Kategorija: Edukacija

Etnolozi su saglasni: soko (Falco) zauzima visoko mjesto u narodnoj tradiciji. Pripisuju mu se sve najljepše osobine: hrabrost, čast, težnja za slobodom. U pričama i poslovicama – uvijek je pozitivni junak.

“Bolje jedan dan soko nego sto dana kokoška”, kaže jedna poslovica. O ovoj ptici su ispjevane mnoge narodne pjesme: “Leti soko nisko, pa visoko”, “Djevojka sokolu zulum učinila”, “Sokol pije voda na Vardarot”, “Soko leti iznad Budve grada”, “Sivi sokole, prijatelju stari” i mnoge druge.

Na njegovu popularnost ukazuju i imena naselja: Sokolovo u opštini Lazarevac, Sokolac kod Ljubovije i Bački Sokolac kod Bačke Topole, Donja Sokolovica kod Knjaževca, Sokobanja, grad i banja u istoimenoj opštini, a u blizini Soko Grada, lokaliteta iz srednjeg vijeka, Sokolići kod Čačka. Takođe i prezimena, Sokolović i Sokolovac.

Moguće je da su ovako izraženom poštovanju prema sokolu doprinijeli davno zaboravljeni običaji iz srednjeg vijeka i još ranijih vremena u kojima je ova ptica dostizala ogromnu vrijednost, ne samo finansijsku. Vladari i plemići mnogo su voljeli lov uz njegovu pomoć, gdje dresirana ptica hvata plijen i donosi ga gospodaru.

Seljaci ga ne vole

Prema raspoloživim istorijskim izvorima, ovakav način lova nastao je prije oko 5.000 godina u Kini i provlačio se kroz sve stare civilizacije kao privilegija kraljeva i najmoćnijih velikana u društvu. Sokolari, ljudi zaduženi za obuku sokola, imali su sasvim drugačiji status od ostalih slugu u vladarevom domaćinstvu kao visoko uvaženi stručnjaci, koje pominje čak i Dušanov zakonik.

I danas pripadnici najbogatijih slojeva na svijetu love sokolima i plaćaju basnoslovne sume za dobro naučenu pticu ili za stručnjaka koji sprovodi obuku.

Međutim, sva ova tradicija i romantika nije sokolu od velike pomoći prilikom susreta sa poljoprivrednicima. Oni smatraju ovu pticu za običnu štetočinu koja vreba živinu i gledaju da je nekako zadrže daleko od svog imanja, ne prezajući od napada oružjem.

Čak i poljoprivrednik koji zna sve pjesme o sokolu i sina ili unuka oslovljava sa “sokole sivi” – ne voli da vidi ni sjenku pravog, stvarnog, blizu svojih kokošaka. Jer, on je prvenstveno ptica grabljivica, iz roda Falconidae sa 40 vrsta nastanjenih po cijelom svijetu osim Antarktika, a sve se hrane isključivo mesom.

Ubija kljunom

Poznatiji pripadnici roda su sivi soko, vetruška, stepski soko i soko lastavičar. Za razliku od ostalih grabljivica, koje ubijaju plijen kandžama, soko ubija kljunom, na kome ima “zube” – oštre izbočine sa svake strane. Sivi soko (Falco peregrinus) leti pravo, “roni” na dole prema plijenu – brzinom od 320 kilometara na sat, što ga čini najbržim stvorenjem na planeti.

Osnovna hrana su im mali sisari i manje ptice, naročito golubovi, zbog čega su sve ove grabljivice prava noćna mora za golubare. Sve vrste iz roda Falconidae su obdarene izuzetnim vidom i refleksima. Sokoli nisu u srodstvu sa ostalim grabljivicama – srodnije su im ptice pjevačice i papagaji.

Sivi i stepski soko (Falco cherrug) su ugrožene vrste, najviše zbog ilegalnog ubijanja, naročito trovanjem, ilegalne trgovine jajima i mladuncima i upotrebe pesticida. U regionu su sve vrste ove ptice pod posebnom pažnjom nadležnih organizacija kako bi se održale, a najvažnije je da se sačuva prirodna sredina bez koje im nema opstanka,

(Izvor vijesti: Agroklub)

Kako prepoznati anksioznost važno je jer se ona često razvija postepeno i u početku izgleda kao obična nervoza ili umor.

Iako je u određenoj mjeri normalna reakcija na stres, problem nastaje kada se simptomi ponavljaju, traju duže vrijeme i počinju ometati svakodnevni život. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, anksiozni poremećaji su najčešće dijagnostikovani mentalni poremećaji u svijetu, a mnogi ostaju neprepoznati upravo zbog nespecifičnih simptoma.

Kako prepoznati prve znake anksioznosti – tjelesni signali

Jedan od prvih znakova anksioznosti javlja se kroz tijelo. Ubrzano lupanje srca, stezanje u grudima i otežano disanje često dovode do straha da se radi o ozbiljnom zdravstvenom problemu. Tu su i pojačano znojenje, drhtanje ruku, napetost mišića, glavobolje i probavne smetnje.

Ljekari naglašavaju da su ovi simptomi česti kod generalizovanog anksioznog poremećaja, ali da pacijenti nerijetko prvo odlaze internisti ili kardiologu. Tek kada se ne pronađe organski uzrok, postaje jasno da je riječ o reakciji tijela na psihološku napetost.

Emocionalni i mentalni obrasci

Na emocionalnom planu, anksioznost se najčešće prepoznaje po stalnoj zabrinutosti, čak i u situacijama koje realno nisu prijeteće. Misli postaju ubrzane i teško ih je zaustaviti, koncentracija slabi, a osoba ima osjećaj da joj mozak nikada ne prestaje raditi.

Karakterističan je i osjećaj da se „nešto loše tek treba desiti“, poznat kao anticipirajuća anksioznost. Vremenom to dovodi do razdražljivosti, nesanice i hronične iscrpljenosti, jer ni tijelo ni um ne uspijevaju da se odmore.

Kako prepoznati prve znake anksioznosti – ponašanje

Ljudi sa izraženom anksioznošću često počinju da izbjegavaju situacije koje izazivaju napetost – poslovne sastanke, društvena okupljanja ili čak svakodnevne obaveze. Kratkoročno to donosi olakšanje, ali dugoročno dovodi do gubitka samopouzdanja i sužavanja životnog prostora.

Stručnjaci upozoravaju da upravo izbjegavanje učvršćuje simptome, jer osoba nikada ne dobije priliku da se suoči sa onim što je plaši.

Zašto je važno reagovati na vrijeme

Istraživanja pokazuju da rano prepoznavanje simptoma značajno povećava šanse za uspješno liječenje. Naučni radovi ukazuju da hronični stres i anksioznost mijenjaju hemiju mozga, što povećava rizik od depresije i drugih poremećaja.

Stručnjaci naglašavaju da traženje pomoći nije znak slabosti, već odgovornosti prema sebi. Psihoterapija, tehnike relaksacije i, po potrebi, medikamentozna terapija pokazale su se vrlo efikasnim u smanjenju simptoma i vraćanju kvaliteta života.

(Izvor vijesti: Ljeopota & zdravlje)

Visok krvni pritisak jedan je od najčešćih zdravstvenih problema u svijetu i povezuje se s ozbiljnim rizicima za srce i krvne sudove.

Iako je čest, i dalje je vrlo opasan – samo u 2023. godini bio je primarni ili pridruženi uzrok više od 600.000 smrti. Stručnjaci naglašavaju da ishrana, fizička aktivnost i lijekovi imaju ključnu ulogu u njegovoj kontroli, a ono što jedemo, uključujući užine, može značajno uticati na pritisak.

Kardiolog dr Tarikšah Sajed objašnjava da postoje jednostavne i zdrave zamjene za slane grickalice koje često konzumiramo, a koje mogu imati pozitivan efekat na krvni pritisak. Umjesto čipsa, pereca ili slanih kokica, on preporučuje neslane pistaće jer sadrže nutrijente koji pomažu u regulaciji krvnog pritiska i zaštiti srca.

“Pistaći su bogati kalijumom, antioksidansima i biljnim sterolima, koji pomažu da se snizi LDL holesterol i podrži zdrav krvni pritisak”, kaže dr Sajed za Parade. Dodaje da pistaći sadrže i vlakna koja vezuju holesterol u sistemu za varenje, čime dodatno čuvaju zdravlje srca, dok zdrave masti u njima povećavaju HDL, odnosno “dobar” holesterol.

Kako bi se postigli efekti, dr Sajed preporučuje otprilike 30 do 55 grama dnevno. Prema istraživanjima, redovna konzumacija pistaća može donijeti merljivo poboljšanje krvnog pritiska već nakon četiri nedjelje. On savjetuje da se biraju neslani ili blago slani pistaći, a idealno ih je kombinovati s voćem bogatim vlaknima i antioksidansima.

Ponovno korištenje staklenki pametan je i ekološki način da smanjite otpad, bilo da u njima čuvate domaće umake, zimnicu ili ih pretvarate u vaze.

Ipak, postoji jedan korak koji mnogima zadaje glavobolje – uklanjanje tvrdokornih naljepnica i ljepljivih ostataka koji ostaju iza njih,.

Svi smo se susreli s ovim problemom, a tokom godina isprobali smo brojne metode, od struganja pastom od ulja i sode bikarbone do namakanja u vrućoj vodi s raznim sredstvima za uklanjanje mrlja. Iako neke od njih djeluju, često zahtijevaju puno truda, vremena i ribanja.

Metoda s ocatom koja mijenja sve

Ipak, kao apsolutni pobjednik pokazao se trik s običnim bijelim ocatom. Postupak je nevjerojatno jednostavan: natopite papirnati ručnik ili vatu ocatom, prislonite na naljepnicu i ostavite da djeluje najmanje 15 minuta. Nakon toga, naljepnica bi se trebala odlijepiti s površine bez ikakvog napora.

Ovu metodu isprobala je i novinarka portala The Kitchn i sama se uvjerila da funkcioniše – uzela je tek ispražnjenu staklenku s netaknutom naljepnicom, natopila papirnati ručnik u bijeli ocat, omotala ga oko naljepnice i potpuno zaboravila na staklenku idućih 45 minuta.

Iako je bila skeptična, papirnata naljepnica skliznula je s lakoćom. Međutim, na staklenci je ostao ljepljivi trag, najtvrdokorniji dio posla. No, i tu se dogodila čarolija. Nakon što je staklenku oprala s malo deterdženta za suđe i toplom vodom, koristeći grubu stranu spužve, ljepljivi ostaci nestali su gotovo bez ikakvog ribanja. Ostala je savršeno čista staklenka, spremna za novu namjenu.

Zašto je ovaj trik najbolji?

Ova metoda nadmašuje ostale iz nekoliko razloga. Bijeli ocat je znatno jeftiniji od specijaliziranih sredstava za čišćenje i većina ga već ima kod kuće. Svestran je, ne stvara nered i ne ostavlja neugodne hemijske mirise. Sada možete jednostavno ukloniti naljepnice dok perete suđe, bez dodatnog napora i nereda.

(Izvor vijesti: The Kitchn)

Hljeb često ima lošu reputaciju, ali to nije uvijek opravdano. Iako spada u ugljene hidrate, hljeb može da bude dio uravnotežene ishrane – pod uslovom da izaberete pravu vrstu.

Danas je izbor veliki, pa se postavlja pitanje: kako znati koji je hljeb najbolji za zdravlje? Da bi pomogli u toj dilemi, troje registrovanih dijetetičara podelilo je svoje mišljenje za portal Health.com.

Šta čini hljeb zdravim?

Prema mišljenju stručnjaka, hljeb se smatra zdravim ako ispunjava nekoliko ključnih uslova. Prije svega, trebalo bi da bude bogat vitaminima i mineralima koji doprinose opštem zdravlju organizma. Takođe, važno je da sadrži dovoljnu količinu prehrambenih vlakana jer ona podstiču varenje i pomažu da duže ostanemo siti.

Pored toga, zdrav hljeb treba da sadrži i dovoljno proteina koji su važni za zdravlje mišića, kostiju i kože. Najbolji izbor je hljeb napravljen od cjelovitih žitarica, bez rafinisanog brašna, jer upravo cijelo zrno sadrži sve j– mekinje, klicu i endosperm – u kojima se nalaze najvrednije hranljive materije. Na kraju, važno je i da hljeb ne sadrži dodat šećer, ili da ga ima u što manjim količinama, jer pretjeran unos šećera može povećati rizik od raznih hroničnih bolesti.

Šta preporučuju dijetetičari?

Sva tri stručnjaka kažu jedno – najbolji izbor je 100 odsto integralni hljeb. On je prirodno bogat vlaknima, vitaminima B grupe, gvožđem, magnezijumom i selenom, a sadrži i više proteina od bijelog hljeba.

“Za razliku od bijelog hljeba, integralni hljeb zadržava sve djelove zrna. To znači da tijelu daje punu vrijednost koju žitarica prirodno nudi”, objašnjava Lena Beal iz Akademije za ishranu i dijetetiku.
Zašto je proklijali hljeb još bolji?

Dijetetičarka Grejs Deroča posebno ističe proklijali integralni hljeb. To je hljeb koji se pravi od zrna koja su prethodno proklijala, što povećava njihovu hranljivu vrijednost.

“Klijanje poboljšava svarljivost, povećava sadržaj proteina i pomaže u boljoj apsorpciji hranljivih materija poput vitamina B i gvožđa”, kaže Deroča.

Dodaje i da proklijali hljeb može imati blaži uticaj na nivo šećera u krvi, što je korisno osobama koje paze na glikemijski indeks hrane. Sa njom je saglasna i nutricionistkinja Samanta Kaseti, koja ističe da klijanje olakšava varenje i još više povećava hranljivu vrijednost hljeba.

Dakle, ako tražite najzdraviji hljeb, stručnjaci preporučuju da birate 100 odsto integralni hljeb, a ako imate priliku, odlučite se za proklijali integralni hljeb. On sadrži više hranljivih materija, lakše se vari i može imati bolji uticaj na nivo šećera u krvi.

Uravnotežena ishrana ne znači izbacivanje hljeba, već pametan izbor njegove vrste.

(Izvor vijesti: Dan)

Kako dani postaju sve kraći, a hladniji talas sve više stiže, važno je obratiti pažnju na njegu biljaka koje uzgajamo na balkonu, terasi ili u bašti.

Umjesto da se vodimo isključivo kalendarom, najbolje je osluškivati vremenske uslove – posebno noćne temperature – i u skladu s tim prilagoditi njegu različitim biljnim vrstama.

Mnoge biljke potiču iz toplijih klimatskih uslova i nijesu otporne na hladnoću. Tropske i sobne vrste su posebno osjetljive, kao i većina citrusa, koji ne mogu da podnesu temperature ispod 12 do 15 stepeni Celzijusa.

Biljke koje treba premjestiti čim stigne hladno vrijeme

Tropske zimzelene biljke poput fikusa, kao i orhideja i begonija, ne podnose hladne noći ispod 12 stepeni i treba ih premjestiti u zatvoreni prostor čim noćne temperature počnu da padaju.

Citrusno voće poput limuna, pomorandži i kumkvata takođe treba unijeti prije prvog mraza, jer im hladnoća može naštetiti. Ovo se odnosi i na osjetljivo cvijeće poput surfinije.

Biljke koje mogu neko vrijeme ostati napolju

Lavanda je otpornija na niže temperature, do oko osam do deset stepeni, ali je važno osigurati da nije izložena mrazu.

Zimzelene biljke u saksijama, poput šimšira, tuje ili ruzmarina, mogu prezimiti napolju ako se stave na zaštićeno mjesto i eventualno pokriju lakim materijalom kako bi se zaštitile od vjetra.

Priprema biljaka za zimu

Kada unosite biljke u zatvoreni prostor, dobro ih pripremite kako bi se što bolje prilagodile promijenjenim uslovima:

Očistite ih od suvog ili oštećenog lišća i pregledajte da li ima štetočina, pa ih uklonite.

Ako su saksije male za biljku, dobro je vrijeme da ih presadite u veće i svježe zemljište.

Zalivanje treba smanjiti jer biljke sporije rastu tokom zime i potrebno im je manje vode.

Postavite biljke na svijetlo mjesto, idealno blizu prozora, kako bi dobile dovoljno dnevne svjetlosti.

Kada unijeti biljke u zatvoreni prostor?

Stručnjaci kažu da postoji pravilo. Sobne biljke treba unijeti u zatvoreni prostor oko 50 dana prije prvog mraza ili kada temperature padnu na oko 10 stepeni.

Ovo pravilo pomaže biljkama da se na vrijeme zaštite od hladnoće, pošto većina sobnih biljaka potiče iz tropskih krajeva i ne može da podnese niske temperature.

Takođe, dodatni pokazatelj su velike temperaturne fluktuacije između dana i noći u jesen.

(Izvor vijesti: Pobjeda)