Kategorija: Društvo

Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić održao je u srijedu sastanak s predstavnicima penzionera iz Sarajeva i Mostara na kojem je razgovarano o unapređenju statusa penzionera i kvaliteta života te važne populacije.

Između ostalog, razgovarano je o mogućnostima za značajnije povećanje penzija, jednokratnoj novčanoj pomoći, osnivanju federalnog vijeća penzionera, te izmjenama Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju, u dijelu koji se odnosi na usklađivanje svih penzija.

Sastanak je okončan zajedničkim zaključcima te je po pitanju povećanja penzija zauzet jedinstven stav da Ministarstvo zatraži održavanje zajedničkog sastanka sa kolegijem Vlade FBiH na kojem će se nastaviti pregovarati o mogućnostima poboljšanja statusa i položaja penzionera u Federaciji.

Po pitanju zahtjeva za izmjenu Zakona o PIO, u dijelu nove formule za usklađivanje, odnosno povećanje penzija, zaključeno je da nije u potpunosti primjenjiv u traženom obliku, te je dogovoreno da Ministarstvo u sljedećih dvadeset dana pripremi prezentaciju ovog segmenta sa pregledom uporednog zakonodavstva zemalja regije i EU zemalja, a da se nakon toga zajednički formulišu eventualne izmjene navedenog propisa.

Ministar Delić podržao je prijedlog Saveza za osnivanjem vijeća penzionera u Federaciji BiH kao zvaničnog tijela za zagovaranje prava penzionera pred vlastima u kom smislu je dogovoreno da se za Vladu Federacije pripremi odgovarajuća informacija sa prijedlogom zaključaka, saopćeno je iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

(Izvor i foto: Fena)

Šta se dešava iza zidina ustanova u kojim su smještene stare osobe, najbolje znaju oni koji tamo rade ili su radili. Ponekad se i sami uposlenici nađu u situaciji kad ne znaju kako da postupe, pa savjete traže na društvenim mrežama.

Tako je na jednoj Facebook grupi zabrinuti radnik staračkog doma pitao da li se neko susretao sa šugom, navodeći kako je jedan štićenik stigao u dom zaražen, nakon čega je zaraženo dosta radnika, ali i ostalih stanara doma.

Zaraze, neadekvatna briga i njega starih, ali i druge nepravilnosti, samo su neki od razloga zbog kojih inspekcija često ulazi u te ustanove. U Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove Sarajevo kažu da su od 1. januara prošle godine do danas primili devet prijava kojim se inicira inspekcijski nadzor u ustanovama socijalne zaštite u kojima su smještene stare osobe.

“Postupajući kantonalni inspektor je u šest slučajeva utvrdio nepravilnosti, te su subjektima nadzora izdata rješenja sa naloženim upravnim mjerama za njihovo otklanjanje. Od šest izdatih rješenja, pet ih je izvršeno, subjekti nadzora su postupili po naloženom, a za jedno rješenje još nije protekao dati rok za postupanje, navodi se u odgovoru koji je Oslobođenje dobio iz KUIP-a.

Nadaljeje rečeno da je Inspektorat sanitarne, zdravstvene i farmaceutske inspekcije i inspekcije za hranu primio nekoliko prijava u kojima se traži nadzor u ustanovama za smještaj starih i iznemoglih.

(Izvor: Oslobođenje; foto ilustracija: yandex)

Zahtjev za besplatnu karticu za javni prevoz za tri dana, odnosno od 10. aprila, predalo je više od 2.000 penzionera i lica starijih od 65 godina, istakla je Tanja Palačković, koordinator za sprovođenje mjere besplatnog javnog prevoza.

“Ponosni smo na mjeru kroz koju će 48.000 naših sugrađana dobiti podršku svog grada, a zainteresovanost i veliki odziv naših penzionera i lica starijih od 65 godina, već u prvim danima, dovoljno potvrđuje da je ovo bila jedna u nizu dobrih odluka”, istakla je Palačkovićeva.

Ona je još jednom pozvala sve penzionere koji žele iskoristiti pravo na besplatan javni prevoz da u prostorijama bivšeg Vojnog odsjeka, Udruženja penzionera Grada Banjaluka u Grčkoj ulici, ali i u prostorijama svih mjesnih zajednica uz popunjen zahtjev prilože dvije fotografije, kopiju lične karte, uvjerenje o prebivalištu i ček od posljednje penzije.

“Kada je riječ o licima starijim od 65 koja nemaju penziju, umjesto čeka od penzije potrebno je da prilože ovjerenu izjavu da ne uživaju penziju ovdje niti u inostranstvu”, rekla je ona.

U Trebinju je danas počela podjela pomoći za penzionere čije su penzije manje od 600 KM, a pakete prehrambenih i higijenskih artikala, kako navode u trebinjskim udruženjima penzionera, trebalo bi dobiti više od 4 hiljade osoba.

Mirko Milojević, predsjednik Udruženja penzionera grada Trebinja i Risto Masleša, predsjednik Gradskog udruženja penzionera, ističu da je ovo prvi put da će pomoć, koju je obezbjedio Grad Trebinje i Fond solidarnosti, dobiti svi penzioneri čija su primanja do 600 KM.

„Penzioneri su zahvalni što je organizovana ovakva akcija, pogotovo uoči vaskršnjih praznika. Pomoć jeste simbolična, ali pokazuje da najstarija populacije nije na margini“, kaže Masleša.

Gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić je naveo da se pomoć dijeli u saradnji sa oba udruženja penzionera, uz podršku Fonda solidarnosti.

„Ovo je vid podrške sugrađanima koji imaju penziju nižu od 600 KM, i u narednih petnaestak dana pakete će dobiti svi čija primanja ne prelaze tu sumu“, istakao je Ćurić.

Podjela se obavlja u prostorijama udruženja penzionera u naselju Ložiona.

(Izvor i foto: trebinjedanas.com)

Skandinavske zemlje se definitno najbolje kotiraju u Evropi, ali i svijetu kada je riječ o penzionom sistemu.

Uslovi variraju od zemlje do zemlje, ali se podaci o osiguranju čuvaju sve dok se ne ispuni uslov za odlazak u penziju.

Svaka država EU, u kojoj ste bili korisnik socijalnog osiguranja najmanje godinu dana, nudi penziju kada se ispuni starosni uslov.

Takođe, ukoliko je neko radio u više zemalja, od svake može da dobije određenu sumu.

Evropske države spadaju u neke od najboljih mjesta za penzionere na svijetu, pokazale su različite analize.

Globalni izvještaj o penzijama Instituta Mercer CFA, pokazao je da je Holandija na vrhu liste.

Istraživalo se više od 50 indikatora i 47 penzionih sistema širom svijeta, što pokriva oko 64 odsto svjetske populacije.

Među najbitnijim faktorima pominju se nivoi dostupnosti javnog i privatnog penzionog sektora, održivost sistema i kvalitet nadležnih službi.

Nakon Holandije, slijede Island i Danska. Prema izvještaju, većina evropskih zemalja je dobila dobre ocjene, a samo nekoliko izmjena je potrebno unijeti u Finskoj, Norveškoj, Švedskoj, Švajcarskoj, Irskoj, Belgiji, Portugalu i Njemačkoj.

Sa druge strane, smatra se da penzionisanje nije toliko pogodno u Francuskoj, Španiji, Italiji, Poljskoj i Hrvatskoj.

Jedna od najgore ocijenjenih zemalja je i Turska.

Takođe treba istaći i da se u većini zemalja u penziju odlazi sa navršenih 65 godina, mada u Francuskoj i Njemačkoj ima sve glasnijih prijedloga da se to poveća na 70 godina.

Kolike su penzije u Evropi?

Prosječna mjesečna penzija najveća je u Norveškoj (1.797 evra), Holandiji (1.350), Italiji (1.097) i Irskoj (1.061), a onda slijede Njemačka (990), Španija (900), Danska (837), Francuska (833) itd.

U Sloveniji je prosječna penzija oko 800 evra, a u Hrvatskoj nešto manje od 400 evra. Crnogorski penzioneri, nakon posljednjih povećanja penzije, u prosjeku primaju 359 evra mjesečno.

Najniža primanja u regionu imaju penzioneri u Bosni i Hercegovini – u prosjeku primaju 294 evra mjesečno. Penzije su nešto više u entitetu Federacija BiH nego u Republici Srpskoj.

Ipak, treba uzeti u obzir i koliko jedna država izdavaja za penzije, mada to nužno ne znači veće penzije. Primjera radi, Francuska je zemlja s drugom najvećom javnom potrošnjom za penzije u EU, iza Grčke i Italije. Iako se pod izdvajanja za penzije uračunavaju i one za invalidsku ili naslijeđenu, starosna zauzima najveći postotak. Među zemljama u regionu izdvajanja za penzije su relativno izjednačena ako se posmatra postotak BDP-a države.

(Izvor: Mondo.ba)