, ulazak u učionicu bio je izazov.
Kada se otvorilo stalno nastavničko mjesto, nije vjerovala da ima šanse – ali uz podršku kolega, prijavila se i dobila posao.
“Otkrila sam svoju pravu strast – podučavanje”, kaže Balać.
Akademski napredak i liderstvo
Svjesna da kvalitetna nastava zahteva više od stručnog znanja, stekla je master diplomu iz obrazovanja odraslih i doktorat iz instructional systems technology. Godine 2017, nakon penzionisanja prethodnog rukovodioca, imenovana je za šeficu katedre koju je i sama završila.
“To je za mene pun krug – simbol rasta, nasljeđa i inspiracije”, naglašava Balać.
Posvećenost studentima
Tokom karijere bila je član uredničkog odbora časopisa American Society of Radiologic Technologists, govorila na nacionalnim konferencijama i koautor je udžbenika koji se koristi širom SAD i Kanade. Ipak, njen glavni fokus ostaju studenti.
Kao prva generacija studenta i netradicionalni polaznik, razumije izazove sa kojima se suočavaju današnji studenti.
“Moj cilj je da uklonim prepreke i pokažem da je uspjeh moguć, bez obzira na okolnosti”, poručuje Balać.
Njena priča svjedoči da i najteži počeci mogu postati temelj izuzetnog uspjeha – uz istrajnost, obrazovanje i spremnost da se prihvate nove prilike.
Predstavnici Saveza ratnih vojnih invalida FBiH razgovarali su danas s federalnim ministrom za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata Nedžadom Lokmićem o implementaciji boračkih zakona.
Fokus je bio na Zakonu o osnovnim pravima boraca i članova njihovih porodca. Razgovarano je i o izmjenama zakona o povoljnijem penzionisanju boraca i članova njihovih porodica.
Zakoni biod 1. januara trebali donijeti značajne finansijske i statusne benefite boračkoj populaciji.
Povoljnije penzionisanje
Predsjednik Saveza RVI FBiH Kerim Trakić izjavio je da su donesene izmjene zakona omogućile povoljnije penzionisanje ratnim vojnim invalidima. To se odnosi na sve bez obzira na radnu sposobnost.
“Ovim zakonima svi ratni vojni invalidi, bez obzira na to da li su sposobni, nesposobni ili ograničeno sposobni za rad, ostvaruju pravo na povoljnije penzionisanje. Pozivam sve ratne vojne invalide koji ispunjavaju uslove da se obrate fondu, gdje će dobiti instrukcije”, kazao je Trakić, a prenosi Vlada FBiH.
Višegodišnji zastoj
Trakić je izrazio zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom Saveza RVI i Federalnog ministarstva za pitanja boraca, naglasivši da su nakon višegodišnjeg zastoja napravljeni konkretni pomaci.
“U saradnji s resornim ministarstvom odrađen je veliki dio posla. Napokon smo uspjeli ‘odmrznuti’ ove zakone”, naveo je Trakić.
Usklađivanje invalidnina
Govoreći o usklađivanju invalidnina, pojasnio je da će povećanja biti usklađena s obračunom penzija.
“Penzioneri su retroaktivno ostvarili povećanja od januara, a ratni vojni invalidi će uvećane invalidnine dobiti kroz martovsku invalidninu koja se isplaćuje u aprilu. Najveće benefite imat će ratni vojni invalidi, porodice šehida i demobilisani borci, kroz usklađivanje ličnih i porodičnih invalidnina”, rekao je Trakić, dodajući da je ove godine povećan i budžet resornog ministarstva.
Federalni ministar za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata Nedžad Lokmić podsjetio je da su izmjene zakona nastavak reformi započetih 2024. godine, kada je ukinuta takozvana “švicarska formula”.
“Omogućili smo da se sva usklađivanja vrše na isti način kao i po Zakonu o PIO/MIO. Da to nismo uradili, ova povećanja se ne bi odnosila na boračku populaciju i svaka izmjena bi zahtijevala posebne odluke Vlade”, rekao je Lokmić.
Minimalna penzija 666 KM
Naglasio je da izmjene garantiraju da penzije dobitnika ratnih priznanja i ratnih vojnih invalida neće biti niže od minimalne penzije isplaćene u decembru 2024. godine.
“Minimalna penzija koju će pripadnici boračke populacije od 1. januara dobijati iznosi 666,40 KM. Ako neko po rješenju ima manju penziju, razliku isplaćuje Vlada Federacije BiH”, pojasnio je ministar.
Lokmić je istaknuo i ukidanje rokova iz 2013. godine, koji su ranije ograničavali pravo na povoljnije penzionisanje.
“Danas svaki ratni vojni invalid sa 57 godina starosti, odnosno ispod 65 godina, uz priznati ratni staž, ima pravo podnijeti zahtjev za odlazak u penziju. Poseban benefit je i mogućnost da penzioneri mogu istovremeno primati penziju i raditi, bez bojazni da će izgubiti svoja prava”, kazao je.
Usvojena tri zakona
Zakonom o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odlikovanja i članova njihovih porodica propisano je da dobitnik ratnog priznanja i odlikovanja stiče pravo na starosnu penziju sa navršenih 35 godina penzijskog staža, bez obzira na godine života, odnosno pravo na starosnu penziju kada navrši 55 godina života i najmanje 20 godina penzijskog staža. Najniži iznos penzije ne može biti manji od najniže penzije isplaćene u decembru 2024. godine u FBiH.
Najniža penzija za korisnike koji ostvaruju pravo po navedenom propisu, počev od 01.01.2026. godine iznosi 666,40 KM.
Zakon o izmjenama Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca odbrambeno-oslobodilačkog rata
Ovim zakonom je propisano da pripadnici Oružanih snaga kojima je priznato učestvovanje u ratu u trajanju od najmanje tri godine i koji nisu dezertirali, stiču pravo na starosnu penziju u iznosu najniže penzije isplaćene u decembru 2024. godine u FBiH.
Ovo pravo stiču prije navršenih 65 godina života, pod uvjetom da imaju najmanje 20 godina penzijskog staža.
Starosna penzija
Starosna penzija iz ove tačke ostvaruje se tako da se od 65 godina života oduzima period koji je osobi priznat u učestvovanju u ratu u jednostrukom trajanju.
Ukoliko korisnik iz ove tačke ima 20 godina penzijskog staža bez posebnog ratnog staža u dvostrukom trajanju, starosna penzija ostvaruje se tako da se od 65 godina života oduzima period koji je osobi priznat u učestvovanju ratu u dvostrukom trajanju, pri čemu se poseban ratni staž priznaje u jednostrukom trajanju.
Dakle, novina koju donose Izmjene Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca jeste da RVI, sa procentom invalidnosti 60 posto ili više, kojima je vojni invaliditet utvrđen isključivo na osnovu ranjavanja, mogu ostvariti pravo na prijevremenu povoljniju starosnu penziju počev od 01.01.2026. godine, u iznosu najniže penzije isplaćene u decembru 2024. godine.
Zakon o pravima branilaca i članova njihovih porodica
Zakonom je izmijenjeno da ratni vojni invalidi stiču pravo na starosnu penziju sa navršenih 35 godina penzijskog staža. Bez obzira na godine života, odnosno pravo na starosnu penziju kad navrše 55 godina života i najmanje 15 godina penzijskog staža. Iznos penzije koji će primati biće iznos najniže penzije isplaćene u decembru 2024. godine.
Dakle, RVI kojima je u smislu Zakona o pravima branilaca i članova njihovih porodica utvrđen status RVI (najmanje 20 posto) imaju pravo na starosnu penziju ukoliko ispunjavaju uslove u pogledu penzijskog staža, odnosno godina života i penzijskog staža, i to pravo ostvaruju u iznosu najniže penzije.
Lica koja su dio radnog vijeka provela u BiH, a dio u Australiji moći će objediniti staž da bi stekla uslove za penzionisanje.
Svaka zemlja isplaćivaće svoj dio penzije koji odgovara periodu osiguranja.
To je omogućeno nakon što su završeni pregovori o ugovoru o socijalnom osigranju između BiH i Australije. Uskoro će biti potpisan i administrativni sporazum za njegovogo sprovođenje. Time je riješeno ključno egzistencijalno pitanje za veliki broj lica koja su dio radnog vijeka provela u BiH i Australiji.
Šta donosi novi ugovor o socijalnom osiguranju?
Dubravka Bošnjak, ministar civilnih poslova BiH u Savjetu ministara rekla je da ovo prvi ugovor o socijalnom osiguranju koji BiH zaključuje s nekom prekookeanskom zemljom.
“Njegovim potpisivanjem stvara se pravedniji sistem za sve koji su radili i doprinosili u različitim državama. Ovim ugovorom se priznaje cjelokupan radni i životni put ljudi. Bez obzira na to da li su godine provodili u Sarajevu, Banjaluci, Sidneju ili Melburnu”, rekla je Bošnjakova.
Ona je pojasnila da će svaka zemlja, u skladu sa svojim propisima, isplaćivati dio penzije. Taj dio će odgovarati periodima osiguranja ili prebivanja ostvarenim u tom sistemu socijalnog osiguranja.
Ugovorom će biti omogućeno da se penzije ostvarene u jednoj zemlji nesmetano isplaćuju korisnicima koji imaju prebivalište u drugoj.
Ugovor se primjenjuje na sva lica koja su bila ili su obuhvaćena penzijskim osiguranjima u BiH i australijskim sistemom socijalne sigurnosti, bez obzira na državljanstvo.
