Kategorija: Vijesti

Prema podacima Fonda za penzijsko i invalidsto osiguranje (PIO) Republike Srpske, Doboj spada u grupu lokalnih zajednica koje imaju više radnika nego penzonera.

Kako je potvrđeno našem portalu, na dan 31. decembar 2022. godine, Doboj je imao 32.642 penzionera, te 41.045 osiguranika (zaposlenih).

Broj penzionera u Doboju raste, ali raste i broj radnika. Prema podacima Fonda PIO, u 2020. godini, odnosno 31. decembra te godine, u Doboju je bilo 32.035 penzinera. Istog dana, u Doboju je bilo 40.630 zaposlenih radnika (osiguranika).

Projekcije za period 2022.-2031. su dramatične. Kako predviđaju, dolazi nam novih 96.167 penzionera, dok se istovremeno očekuje pad radne snage sa 1,206 miliona u 2022. godini na 1,114 miliona u 2031. godini što je smanjenje za 92.025!

Iznosi budućih prosječnih penzija i plata su još jedna tužna brojka. Penzioneri će 2031. godine imati veću prosječnu penziju za tek 85 KM, iznosiće 493 KM, dok će prosječna plata zaposlenih biti veća za 161 KM i iznosiće 1.122 KM.

Do ovih podataka došla je analiza “Efekti demografskih promjena na pružanje javnih usluga – slučaj Bosne i Hercegovine”, koje je provela UNFPA Bosnia and Herzegovina.

Prema podacima Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske najstariji korisnik penzije je je O.Đ. rođen 1920. godine, sa područja Krajine, koji kao 103-godišnjak prima ivalidsku penziju.

Kako su naveli u Fondu PIO, najmlađi korisnik je takođe sa područja krajine i on je B.S. rođen 1999. godine. Ovaj 24-godišnji korisnik prava takođe prima invalidsku penziju.

Isplatom penzije za avgust obuhvaćeno je ukupno 280.472 korisnika prava, od čega je 225.720 u Republici Srpskoj, a van Republike 54.753 korisnika prava. Prosječna penzija iznosi 540,52 KM i čini 42,29% prosječne plate u Republici Srpskoj.

Za puni staž osiguranja od 40 godina prosječna penzija za avgust iznosi 805,01 KM, što čini 62,98 % od prosječne plate u Republici, a najveća isplaćena penzija za jul u Republici Srpskoj je 2.894,64 KM.

(Autor: S.V. Foto: CB BiH)

Da troškovi života konstantno rastu, potvrđuje činjenica da je sindikalna potrošačka korpa za avgust dosegla iznos od 3.322,90 KM! Izračunali su to u Savezu samostalnih sindikata BiH te podsjetili na to da je prosječna plaća isplaćena u FBiH, prema posljednjim podacima, iznosila 1.262 KM, dok je iznos minimalne plaće 596 KM.

Kada se podvuče crta, pokrivenost sindikalne potrošačke korpe prosječnom plaćom je 37,98 posto, a minimalnom plaćom je 17,94 posto. U odnosu na mjesec ranije iznos sindikalne potrošačke korpe je porastao za skoro 500 KM, tačnije 495,60 KM.

Skoro svakodnevni cjenovni udari se ne mogu pripisivati samo inflaciji, kako se to u javnosti nerijetko plasira, što nam potvrđuje profesor Vjekoslav Domljan, ekonomski analitičar.
Penzioneri u Bosni i Hercegovini su umjetnici preživljavanja sa ovim cijenam. Dan isplate penzija čekaju s nestrpljenjem, a kada krenu plaćati račune i kupovati osnovne životne namirnice, kao i lijekove, ne ostane im gotovo ništa. S tek nekoliko stotina maraka teško je biti matematičar.

Iz Saveza penzionera FBiH, ali i Udruženja penzionera RS konstantno se ukazuju na to kako rješenje u vezi sa stalnim poskupljenjima vide u obuzdavanju cijena.

I predsjednik RS Milorad Dodik juče je rekao da bi akcija snižavanja cijena domaćih proizvoda, kao vid pomoći stanovništvu, dobro došla i u Republici Srpskoj.

“Zato ću zatražiti od ministra trgovine i turizma u Vladi Srpske da u narednim danima održi sastanke sa domaćim trgovačkim lancima kako bi pronašli mogućnosti da se takva akcija sprovede i u Republici Srpskoj”, napisao je Dodik na društvenoj mreži “X”.

Prema podacima Udruženja penzionera Banjaluka, u najvećem gradu Srpske ima 1.955 penzionera sa najnižom penzijom do 275 KM.

“Te penzije su male i ne mogu zadovoljiti životne potrebe, pogotovo ako neko živi sam. Posebno je skupo grijanje, i gradsko grijanje i ogrev . Metar drva sa rezanjem košta oko 170 maraka i to je velika stavka i za porodice, a naročito za penzionere sa niskim primanjima”, kaže predsjednik Udruženja Zoran Uletilović.

Ističe da će novčana pomoć za grijanje, u iznosu od 476 KM, dobro doći, neko će platiti ogrev, nabaviti drva ili drugi energent, neko će potrošiti za režiju, neko za lijekove, ali neće riješiti dugotrajno problem penzionerima sa niskim primanjima.

Koliki je stvarni broj ugroženih u Srpskoj kojima je potrebna pomoć institucija, najbolje bi trebalo da pokaže Socijalna karta na koju se čeka više od decenije.

Socijalna karta, kao jedinstveni registar bi trebalo da sadrži podatke o socijalnoekonomskom statusu lica korisnika prava i usluga iz oblasti socijalne zaštite.

“Karta će nam reći koliko ima takvih ljudi na teritoriji Banjaluke, ali ako nema adekvatne pomoći za te ljude onda nam taj dokument neće ništa značiti”, rekli su iz banjalučkog udruženja penzionera.

Podsetimo, tim za izradu socijalne karte u Srpskoj formiran je u januaru ove godine, a prema poslednjim najavama karta je trebala biti završena do jula.

(Izvor: EuroBlic, Foto ilustracija: Yandex)