Kategorija: Edukacija

Teško je odrediti linije i granice koje definišu obalu, a važno je istaći da postoji nekoliko parametara koji utiču na konačnu dužinu obale neke države. Obala Kanade najduža je na svijetu.

Kako je istakao Stjuart Blekman, koji je prikupljao podatke i istraživao temu u okviru organizacije “Svjetski atlas”, režim plime i oseke je važan, pa je odgovor na ovo pitanje veoma složen.

Procjene dužine obale za bilo koju zemlju mogu značajno da se razlikuju. Prema podacima istraživanja Svjetskog informacionog fonda (World Factbook) i Svjetskog instituta za resurse (WRI), obala Norveške navedena je kao druga po dužini (83.281 kilometar).

Obala Norveške je nepristupačna i ispresjecana mnogobrojnim fjordovima i ostrvima. Veliki dio populacije Norvežana živi u priobalnom dijelu, a glavni grad države smješten je na jednom od fjordova.

Kanadska obala je najduža na svijetu i iznosi 202.080 kilometara. Kanada je druga po veličini država na svijetu.

Ta država obuhvata velika prostranstva, a njen reljef je talasast sa mnogim priobalnim ostrvima. Okružena je vodama tri okeana, Arktičkim, Atlantskim i Tihim okeanom.

Većina kanadskih pokrajina i teritorija, sa izuzetkom Alberte i Saskačevana, ima svoje dijelove obale.

Pored Kanade i Norveške, u pet država sa najdužim obalama u svijetu ubrajaju se: Indonezija sa 54.716 kilometara obale, Rusija sa 37.653 kilometra i obala Filipina sa 36.289 kilometara obale, koja ima blizu 7.000 ostrva. Oko 60 odsto Filipinaca naseljava priobalni pojas.

Obalna područja Kanade su posebno osjetljiva na efekte globalnih klimatskih promjena. Neki istraživači vjeruju da je upravo raznolikost ove obale ono što je dovodi u opasnost.

Porast nivoa okeanske vode može uticati na sve aspekte obale, od najnižih područja do onih sa najvišim stjenovitim liticama.

Pored toga, globalne klimatske promjene su takođe imale značajan uticaj na morski led duž kanadske obale.

Led se može naći u svim područjima, iako je rijeđi na zapadnoj obali. Količina morskog leda duž obale utiče na mogućnosti brodarstva i na promjene u priobalnim područjima.

Pošto temperature rastu duž obale, količina morskog leda se smanjuje.

Ova smanjena količina morskog leda znači da je okean izložen i da njime mogu da se kreću veliki brodovi tokom dužeg vremenskog perioda.

To takođe znači da je obala izložena ekstremnim vremenskim uslovima, što dovodi do erozije obale.

(Izvor vijesti: RTS)

Nekada se živjelo bez deterdženata, omekšivača, antibakterijskih gelova i tečnih sapuna. Nije bilo reklama niti izbora između 18 vrsta praška – a veš je ipak bio čist.

Tajna bijelog veša bila je jednostavna: pepeo. Danas, kada mnogi žele da smanje upotrebu hemikalija, uštede novac i žive održivije, ovaj stari trik ponovo dobija zasluženo mjesto u domaćinstvu.

Šta sve može da se pere pepelom i koliko je efikasno?

Možda vam zvuči kao „bapska priča“, ali pepeo – naročito onaj od tvrdog drveta – prirodni je izvor lužine (kalijum-karbonata), moćnog alkalnog jedinjenja koje razlaže masnoće i prljavštinu, baš kao što to rade sapuni i deterdženti.

1. Pranje veša

Najpoznatija upotreba pepela jeste upravo za pranje odjeće. Naše bake su ga koristile svakodnevno, a današnji ekološki pokreti preporučuju ga kao potpuno prirodan, biorazgradiv i besplatan način da očistite svoj veš. Posebno dobro uklanja masnoće i fleke od znoja, pa je odličan za radnu i sportsku odjeću.

2. Pranje ruku

U nedostatku sapuna, bijeli pepeo iz centra vatre može poslužiti kao blago abrazivno sredstvo za pranje ruku. Iako nije toliko efikasan kao sapun – naročito protiv virusa – ipak je bolji od same vode, jer pomaže u uklanjanju prljavštine i djelimično neutralizuje bakterije zahvaljujući svojoj alkalnosti.

3. Čišćenje kuće

Pomiješan sa malo vode, pepeo može da posluži i za ribanje sudova, čišćenje pločica, pa čak i poliranje srebra. Naravno, nije za sve površine i sve tkanine – svijetla garderoba može posivjeti, a nježne tkanine se mogu oštetiti.

Zašto se pepeo koristio i zašto mu se vraćamo danas

Korišćenje pepela za pranje nije samo nostalgično, već i logično:

Prirodan deterdžent: bez plastike, bez fosfata, bez alergena.

Besplatan: nastaje svakim loženjem vatre.

Lako dostupan: ako imate kamin, peć ili roštilj – imate i sredstvo za čišćenje.

Ekološki: ne zagađuje vodu i prirodu.

Naši preci su znali da pepeo + voda = lužina, koja se vijekovima koristila i za pravljenje domaćeg sapuna. Danas, kada tražimo alternative hemikalijama, ovaj metod postaje aktuelan ne samo u seoskim domaćinstvima, već i u

urbanim sredinama – među onima koji biraju da žive održivo.

Kako napraviti sredstvo za pranje veša od pepela (korak po korak)

Ne treba vam ništa osim pepela, malo vremena i dobre volje. Evo kako da napravite domaću lužinu za pranje veša, po receptu iz off-grid vodiča Permacrafters:

Potrebno:

Zaštitne rukavice
4 šolje prosejanog pepela od tvrdog drveta (hrast, kesten, voćke, bagrem)
9 šolja vode
Veća činija
Cjediljka
Filter za čaj, kafu ili kesica za cijeđenje biljaka
Plastična posuda sa poklopcem (ne staklena!)
Po želji: par kapi eteričnog ulja za miris
Frižider

Priprema:

Stavite rukavice da zaštitite kožu (lužina je jaka baza).

U velikoj posudi sakupite pepeo. VAŽNO: Uvjerite se da je pepeo potpuno hladan – može biti vreo i do 12 sati poslije gašenja vatre.

Prosite pepeo kroz cediljku dok ne dobijete 4 šolje finog pepela.

Sipajte 9 šolja vode i dobro promiješajte.

Ostavite da stoji 24 sata, povremeno promiješajte – lužina se „izvlači“ iz pepela.

Procedite tečnost kroz filter u plastičnu posudu – dobićete blago sapunastu tečnost.

Obilježite posudu i stavite u frižider. Može da stoji nekoliko mjeseci.

Ostatak pepela kompostirajte – priroda će vam biti zahvalna.

Kako se koristi?

Jednostavno: koristite kao i tečni deterdžent. Sipajte 100–150 ml u pregradak za deterdžent, perite na 40–60 stepeni, bez dodatka omekšivača. Ako volite mirisno – dodajte par kapi eteričnog ulja lavande ili limuna.

Ako želite da smanjite upotrebu industrijskih proizvoda, uštedite novac i živite malo bliže prirodi – pranje pepelom je idealna praksa. Naše bake su to radile bez izbora, a mi možemo iz uvjerenja. A veš? Biće čist, mekan, mirisan – i bez ijedne kapi hemije.

Isprobajte. Ne košta ništa, a možda vam baš ova starinska rutina postane omiljeni dio moderne svakodnevice.

(Izvor vijesti: Danas)

Namirnice koje otežavaju mršavljenje: na koje ugljikohidrate treba paziti

Smanjenje unosa ugljikohidrata uobičajena je strategija za mršavljenje. Iako može biti učinkovito, potpuno izbacivanje cijelih skupina namirnica je drastično i teško za dugoročno pridržavanje. Ipak, neke od ovih namirnica možete smanjiti bez štete po zdravlje.

Nije stvar u tome da se jede „dobra“ ili „loša“ hrana kada pokušavate da smršavite, već da jedete više prave hrane. Mnoge namirnice bogate ugljikohidratima sadrže i važne nutrijente – vlakna, vitamine A i C, kalijum i antioksidanse.

Problem nastaje s ugljikohidratima niskog kvaliteta – onima s visokim udjelom dodanog šećera i niskom nutritivnom vrijednošću. Takvi ugljikohidrati uzrokuju nagle skokove i padove šećera u krvi, što dovodi do umora, gladi i pojačane želje za hranom.

Iako nijedna hrana nije strogo zabranjena pri mršavljenju, neke od njih mogu ozbiljno otežati napredak.

Čips

Čips je ukusan mnogima, ali teško ga je jesti umjereno. Bogat je kalorijama, mastima i ugljikohidratima, a siromašan hranjivim tvarima. Povezuje se s povećanjem tjelesne mase.

Zamjena: pečeni slanutak, kokice na vrući zrak, ili orašasti plodovi.

Slatke žitarice za doručak

Iako mogu biti izvor vitamina i minerala, mnoge žitarice sadrže velike količine dodanog šećera i rafiniranog brašna s vrlo malo vlakana.

Zamjena: ovsene pahuljice, domaća granola s orašastim plodovima i voćem.

Bijeli hljeb

Bijeli hljeb je ultraprerađena namirnica koja se brzo probavlja, uzrokuje skokove šećera i brzo vraća osjećaj gladi.

Zamjena: integralni hljeb s više vlakana i sporijom apsorpcijom.

Pomfrit

Pomfrit je pun masti i soli, a sličan je čipsu po kalorijskoj vrijednosti i efektu na tijelo.

Zamjena: pečeni krompir, batat, mrkva ili repa iz rerne s malo maslinovog ulja.

Gazirani sokovi

Zaslađena gazirana pića ne nude nutritivne koristi, a povećavaju unos kalorija, remete apetit i mogu učiniti zdravu hranu manje privlačnom.

Zamjena: voda s limunom, nezaslađeni biljni čaj, gazirana voda bez šećera.

Kolači i peciva

Krofne, rolice s cimetom i ostala peciva bogata su šećerom, mastima i kalorijama – pravi izazov za svakoga ko pokušava da smrša.

Zamjena: chia puding, domaći sladoled od banane, integralne palačinke s voćem.

Voćni jogurt

Jogurt može biti zdrav, ali mnogi voćni jogurti sadrže velike količine dodanog šećera – ponekad i tri kašičice po pakiranju.

Zamjena: običan grčki jogurt sa svježim voćem ili kašičicom meda.

Zaključak

Fokus ne treba biti na potpunom izbacivanju ugljikohidrata, već na biranju onih kvalitetnijih, koji hrane tijelo i daju osjećaj sitosti. Umjerena i svjesna konzumacija pravi je put ka održivom mršavljenju.

(Izvor vijesti: Klix)

U rijeci Savi, u kantonu Posavina u Bosni i Hercegovini, otkrivena je veća količina metalnih poluga za koje se vjeruje da su stare više od 2.000 godina, prenose danas mediji.

Stručnjaci su naveli da su ove poluge bile namijenjene za dalju preradu, a kovanjem bi se od njih pravili alati, oružje, mačevi, koplja. Pronađeno je čak 200 komada poluga, a svaka teži oko dva do dva i po kilograma.

Poluge potiču iz 1. ili 2. vijeka prije nove ere, prenosi sajt Heritidž dejli.

Do sada je u regionu dokumentovan pronalazak samo jedne takve poluge iz ovog perioda, dok su veće količine otkrivene u Francuskoj, Njemačkoj, Mađarskoj i Rumuniji.

Prema riječima direktora Muzeja franjevačkog samostana Tolisa “Vrata Bosne”, Joze Jezerčića, vjeruje se da bi ove poluge mogle biti dio većeg tereta s nekog broda koji ih je prevozio duž rijeke, a potonuo je usljed oluje ili sukoba.

Eksperti sada planiraju da izvrše hemijsku analizu kako bi utvrdili porijeklo metala, što bi moglo dovesti do novih otkrića o drevnim trgovinskim putevima koji su povezivali bosansku Posavinu i centralnu Evropu.

Ako ste ikada ugledali bogomoljku kako se mirno šeta po vašem domu ili dvorištu, znajte da to nije slučajnost.

U mnogim kulturama, pojava ovog insekta simbolizuje nešto više – strpljenje, unutrašnji mir, pa čak i prilike koje ne smijete propustiti. Baš kao što sova nosi poruku mudrosti, a bubamara sreću, bogomoljka je tihi glasnik univerzuma.

Ne ubijajte je, ona donosi prosperitet

Bogomoljka se nikako ne smije povređivati. Prema vjerovanjima, ona je simbol bogatstva, prosperiteta i harmonije u domu. Njena pojava može biti podsjetnik da usporite ritam života, smirite misli i posvetite se onome što volite. U svijetu gdje stres i ubrzan tempo svakodnevno preplavljuju našu pažnju, bogomoljka nas podsjeća da mir i tišina imaju moć transformacije.

Simbolika i poruke

Za bogomoljku se vjeruje da donosi mir, ali i podstiče introspektivno razmišljanje. Ako je vidite češće nego inače, ili se iznenada pojavljuje u vašoj blizini, možda šalje poruku: neka vaši postupci budu promišljeni, neka vaše odluke budu vođene strpljenjem i pažnjom. Njena pojava često označava priliku koju ne bi trebalo zanemariti, bilo da je riječ o ljubavi, poslu ili unutrašnjem razvoju.

Mali vodič kroz svakodnevni život

Njena pojava može biti znak da je vrijeme da oslobodite negativnu energiju, da se okrenete hobijima i ljudima koji vas inspirišu, i da ne žurite kroz život, već da cijenite svaki trenutak.
Ukoliko je ugledate, posmatrajte je sa pažnjom. Ona dolazi da vam pokaže vrijednost strpljenja, unutrašnje ravnoteže i da vas podsjeti da su male stvari u životu često one koje donose najveće promjene.

(Izvor vijesti:Ona.rs)