Kategorija: Društvo

Usluge njegovatelja nisu potrebne samo bogatim zapadnjacima, nego i domaćem stanovništvu koje treću životnu dob ne želi provesti u staračkim domovima, nego u vlastitim kućama i stanovima.

U toj činjenici Crveni krst RS vidi svoju šansu za pružanje pomoći i njege u kući na ekonomskim osnovama.

“Djeca koja su već otišla i napustila roditelje u potrazi za boljim životom u Evropi ne vraćaju se da gledaju svoje roditelje. Lakše im je obezbijediti finansijski iznos koji je daleko niži od iznosa koji je prosječna cijena staračkih domova i na taj način se može održati ekonomska opravdanost ovog programa, a može se i kućnim budžetom iznijeti ovaj teret usluga njege i pomoći u kući”, rekao je Rajko Lazić, generalni sekretar Crvenog krsta RS.

Da Dobojlije starost radije žele provesti u toplini vlastitog doma, a ne u objektu sa nepoznatim ljudima, potvrđuje Rajko Gligorić, predsjednik dobojskog Udruženja penzionera koje trenutno ne raspolaže podacima o broju onih koji bi rado otvorili svoja vrata obučenim njegovateljima.

“Iz razgovora sa penzionerima, po mom mišljenju, najveći dio uglavnom preferira njegu u kući. Evo, recimo moja pokojna mama je rekla: ‘Nemojte me, djeco, samo iz kuće, molim vas’. Dakle, više penzionera preferira pomoć i njegu u svojoj kući. E sad, ima jedan broj onih koji vjerovatno iz nekih drugih razloga mora ići u dom. Domovi su, recimo, mogu slobodno reći za 80 odsto penzionera nepristupačni, jedino ako imaju djeca mogućnost da finansiraju. Mali broj penzionera sa svojim penzijama može sebi to priuštiti kad je tamo cijena od hiljadu maraka, pa naviše”, naveo je Gligorić.

U saradnji sa Crvenim krstom Švajcarske u četiri lokalne zajednice u RS, Doboju, Prnjavoru, Šamcu i Foči, desetak godina se realizuje projekat njege i pomoći u kući.

Tim kućne njege i pomoći u Crvenom krstu Doboj na usluzi je za 75 korisnika koji žive u 17 mjesnih zajednica, na raspolaganju imaju tri vozila, te dnevno znaju preći nekoliko stotina kilometara.

“Na terenu, iskreno da vam kažem, situacija je jako teška. Velika je potreba za našim uslugama. Uglavnom su to korisnici treće životne dobi, najviše se radi o bolesnim korisnicima, nepokretnim ili teško pokretnim i korisnicima koji žive sami, odnosno koji nemaju porodicu, djecu i neko drugo lice koje bi brinulo o njima. Najčešće usluge koje pružamo za nepokretne korisnike su jutarnja higijena, jutarnja toaleta, presvlačenje, znači pelene, zamjena posteljine, oblačenje korisnika, priprema obroka, priprema kafe, davanje terapije, praćenje pritiska, šećera i sve ostale usluge koje su potrebne”, priča Nataša Pančić Vukajlović, vođa tima kućne njege i pomoći u CK Doboj.

(Izvor: nezavisne.com; Foto ilustracija: yandex)

U skladu sa Zakonom o MIO/PIO, penzije za mjesec septembar biće isplaćene preko jedinstvenog računa trezora Federacije BiH u četvrtak, 5. oktobra 2023. godine.

Najniža penzija za septembar iznosi 538,27 KM, a garantovana 642,40 KM. Najviša penzija ostvarena prema Zakonu o MIO/PIO (Službene novine 13/18) iznosi 2.800,00 KM, dok najviša penzija ostvarena prema Zakonu koji je vrijedio do 1. marta 2018, iznosi 2.626,42 KM.

Prosječna penzija korisnika samostalne penzije, a kojih je na isplati za septembar 361.092, iznosi 675,44 KM.

Penziju za septembar primiće 440.974 korisnika, a ukupno potreban sredstva za isplatu iznose oko 268 miliona KM.

U korpi proizvoda koje bi građani Srpske trebalo znatno jeftinije da plaćaju već od ove sedmice naći će se 50 artikala, a „Glas Srpske“ objavljuje koji tačno i u kojima marketima.

“Vitaminkin” ajvar i marmelada, “Pađeni” jogurt i pavlaka, pileći parizer iz proizvodnih pogona kompanije”Natura Vita”, te “Mirin” keks “Domaćica” su samo dio artikala od ukupno 50 koje će građani Srpske kupovati po sniženim cijenama.

Ovi proizvodi biće označeni posebnim stikerima “0 odsto marže” i potrošačima će biti dostupni do kraja sedmice u 22 trgovačka lanca širom Srpske.

-Od danas je 19 proizvođača koji su se odrekli marže na 50 svojih proizvoda uključeno u kampanju “Društveno odgovorno”, te da će u toku ove sedmice ti proizvodi po umanjenim cijenima biti dostupni u 22 marketa u Srpskoj – istakao je ministar trgovine i turizma Republike Srpske Denis Šulić..

– Dio kampanje je 19 proizvođača koji su se odrekli marže u potpunosti, kao i četiri distributera, te 22 trgovačka lanca. Do kraja sedmice na policama će biti proizvodi po sniženim cijenama – rekao je Šulić i dodao da uz proizvođačke marže, mnogi trgovci i distributeri odrekli su se i marže na veliki broj proizvoda iz svojih asortimana, te će se i ti proizvodi na policama naći uz značajno niže cijene.

Neki od trgovaca na veliko, distributera i trgovaca na malo koji su dio kampanje Društveno odgovorni su Bingo, Dukat, Venera, Gatarić, Zvorničanka, Diona, Košuta, Tržnica i Fis.

Kompletan spisak svih onih koji su dio kampanje “Društveno odgovorni” može se pronaći na sajtu Vlade RS.

U većini kantona, u odnosu na 2021., zabilježen je rast broja zaposlenih u odnosu na broj penzionera, a najmanji omjer na kraju 2022. iznosio je 1:1,3.

Da bi penzioni sistem bio samoodrživ, potrebna su najmanje četiri radnika na jednog penzionera. Bosna i Hercegovina, jednako kao i većina evropskih zemalja, daleko je od ovog idealnog omjera, piše Večernji list BiH.

No, situacija je tijekom prošle godine, barem kada je riječ o podacima vezanim uz Federaciju BiH, bila nešto povoljnija.

Prema podacima iz dokumenta “Makroekonomski pokazatelji po kantonima Federacije BiH”, omjer radnika i penzionera različit je od kantona do kantona. U većini kantona, u odnosu na 2021., zabilježen je rast broja zaposlenih u odnosu na broj penzionera, a najmanji omjer na kraju 2022. iznosio je 1:1,3. Najpovoljniji omjer na kraju prošle godine imao je Sarajevski kanton, u kojoj je na jednog penzionera bilo 1,8 zaposlenih.

Inače, trenutni penzioni sistem temelji se na modelu međugeneracijske solidarnosti, u kojem oni koji rade izdvajaju iz plate za one koji su u penziji, kao što su današnji penzioneri tokom svog radnog vijeka radili za one koji su u tom razdoblju bili korisnici penzija. Takođe, u idućem razdoblju, kada sadašnji radnici odu u penziju, za njihove penzije iz svojih će plata izdvajati oni koji tada budu u radnom odnosu.

Međutim, zbog sve većeg broja penzionera i dužeg životnog vijeka provedenog u penziji te činjenice da je u velikom broju evropskih zemalja došlo do deficita radne snage, ovakav model financiranja penzionog sistema, koji je nastao prije više od sto godina, u jednom trenutku postaće besmislen.

Već sada u najvećem broju zemalja, među kojima je i BiH, radnici ne mogu pokriti troškove penzija, zbog čega se razlika nadomiruje iz entitetskih budžeta (FBiH i RS), a prognoze za budućnost nisu nimalo optimistične.

U organizaciji Udruženja “Generacija”, u predivnom ambijentu parka At mejdan,  svečano je obilježen Međunarodni dan starijih osoba.

Udruženje “Generacija” svake godine obilježava ovaj dan prigodnim kulturno-zabavnim programom s ciljem ukazivanja na značaj osoba treće životne dobi u društvu i podsticanja na zdrav i aktivan život.

Zahvaljujući Općinama Stari Grad i Centar, Udruženje “Generacija” uspješno provodi programske aktivnosti za osobe treće dobi u ove dvije lokalne zajednice, gdje okuplja oko 1.500 članova sa područja Kantona Sarajevo.

Predsjednik Udruženja “Generacija” i koordinator općinskog Centra za promociju i unapređenje zdravlja Mahir Selmanović kazao je kako se svuda u svijetu vodi briga o osobama treće životne dobi.

“Nažalost, naši stariji sugrađani često su zapostavljeni zbog ubrzanog načina života, ali ovakvi centri su ključni kako bismo im pružili podršku koju zaslužuju. Ovdje nudimo terapijske aktivnosti koje obogaćuju njihov svakodnevni život, pružamo im osmijeh, ljubav i poštovanje, smanjujući time rizik odlaska u staračke domove”, kazao je Selmanović.

(Izvor i foto: hayat.ba)

Već 32 godine u svijetu, ali i kod nas, obilježava se Međunarodni dan starijih osoba 1. oktobra, a kako ističu mnogobrojna istraživanja, osobe se najbolje prilagođavanju starenju i penzionisanju kada zadržavaju određene aktivnosti koje su približne onima koje su imali u srednjoj dobi.

Da građani u Republici Srpskoj uveliko rade i aktivni su i u trećoj životnoj dobi, potvrđuje nam podatak da najstariji zaposleni penzioner u Republici Srpskoj ima čak 95 godina, a više od 7.000 penzionera na neki način je zaposleno, potvrđeno je za “Nezavisne novine” iz Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) RS.

“Prema evidencijama Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje, na dan 31. jula 2023. godine, prijavljena su 7.924 osiguranika koji imaju istovremeno i status korisnika prava, od čega je 7.386 korisnika starosnih i 538 korisnika invalidskih penzija”, navode iz Fonda PIO.

Napominju da su djelatnosti koje najviše privlače korisnike prava na penziju najčešće građevinarstvo, saobraćaj i prehrambena industrija.

“Tu su i telekomunikacije, rudarstvo i dr., gdje se najčešće traže stručnjaci sa odgovarajućom licencom, potom oblast zdravstva, visokog obrazovanja, komercijalna poljoprivredna gazdinstva, ljekari, advokati, zajednice etažnih vlasnika. Bitno je napomenuti da se, u skladu sa članom 87. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, pravo na starosnu i invalidsku penziju obezbjeđuje nakon prestanka osiguranja. Nakon što ostvare pravo na penziju, korisnici prava na starosnu i invalidsku penziju mogu da zasnuju radni odnos, odnosno steknu ponovo status osiguranika u skladu sa Zakonom o radu, dok se korisniku porodične penzije obustavlja isplata penzije za period osiguranja, a preostalim korisnicima se određuje novi iznos penzije”, kazali su iz Fonda PIO.

Penzionerka Olga povjerila se portalu mojevrijeme.hr na mizerno stanje na svom računu, te rekla da sa 310 evra mirovine nije mogla preživljavati u Hrvatskoj, pa se preselila u BiH.

Olga je veći dio radnog vijeka provela je u Hrvatskoj, a kraće je prije toga radila i u BiH.

“Imam ukupno 42 godine staža i od toga sam 34,5 ostvarila u Hrvatskoj, a ostalo, preko sedam godina, u BiH. Otišla sam u penziju sa rješenjem od 2.100 kuna (279 eura) i 60 maraka (31 euro) iz BiH. Budući da s tim nisam mogla živjeti u Hrvatskoj, odlučila sam se preseliti u BiH”, objasnila je.

Ali, osjeća se zakinutom.

“Hrvatska svojim penzionerima daje već peti ili šesti dodatak za pomoć zbog inflacije, dok je nas ostale koji tu ne živimo, ali koji smo većinu penzije ostvarili u Hrvatskoj, potpuno zapostavila i zanemarila, iako smo tu plaćali doprinose. Mi niti u BiH nemamo pravo na ništa jer se vodimo kao strani umirovljenici. Pa to je sramota živa”, kaže Olga.

Ističe da ona i muž zajedno imaju skoro 80 godina radnog staža u Hrvatskoj, a sada su odbačeni kao da su oni krivi što nisu mogli tamo živjeti sa mizernim penzijama.

(Foto ilustracija: Yandex)