Kako žive penzioneri u BiH?

Jednu od najvažnijih prekretnica u životu za mnoge predstavlja odlazak u penziju. Bitan dio razmišljanja o starosti nije samo vezan za visinu penzije, već i za način na koji će se provoditi taj dio života.

Da penzija nije kraj svijeta svjedoči i bračni par Fikret i Mejra Rotić. Nisu skidali osmijeh sa lica dok su prepričavali trenutke koje provode sa svojim vršnjacima u Centru za aktivno i zdravo starenje Novi Grad u Sarajevu. Penzionerske dane krate kreativnim druženjem i veselim susretima. Oboje ističu da se raduju svakom dolasku u Centar.

“Ja sam došla u Centar na mjesec-dva prije Fikreta. Suprug u početku nije htio, izležavao se, ali kad je vidio kako je lijepo, pridružio nam se. Poslušao me je”, govori nam Mejra, na što Fikret kroz smijeh dodaje da je ipak bilo onako kako supruga kaže. Mejra se pohvalila i tim da je stekla mnogo prijatelja.

„Anegdota je mnogo, ne bih mogla izdvojiti neku. Posebno bude zabavno kada organizujemo karaoke, smijeh i veselje je tada“, kaže Mejra. Najdraža joj je, kaže, sekcija dekupaža, ali ne odriče se ni ostalih aktivnosti.

“Penzija kolika da je, neka dugo traje. Mi smo živjeli na selu i drugačije je za razliku od života u gradu. Djecu smo othranili, iškolovali, postali su svoji ljudi. Četvrtkom ponesem saz, pa se malo i zasvira i zapjeva. Ova treća dob je baš naše vrijeme, novi početak za novi život. Ustvari smo jedna velika porodica”, govori Fikret.

Belma Spaho, PR Centra za aktivno i zdravo starenje Novi Grad Sarajevo ističe da trenutno u Centru, koji ove godine obilježava deset godina postojanja, realizuju 22 radionice koje su podijeljene u četiri kategorije – zdravstvenog, edukativnog, kreativnog i zabavnog karaktera.

“Čitavo funkcionisanje Centra se bazira isključivo na potrebama i željama članova. Svako od njih ko dođe dođe u toj nekoj fazi povučenosti ili straha. Ne treba da ista kažu nakon određenog vremena se vidi promjena na njihovom ponašanju, osmijehu, oblačenju. Tad požele da se srede, da popričaju, jer znaju da taj dan mogu negdje da dođu i da ispričaju bar šta su gledali na TV-u prethodnu noć”, kaže Spaho.

(Izvor i foto: oslobodjenje.ba)

Podijeli tekst sa drugima na:

Nakon 30 godina useljavaju u svoj stan

Načelnik opštine Istočno Novo Sarajevo Jovan Katić uručio je juče ključeve od stana za 23 porodice iz kategorije raseljenih lica i povratnika sa područja ove lokalne zajednice.

Među njima su i penzioneri Milojka Odžaković i Milinko Vulović, koji nakon 30 godina useljavaju u svoj stan.

Vulović, koji je 1995. godine morao napustiti Ilidžu, rekao je da je u međuvremenu četiri godine bio u Višegradu, nakon čega je došao u Istočno Sarajevo.

“Potucao sam se svuda, bio sam podstanar, a i korisnik alternativnog smještaja. Sada imam svoj stan i to je najvažnije”, rekao je Vulović, koji je i istaknuti sportski radnik.

“Čestitam korisnicima koji su dobili stanove. Želim im da dugo uživaju u njima. Ako Bog da mislim da ćemo svi zajedno nastaviti ovakve projekte i da ponovo gradimo zgrade za sve one kojima su potrebne”, naveo je Katić.

Višeporodični objekat izgrađen je u okviru projekta zatvaranja kolektivnih centara i alternativnog smještaja posredstvom osiguranja javnih stambenih rješenja, a ukupna vrijednost radova iznosi 1,8 miliona KM sa opremanjem.

(Izvor: Srna)

Podijeli tekst sa drugima na:

Mitar Medović, banjalučki humanitarac pomaže i na pragu stote

Mitar Medović iz Banjaluke u oktobru će napuniti 98 godina, a kao volonter Gradske organizacije Crvenog krsta i veliki humanitarac ni nakon 55 godina ne posustaje, pomaže ugroženim i siromašnim sugrađanima, a tako će vjerovatno do kraja života.

Ovaj bivši milicionar, još pun entuzijazma i vitalan, rođen u jesen 1925. godine u Rudom, već 70 godina živi u Banjaluci, a član je humanitarne organizacije grada Banjaluke cijelih 65 godina. No, on je jedan od najstarijih i najaktivnijih volontera Organizacije Crvenog krsta Banjaluke već 55 godina.

Cijeli svoj život posvetio je pomaganju drugima, a više od pet decenija nije ni pomislio da zatraži da mu se plati za njegov rad.
“Sve to vidi narod i Gospod Bog. I danas me ljudi pozdravljaju i javljaju mi se i to me hrani, daje mi moralnu snagu”, priča Medović za “Nezavisne”.

Prema njegovim riječima, bolesnima pomaže da dobiju pomoć, a pored svega toga, prikuplja i dobrotvorne priloge od donatora.

“Ja od donatora tražim nekih deset paketa pomoći, ili nešto novca, a godišnje podijelim 100 paketa, a prošle godine čak 200. I mladima bih poručio da se uključe u humanitarni rad, da pomažu drugima”, kazao je on.

Dodaje da nikad nije pravio diskriminaciju među ljudima, za njega su svi jednaki, sve vjere, nacije, te sve štiti i pomaže. Humanitarac Mitar Medović je odlikovan i brojnim ordenima, a kako kaže, ima 25 odlikovanja.

(Izvor: Nezavisne novine)

Podijeli tekst sa drugima na:

Pomoć socijalno ugroženim i bolesnim članovima

Ovogodišnji budžet Udruženja penzionera Šamac iznosi 80.000 KM, a za prvih šest mjeseci potrošena je polovina ovog novca, a najviše za pomoć socijalno ugroženim i bolesnim članovima, rekao je Srni predsjednik Udruženja Ljubomir Čordašević.

On je naveo da je Udruženje u prvoj polovini godine pomoglo sa ukupno 25.000 KM socijalno ugrožene penzionere i bolesne, te porodice 40 preminulih penzionera, a 10.000 KM je potrošeno za sanaciju i održavanje Doma penzionera u kojem se svakodnevno okupljaju, igraju šah i druže.

Čordašević ističe da se najviše sredstava troši za jednokratne novčane pomoći, da je do sada ovim vidom pomoći obuhvaćeno 27 penzionera, te da ima još zahtjeva za pomoć, o čemu će biti odlučivano na sjednici Upravnog odbora Udruženja koja bi trebala biti održana narednih dana.

Podijeli tekst sa drugima na:

“Dolazi” nam 96 hiljada novih penzionera, ko će puniti penzione fondove BiH?

Prema podacima Agencija za statistiku u BiH trenutno ima 700.000 penzionera, a sa svakom narednom godiinom biće ih sve više, dok će penzije neznatno rasti.

Tako projekcije za period 2022.-2031.  kažu da nam dolazi nam 96.167 novih penzionera, dok se istovremeno očekuje pad radne snage sa 1,206 miliona u 2022. godini na 1,114 miliona u 2031. godini što je smanjenje za 92.025!

Iznosi budućih prosječnih penzija i plata su još s jedna tužna brojka. Penzioneri će, navodi se u projekciji u 2031. godine imati veću prosječnu penziju za tek 85 KM, dok će prosječna plata zaposlenih biti veća za 161 KM.

Do ovih podataka došla je analiza “Efekti demografskih promjena na pružanje javnih usluga – slučaj Bosne i Hercegovine”, koje je provela UNFPA Bosnia and Herzegovina.

(Foto ilustracija: Yandex)

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako da penzionerima u Federaciji bude bolje?

Kako bi penzionerima u Federaciji bilo bolje, potrebno je riješiti problem naplate doprinosa, kaže za Faktor Emin Sijerčić, predsjednik Nadzornog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH.

Ukazuje kako državna preduzeća duguju više od tri milijarde za doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje.

– Najveći problem je u naplati doprinosa. Kako mogu jedne Željeznice FBiH da su dužne oko 180 miliona KM za doprinose, Rudnik Kreka 160 miliona KM, GRAS oko 120 miliona KM…

“Lično sam se obraćao bivšoj federalnoj ministrici finansija Jelki Milićević tražeći da angažuju nadležne, Poresku upravu, da naplate barem pet posto, mi bismo imali još jednu penziju, ali… Teška je situacija za penzionere. I ova povećanja koja su bila, pa cijene svaki dan rastu “ko lude”. To što su penzioneri dobili povećanje 20 posto davno je pojedeno2, govori Sijerčić.

Kaže kako su u ovogodišnjem budžetu od 5,6 milijardi KM, tri milijarde iz penzionog fonda.

(Foto ilutracija: Yandex)

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri traže veće penzije i završetak Gradskog groblja

Penzioneri u Tuzli danas su održali mirne proteste na kojima su od vlasti tražili hitnu reakciju za povećanje penzija. Osim toga, penzioneri traže i bolju zdravstvenu zaštitu.

Kako su naveli u svojim zahtjevima, od vlasti traže da se pozabave rješavanjem problema u UKC-u Tuzla, kako bi se smanjile liste čekanja, ali i snizile cijene pojedinih lijekova.

Penzioneri koji su se danas okupili u Tuzli, poručili su gradskim vlastima da što prije riješe problem Gradskog groblja. Ističu da je sve više umrlih koji, ako ranije nisu zakupili grobno mjesto, nemaju se gdje ni ukopati. Na današnjem protestu okupilo se prilično mali broj penzionera.

(Izvor: Tuzlainfo)

Podijeli tekst sa drugima na:

Kolika je penzija u Federaciji, a kolika u RS za 15 godina radnog staža

Penzioner koji je radio 15 godina u Federaciji Bosne i Hercegovine u povoljnijoj je situaciji od svog kolege koji je radio isti broj godina u Republici Srpskoj.

Prema nedavno objavljenim podacima, najniža penzija od 1. maja ove godine (početak primjene povećanja od 10 posto) u Republici Srpskoj iznosi 242,55 konvertibilnih maraka.

Riječ je o penziji ostvarenoj na osnovi 15 godina radnog staža. Od 1. aprila ove godine u Federaciji Bosne i Hercegovine sve penzije, izuzev onih najviših, uvećane su za 7,3 posto, čime je najniža penzija za 15 godina staža u ovom bh. entitetu narasla na 410,08 konvertibilnih maraka.

Prema ranije objavljenim podacima, najnižu penziju u RS-u koristi oko šezdeset hiljada penzionera, a u Federaciji BiH oko 215.000 penzionera.

(Izvor: Večernji list)

Podijeli tekst sa drugima na:

Novih 2.825 penzionera za šest mjeseci

Broj korisnika Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja RS povećan je tokom prvih šest mjeseci u 2023. za 2.825, što je za čak 2.072 više nego u istom periodu prošle godine.

Trenutno ima 279.919 korisnika prava, od čega je 225.183 u Republici Srpskoj, a van Republike njih 54.736.

Strukturu korisnika prava za jul čine starosne penzije sa 61,66 odsto, porodične sa 25,75 odsto, invalidske sa 12,52 odsto i ostala prava sa 0,06 odsto.

Prosječna julska penzija iznosi 540,46 KM i čini 42,09 odsto prosječne plate u Republici Srpskoj.

(Foto ilustracija: Pixabay)

Podijeli tekst sa drugima na:

Iz kase uzajamne pomoći mjesečno i do 50 pozajmica

Predsjednik Udruženja penzionera u Doboju Rajko Gligorić rekao je da ova asocijacija finansijski dobro posluje i nema dugovanja iako su članarine jedni izvor prihoda, te naglasio da je kasa uzajamne pomoći na raspolaganju za oko 7.700 članova.

Gligorić, koji je nedavno reizabran na ovu funkciju, kaže da se lokana kasa uzajamne pomoći koja je formirana prije 12 godina pokazala kao najbolji vid pomoći članovima i preko koje se na mjesečnom nivou isplati između 40 do 50 pozajmica, koje se u prosjeku kreću od 500 KM do 2.000 KM.

“Penzioner, bez obzira na godine života i visinu penzije, na osnovu uloga u kasu može podići beskamatne pozajmice sa rokom otplate od deset mjeseci”, izjavio je Gligorić i pojasnio da se ova sredstva najčešće koriste za plaćanje režija, nabavku ogreva i zimnice, banjsko liječenje, registraciju vozila.

 

Podijeli tekst sa drugima na: