Stanovnici BiH na lijekove potrošili više o millijardu maraka

Građani BiH prošle godine ostavili više od milijardu KM u apotekama – zdravlje postaje luksuz

Prema podacima Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, u 2024. godini zabilježen je rekordan promet lijekova u iznosu od čak 1.083.063.693,36 KM, što je više od milijardu konvertibilnih maraka. Godinu ranije promet je iznosio 961 milion KM, dok je u 2022. godini bio 890,9 miliona KM, a u 2021. – 812,3 miliona KM.

Sve veći pritisak na kućne budžete

Zdravlje građana BiH postaje sve skuplje, a ljekovi zauzimaju sve veći udio u kućnim budžetima. Najveći promet ostvaren je u grupi lijekova za zloćudne bolesti i supstance koje djeluju na imunski sistem – čak 219,8 miliona KM, dok je godinu ranije za ovu grupu potrošeno 208,6 miliona KM.

Najkorišteniji lijek u toj grupi je pembrolizumab, sa prometom od 21,3 miliona KM, dok je odmah iza njega atezolizumab, sa 19,8 miliona KM.

Srce, stomak, nervi…

Na drugom mjestu po potrošnji su lijekovi za kardiovaskularni sistem, u vrijednosti od gotovo 160 miliona KM, dok su na trećem mjestu lijekovi za alimentarni trakt i metabolizam sa ukupnim prometom od 157,5 miliona KM.
Slijede lijekovi za nervni sistem – 113,4 miliona KM, te oni za krv i krvotvorne organe – 112 miliona KM.

Milioni za smirenje i antidepresive

Kada je riječ o lijekovima koji djeluju na psihu, anksiolitici (poznati kao „sredstva za smirenje“) ostvarili su promet od 14 miliona KM, dok je za antidepresive potrošeno 12,5 miliona KM. Antipsihotici, koji se koriste za liječenje psihotičnih simptoma, zabilježili su promet od 16,3 miliona KM.

Najkorišteniji lijekovi – paracetamol, ibuprofen, pantoprazol

Najprodavaniji lijek iz grupe za krv i krvotvorne organe je rivaroksaban, lijek protiv zgrušavanja krvi, sa prometom od gotovo 18 miliona KM.

Paracetamol, najkorišteniji analgetik i antipiretik, ostvario je promet od 15 miliona KM. Veliku potražnju imao je i pantoprazol, lijek za želudačne tegobe, sa prometom od 14,8 miliona KM.

Slijede apiksaban – 14 miliona KM, ibuprofen – 13,7 miliona KM, te lijekovi na bazi acetilsalicilne kiseline – 12,9 miliona KM. Mješavina kofeina i paracetamola zabilježila je promet od 11,8 miliona KM.

(Izvor vijesti: Avaz)

Podijeli tekst sa drugima na:

Goraždanin Bećir Alikadić i u 93. svakodnevno vozi bicikl

Bećir Alikadić, jedan od najstarijih Goraždana, u 93. godini svakodnevno vozi bicikl, a u tome ga kaže ne sprečavaju ni godine ni visoke temperature. Ovaj vitalni Goraždanin koji uprkos godinama zrači životnom energijom, svaki dan biciklom prelazi ustaljenu rutu, jednako uživa u šetnji i ne skida osmijeh s lica.

Navodi da su genetika, fizička aktivnost te prije svega vedar duh i smijeh, recept za dug i zdrav život.

“Svoju dugovječnost i vitalnost dugujem dobrim genima, ali i načinu života. Povukao sam na majku koja je bila vedra i nasmijana, a takođe i četvorica njene braće, doživjeli su preko 90 godina. Ja sam takav, pozitivan čovjek i to je najvažnije. Bavio sam se sportom, igrao u folkloru. Ima ljudi što su stalno namrgođeni, a to ne valja. Smijeh je lijek i produžava život. To bih preporučio svima, da se vole, slažu, žive dobro i ne sekiraju”, poručuje Bećir.

Ističe da ni njega život nije mazio, ali kaže da ga nije slomio. Naučio je da se nosi s problemima i životnim iskušenjima. Rođen je 1933. godine u Goraždu, preživio je dva rata, oba u svom rodnom gradu.

“Kao dječak od osam godina prelazio sam gradski most 1942. godine kad je bio pokolj. Svega sam se nagledao. I ovaj drugi rat sam proveo ovdje, bio sam komandir Civilne zaštite, imao sam deset ljudi, pomogli smo u svemu”, navodi.

Inače, cijeli radni vijek proveo je u goraždanskoj “Pobjedi” od njenog osnivanja do 1991. godine, kao metalostrugar.

“U penziji sam već 34 godine, pa i ovima Fondu PIO se ‘odužilo’ što mi tako dugo šalju penziju”, dodaje kroz smijeh.

Priznaje da mu najviše nedostaje supruga koja je preminula prije mnogo godina, kao i prijatelji kojih više nema. Ipak, svakog dana se druži sa sugrađanima što mu je, naglašava, pomoglo da zadrži optimizam i volju za životom.

Dok prati politička dešavanja, ističe kako pamti mnogo bolja vremena, a ima i poruku za današnje političare.

“Oni misle da će živjeti hiljadu godina. Samo daj, daj, njima daj, sve im malo, traže još. A ne znaju da će i oni jednog dana tamo gdje svi idu. Moraju se ujediniti i doći sebi”, poručuje vedri i dugovječni Goraždanin.

(Izvor vijesti: Euronews)

Podijeli tekst sa drugima na:

U USK čak 60 posto penzionera prima minimalne penzije

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donijela je odluku o isplati jednokratne novčane pomoći penzionerima, koja bi trebala biti isplaćena u augustu. Pomoć će zavisiti od visine penzije i iznositi od 100 do 250 maraka.

Penzioneri s minimalnim primanjima dobit će 250. U USK 60 posto penzionera prima upravo minimalne penzije.

Penzioneri na području Unsko-sanskog kantona ističu da će im jednokratna novčana pomoć dobro doći, posebno u vrijeme visokih cijena, kada se, kako kažu, svaki dodatan iznos osjeti u kućnom budžetu.

Iz Saveza penzionera USK-a podsjećaju da 60 posto penzionera na ovom području prima minimalne penzije, te smatraju da je odluka o jednokratnoj pomoći korak u pravom smjeru.

“Mi smo na pretposljednjem mjestu po prosjeku penzija u Federaciji. Mislim da je ovo dobar potez Vlade. Moram da kažem da je Federalni savez već otprije sa Vladom i to dogovarao, ovo je realizacija jednog dogovora. Međutim, realizacija je onda kad je Vlada stekla uvjete za novčana sredstva da to plasira penzionerima”, izjavio je Mirsad Terzić, predsjednik Saveza penzionera USK-a.

Isplata jednokratne novčane pomoći je kratkoročno rješenje, pa iz Udruženja penzionera USK-a, ali i sami penzioneri, ističu da se nadaju boljem vremenu, dugoročnim rješenjima i većim penzijama.

(Izvor vijesti: FTV)

Podijeli tekst sa drugima na:

Dokumentaciju za besplatan prevoz, penzioneri mogu predati i u mjesnoj zajednici

Građani Tuzle koji imaju pravo na besplatan javni linijski prevoz, uključujući penzionere i osobe starije od 65 godina dokumentaciju za ostvarivanje ovog prava mogu predati od sutra (četvrtak 31. jul) i u prostorijama mjesnih zajednica.

Ranije, ova dokumentacija predavana je isključivo u prostorijama GIPS-a.

Za ostvarivanje prava potrebno je priložiti fotokopiju lične karte i jednu fotografiju manjeg formata. Nakon što kartice budu izrađene, preuzimanje će se, prema instrukcijama sekretara, vršiti takođe u prostorijama mjesnih zajednica.

Važno je napomenuti da korisnici koji žele koristiti besplatan prevoz i u narednim mjesecima, trebaju najkasnije do desetog dana u mjesecu potvrditi svoju namjeru dolaskom u službene prostorije prevoznika ili mjesne zajednice. Time se potvrđuje pravo na izdavanje mjesečne besplatne karte i za tekući mjesec.

Iz Službe za komunalne poslove, izgradnju i poslove mjesnih zajednica podsjećaju građane da pravovremeno izvrše prijavu kako bi ostvarili svoje pravo bez zastoja.

(Izvor vijesti: Tuzlalive)

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri FBiH spremaju protest za septembar

Predstavnici kantonalnih saveza penzionera očekuju da se uskoro zakaže sjednica Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera zbog teškog položaja penzionera.

Prema riječima Mustafe Trakića, predsjednika Saveza udruženja penzionera Zeničko-dobojskog kantona, ukoliko Vlada Federacije BiH ne ispuni njihov zahtjev za vanrednim povećanjem penzija u ovoj godini, da će ići sa pripremama za velike proteste penzionera u septembru.

“Sjednica Upravnog odbora još nije zakazana, a na kojoj bi trebalo biti riječi o vanrednom povećanju penzija, izmjeni člana 80. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju. Ne znamo dokle se došlo sa izmjenama zakona. O tome ćemo od Vlade Federacije BiH, resornog ministarstva tražiti detaljnu informaciju.

Kao što je poznato, trenutno se penzije u Federaciji povećavaju na osnovu zbira 50 posto od rasta bruto domaćeg proizvoda i 50 posto od indeksa potrošačkih cijena. Tražimo da se to izmijeni, da se penzije povećavaju na osnovu 60 posto od rasta prosječne neto plaće u FBiH i 40 posto od troškova života. Od toga nećemo odstupiti ni pedlja – govori Trakić.

Dodaje da ukoliko Vlada FBiH ne pristane na ovaj omjer, da idu sa protestima u septembru.
“Znamo da su u Federaciju u augustu kolektivni godišnji odmori, barem kada je riječ o Parlamentu FBiH. Neka se Vlada FBiH izjasni, u suprotnom idemo sa pripremama za septembarske proteste”, rekao je Trakić.

(Izvor vijesti: Faktor)

Podijeli tekst sa drugima na:

U Srpskoj 34.751 invalidskih penzionera, bolest najčešći uzrok

Fond PIO Republike Srpske isplaćuje ukupno 34.751 invalidsku penziju, a najčešći razlog za tu vrstu penzije je bolest i to u 86,82 posto slučajeva.

Uzročno posljedična veza sa ratom je razlog zbog kojeg 8,83 posto invalida prima penziju dok zbog pvorede na radu 1,41 posto invalidskih penzionera prima penziju.

Dalje, invalidsku penziju zbog povrede van rada prima 1,19 posto penzionera dok zbog profesionalne polesti invalidsku penziju prima 0,07 posto penzionera.

U prošloj godini gubitak radne sposobnosti utvrđen je kod 1.703 lica, i to najviše zbog malignih i kardiovaskularnih bolesti. Razlozi za privremeno penzionisanje su i duševne bolesti, zatim bolesti mišićno-koštanog sistema te bolesti nervnog sistema.

Ukupna struktura penzionera u Republici Srpskoj je takva da 63,7 posto njih otišlo u starosnu penziju, 11,98 posto u invalidsku dok je 24,26 posto porodičnih penzionera.

“Ako pogledamo unazad, od nastanka Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje imamo trend rasta broja penzionera. U proteklih 25 godina broj korisnika penzija je porastao preko 60 posto. Prema posljednjoj obradi benzija za maj 2025. godine broj aktivnih korisnika u isplati je 290.130”, rekao je Radan Nikolić, pomoćnik direktora za ostvarivanje prava u Fondu PIO Republike Srpske.

Podijeli tekst sa drugima na:

Trifunović: Očekujemo veću avgustovsku penziju

Ratko Trifunović, predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske rekao je da očekuje da će avgustovska penzija biti vanredno povećana.

“Penzije su redovno usklađene u skladu sa Zakonom o penzijsko-invalidskom osiguranju od januara za šest procenata, očekujemo da će avgustovska penzija biti vanredno povećana. Imamo dogovor sa rukovodstvom Republike Srpske, a koliko će to povećanje biti zavisi od prihoda koji se ostvare u budžetu”, rekao je Trifunović novinarima.

On je dodao da se nada da će penzioneri biti zadovoljni tim povećanjem.

Trifunović je u Kozarskoj Dubici prisustvovao redovnoj sjednici Skupštine Udruženja penzionera opštine Kozarska Dubica, na kojoj su razmatrani izvještaji o radu i izvršenju finansijskog plana Udruženja za prošlu godinu, te izvještaj Nadzornog odbora o materijalno-finansijskom poslovanju u prethodnoj godini.

Usvojen je program rada i finansijski plan za tekuću godinu, a raspisani su i izbori u mjesnim i opštinskom Udruženju penzionera.

Sjednica je počela odavanjem pošte nedavno preminulom predsjedniku ovog udruženja Rodoljubu Burazoru.

Do izborne skupštine koja će biti održana u oktobru, vršilac dužnosti predsjednika Udruženja penzionera u Kozarskoj Dubici biće Milan Đaković.

“Nakon sjednice kreću nam izbori po mjesnim udruženjima kojih imamo devetnaest i čeka nas obiman posao. Plan rada za ovu godinu nam se ne razlikuje od prethodne, imamo utabanu stazu kojom idemo. Rad, saradnja sa penzionerima, borba za njihov status su i dalje naši ciljevi”, rekao je Đaković.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioner nije dužan da plaća greške Fonda PIO

Ustavni sud BiH ukinuo je presudu Vrhovnog suda Republike Srpske kojom je penzioner N.M. iz Modriče dužan da Fondu PIO vrati 7.569 KM penzije, koja mu je isplaćivana greškom dobojske filijale Fonda PIO.

Presuda je ukinuta nakon što je Ustavni sud usvojio apelaciju penzionera N.M, utvrdivši kršenje prava na imovinu.

“U konkretnom slučaju došlo je do neproporcionalnog miješanja u apelantovu imovinu njegovim obavezivanjem da retroaktivno vrati isplaćene iznose penzija, zbog greške organa javne vlasti, zbog čega mora snositi pretjeran teret koji narušava pravičan balans između opšteg ili javnog interesa i apelantovog interesa”, navodi se u odluci.

Nova odluka u roku od tri mjeseca

Odlukom Ustavnog suda predmet je vraćen na novo suđenje Vrhovnom sudu koji je dužan da, u roku od tri mjeseca, donese novu odluku.

Cijela priča krenula je 30. decembra 2015. kada je N.M. dobojskoj Filijali Fonda PIO podnio zahtjev za priznanje prava na starosnu penziju. Zahtjev je prihvaćen 10. marta 2017. godine i utvrđena mu je mjesečna penzija u iznosu od 294,63 KM, koja je isplaćivana 25 mjeseci.

Međutim, Fond PIO je ukinuo rješenje dobojske Filijale jer su utvrdili da N.M. od 30. aprila 1992. godine nigdje nije bio osiguran, ali da mu je Federalni zavod za penzijsko invalidsko osiguranje kao pripadniku tzv. Armije BiH priznao poseban staž osiguranja. Fond PIO je zaključio da Filijala, prilikom odlučivanja o zahtjevu N.M, nije pazila na svoju stvarnu nadležnost pa su odbili zahtjev N.M. za ostvarivanje prava na starosnu penziju. Kako je ta odluka donesena 29. novembra 2017. godine utvrđena je preplata penzije u iznosu od 7.569 KM, koju N.M. može da isplati u 24 mjesečne rate u iznosu od 315,38 KM.

Od 401 KM penzije, trebao vraćati 315 KM

N.M. je potom podnio tužbu protiv Fonda PIO, koju je odbio Okružni sud u Doboju, a odluku je potvrdio i Vrhovni sud Srpske. U međuvremenu je N.M. priznato pravo na penziju u FBiH u iznosu od 401,57 KM, počevši od 22. marta 2018. godine.

Imajući u vidu izrečenu presudu, penzioner je doveden u situaciju da od 401,57 KM primanja mjesečno mora izdvajati 315,38 KM kako bi ”namirio” dug Fondu PIO. To znači da bi mu za život ostajalo 86,19 KM mjesečno i to pune dvije godine…

”U konkretnom slučaju, Ustavni sud ukazuje da iz činjenica predmeta ne proizlazi da je apelant svojim ponašanjem doprinio tome da mu bude priznato pravo na starosnu penziju koje mu po Zakonu o PIO-u ne pripada. Iz svega proizilazi da je Filijala svoju grešku, u procjeni vlastite nadležnosti u vezi s obradom apelantovog zahtjeva, ispravila na apelantov teret”, navodi se, između ostalog, u odluci Ustavnog suda BiH.

Greške organa ne mogu pasti na teret apelanta

I Ustavni sud zapaža da je N.M. lice starije životne dobi, da ostvaruje penziju od 401,57 KM, a da mjesečna rata prema osporenim odlukama iznosi 315,38 KM.
”Ustavni sud podsjeća da je u svojoj dosadašnjoj praksi zauzeo stav da se greške organa javne vlasti, kojima apelanti nisu doprinijeli, ne mogu ispravljati na njihov teret”, zaključio je Ustavni sud BiH.

(Izvor vijesti: ATV)

Podijeli tekst sa drugima na:

Objavljena odluka: Penzionerima u FBiH od 100 do 250 KM

U “Službenim novinama Federacije BiH” objavljena je nova Uredba Vlade FBiH kojom se uređuje isplata jednokratnog novčanog dodatka na penziju, kao oblik podrške penzionerima Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Cilj ove mjere jeste poboljšanje materijalnog položaja penzionera, a sredstva za njenu realizaciju bit će obezbijeđena iz Budžeta Federacije BiH za 2025. godinu. Dodatak će biti isplaćen zajedno s penzijom za juli, što znači da će korisnici novac dobiti u augustu ove godine.

Uredbom se definišu uslovi, kategorije korisnika, iznosi dodatka, izuzeci, kao i vremenski okvir isplate. Pravo na isplatu imaju penzioneri s prebivalištem u Bosni i Hercegovini koji na dan stupanja uredbe na snagu već primaju penziju preko Federalnog zavoda.

Visina dodatka zavisi od visine osnovne penzije:

– 250 KM dobit će penzioneri koji primaju najnižu penziju (599,28 KM), kao i oni koji ostvaruju razliku penzije prema članu 82. Zakona o PIO/MIO.
– 200 KM dobit će penzioneri s penzijama između 599,29 KM i 800,00 KM.
– 150 KM namijenjeno je onima čije su penzije između 800,01 KM i 1000,00 KM.
– 100 KM bit će isplaćeno penzionerima s penzijama između 1000,01 KM i 1500,00 KM.

Dodatak ne pripada korisnicima koji ostvaruju pravo na srazmjerni dio penzije po međunarodnim ugovorima, osim ako ostvaruju pravo na razliku penzije prema članu 82. Zakona o PIO/MIO.

Jednokratni dodatak smatra se penzijskim primanjem u skladu sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju, a ova uredba stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u „Službenim novinama Federacije BiH“.

(Izvor vijesti: Avaz)

Podijeli tekst sa drugima na:

Farma koza porodice Lemić: Posao iziskuje cjelodnevnu posvećenost

Na pola puta između Banjaluke i Prijedora, u selu Јelićka, smještena je farma koza porodice Lemić, osnovana 2013. godine. Dariju Lemiću i njegovoj nerođenoj sestri od ideje do realizacije bilo je potrebno oko dvije godine.

“Dok se farma gradila prve dvije tri godine, mi smo učili o kozarstvu i o proizvodnji uopšte u Belgiji odakle smo, odnosno iz Holadnije, uvezli i prve koze i evo sad polako poslije 12 godina trudimo se da nastavljamo dalje tu priču našu i širimo se i sa proizvodima i sa životinjama, odnosno kozama – priča Darijo Lemić.

Holandske mliječne koze uvezli su 2015. godine. Broj koza na farmi varira iz godine u godinu. Posao na farmi iziskuje cjelodnevnu posvećenost, ali uz podršku porodice, ističe Darijo, sve je lakše. Iako je godina izazovna za poljoprivrednike zbog ekstremnih klimatskih uslova, farma za sada funkcioniše bez većih poteškoća.

“Od same brige o kozama, prvo se na to svodi sve da su koze zadovoljne, kad su one zadovoljne onda imamo i kvalitetno i dosta mlijeka, onda smo i mi zadovoljni. Muze se dva puta dnevno, muzemo odjednom 32 koze, svo to mlijeko ide u laktofriz, tu stoji dan ili dva, zavisi od planova proizvodnje i onda u proizvodnju prebacujemo svo to mlijeko i proizvodimo razne proizvode – ističe Darijo Lemić.

Sladoled izvoze i u Hrvatsku

Mlijeko i ostale proizvode moguće je kupiti u marketima širom Srpske. Svi ljubitelji prirode i životinja mogu posjetiti farmu i degustirati proizvoda koje nude. Sireve i sladolede, koje proizvode već nekoliko godina, izvoze u Hrvatsku. Najviše pohvala stiglo je za domaće sladolede na bazi kozijeg mlijeka. Redovno posjećuju različite sajmove, a tokom ovih 12 godina nizale su i brojne nagrade.

“Već nekoliko godina radimo sladolede i evo sad smo negdje našli bazu tih naših okusa koje ljudi traže i eto ne znam, svi imaju pozitivne utiske što se tiče naših sladoleda i nadam se da će tako i ostati – rekao je Darijo Lemić.
U potrazi za boljim životom mnogi su napustili svoja ognjišta, a sela ostala pusta.

To nije slučaj kada je riječ o porodici Lemić i njihovoj farmi koza. Odlučan da ostane na imanju, Darijo Lemić, još jedan je primjer da se ljubav prema zemlji, trud i upornost isplate.

 

Podijeli tekst sa drugima na: