Penzioneri za 3. oktobar najavili masovni protest u Sarajevu

U Fojnici je juče održan sastanak na kojem su bili predstavnici 61 udruženja penzionera u Federaciji BiH.

Više od 120 učesnika donijelo je odluku da se ide u masovne proteste penzionera koji će biti održani 3. oktobra ispred zgrade federalne Vlade.

Isplata pomoći

Haso Halilović, zamjenik predsjednika Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera u FBiH, rekao je za Oslobođenje da će 17. septembra predati peticiju Vladi FBiH u kojoj su sadržani zahtjevi ove populacije kada će se ujedno održati i protest upozorenja.

“Mi ne odustajemo od naših zahtjeva i tu se ništa nije promijenilo”, napominje Halilović.

Podsjećamo, na Skupštini Saveza udruženja penzionera FBiH doneseni su zaključci kojim se traži povećanje penzija za deset posto počevši od decembra 2023. godine, dok se drugi zahtjev odnosi na isplatu jednokratne pomoći od 200 KM za penzionere čije su penzije do 1.000, te po 100 KM za one čije su penzije više od 1.000 KM.

Od federalne Vlade i Parlamenta traže da se ide u hitnu izmjenu Zakona o PIO/MIO. Izmjenom člana 79. Zakona omogućiće se usklađivanje/povećanje penzija prema rastu prosječne plate u FBiH, a promjenom člana 80. omogućit će se vanredno povećanje penzija.

U Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike ranije je za Oslobođenje rečeno da su upoznati sa zahtjevima penzionera, koje u potpunosti podržavaju i smatraju ih opravdanim i neophodnim za unapređenje materijalnog položaja ove populacije.

Podijeli tekst sa drugima na:

POPULARNI AUTOMOBILI: Evo šta voze penzioneri, a šta mladi

Izbor modela i tipa automobila mijenja se sa godinama. Ali koji modeli automobila pobeđuju u trci za stare, a koji za mlade vozače?

Njemački portal za poređenje cijena osiguranja anonimno je procijenio starost svih vozača koji su upoređivali cijene i sklopili osiguranje automobila i analizirao popularnost 100 najčešćih modela među različitim starosnim grupama kupaca.

Prema ovom istraživanju, vozač Mercedesa B klase najvjerovatnije će biti osoba od 65 i više godina. U ovu grupu spada čak 41,1 odsto vlasnika B klase.

Nasuprot tome, samo 1,9 odsto mladih vozača posjeduje B-klasu. Sa prosječnom starošću od 59,1 godina, model Mercedes ima najstarije vozače od svih 100 ocijenjenih modela.

Na drugom mjestu slijedi Škoda yeti sa prosječnom starošću od 58,9 godina i 38,5 odsto starijeg stanovništva. Na trećem mjestu u starosnoj rang-listi je Toyota RAV 4 (57,1 godina). Audi K3 i Opel Meriva takođe imaju udio starijih vozača iznad 30 odsto.

U top 10 modela automobila sa najstarijim vozačima dominiraju terenci, koje tradicionalno preferiraju stariji vozači zbog lakoće ulaska.

Zbog toga SUV vozila u prosjeku imaju najstarije vozače. U manjim SUV modelima udio starijih ljudi dostiže 25 odsto. S druge strane, samo 11,9 odsto starijih vozi automobile kompaktne klase.

U prosjeku, kompakt klasa ima najmlađe vlasnike sa 46,5 godina, mlađe čak i od vozača gradskih automobila koji u prosjeku imaju 47,5 godina. Prosjek svih vlasnika je 48,3 godine, 14,2 odsto ima 65 ili više godina, a 11,2 odsto 30 ili manje.

Podijeli tekst sa drugima na:

Tri najbolje države za penzionere, u Evropi samo jedna

Magazin International Living prikuplja informacije o troškovima života, smještaju, kvalitetu zdravstvene zaštite, viznom režimu, klimi i infrastrukturi i rangira zemlje prema njihovoj privlačnosti za strane penzionere.

Na prvom mjestu je Kostarika, a slijede Portugal i Meksiko, objavio je Internešenel lajving.

Kostarika

Časopis opisuje Kostariku kao centralnoamerički dragulj koji krase netaknute tropske plaže, vječno proljećno vreme u centralnoj dolini, bogata i raznovrsna flora i fauna i zadivljujući tirkizni vodopadi.

Pored toga, Kostarika je rangirana kao jedna od najsrećnijih zemalja.

Međutim, ono što može biti posebno privlačno penzionerima su vrhunske opcije zdravstvene zaštite i pristupačni troškovi života.

Ova država je poznata kao Švajcarska Centralne Amerike, a vojsku je ukinula 1948. godine i preusmjerila finansije na zdravstvo i obrazovanje.

U Kostariki postoje dva zdravstvena sistema, javni i privatni. Javna, La Caja, dostupna je legalnim stanovnicima bez plaćanja, postojećih isključenja ili starosnih diskvalifikacija.

Međutim, kada postanete stanovnik, morate uplatiti između 13 i 15 procenata vašeg prijavljenog mjesečnog prihoda u zdravstveni sistem.

Visok kvalitet zdravstvene zaštite u Kostariki je jedan od razloga zašto ljudi dolaze ovde.

Portugal

Zdravstvo u Portugalu je jedno od najboljih na svijetu po pristupačnim cijenama, a mnogi mještani, posebno mlađe generacije, govore engleski.

Pored prirodnih ljepota i raznih aktivnosti koje Portugal nudi, mnogi koji tamo dođu zadovoljni su kvalitetom života i sporijim tempom.

Većina iseljenika ima privatno zdravstveno osiguranje, što je uslov za boravišnu vizu, ali više vole da koriste jeftin privatni zdravstveni sistem.

Prema Globalnom indeksu mira, Portugal se kontinuirano rangira kao jedna od najbezbjednijih zemalja na svijetu.

Stopa kriminala je niska, kao i nasilje oružjem, a čak i stariji stanovnici žive bez automobila i hodaju noću bez straha.

Takođe, Portugal svojim starijim građanima nudi popuste na neke vrste javnog prevoza, kao i u nekim turističkim destinacijama.

Meksiko

Meksiko takođe krase zadivljujuća prirodna ljepota, ali i uspješna i srećna zajednica iseljenika, topla i gostoljubiva kultura i niz drugih karakteristika.

U Meksiku visok procenat lokalnog stanovništva govori i engleski.

Troškovi života su tamo nešto niži. Pored toga, ova zemlja je idealan izbor za gurmane jer je gastronomska scena u većini velikih turističkih mjesta takva da ćete naći kuvare sa pet zvjezdica specijalizovanih za gotovo sve kuhinje iz celog sveta.

Takođe treba naglasiti da su u Meksiku cijene nekretnina znatno niže i da postoji niz pristupačnih opcija, bez obzira da li želite stan uz plažu ili kuću u džungli, piše International Living.

Na četvrtom mjestu je Panama, slijede Španija, Ekvador, Grčka, Malezija, Francuska i Kolumbija, prenosi RTCG.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri prezadovoljni “Karticama prijateljstva”

Slavica Ilić iz “Udruženja penzionera” kazala je kako su “Kartice prijateljstva” velika pomoć i podrška za nju i sve penzionere u Banjaluci.

“Želim da se zahvalim u ime svih 46 hiljada penzionera sa područja Grad Banja Luka, to je najugroženija kateogrija. Želim da se zahvalim gradonačelniku i njegovim sadardnicima koj isu nam omogućili sve to. Za nas je ovo od velikog značaja jer možemo da uštedimo mnogo – kako uz „Кartice prijateljstva“ tako i zahvaljujući besplatnom javnom prevozu”, rekla je Ilićeva.

Podsjetimo u Banjaluci su uručene prve “Kartice prijateljstva” koje omogućavaju popuste na veliki broj artikala.

“Riječ je o najvećim popustima u preko 25 prodajnih mjesta i najboljim mogućim cijenama. Dokaz tome jeste da jedan penzioner u, na primjer “Zoki komercu”, koje je jedno od prodajnih mjesta, hljeb koji košta do marku i 90 feninga sa ovom karticom može da kupi za 99 feninga”, rekao je gradonačelnik Draško Stanivuković.

(Izvor i foto: Grad Banja Luka)

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri u USK nezadovoljni isporukom i kvalitetom ogreva

Penzioneri u Unsko-sanskom kantonu suočavaju se s nizom problema koji otežavaju njihovu svakodnevicu, uključujući sporu isporuku ogrijevnog drveta, usporen proces penzionisanja, te kašnjenja u isplati posmrtnina.

Predsjednik Saveza udruženja penzionera/umirovljenika USK-a Mirsad Terzić ističe da su penzioneri sve nezadovoljniji situacijom, posebno s približavanjem zime.
Ogrijev u pravilu kasni, a penzioneri su svake godine nezadovoljnim kvalitetom drveta. Ove godine se javlja dodatni problem.

“Nismo zadovoljni dinamikom isporuke ogrevnog drveta jer kao i obično, sve ide sporo. Ipak, nadamo se da će drva biti isporučena do 30. septembra kako je i dogovoreno. Još jedan problem muči penzionere, a to je kvaliteta isporučenog drveta. Naime, umjesto uobičajene metrike, neki penzioneri dobijaju drva u dužini od 6-7 metara, što im stvara poteškoće u obradi i pripremi za grijanje, posebno u urbanim sredinama”, kaže Terzić.

Dodaje kako je to posebno problematično u gradskim sredinama, gdje je teško smjestiti takva drva, a još teže ih obraditi.

“Oko toga planiramo razgovarati s Upravom ŠPD Unsko-sanske šume kako bi pokušali iznaći rješenje za ovaj problem”, pojašnjava Terzić.

Osim problema s ogrijevom, ističe i ozbiljne poteškoće u procesu penzionisanja koji je značajno sporiji u USK-u u poređenju s drugim kantonima u Federaciji BiH.

“Na rješenje o penzionisanju ovdje se čeka po 4-5 mjeseci što je neprihvatljivo. Tražit ćemo odgovore od nadležnih institucija o tome zašto je proces toliko spor”, navodi Terzić.

Problem kašnjenja u isplati posmrtnina dodatno opterećuje penzionere i njihove porodice.

(Izvor i foto: fena)

Podijeli tekst sa drugima na:

Ko u Evropi dobija najveći procenat od plate pri penzionisanju

Među evropskim državama postoje značajne razlike ne samo u iznosu penzija već i u udjelu koji penzija ima u odnosu na platu pri penzionisanju.

Najveći procenat neto plate pri penzionisanju dobijaju u Portugaliji (98,8 odsto), slijede Holandija (93 odsto) i Grčka (90 odsto), pokazuju podaci Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) za 2022. godinu. Na četvrtom mjestu je Austrija, gdje penzija pri penzionisanju u prosjeku iznosi 87,4 odsto neto plate.

U Austriji je 2022. godine prosječna penzija iznosila 1.313 evra za žene i 2.229 evra za muškarce, navodi austrijski zavod za statistiku, pri čemu penzioneri u Austriji primaju 14 penzija godišnje. Prosječna neto mjesečna plata u Austriji iznosi nešto manje od 3.000 evra neto (4.388 evra bruto), prema statističkim podacima, pri čemu se takođe isplaćuje 14 puta godišnje.

Stanovništvo stari, životni vijek se produžava

Ako su u Austriji penzije znatno veće nego u Sloveniji, prosječna starost odlaska u penziju slična je kao u Sloveniji. Muškarci su se u prosjeku penzionisali sa 61,6 godina, a žene sa 60,9 godina. U Sloveniji su se prošle godine muškarci u prosjeku penzionisali sa 62,8 godina, a žene sa 61,7 godina, pokazuju podaci Zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje Slovenije (ZPIZ).

OECD upozorava da će države zbog starenja stanovništva morati da podignu starosnu granicu za penzionisanje. “Udio stanovništva starog 65 godina i više iznosio je 18 odsto u 2022. godini, a do 2050. godine bi u prosjeku u zemljama OECD-a trebalo da poraste na 27 odsto”, navodi se u izvještaju OECD-a. Očekivani životni vijek će se postepeno produžavati, što će dodatno opteretiti penzione sisteme.

Najduže rade Islanđani

Trenutno najduže rade Islanđani: žene se u prosjeku penzionišu sa 65,8 godina, a muškarci sa 68,3 godine. To znači da rade duže od starosne granice za penzionisanje, koja je postavljena na 65 godina. Među državama EU, na prvom mjestu je Portugalija, gdje se žene u prosjeku penzionišu sa 64,6 godina, a muškarci sa 66,6 godina.

Prosječna starost pri penzionisanju u svih 27 država EU iznosi 62,6 godina za muškarce i 62,3 godine za žene, navodi OECD, koji podstiče države da podignu starosnu granicu za penzionisanje. Time bi se produžio period uplaćivanja u penzioni fond i skratio period primanja penzija.

Danska, Estonija, Italija, Holandija i Švedska planiraju da podignu starosnu granicu za penzionisanje na 70 godina ili više, ukoliko se očekivani životni vijek poveća u skladu sa predviđanjima, navodi OECD.

Podijeli tekst sa drugima na:

Koja je razlika između minimalne i zagarantovane penzije?

U Federaciji BiH je 451.000 penzionera od kojih je najviše onih sa najnižom penzijom koja iznosi 573 KM.

U ovoj godini u Federaciji su penzije povećane za mizernih 6,55 posto. Penzioneri još nisu dobili jednokratnu pomoć koju su tražili od Vlade Federacije BiH.

U Federaciji pored minimalne postoji i zagarantovana penzija pa mnoge građane zanima razlika između ove i najniže penzije, kakva je to penzija, koje uslove treba ispuniti da bi se dobila, a koja sada iznosi 684 KM.

– Onaj koji ima 40 godina staža osiguranja kod nas, živi na području Bosne i Hercegovine, ne može primati iznos manji od iznosa zagarantovane penzije. Veći iznos, naravno, može – rekao nam je Tomislav Kvesić, portparol Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje.

U Federaciji pravo na starosnu penziju ima osiguranik kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, odnosno najmanje 20 godina penzijskog staža ili kada navrši 40 godina staža osiguranja bez obzira na godine života.

– Najniži iznos penzije pripada korisniku starosne, porodične, odnosno invalidske penzije, a kojem je penzija određena u manjem iznosu od penzije koja je utvrđena i isplaćena za decembar 2016. godine u Federaciji, usklađena za sva pripadajuća povećanja na dan ostvarivanja prava – navedeno je iz Zavoda PIO FBiH.

Postoje i srazmjerne penzije.

– Najniži iznos penzije ne osigurava se osiguranicima koji su ostvarili pravo na srazmjerni dio penzije po međunarodnim ugovorima i Sporazumom o međusobnim pravima i obvezama u provedbi penzijskog i invalidskog osiguranja zaključenog između nosioca osiguranja u entitetima Bosne i Hercegovine, kao ni korisnicima penzije koji nemaju prebivalište na teritoriji BiH, ukoliko međunarodnim ugovorom nije drugačije uređeno – naveli su iz Zavoda PIO FBiH.

(Izvor: faktor.ba)

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri u FBiH pišu peticiju kojom traže povećanje penzija

U Federaciji Bosne i Hercegovine juče je započela isplata penzija za mjesec august. Penzioneri su uveliko iščekivali ovaj dan, nadajući se ne samo redovnoj isplati, već i mogućim povećanjima koja bi mogla unaprijediti njihov životni standard.

U međuvremenu, Savez udruženja penzionera Federacije BiH aktivno radi na organizovanju peticije koja zahtijeva vanredno povećanje ili hitno usklađivanje penzija.

Haso Halilović, potpredsjednik Saveza, izjavio je da je planirano da se peticija preda u periodu od 10. do 15. septembra. Ova inicijativa ima za cilj skretanje pažnje na trenutne izazove s kojima se penzioneri suočavaju i potrebu za poboljšanjem njihovih finansijskih uslova.

Peticija bi trebala istaknuti hitnost situacije i apelovati na nadležne organe da preduzmu konkretne korake u cilju povećanja penzija, čime bi se osigurao bolji životni standard za ovu značajnu populaciju.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Reforma penzijskog sistema daje rezultate

U Republici Srpskoj počela je isplata penzija. Budžetom za ovu godinu za njihovu isplatu obezbijeđeno je milijardu 785 miliona maraka. Od 1. januara redovnim usklađivanjem ukupan iznos penzija povećan je za 9,2 odsto u odnosu na prethodni mjesec.

Zbog procesa starenja stanovništva, penzijski sistem Republike Srpske dugoročno je ugrožen, a budžetski sistem preopterećen, zbog čega se više od decenije sprovodi reforma u ovoj oblasti.

Ono što mnoge zanima, nije planirano daljnje produžavanje radnog vijeka zaposlenih u Srpskoj.

Reforma penzijskog sistema, daje značajne rezultate u pogledu njegove održivosti, ali je zbog negativnih demografskih kretanja neophodno stalno pratiti parametre sistema i pravovremeno reagovati na negativne demografske ili ekonomske trendove. Prijedlog izmjena zakona predviđa da se penzije redovno godišnje usklađuju, umjesto samo u januaru, da to bude dva puta godišnje.

– To ima niz prednosti, prije svega imajući u vidu da će ukoliko imamo stopu inflacije biti manji udar na korisnike prava jer oni čitavu godinu primaju penziju koja je usklađena u januaru – kaže Mladen Milić, direktor Fonda PIO Republike Srpske.

Usklađivanje će značajno poboljšati penzije

Udruženje penzionera upoznato je o prijedlogu izmjena zakona. Kažu da će češće usklađivanje značajno poboljšati penzije, ali i ističu da penzija nije socijalna kategorija, nego stečeno pravo i da samo osam odsto penzionera ima 40 godina staža osiguranja.

– Garantovana penzija sa 40 godina staža je 601 marka, naravno onaj ko ima 15 godina staža dobija pola od toga, to je 300 maraka. Onaj penzioner koji ima 40 godina staža prosječna penzija im je 900 maraka, tako da oni koji su malo radili imaju i manji prosjek – istakao je Ratko Trifunović predsjednik Udruženja penzionera Srpske.

Za prikupljanje podataka o radnom stažu često je potrebno mnogo vremena, pogotovo ako je dio staža ostvaren u inostranstvu. Izmjene Zakona donose novine.

– Da svi osiguranici koji u narednih godinu dana ostvaruju pravo na penziju podnesu zahtjev za kompletiranje podataka u najbližu poslovnicu fonda. To ne znači po automatizmu penzionisanje – dodaje Ilić.

Omogućiti zasnivanje radnog odnosa

Umjesto samo korisnicima starosne penzije, predloženo je i da se korisnicima porodične penzije, među kojima su, udovice, učenici i studenti, omogući zasnivanje radnog odnosa bez gubljenja prava. Radna grupa koju je formiralo resorno ministarstvo pažnju je usmjerila i na boračku populaciju.

– Ovim izmjenama planirano je rješavanje satusa osiguranika za borce Vojske Republike Srpske, koji su pravosnažno oslobođeni odgovornosti za ratne zločine, da bi isti mogli ostvariti pravo u sistemu penzijskog i invalidskog osiguranja – navode iz Ministarstva rada i boračko- invalidske zaštite Republike Srpske.

Iz Unije udruženja poslodavaca, koji su socijalni partner u reformi, kažu da se sve izmjene zakona kreću u pravcu povećanja prava osiguranika, a da bi prava trebalo redukovati.

– Imajući u vidu ukupno starenje radnika i starenje ukupno čitave populacije potrebno je razmotriti reformu PIO sistema. Postojeće izmjene i dopune koje je uputio Fond PIO nisu reforma, one su samo korekcija i to bojimo se u pravcu povećanja prava – navodi saša Aćić iz Unije udruženja poslodavaca.

Sistem koji počiva ne međugeneracijskoj solidarnosti sve je teže održati, ne samo kod nas nego i u svim evropskim zemljama. U Sloveniji, recimo, skoro jednu trećinu stanovnika čine penzioneri. Izmjene zakona Narodna skupština Srpske trebalo bi da razmatra do kraja godine, a najvažnije je, kako je naglašeno, da nema pomjeranja starosne granice za odlazak u penziju.

(Izvor: RTRS)

Podijeli tekst sa drugima na:

Projektom ‘Hljeb i mlijeko za penzionere’ obuhvaćeno 396 korisnika

Svake godine u budžetu Opštine Centar budu osigurana finansijska sredstva za socijalno zbrinjavanje najugroženijih kategorija stanovništva. Jedan od višegodišnjih projekata namijenjenih penzionerima sa najnižim primanjima, te osobama starijim od 60 godina bez primanja jeste projekt „Hljeb i mlijeko“.

Za septembar ove godine pravo na stalnu novčanu pomoć za kupovinu osnovnih životnih namirnica – hljeba i mlijeka ostvarilo je 396 korisnika socijalnih usluga, među kojima su 352 penzionera sa područja ove lokalne zajednice, te 44 lica u stanju socijalne potrebe koja su starija od 60 godina, a nisu ostvarila pravo na penziju.

Penzioneri sa najnižim primanjima svaki mjesec putem ovog projekta od Opštine Centar dobijaju po 70 KM, dok osobe bez stalnih primanja ostvaruju pravo na po 100 KM.

Ovaj mjesec je Služba za finansije Opštine Centar na račune korisnika pomoći sveukupno uplatila iznos od 29.040 KM.

Sredstva sa ovog budžetskog granta raspoređuje općinski načelnik zaključkom, na prijedlog Službe za boračko-invalidsku i socijalnu zaštitu u skladu sa utvrđenim kriterijima na osnovu podnesenih zahtjeva, saopćeno je iz Opštine Centar.

Podijeli tekst sa drugima na: