Biljka brojanica najljepši ukras: Pogledajte kako da raste brzo

Ako tražite sobnu biljku koja spaja estetiku i praktičnost, Ceropegia woodii, poznata i kao brojanica ili biljka srce, zbog niza srcolikih listova, pravo je rješenje.

Ovaj sukulent porijeklom iz toplijih krajeva Južne Afrike privlači pažnju svojim listovima u obliku srca, koji dolaze u nijansama od tamnozelene do srebrne.

Brojanica nije samo vizuelno privlačna – zahvaljujući svojoj otpornosti i jednostavnom održavanju, savršeno se uklapa u moderne domove i male stanove.

Zalivanje

Kao i kod većine sukulenata, brojanica više voli kada je zemlja malo suva nego previše vlažna.

Jednostavan trik je korišćenje drvene čačkalice – ubodite je u drenažnu rupu. Ako izađe čista, vrijeme je za zalivanje. Ako ostane zemlje, biljka ima dovoljno vlage.

Pored toga, brojanici odgovara prosječan nivo vlažnosti vazduha, a lišće se ne preporučuje često prskati vodom.

Svjetlost i prihranjivanje

Biljka brojanica ili Ceropegia woodii najbolje uspjeva na indirektnoj svjetlosti, bilo prirodnoj ili uz pomoć sijalica za rast biljaka. Izbjegavajte direktno sunce, posebno u toplim ljetnjim mjesecima, jer može oštetiti listove.

Prihranjivanje zavisi od toga koliko želite da biljka naraste. Ako želite jednostavno rješenje, dovoljno je jednom godišnje u proljeće dodati đubrivo sa sporim otpuštanjem hranjivih materija.

Tlo i obrezivanje

Za optimalan rast koristite mješavinu za kaktuse i sukulente, posebno ako niste sigurni u količinu zalivanja. Ako pak brinete da ste možda previše zalili, bilo koja visokokvalitetna zemlja za sobne biljke će biti dovoljna.

Ako stabljike postanu predugačke ili rijetke, jednostavno ih odsijecite na željenu dužinu – obrezivanje ne šteti biljci i može se raditi tokom cijele godine.

Zimska njega i dodatni savjeti

Ako brojanicu nabavite zimi, pazite da je odmah unesete u topliji prostor, jer ne podnosi niske temperature. Njena otpornost i minimalna potreba za njegom čine je idealnim izborom za početnike, ali i iskusne ljubitelje biljaka, prenosi Ona.rs.

Možda vas zanima i ovo:

Vlasnici koji imaju sobne biljke redovno ćaskaju sa njima

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzionerski mir našao u radionici: Drvetu udahnjuje život

Iz penzije u radionicu. Penzionisani sveštenik Aleksa Kuđeljić poslije 40 godina svešteničke službe penzionerski mir pronašao je u svojoj radionici uz porodičnu kuću u Derventi.

Tu izrađuje unikatne predmete od drveta, pa mnogi komadi nastali sa posebnom pažnjom, ljubavlju i višegodišnjim iskustvom već krase mnoge crkve, manastire, vladičanske dvore i porodične domove.

Iza Kuđeljića je sadržajna sveštenička služba, ali i brojna životna iskušenja, pa mu je mir koji ima sada u Derventi, posebno okrepljujući.

“Moj otac se u Derventu doselio 1938. godine, a poslije izbijanju rata izbjegao je u Rapćane, gdje sam i rođen. U Derventi sam završio osnovnu školu.Gimnaziju napustio nakon dvije i po godine, kako bi školovanje nastavio na bogosloviji u Sremskim Karlovcima. U Hrvatskoj sam služio i vojnu službu”, ispričao je prota, prenosi “Derventski list“.

Dio svog svešteničkog puta koji je nastavio u Bosanskoj Krajini, potom u Slavoniji, pa u Beogradu…

Duga porodična tradicija

Dočekavši penziju, odlučio je da nastavio porodičnu tradiciju obrade drveta, koja se među Kuđeljićima s koljena na koljeno prenosi duže od 150 godina.

“Moj pradjed, djed i otac bili su vješti majstori. Pravili su bačve, kola, prozore, namještaj i druge predmete od drveta. Kao dijete učio sam od oca sjekao, tesao, ali i čistio radionicu. S  godinama sve više me vodila želja da i samobrađujem drvo”, rekao je Kuđeljić.

Osim drveta, vješt je i u obradi kamena, ali i drugim građevinskim poslovima.

“Izrađivao sam vladici u Vršcu mnogo toga. Kada su dolazili sveštenici i drugi gosti u posjetu interesovalo ih je ko to izrađuje. Zatim su krenule narudžbe, a dešavalo se da ne mogu sve da postignem. I mitropolitu Fotiju sam napravio nekoliko predmeta”, rekao je Kuđeljić

On je po odobrenju mitropolita postavljen za sveštenoslužitelja manastira Presvete Trojice u Podnovlju.

Možda vas zanima i ovo:

Trebinjka Rajka ruši predrasude: Pliva i u 92. godini života (VIDEO)

Podijeli tekst sa drugima na:

Rast cijena: Penzionerima svaka kupovina postaje izazov

Rast cijena ne posustaje. Očekivana inflacija za ovu godinu iznosi 3,2 posto, uz najave postupne stabilizacije u godinama koje slijede.

No, do tada se građani suočavaju s rastom cijena osnovnih životnih namirnica, energenata, lijekova, električne energije, vode i grijanja.

Svaka kupovina postaje izazov, a precizno planiranje budžeta neophodnost.

Inflacija od početka godine jasno pokazuje da živjeti s prosječnim primanjima u BiH znači stalno balansirati između prihoda i osnovnih potreba.

“Djecu imam i oni mi pomažu. Volio bih izlaziti, hodati i obilaziti, ali sve je to isključeno. Volio bih normalno otići i u banje, na more, ali šta ću”; “Moram jesti, ali najgori su lijekovi, lijekovi su najskuplji. Lijekove dok platim, dok platim obaveze, šta meni ostane? Ništa. Jedino što imam djecu, pa mi je to spas”, samo su neki od komentara penzionera.

Da je situacija alarmantna potvrđuju i oni koji zastupaju najstariju populaciju.

Rast cijena, penzionerima najteže

Mustafa Trakić, predsjednik saveza penzionera ZDK kaže da penzioneri ne mogu uticati na inflaciju i rast cijena.

“Možemo apelovati na one koji to mogu kako bi penzioneri lakše živjeli i kako bi se poboljšao standar”, rekao je Trakić, a prenosi N1.

Teret poskupljenja ne osjete samo oni s najnižim primanjima. Porodice koje finansiraju školovanje djece, pogotovo kada su djeca u drugim gradovima, trpe najveći pritisak.

A dok građani krpe kraj s krajem, ekonomisti rješenje vide u strožijoj disciplini na tržištu.

Igor Gavran, ekonomista kaže da bi se stanje poboljšalo da mjere kontrole cijena moraju biti ozbiljne.

“Ne kontrole cijena u nekom neracionalnom smislu koji bi doveo do nestašica, već jednostavno da se uđe u strukturu troškova, da se spriječi prekomjerno bogaćenje, da se spriječi ekstra profit.”
Prognoze institucija najavljuju nešto mirniji period. Ipak, brojke su i dalje daleko od onoga što bi građanima donijelo olakšanje.

Centralna banka BiH nedavno je izašla sa procjenom da se očekuje inflacija od 3,2 posto. To predstavlja povećanje od 0,1 posto. Istovremeno očekuje se postepena stabilizacija inflacijskih kretanja u2027. godini, s očekivanom inflacijom od 2,8 posto.

Mnogi analitičari procjenjuju da će realna inflacija ove godine dostići i 10%. Bez reakcije nadležnih, sloboda tržišta donosi nova poskupljenja, a građanima ostaje svakodnevna borba za preživljavanje od prvog do prvog.

Možda vas interesuje i ovo:

Rastu plate i penzije ali ne i standard: Problem inflacija (VIDEO)

Podijeli tekst sa drugima na:

Zanimljiva lista: Pogledajte zemlje koje nemaju aerodrome (FOTO)

Aerodrom u današnjem svijetu je nezaobilazan. Iako živimo u modernom vremenu, gdje je prevoz avionima tako praktična stvar, četiri države u svijetu nemaju aerodrome, iako su veoma posjećene kao turističke destinacije.

Vazdušni prostor ovih država nema buku nastalu od zvuka aviona, kao ni zagađenja vazduha od mlaznjaka.

Andora

Andora, država smještena između Francuske i Španije u pirinejskim planinama, nema svoj aerodrom. Kneževina poznata po svojim živopisnim pejzažima, jedna od popularnih turističkih destinacija. U Andoru stižete vožnjom kroz prelijepe planinske predjele i šarmantna sela.

Andora

Monako

Monako je dom najvećeg broja bogatih ljudi, ali ovaj mali grad-država na francuskoj rivijeri nema aerodrom. Uprkos glamuroznoj reputaciji, posjetioci često stižu helikopterom ili jahtom. Najbliži aerodrom je u Nici, u Francuskoj.

Monako

Lihtenštajn

Lihtenštajn, kneževina smještena je između Švajcarske i Austrije, poznata je po svojim srednjovjekovnim zamkovima i alpskom pejzažu. Bez aerodroma u okviru svojih granica, posjetioci obično stižu preko susjednih zemalja, uživajući u slikovitim vožnjama vozom ili u opuštenoj vožnji kroz zadivljujuću dolinu Rajne.

Lihtenštajn

San Marino

San Marino, država na vrhu vijugavog planinskog vijenca nalazi se u sjevernoj Italiji. Jedna je od najstarijih republika na svijetu, na Uneskovoj je listi svjetske baštine.
Turisti u posjetu ovoj državi stižu koristeći aerodrome u Bolonji ili Riminiju.

San Marino

 

Možda vas zanima i ovo:

Najsigurnije zemlje za putovanje u 2026. godini (FOTO)

Podijeli tekst sa drugima na:

Domovi za stare: Visoke cijene i manjak kapaciteta

Domovi za stare već odavno su puni. Nedostatak kapaciteta i rast cijena smještaja dodatno otežavaju pristup institucionalnoj njezi.

Cijene boravka, zavise o domu i stepenu potrebne njege. Kreću se od oko 900 konvertibilnih maraka u javnim do čak 2.800 maraka u pojedinim privatnim ustanovama. Time pravo na dostojanstvenu starost za mnoge postaje teško dostupno.

Potražnja premašuje kapacitete u Mostaru

Adelisa delić, socijalna radnica Doma za starije u Mostaru kaže da potražnja premašuje kapacitete. Potražnja je za oko 25 do 30 posto veća od kapaciteta.

“Izražen trend starenja stanovništva, sve veći broj osoba s teškim hroničnim oboljenjima, ali i intenzivno iseljavanje radno sposobnog stanovništva, doprinose da mnoge starije osobe ostaju bez porodične njege u vlastitom domu”, istaknula je u izjavi za Fenu Delić.

Posebno naglašava nedostatak kapaciteta na odjelima pojačane njege. Tu je i potreba korisnika najveća.

Kao jedan od ključnih izazova u radu ustanove navodi i inflaciju i visoke cijene energenata. Sve to direktno utječe na troškove poslovanja.

Cijene smještaja, važe od 1. augusta prošle godine, iznose 900 KM za pokretne korisnike u višekrevetnoj sobi, 1.000 KM za pokretne korisnike u jednokrevetnoj sobi. Cijena smještaja za nepokretne korisnike iznosi 1.100 KM. Cijene su utvrđene odlukom Gradskog vijeća Mostara

Dom trenutno zbrinjava oko 70 korisnika na lokaciji Tekija. Približno isti broj se nalazi i u organizacijskoj jedinici u Ulici Franje Miličevića. Finansiranje se većim dijelom ostvaruje kroz uplate korisnika. Grad Mostar učestvuje sa manjim dijelom, iako je osnivač ustanove.

Domovi za stare i proširenje smještaja

U Hercegovini je izražen manjak kapaciteta i u privatnim ustanovama. Dom za stare i nemoćne osobe “Sveta obitelj”, zajedno s podružnicama Betanija u Čapljini i Emaus u Potocima kod Mostara, brine za oko 140 korisnika.

Zbog velike potražnje, pokrenute su aktivnosti adaptacije i rekonstrukcije objekta, čime će se kapacitet povećati s 35 na dodatnih 70 korisnika.

“Trenutna cijena smještaja u ovom domu za nepokretne korisnike iznosi 1.500 KM, nakon povećanja s ranijih 1.330 KM zbog rasta troškova poslovanja”, naglašava Iva Rozić, sekretarka Biskupijske karitativne organizacije.

Ana Pavlović, magistra socijalnog rada i voditeljica podružnice Emaus, ističe da je i kod njih lista čekanja duga.

“Imamo poprilično dugu listu čekanja i, nažalost, ne možemo odgovoriti na sve zahtjeve”, kazala je Pavlović.

Podružnica Emaus raspolaže s 21 ležajem i namijenjena je pokretnim korisnicima prve i druge kategorije.

“Korisnici su svjesni, pokretni i vrlo rado učestvuju u terapijama”, istaknula je.

Cijene u ovoj ustanovi iznose 1.600 KM za dvokrevetne i 1.700 KM za jednokrevetne sobe.

Važnost lokalne zajednice i međugeneracijske solidarnosti

U domovima se poseban naglasak stavlja na saradnju s lokalnom zajednicom, školama i fakultetima. Cilje je jačanje međugeneracijske solidarnosti i smanjenje osjećaja usamljenosti kod starijih osoba.

“Naši korisnici se najviše raduju posjetama, druženjima i zajedničkim aktivnostima”, poručila je Pavlović.

Visoke cijene domova za stare i u drugim dijelovima FBiH

Slična situacija bilježi se i u Srednjoj Bosni i Kantonu Sarajevo, gdje su kapaciteti popunjeni, a cijene se, ovisno o zdravstvenom stanju korisnika i nivou njege, kreću od 1.300 do 2.800 KM mjesečno.

U privatnoj ustanovi “Naš dom” u Travniku cijene se kreću od 1.320 do 1.800 KM, dok palijativna njega iznosi 2.000 KM mjesečno. U domu “Brnjaci” u Kiseljaku cijene dostižu i 2.800 KM, uz česte liste čekanja zbog ograničenog broja mjesta.

Možda vas zanima i ovo:

Znate li koliko košta boravak u staračkom domu?

Podijeli tekst sa drugima na:

Ugljeni hidrati: Šta za zdravlje znači kad ih ne unosite dovoljno

Ugljeni hidrati se vare i razlažu na glukozu, koja ulazi u krvotok i koristi se za energiju. Ako glukoze nema dovoljno, tijelo mora da pronađe alternativne načine za proizvodnju energije.

Kada se unos ugljenih hidrata znatno smanji, tijelo brzo troši glikogen (uskladištenu glukozu) u mišićima i jetri. Pošto glikogen zadržava vodu, njegova potrošnja dovodi i do gubitka vode, što objašnjava brzo smanjenje tjelesne težine na početku dijeta sa niskim unosom ugljenih hidrata.

Ako je unos ugljenih hidrata izrazito ograničen, tijelo prelazi na korišćenje masti kao izvora energije, a jetra proizvodi ketonska tijela (ketone). Taj proces se naziva ketoza ili nutritivna ketoza i predstavlja normalno metaboličko prilagođavanje na nizak unos ugljenih hidrata. Ketoni mogu da služe kao alternativni izvor energije za mozak i mišiće kada je dostupno vrlo malo glukoze.

Hormonske i fiziološke promjene

  • Nedovoljan unos ugljenih hidrata utiče i na hormone i metabolizam.
  • Povećanje kortizola (hormona stresa) kako bi se održao nivo glukoze u krvi.
  • Smanjenje T3 (aktivnog hormona štitaste žlezde), što može da uspori metabolizam i snizi nivo energije.
  • Promjene u hormonima gladi i sitosti (leptin i grelin).

Mogući kratkoročni simptomi

Kod veoma niskog unosa ugljenih hidrata, naročito na početku, mogu se javiti neki simptomi.

  • Umor i slabost, jer tijelo još nije u potpunosti prešlo na ketone kao izvor energije.
  • “Keto zadah” (neprijatan zadah zbog prisustva ketona).
  • Zatvor (usljed smanjenog unosa vlakana) – otežano ili rijetko pražnjenje crijeva.
  • Sniženo raspoloženje ili mentalna magla, jer se mozak prilagođava novom izvoru energije.
  • Glavobolje i izražena želja za šećerom ili brzim izvorima energije.
  • Ovi simptomi se često nazivaju keto grip ili faza adaptacije i kod nekih ljudi mogu da traju od nekoliko dana do nekoliko nedelja.

Dugoročne posledice i rizici

Iako neki ljudi uspijevaju da dugoročno održavaju ishranu sa niskim unosom ugljenih hidrata i postižu rezultate u mršavljenju ili regulaciji šećera u krvi, postoje i potencijalni rizici.

Ako se ugljeni hidrati dugoročno izbjegavaju, naročito oni zdravi, poput integralnih žitarica, voća i povrća, može doći do manjka vitamina, minerala i vlakana, što negativno utiče na varenje i opšte zdravlje.

Nizak unos ugljenih hidrata često podrazumijeva veći unos masti i proteina životinjskog porijekla, što, ukoliko ishrana nije pažljivo planirana, može povećati rizik od povišenog LDL holesterola i kardiovaskularnih problema.

Pojedine studije ukazuju na moguće komplikacije, kao što su poremećaji srčanog ritma, problemi sa kostima, pa čak i povećan rizik od problema sa bubrezima, ukoliko je ograničenje ugljenih hidrata dugotrajno i ekstremno, prenose NovostiMagazin.

Možda vas zanima i ovo:

Nova piramida ishrane šokirala nutricioniste (FOTO)

Podijeli tekst sa drugima na:

Koliku penziju u FBiH mogu očekivati budući penzioneri?

Primjena izmjena Zakona o PIO FBiH, koja je počela 1. januara 2026. godine, donijela je značajne promjene. Najviše pažnje javnosti privlači pitanje koliki iznos penzije građani mogu očekivati nakon dugogodišnjeg radnog staža.

Izmjene se, prije svega, odnose na način usklađivanja penzija, kao i na preciznije definisanje najniže, zagarantovane i najviše penzije. Ipak, konkretni primjeri pokazuju da visina penzije ne zavisi isključivo od plate. Dobar dio zavisi od zakonske formule i ukupnog broja ostvarenih bodova tokom radnog vijeka.

Kolika je penzija uz prosječnu platu od 1.500 KM?

Prema dostupnim obračunima, radnik koji je 40 godina radio za prosječnu platu od 1.500 KM može očekivati penziju od 983 KM.

  • 15 godina staža – 368 KM
  • 20 godina staža – 493 KM
  • 25 godina staža – 614 KM
  • 30 godina staža – 737 KM
  • 35 godina staža – 860 KM
  • 40 godina staža – 983 KM

Upravo ovaj podatak pokazuje da ni pun radni staž uz stabilna primanja ne garantuje penziju približnu visini plate koju je radnik imao tokom karijere.

Šta je sa većim platama?

Za radnike koji su tokom cijelog radnog vijeka imali prosječnu platu od 3.000 KM, penzije su osjetno veće, ali i dalje znatno niže od ranijih primanja:

  • 15 godina staža – 736 KM
  • 20 godina staža – 987 KM
  • 25 godina staža – 1.233 KM
  • 30 godina staža – 1.479 KM
  • 35 godina staža – 1.726 KM
  • 40 godina staža – 1.973 KM

Najviši iznosi odnose se na osiguranike s prosječnom platom od 5.000 KM:

  • 15 godina staža – 1.228 KM
  • 20 godina staža – 1.645 KM
  • 25 godina staža – 2.047 KM
  • 30 godina staža – 2.456 KM
  • 35 godina staža – 2.866 KM
  • 40 godina staža – 3.275 KM

Kako se penzija računa po novom zakonu?

Osnovni način obračuna penzija nije mijenjan – i dalje se računa na osnovu dužine radnog staža i visine ostvarenih plata, odnosno bodova koje osiguranik prikupi tokom radnog vijeka.

Novina se odnosi na buduće usklađivanje penzija. Prema novim pravilima, vrijednost penzije će se ubuduće vezati za tzv. opšti bod, koji prati rast prosječne bruto plate u Federaciji BiH.

Na taj način, penzioneri koji pravo ostvare u istoj godini više neće biti izuzeti iz usklađivanja, a sistem bi trebao biti pravedniji i stabilniji u narednom periodu.

Možda vas zanima i ovo:

Kako se računa procenat za koji će rasti penzije

Podijeli tekst sa drugima na:

Da li mokra kosa izaziva prehladu? Mitovi vs. naučne činjenice

Iako su nam roditelji i bake i deke često ovo govorili, sama po sebi mokra kosa ne izaziva prehladu.

To je mit koji postoji decenijama, a ljekari kažu da izlazak napolje zimi sa mokrom kosom ne može izazvati prehladu, izveštava HafPost.

“Nema dokaza niti naučne literature koji bi ukazivali na takvu vezu”, rekao je dr Svapnil Patel, potpredsjednik odeljenja za medicinu u medicinskom centru Hakensak Meridijan Džerzi Šor.

“Izlazak na hladnoću sa mokrom kosom utiče da se brže gubi toplota, zbog čega osjećate hladnoću, ali to ne znači da ćete se razboljeti”, pojasnila je dr Parul Gojal, vanredna profesorka kliničke medicine na Univerzitetu Vanderbilt.

Mokra kosa i prehlada: Mit koji ljekari konačno razbijaju

Ako nos počne da vam curi nakon što ste bili na hladnoći, sa mokrom ili suvom kosom, postoji jednostavno objašnjenje. “Niske temperature mogu izazvati sužavanje i širenje krvnih sudova. Hladnoća obično izaziva ono što se naziva vazokonstrikcija, ili sužavanje krvnih sudova”, rekao je Patel.

“Suprotno tome, topli tuš ili parno kupatilo opuštaju krvne sudove, otvaraju vaše sinuse i često vam daju bolji osjećaj, zbog čega vruće kupke donose olakšanje mnogim ljudima sa prehladom. Hladan vazduh ima suprotan efekat”, objasnio je Patel.

“Ako ste već zaraženi virusom, ali još uvek nemate simptome, hladno vreme može uticati na vaše krvne sudove i učiniti da se simptomi pojave ranije ili izraženije. Ali, mokra kosa nije uzrok infekcije”, dodao je.

Kako se prehlade šire i kako se zaštititi

Iako se nećete razboljeti ako izađete napolje sa mokrom kosom, prehlade se šire na druge načine.

Zarazite se kada dođete u kontakt sa virusom. Na primjer, kroz kapljice koje slete na površine ili kroz bliski kontakt sa bolesnom osobom.

“Najčešći način je kada neko kine, kapljice slete na površinu, a vi je dodirnete”, rekao je Patel.

Takođe se možete prehladiti ako dodirnete oči, nos ili usta neopranim rukama.

Možda vas interesuje:

Kako razlikovati gripu, prehladu i COVID, ali i kako sačuvati zdravlje?

“Dodatne mere, poput nošenja maski, takođe mogu pomoći, posebno ako ste u blizini bolesnih ljudi”, rekao je dr Patel.

Dr Gojal je dodala da je dobra ideja izbegavati kontakt sa bolesnim ljudima kad god je to moguće. Takođe je važno da bolesni ljudi ostanu kod kuće, a ako moraju da izađu, da nose masku kako bi smanjili širenje kapljica.

“Takođe preporučujemo redovno vježbanje kako bi imuni sistem bio spremniji za borbu protiv virusa”, isatkla je doktorka Gojal.

Dovoljno sna i uravnotežena ishrana takođe pomažu u održavanju imuniteta.

“Preporučuje se izbegavanje cigareta i pušenja, koje može da vas učini podložnijim prehladama”, rekao je dr Patel, a prenose Novosti.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Fond PIO RS: Prijavite radnike za uplatu doprinosa

Fond PIO RS uputio je poziv poslodavcima da prijave zaposlene za korišćenje sredstava za socijalno zbrinjavanje. Riječ je o radnicima koji će uz uplatu ovih doprinosa ispuniti uslove za starosnu penziju do kraja tekuće godine.

Ko ima pravo na sredstva Vlade RS?

Sredstva koja odobrava Vlada Republike Srpske namijenjena su specifičnim kategorijama:

  • Bivša državna preduzeća i akcionarska društva u većinskom vlasništvu Republike.
  • Zemljoradničke zadruge.
  • Pravni sljedbenici ili direktno osiguranici (ukoliko uplatilac doprinosa više ne postoji).

Kako i gdje se podnose prijave?

Prijave po javnom pozivu podnose se u poslovnicama Fonda PIO, prema sjedištu poslodavca.

Napomena: Uplata doprinosa će se izvršiti nakon što Fond PIO i Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite RS usaglase tačne iznose za prijavljene radnike.

Detaljan javni poziv biće dostupan u dnevnom listu “Glas Srpske”, kao i na zvaničnoj internet stranici Fonda.

Podijeli tekst sa drugima na:

Vikend akcije u BiH: Niže cijene hrane, kućne hemije i proizvoda za domaćinstvo

Ovaj vikend brojni marketi širom Bosne i Hercegovine nude raznovrsne proizvode po sniženim cijenama. Kupci mogu pronaći akcije na prehrambene namirnice, piće, kućnu hemiju, proizvode za domaćinstvo i posuđe, što je dobra prilika za uštedu i planiranu kupovinu.

BELAMIONIX

U Belamionix marketima ovaj vikend po sniženim cijenama možete pronaći mandarinu po 2,45 KM/kg, mlijeko Meggle 1 l za 1,65 KM, čaj Plantago kamilica ili nana za 1,95 KM, keks Moto kakao za 1 KM, te Štark napolitanke Bananica za 1,95 KM. Na akciji su i Dash deterdžent za veš 2,34 kg po cijeni od 23,45 KM, Persil deterdžent 5 kg za 9,95 KM, Fairy deterdžent za suđe 100 tableta za 3,75 KM, kao i toalet papir Violeta Premium po 2,75 KM.

MARKET AS

U marketima AS ovaj vikend donosi uštedu na brojne prehrambene proizvode. Za kilogram Goranović šunke potrebno je izdvojiti 8,49 KM, dok je Omcafe kafa od 500 g 13,45 KM. Na akciji je i svinjska krmenadla koja je sa 11,25 KM snižena na 8,99 KM po kilogramu. Kilogram jabuke Ajdared košta 1,99 KM, dok je Mileram Zelene doline 1,49 KM za pakovanje od 250 g.

TROPIC I CRVENA JABUKA

Marketi Crvena Jabuka ovaj vikend nude teleća rebra po cijeni od 17,95 KM za kilogram, nar po cijeni od 3,25 KM/kg, kao i kefir Balans + po 2,25 KM za litru. U Tropic marketima dostupna je slična ponuda, uz razliku da je umjesto teletine na akciji svinjska plećka po cijeni od 6,49 KM za kilogram.

FIS

U FIS marketima u toku aktuelne ponude izdvajaju se proizvodi po jedinstvenoj cijeni od 1,90 KM, među kojima su tečni jogurt, sok Cappy 0,33 l, topljeni sir, gumeni bomboni Trolli, Bosanski lokum, Kinder jaje Surprise i Doritos čips. U ponudi je i posuđe – šolja za 1,90 KM, set šolja za kafu za 19,90 KM, set tanjira za 39,90 KM, kao i grill tava Tognana po cijeni od 39,90 KM.

KONZUM

U Konzum marketima u okviru vikend ponude dostupni su brojni proizvodi po sniženim cijenama, uključujući svinjski but po 3,39 KM/kg, slatki krompir po 1,99 KM/kg, banane po 0,79 KM/kg, hljeb po 0,99 KM, te mljevenu kafu po cijeni od 5,99 KM. Na akciji su i deterdženti Woolite za 8,99 KM, kao i mali kućanski aparati sa popustom do 40%. Grano Doro American Toast dostupan je po cijeni od 1,49 KM.

Za kompletnu ponudu i ostale snižene cijene, posjetite najbliže prodavnice navedenih marketa.

Autor: S. Vukić
Fotografije preuzete sa zvaničnih kanala pomenutih marketa.

Podijeli tekst sa drugima na: