Kategorija: Društvo

Prema podacima Fonda za penzijsko i invalidsto osiguranje (PIO) Republike Srpske, Doboj spada u grupu lokalnih zajednica koje imaju više radnika nego penzonera.

Kako je potvrđeno našem portalu, na dan 31. decembar 2022. godine, Doboj je imao 32.642 penzionera, te 41.045 osiguranika (zaposlenih).

Broj penzionera u Doboju raste, ali raste i broj radnika. Prema podacima Fonda PIO, u 2020. godini, odnosno 31. decembra te godine, u Doboju je bilo 32.035 penzinera. Istog dana, u Doboju je bilo 40.630 zaposlenih radnika (osiguranika).

Projekcije za period 2022.-2031. su dramatične. Kako predviđaju, dolazi nam novih 96.167 penzionera, dok se istovremeno očekuje pad radne snage sa 1,206 miliona u 2022. godini na 1,114 miliona u 2031. godini što je smanjenje za 92.025!

Iznosi budućih prosječnih penzija i plata su još jedna tužna brojka. Penzioneri će 2031. godine imati veću prosječnu penziju za tek 85 KM, iznosiće 493 KM, dok će prosječna plata zaposlenih biti veća za 161 KM i iznosiće 1.122 KM.

Do ovih podataka došla je analiza “Efekti demografskih promjena na pružanje javnih usluga – slučaj Bosne i Hercegovine”, koje je provela UNFPA Bosnia and Herzegovina.

Prema podacima Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske najstariji korisnik penzije je je O.Đ. rođen 1920. godine, sa područja Krajine, koji kao 103-godišnjak prima ivalidsku penziju.

Kako su naveli u Fondu PIO, najmlađi korisnik je takođe sa područja krajine i on je B.S. rođen 1999. godine. Ovaj 24-godišnji korisnik prava takođe prima invalidsku penziju.

Isplatom penzije za avgust obuhvaćeno je ukupno 280.472 korisnika prava, od čega je 225.720 u Republici Srpskoj, a van Republike 54.753 korisnika prava. Prosječna penzija iznosi 540,52 KM i čini 42,29% prosječne plate u Republici Srpskoj.

Za puni staž osiguranja od 40 godina prosječna penzija za avgust iznosi 805,01 KM, što čini 62,98 % od prosječne plate u Republici, a najveća isplaćena penzija za jul u Republici Srpskoj je 2.894,64 KM.

(Autor: S.V. Foto: CB BiH)

Da troškovi života konstantno rastu, potvrđuje činjenica da je sindikalna potrošačka korpa za avgust dosegla iznos od 3.322,90 KM! Izračunali su to u Savezu samostalnih sindikata BiH te podsjetili na to da je prosječna plaća isplaćena u FBiH, prema posljednjim podacima, iznosila 1.262 KM, dok je iznos minimalne plaće 596 KM.

Kada se podvuče crta, pokrivenost sindikalne potrošačke korpe prosječnom plaćom je 37,98 posto, a minimalnom plaćom je 17,94 posto. U odnosu na mjesec ranije iznos sindikalne potrošačke korpe je porastao za skoro 500 KM, tačnije 495,60 KM.

Skoro svakodnevni cjenovni udari se ne mogu pripisivati samo inflaciji, kako se to u javnosti nerijetko plasira, što nam potvrđuje profesor Vjekoslav Domljan, ekonomski analitičar.
Penzioneri u Bosni i Hercegovini su umjetnici preživljavanja sa ovim cijenam. Dan isplate penzija čekaju s nestrpljenjem, a kada krenu plaćati račune i kupovati osnovne životne namirnice, kao i lijekove, ne ostane im gotovo ništa. S tek nekoliko stotina maraka teško je biti matematičar.

Iz Saveza penzionera FBiH, ali i Udruženja penzionera RS konstantno se ukazuju na to kako rješenje u vezi sa stalnim poskupljenjima vide u obuzdavanju cijena.

I predsjednik RS Milorad Dodik juče je rekao da bi akcija snižavanja cijena domaćih proizvoda, kao vid pomoći stanovništvu, dobro došla i u Republici Srpskoj.

“Zato ću zatražiti od ministra trgovine i turizma u Vladi Srpske da u narednim danima održi sastanke sa domaćim trgovačkim lancima kako bi pronašli mogućnosti da se takva akcija sprovede i u Republici Srpskoj”, napisao je Dodik na društvenoj mreži “X”.

Prema podacima Udruženja penzionera Banjaluka, u najvećem gradu Srpske ima 1.955 penzionera sa najnižom penzijom do 275 KM.

“Te penzije su male i ne mogu zadovoljiti životne potrebe, pogotovo ako neko živi sam. Posebno je skupo grijanje, i gradsko grijanje i ogrev . Metar drva sa rezanjem košta oko 170 maraka i to je velika stavka i za porodice, a naročito za penzionere sa niskim primanjima”, kaže predsjednik Udruženja Zoran Uletilović.

Ističe da će novčana pomoć za grijanje, u iznosu od 476 KM, dobro doći, neko će platiti ogrev, nabaviti drva ili drugi energent, neko će potrošiti za režiju, neko za lijekove, ali neće riješiti dugotrajno problem penzionerima sa niskim primanjima.

Koliki je stvarni broj ugroženih u Srpskoj kojima je potrebna pomoć institucija, najbolje bi trebalo da pokaže Socijalna karta na koju se čeka više od decenije.

Socijalna karta, kao jedinstveni registar bi trebalo da sadrži podatke o socijalnoekonomskom statusu lica korisnika prava i usluga iz oblasti socijalne zaštite.

“Karta će nam reći koliko ima takvih ljudi na teritoriji Banjaluke, ali ako nema adekvatne pomoći za te ljude onda nam taj dokument neće ništa značiti”, rekli su iz banjalučkog udruženja penzionera.

Podsetimo, tim za izradu socijalne karte u Srpskoj formiran je u januaru ove godine, a prema poslednjim najavama karta je trebala biti završena do jula.

(Izvor: EuroBlic, Foto ilustracija: Yandex)

Udruženje penzionera u Srebrenici nudi pogodnosti pri nabavci drva za zimu svojim članovima.

Kubik drva, što je znatno više od metra, penzioneri će plaćati u šest rata, po 91 KM.

Slavoljub Simić, predsjednik udruženja penzionera Srebrenica, ističe da je ovakav vid nabavke drva ove godine zatražilo 33 penzionera, te da se maksimalno može naručiti deset kubika drveta.

Simić napominje da u ovu cijenu od 91 KM nije uračunat prevoze.

Penzioner Milojko ističe da ga onda izađe na isto kao da kupuje sam, jedino što preko udruženja ima mogućnost plaćanja na rate.

Savez udruženja penzionera ZDK, iako treći po brojnosti svog članstva u Federaciji BiH, sa oko 63.000 penzionera, zbog pojedinih proceduralnih propusta, maja prošle godine, ostao je bez dva svoja predstavnika u Upravnom odboru, kao i bez predsjednika Nadzornog odbora u svojoj krovnoj asocijaciji na federalnom nivou, odnosno u upravnim organima Saveza udruženja penzionera FBiH.

Ipak, tu nepravilnost, uspjeli su ispraviti, nakon što su se žalili Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike i Ministarstvu pravde FBiH, jer je u njihovoj nadležanosti nadzor rada udruženja i ovog Saveza.

“Oba ova Ministarstva prihvatila su našu žalbu, te je 24. augusta ove godine na sjednici Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH ispravljena pomenuta nepravda”, navodi Mustafa Trakić, predsjednik UO Saveza udruženja penzionera ZDK.

Ističe da su sa prostora ovog kantona pravo glasa i učešće u budućem radu Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH dobila dva predstavnika.

(Izvor: radiokakanj.co.ba; Foto ilustracija: yandex)

U Domu zdravlja Zavidovići počeli su besplatni zdravstveni pregledi penzionera koje je omogućio Grad Zavidovići.

Zdravstvene usluge penzionerima koje će se finansirati iz budžeta Grada Zavidovići su internističke usluge, odnosno ultrazvuk srca i holter EKG-a i to samo po uputnici specijaliste, zatim urološke usluge po uputi doktora porodične medicine, kao i radiološke usluge koje se mogu obaviti i uz uputnicu specijaliste radiologa ili vaskularnog hirurga.

Takođe, penzionerima su omogućene i ginekološke usluge po uputi doktora porodične medicine kao i specijalistički pregledi, a svaka od navedenih usluga može biti pružena samo jednom u toku godine.

Pravo na ostvarivanje pomenutih zdravstvenih usluga, penzioneri i supružnici penzionera, mogu ostvariti ako visina penzije ne prelazi iznos zagarantovane penzije, a korisnik usluge uz zdravstvenu knjižicu biće dužan priložiti i posljednji ček od penzije i ličnu kartu korsnika.

U slučaju niže penzije od utvrđene minimalne penzije, korisnik je dužan konsultovati Udruženje penzionera Opštine Zavidovići koje će mu izdati potvrdu potvrdu na korištenje zdravstvenih usluga u Domu zdravlja Zavidovići.

(Izvor: Grad Zavidovići)

Od početka avgusta na snazi je Uredba o medicinskom vještačenju u penzijskom i invalidskom osiguranju, po kojoj će ovaj posao u potpunosti obavljati medicinski vještaci Fonda PIO Republike Srpske.

Zahtjev za invalidsku penziju i ocjenu radne sposobnosti Fondu PIO podnosi osiguranik ili poslodavac.

Radnici najčešće ostvaruju pravo na invalidsku penziju zbog malignih i kardiovaskularnih bolesti.

Zahtjev za ocjenu radne sposobnosti radnika može podnijeti i poslodavac, a sve potrebne informacije mogu se dobiti i u udruženjima.

“Radnike upućujemo tamo gdje trebaju da se obraćaju. Mnogi ne znaju, da bi dobili pravo na ličnu invalidninu, sutra se zaposlili, da ostvaruju poslodavci neke benefite, moraju da prođu vještačenje, odnosno ocjenu tjelesnog oštećenja”, rekla je Tanja Milinković, izvršna direktorica Udruženja žena sa invaliditetom „Impus“.

Da bi se povećala efikasnost i ekonomičnost, iz postupka utvrđivanja prava na invalidsku penziju isključen je Zavod za medicinu rada i sporta koji je u prethodnih deset godina provjeravao ispravnost i kompletnost medicinske dokumentacije.

“Prvenstveno to je ubrzanje postupka ocjene radne sposobnosti, kao i ekonomičnosti u smislu koštanja samog procesa. Naime, do sada je bilo propisano da formalnu ispravnost medicinske dokumentacije, kao i radne dokumentacije, kao i postojanje indikacije utvrđuje Zavod za medicinu rada i sporta kao posebna institucija”, pojasnio je Tihomir Joksimović, portparol Fonda PIO Republike Srpske.

Zahtjev za ostvarivanje prava na invalidsku penziju, nakon obrade kod ljekara porodične medicine, podnosi osiguranik u poslovnici Fonda PIO u mjestu prebivališta.

U udruženjima koja okupljaju osobe sa invaliditetom zadovoljni su ovom promjenom, koja će olakšati postupak njihovim članovima.

(Izvor: RTRS)

Na dva kraja opštine Bugojno, u naseljima Kula i Zanesovići, penzioneri Salih i Marko, i nakon odrađenog punog radnog staža, ne odustaju. Uz proizvodnju vlastite hrane, rad na zemlji, kažu, produžava život i liječi dušu. Od države ne traže ništa, izuzev da osigura otkup.

Kada je prije pet godina Salih Đelilović zasadio sadnice šipurka na mjestu na kojem se desetljećima iz Vrbasa vadio pijesak i na kojem ni trava nije rasla, mnogi su sumnjičavo odmahivali glavom, ne vjerujući u isplativost takve investicije. Ali, on nije odustajao: “Ljudi se obogate na planinama berući šumske plodove, a i ovo je šumski plod. Ja sam posijao to pred svojom kućom – sve se može isplatiti, samo treba raditi i treba poštivati struku”.

Uz proizvodnju pšenice, kukuruza te svih vrsta povrća za vlastite potrebe, zasad šipurka bio je poseban izazov, o kojem je stalno učio te je, umjesto vlastitog rada na okopavanju, zaštiti i gnojidbi, odlučio uposliti neobične radnike, koji mu, uz organski šipak, osiguravaju i jaja: “Ja govorim da imam dvije stotine radnika – imam dvjesto komada kokoški i one rade sve”.

Na drugom kraju Bugojna, u naselju Zanesovići, Marko Miličević, umjesto heljde, odlučio je na površini od pet dunuma zasaditi šljive. Šljivik je u punom rodu, a Marko, koji se godinama bori sa dva karcinoma, u njemu se, kaže, zabavlja. Do sada je podbrao oko tri tone opale šljive, dok ostale još zriju. Nerijetko nakon boravka u šljiviku, kaže, završi u Domu zdravlja: „Kod njih sam najviše. Ja odavde dok dođem, oni znaju šta je – Markane, je li isto? Jeste, gušenje ne možeš disati, fali zraka“.

Ali, bez obzira na to, Marko ne odustaje jer to bi, kaže, značilo odustajanje od života. Baš kao ni Salih, koji uz svakodnevnu brigu o supruzi koja je već dvije godine nepokretna, radom na zemlji puni dušu i produžava njen i svoj život: „Vrijeme je takvo došlo – mobilni kuckaj, pola svijeta ne zna šta je šipurak, ne zna šta je kokoš, šta je krava… Ne zna ništa!“.

(Izvor i foto: federalna.ba)

Dom za stare i nemoćne osobe u Mostaru od 1. sptembra povećao je svoje usluge za oko 17%. Ističu kako su na ovaj potez bili primorani jer su troškovi života enormno porasli.

Na povećanje su, kažu u Domu, bili primorani kako bi mogli funkcionirati, jer 70% se finansiraju od korisnika i donacija, dok Grad Mostar za Dom izdvaja pola miliona maraka godišnje putem granta, što je nije dovoljno ni za plate djelatnika.

Mali broj njih sebi može priuštiti boravak u staračkom domu bez finansijske pomoći porodice ili socijalne pomoći.

Devedesetogodišnja Munevera, četiri godine je korisnica Doma za stare i nemoćne u Mostaru. Ona i još 120 korisnika Doma, smještenih u dva odvojena objekta, kažu da su zadovoljni uslovima u Domu. Svako od njih ima neku svoju životnu priču koja ih je dovela ovdje gdje, kako kažu, više nisu sami.

(Izvor: BHRT; Foto ilustracija: yandex)