Kategorija: Vijesti

Koje su odlike najboljih penzionih sistema na svijetu?

by Sandra Vukić

Prema rangiranju konsultantske kuće Mercer, najbolji penzioni sistemi na svijetu prošle godine bili su holandski, islandski i danski.

Zašto je Holandija na prvom mjestu?

Holandski penzioni sistem važi za jedan od najstabilnijih i najbolje organizovanih na planeti. Zasniva se na tri stuba koje čine država, poslodavac i privatna štednja.

Naime, svi koji žive ili rade u Holandiji automatski stiču pravo na državnu penziju koja se finansira iz doprinosa trenutno zaposlenih.

Drugi stub ovog sistema je penzija koja se dobija preko poslodavca pošto veliki broj zaposlenih u toj zemlji ima obavezni ili kolektivni penzioni fond preko firme. Ako to nemaju onda obično sami zaposleni ili njihov poslodavac dodatno uplaćuju u penzioni fond.

Možda vas interesuje i ovo:

Gdje su u Evropi najveće penzije, a koje države imaju najbolje penzione sisteme?

Holandija ima veoma velike penzione fondove koji upravljaju stotinama milijardi eura. Treći stub su privatna štednja ili ulaganja, koje koriste oni sa „rupama“ u radnom stažu, samozaposleni ili osobe koje žele da imaju veće penzije.

Iz tog razloga su holandske penzije među najvišima u svijetu u odnosu na plate. OECD procjenjuje da one iznose od 90 do 96% prosječne zarade.

Sličan model i na Islandu

I islandski penzioni sistem se bazira na pomenuta tri stuba, s tim što je tamo državna penzija obično mala, odnosno socijalna, ali je uplaćivanje u velike i moćne penzione fondove obavezno.

Doprinosi koji se uplaćuju tim penzionim fondovima nijesu zanemarljivi – njima ide oko 15,5% od plate, s tim što radnik plaća oko 4%, a poslodavac oko 11,5%. Fondovi zatim ulažu taj novac, zarađuju i od toga isplaćuju penzije.

Naravno, postoji opasnost i da neće uvijek na svakom ulaganju zaraditi i zato je važno da diverzifikuju investicije. Osim ova dva stuba, Island ima i dobrovoljnu privatnu štednju za koju nudi poreske olakšice. Zato dobar dio Islanđana i na ovaj način obezbjeđuje svoju penziju.

Međutim, islandske penzije su ipak manje od holandskih i prema OECD-u se kreću između 75 i 90% od onoga što su radnici prethodno zarađivali.

Ovo nije trulo u državi Danskoj

Danski penzioni model se takođe zasniva na više stubova. Kako piše Kamatica, prvi stub čini osnovna državna penzija uz obavezne doprinose koji se uplaćuju u državni fond, koji potom uplaćena sredstva investira na tržištu kapitala.

Drugi stub predstavlja korporativna penzija koju uplaćuje oko dvije trećine zaposlenih. Ona se uplaćuje preko firme takođe velikim penzionim fondovima koji dalje obrću taj novac. Doprinosi su podijeljeni između poslodavca i radnika i često se kreću od 12 do 18% zarade.

Ovaj model je u sadašnjem obliku razvijen tokom 1980-ih godina, u periodu ekonomske krize, inflacije i budžetskih problema.

Visina penzije u Danskoj kreće se između 75 i 85% prethodne neto plate za prosječnog radnika, piše Bankar.me

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Pročitajte i ovo

Hoće li dnevnica nedjeljom biti veća?

Hoće li dnevnica nedjeljom biti veća?
Baba Anđa (93): Godine na izmaku ali joj život i dalje mio

Baba Anđa (93): Godine na izmaku ali joj život i dalje mio
Počela isplata boračkog dodatka i naknada za tuđu njegu i pomoć

Počela isplata boračkog dodatka i naknada za tuđu njegu i pomoć
Rast penzija: Kako je Vlada došla do iznosa od 3,55 posto?

Rast penzija: Kako je Vlada došla do iznosa od 3,55 posto?
Vikend kupovina sa osmijehom: Izdvojili smo najbolje akcije za vaš kućni budžet

Vikend kupovina sa osmijehom: Izdvojili smo najbolje akcije za vaš kućni budžet
Najstarija mlada u Srpskoj imala 77 godina, a mladoženja 87

Najstarija mlada u Srpskoj imala 77 godina, a mladoženja 87

Trifunović: Vlada brine o položaju penzionera

by Sandra Vukić

Ratko Trifunović, predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske  rekao je da Vlada Srpske i druge institucije brinu o materijalnom položaju najstarije populacije.

Kako je rekao, to govori i najava novog povećanja penzija.

Trifunović je naveo da je riječ o vanrednom povećanju pored redovnog usklađivanja primanja svake godine. To redovno usklađivanje vrši se sa rastom cijena na malo i prosječnom platom u Srpskoj.

“Penzije se povećavaju 1. januara. Posljednjih nekoliko godina Vlada Srpske u avgustu donosi odluku o vanrednom povećanju penzija. To penzionerima mnogo znači”, naglasio je Trifunović.

On je ukazao da će novo povećanje penzija unaprijediti materijalni položaj najstarije populacije. Naveo je da svako povećanje u uslovima rasta cijena znači.

“Osim povećanja penzija, najavljena je isplata jednokratne pomoći penzionerima”, rekao je Trifunović i dodao da je redovno i povećanje penzija od 10 odsto u skladu sa povećanjem plata u Srpskoj.

Lider SNSD-a Milorad Dodik najavio je nedavno da će penzije u Republici Srpskoj ponovo biti uvećane, te obezbijeđena jednokratna pomoć penzionerima. <<<Opširnije.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pročitajte i ovo

Hoće li dnevnica nedjeljom biti veća?

Hoće li dnevnica nedjeljom biti veća?
Baba Anđa (93): Godine na izmaku ali joj život i dalje mio

Baba Anđa (93): Godine na izmaku ali joj život i dalje mio
Počela isplata boračkog dodatka i naknada za tuđu njegu i pomoć

Počela isplata boračkog dodatka i naknada za tuđu njegu i pomoć
Rast penzija: Kako je Vlada došla do iznosa od 3,55 posto?

Rast penzija: Kako je Vlada došla do iznosa od 3,55 posto?
Vikend kupovina sa osmijehom: Izdvojili smo najbolje akcije za vaš kućni budžet

Vikend kupovina sa osmijehom: Izdvojili smo najbolje akcije za vaš kućni budžet
Najstarija mlada u Srpskoj imala 77 godina, a mladoženja 87

Najstarija mlada u Srpskoj imala 77 godina, a mladoženja 87

Najveći broj pčelara u Republici Srpskoj su penzioneri

by Sandra Vukić

Savremeni način života, upotreba pesticida, klimatske promjene i bolesti pčela ozbiljno ugrožavaju opstanak pčelinjih zajednica.

Ovo je rekao dugogodišnji srbački pčelar Goran Milanović povodom obilježavanja 20. maja – Svjetskog dana pčela.

Milanović, član Udruženja pčelara “Košnica” iz Srpca, kao najveće probleme naveo je parazite varou i nozemu, dok se u Evropi sve više govori i o pojavi azijskog stršljena koji je prijetnja pčelama.

On ističe da se pčelarstvom ne može baviti svako, jer to se iskreno voljeti.

Milanović se pčelarstvom aktivno bavi više od 12 godina i trenutno posjeduje više od 50 pčelinjih društava.

On kaže da je u početku učio od iskusnijih pčelara i iz stručne literature, ali i sopstvenog rada jer se znanje u pčelarstvu stiče postepeno, kroz praksu.

Govoreći o značaju pčela, Milanović je istakao da su one među najvažnijim oprašivačima u prirodi. Od njihovog opstanka zavisi veliki dio biljne proizvodnje i ljudske ishrane.

Ova godina obećava

Osim meda, koji je najpoznatiji pčelinji proizvod, Milanović prikuplja i polen, propolis i pergu, naglašavajući da iz košnice nema ništa što nije korisno za zdravlje čovjeka.

Kada je riječ o ovogodišnjoj sezoni, Milanović ističe da 2026. godina za sada obećava dobru proizvodnju meda.

“Bagrem je ove godine procvjetao u optimalno vrijeme i za sada godina djeluje mnogo bolje nego nekoliko prethodnih”, rekao je Milanović, dodajući da su za uspješno pčelarenje veoma važni vremenski uslovi i kvalitet paše.

Kada je riječ o radu Udruženja pčelara “Košnica”, on je naveo da ova asocijacija okuplja 70 članova i godišnje proizvede oko 35 tona meda.

Milanović smatra da interesovanje mladih za pčelarstvo nije dovoljno izraženo.

“Za pčelarenje se kaže da je to visokorizična niskoprofitabilna djelatnost. Mladi ljudi uglavnom nalaze neke druge aktivnosti, a veliki broj pčelara su penzioneri. U Srpcu ih ima i nekoliko koji se profesionalno bave ovim poslom. Čuvajmo pčele jer i pčele čuvaju nas”, istakao je Milanović.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pročitajte i ovo

Hoće li dnevnica nedjeljom biti veća?

Hoće li dnevnica nedjeljom biti veća?
Baba Anđa (93): Godine na izmaku ali joj život i dalje mio

Baba Anđa (93): Godine na izmaku ali joj život i dalje mio
Počela isplata boračkog dodatka i naknada za tuđu njegu i pomoć

Počela isplata boračkog dodatka i naknada za tuđu njegu i pomoć
Rast penzija: Kako je Vlada došla do iznosa od 3,55 posto?

Rast penzija: Kako je Vlada došla do iznosa od 3,55 posto?
Vikend kupovina sa osmijehom: Izdvojili smo najbolje akcije za vaš kućni budžet

Vikend kupovina sa osmijehom: Izdvojili smo najbolje akcije za vaš kućni budžet
Najstarija mlada u Srpskoj imala 77 godina, a mladoženja 87

Najstarija mlada u Srpskoj imala 77 godina, a mladoženja 87

Penzioner štrajkuje glađu, u Fondu kažu da je sve po zakonu

by Sandra Vukić

Fond PIO Republike Srpske je u reagovanju na medijske objave povodom protesta Radoslava Milićevića istakao da se u ovom slučaju ne radi o jednostranom ili proizvoljnom postupanju Fonda. U pitanju je upravni i sudski postupak koji traje više godina.

Inače, pojedini mediji izvijestili su da je Milićević danas pred poslovnicom Fonda PIO u Banjaluci otpočeo štrajk glađu.

Problem je kako kaže Milićević to što mu je umanjena penzija. Kaže da je 2014. godine penzionesan i da mu je umjesto 700 i nešto maraka, obračunata penzija od 595 KM.

Nadležni organi i sudovi donosili su više odluka i potvrđivali zakonitost postupanja Fonda PIO, navodi se u saopštenju.

“Smatramo da je netačno i nepotpuno predstavljati ovaj slučaj kao pitanje `samovoljnog umanjenja penzije`, bez navođenja činjenice da su nadležni sudovi u više navrata razmatrali predmet i donosili odluke u konkretnom postupku”, ističu iz Fonda.

Iz Fonda PIO Republike Srpske su naglasili da postupaju isključivo u okviru zakonskih ovlašćenja i u skladu sa odlukama sudova. Medije su pozvali da prilikom izvještavanja javnosti uzmu u obzir cjelokupnu pravnu i činjeničnu hronologiju predmeta.

Iz Fonda PIO su posebno ukazali na činjenicu da su u ovom predmetu donošene presude Okružnog suda u Banjaluci i Vrhovnog suda Republike Srpske, koje su od značaja za potpuno i objektivno informisanje javnosti.

Tužba odbijena kao neosnovana

Okružni sud u Banjaluci je 3. novembra 2020. godine odbio kao neosnovanu tužbu protiv rješenja Fonda od 15. februara 2019. godine. Obrazloženje da je osporeni akt pravilan i zakonit.

Presudom od 26. novembra 2020. godine Okružni sud u Banjaluci je odbio kao neosnovanu tužbu protiv rješenja Fonda od 3. oktobra 2019. godine. Takođe, naveli su da je  osporeni akt pravilan i zakonit.

Vrhovni sud Republike Srpske je presudom od 18. avgusta 2022. godine odbio zahtjev za vanredno preispitivanje navedene presude Okružnog suda. I Vrhovni sud naveo je da je osporeni akt Fonda pravilan i na zakonu zasnovan.

Presudom Okružnog suda u Banjaluci od 24. oktobra 2024. godine odbijena je tužba imenovanog protiv rješenja Fonda od 18. decembra 2023. godine.

Postupak koji je trenutno u toku odnosi se na zahtjev za vanredno preispitivanje podnesen 14. novembra 2024. godine. O tome Vrhovni sud Republike Srpske još nije donio odluku.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pročitajte i ovo

Hoće li dnevnica nedjeljom biti veća?

Hoće li dnevnica nedjeljom biti veća?
Baba Anđa (93): Godine na izmaku ali joj život i dalje mio

Baba Anđa (93): Godine na izmaku ali joj život i dalje mio
Počela isplata boračkog dodatka i naknada za tuđu njegu i pomoć

Počela isplata boračkog dodatka i naknada za tuđu njegu i pomoć
Rast penzija: Kako je Vlada došla do iznosa od 3,55 posto?

Rast penzija: Kako je Vlada došla do iznosa od 3,55 posto?
Vikend kupovina sa osmijehom: Izdvojili smo najbolje akcije za vaš kućni budžet

Vikend kupovina sa osmijehom: Izdvojili smo najbolje akcije za vaš kućni budžet
Najstarija mlada u Srpskoj imala 77 godina, a mladoženja 87

Najstarija mlada u Srpskoj imala 77 godina, a mladoženja 87

Omjer broja radnika i penzionera u FBiH zvoni na uzbunu

by Sandra Vukić

U FBiH gotovo da se izjednačio broj zaposlenih i penzionera. Trenutno je omjer 1,19 radnika po jednom penzioneru.

Ekonomski stručnjak Admir Čavalić koji je i federalni zastupnik, kaže kako je ovaj trend alarmantan.

U Federalnom zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje kažu kako se omjer radnika i penzionera kreće u približno istom nivou u posljednjih deset godina.

“Prosječan broj osiguranika-radnika u 2025. godini iznosio je 544.730, dok je prosječan broj registrovanih korisnika penzija bio 459.578. To daje omjer od približno 1,19 osiguranika-radnika po jednom penzioneru. Iako bi sa aspekta održivosti sistema svakako bilo poželjnije da je omjer osiguranika i penzionera povoljniji, napominjemo da se navedeni omjer kreće na približno istom nivou već posljednjih deset godina. Sredstva za isplatu penzija su osigurana u Budžetu FBiH, a Federalni zavod uredno i kontinuirano izmiruje sve obaveze prema korisnicima penzija” kazao je za Faktor Tomislav Kvesić, portparol Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Ekonomisti nisu optimistični

“Trend je definitivno negativan. Kada se formirao Bizmarkov penzioni fond, u Njemačkoj bilo je osam (radnika) naprema jedan (penzioner), a zlatno pravilo je četiri naprema jedan, a mi smo na 1,19 naprema jedan, s tim da je možda u RS-u i Srbiji situacija gora. U nekim zemljama prijeti da padne ispod, da bude manji broj radnika nego penzionera”, rekao je Admir Čavalić, ekonomski analitičar.

On je rekao da je to alarmantan trend, posebno zato što pada broj zaposlenih.

Možda vas interesuje i ovo:

U ovim mjestima u BiH omjer radnika i penzionera je 3:1

Poreska uprava FBiH je objavila podatke koji pokazuju kako nije bajno na tržištu rada. S druge strane, ne uvozi se dovoljno inostrana radna snaga, a imamo sve veći broj penzionera. I hvala Bogu demografski trendovi su takvi da ljud duže žive, ali s druge strane pada natalitet. Manje je radnika koji će uplaćivati doprinose – govori Čavalić i ukazuje:

“Dva su rješenja za ovu situaciju. Prva je rast broja zaposlenih, a druga je realni rast plaća. Na taj se način može pomoći Fondu PIO. Sve ostalo su populistička rješenja, krpljenje rupa, poput zaduživanja, piše Faktor.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pročitajte i ovo

Hoće li dnevnica nedjeljom biti veća?

Hoće li dnevnica nedjeljom biti veća?
Baba Anđa (93): Godine na izmaku ali joj život i dalje mio

Baba Anđa (93): Godine na izmaku ali joj život i dalje mio
Počela isplata boračkog dodatka i naknada za tuđu njegu i pomoć

Počela isplata boračkog dodatka i naknada za tuđu njegu i pomoć
Rast penzija: Kako je Vlada došla do iznosa od 3,55 posto?

Rast penzija: Kako je Vlada došla do iznosa od 3,55 posto?
Vikend kupovina sa osmijehom: Izdvojili smo najbolje akcije za vaš kućni budžet

Vikend kupovina sa osmijehom: Izdvojili smo najbolje akcije za vaš kućni budžet
Najstarija mlada u Srpskoj imala 77 godina, a mladoženja 87

Najstarija mlada u Srpskoj imala 77 godina, a mladoženja 87

Odluka da penzioneri plaćaju zdravstveno biće stavljena van snage

by Sandra Vukić

Zora Vidović, ministar finansija Republike Srpske rekla je da će odluka da penzioneri plaćaju zdravstveno osiguranje biti stavljena van snage.

Ona je, odgovarajući na jedno od poslaničkih pitanja rekla da ima informacija da ima problema u vezi sa tim. Naglasila je da to nije direktno njena nadležnost, ali da smatra da će to biti stavljeno van snage.

Podsjećanja radi, nedavno su iz FZO saopštili da bi srazmjerni penzioneri mogli ostati bez zdravstvenog osiguranja. Radi se o penzionerima koji su penziju zaradili u inostranstvu, ali žive u Republici Srpskoj.

Možda vas zanima i ovo:

Penzioneri ogorčeni zbog odluke vlasti da plaćaju zdravstveno osiguranje

Ipak, i ovdje su postojala izuzeća pa tako penzioneri koji su ovdje imali 15 godina staža nisu morali plaćati zdravstveno.

Koji penzioneri su trebali plaćati zdravstveno, pročitajte OVDJE. 

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Pročitajte i ovo

Hoće li dnevnica nedjeljom biti veća?

Hoće li dnevnica nedjeljom biti veća?
Baba Anđa (93): Godine na izmaku ali joj život i dalje mio

Baba Anđa (93): Godine na izmaku ali joj život i dalje mio
Počela isplata boračkog dodatka i naknada za tuđu njegu i pomoć

Počela isplata boračkog dodatka i naknada za tuđu njegu i pomoć
Rast penzija: Kako je Vlada došla do iznosa od 3,55 posto?

Rast penzija: Kako je Vlada došla do iznosa od 3,55 posto?
Vikend kupovina sa osmijehom: Izdvojili smo najbolje akcije za vaš kućni budžet

Vikend kupovina sa osmijehom: Izdvojili smo najbolje akcije za vaš kućni budžet
Najstarija mlada u Srpskoj imala 77 godina, a mladoženja 87

Najstarija mlada u Srpskoj imala 77 godina, a mladoženja 87

Penzioneri nezadovoljni najavom povećanja penzija od 3,55 posto

by Sandra Vukić

Vijest o povećanju penzija ne izaziva pretjerano oduševljenje među starijom populacijom. Za one sa minimalnim penzijama, povećanje će iznositi nekih desetak maraka. Na ova poskupljenja, to povećanje ne znači gotovo ništa, smatraju anketirani penzioneri.

Ekonomista Milenko Stanić smatra da su penzioneri u Republici Srpskoj u daleko lošijoj situaciji u odnosu na penzionere u Federaciji i u regionu.

“Sadašnja kretanja pokazuju da dinamika rasta troškova života, a to su one ključne stavke za koje izdvajaju naši penzioneri, riječ je o troškovima hrane, riječ je o troškovima komunalnih usluga i zdravstvenih ustanova. Ti troškovi višestruko nadmašuju rast penzija što znači da je pozicija naših penzionera svakim danom sve teže i teža”, kaže Stanić.

Možda vas zanima i ovo:

Dodik najavio povećanje penzija i jednokratnu pomoć penzionerima

Ekonomista Stanić pojašnjava da je Federacija u povoljnijem položaju u odnosu na Srpsku. To se vidi iz broja zaposlenih radnika i broj penzionera. Navodi i da Federacija ima sistem povećanja penzija po automatizmu. To znači da povećanje penzija ne zavisi od pojedinačnih odluka organa vlasti, niti od preizbornih obećanja.

“Potrebno je da uvedemo sistem obračuna penzija po automatizmu. Da on ne zavisi volje pojedinačnog ministra ili vlada što se dešava obično povećanje pred izbore”, tvrdi Stanić za BN.

Dodaje da rast penzija mora da parira rastu cijena. Parametar koji treba uzeti je i rast prosječnih plata kako bi se održao nivo potrošnje penzionera.

Dok se povećanja mjere malim procentima, a sa druge strane imamo višestruka poskupljenja, najstarija populacija u Srpskoj ostaje na samom rubu egzistencije.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pročitajte i ovo

Hoće li dnevnica nedjeljom biti veća?

Hoće li dnevnica nedjeljom biti veća?
Baba Anđa (93): Godine na izmaku ali joj život i dalje mio

Baba Anđa (93): Godine na izmaku ali joj život i dalje mio
Počela isplata boračkog dodatka i naknada za tuđu njegu i pomoć

Počela isplata boračkog dodatka i naknada za tuđu njegu i pomoć
Rast penzija: Kako je Vlada došla do iznosa od 3,55 posto?

Rast penzija: Kako je Vlada došla do iznosa od 3,55 posto?
Vikend kupovina sa osmijehom: Izdvojili smo najbolje akcije za vaš kućni budžet

Vikend kupovina sa osmijehom: Izdvojili smo najbolje akcije za vaš kućni budžet
Najstarija mlada u Srpskoj imala 77 godina, a mladoženja 87

Najstarija mlada u Srpskoj imala 77 godina, a mladoženja 87

Penzioneri zeničkog rudnika protestovali pred upravom preduzeća

by Sandra Vukić

Tridesetak prošle godine penzionisanih radnika Rudnika mrkog uglja Zenica održalo je protest ispred Uprave. Predvođeni Sindikatom tog preduzeća protestvovali su jer još nisu ostvarili pravo na penziju.

Kako je istakao predsjedenik Sindikata RMU Zenica Nedžad Duraković, prošle je godine penzionisano 47, a do kraja ove godine još 13 radnika steklo je uslove za penzionisanje.

“Oni su robovi sistema i oni su zarobljeni u sistemu. S jedne strane zakonski ispuniš uslove da te pošalje u penziju, a s druge strane ti ne dozvoljava da konzumiraš prava kao penzioner…Stid me je ovih komorata, koji čekaju 13-18 mjeseci. Ovo je 10. ili 12. put da oni dolaze ovdje i ukažu na svoje probleme. Nekada u većem, nekada u manjem broju. Danas je trenutak kada je kap prelila čašu”, kazao je Duraković.

On je napomenuo da radnicima ovog preduzeća, a i penzionisanim rudarima, doprinosi nisu uplaćivani od 2009. godine.

Sredstva uplaćena samo za plate

Grant sredstvima Vlade FBiH, odobrenim početkom marta u iznosu od 3.000.000 KM bilo je predviđeno da se isplati jedna plaća za radno angažirane radnike te da se uveže staž za dio penzionisanih radnika, odnosno za 27 radnika penzionisanih do 30. juna prošle godine.

Međutim, učesnici mirnih protesta ističu da su sredstva uplaćena samo za plaće. Drugi dio koji je bio namijenjen za uplatu doprinosa, nije uplaćen zeničkom rudniku.

“Zadnjih smo dva mjeseca najmanje deset puta kontaktirali ministarstvo te pitali šta je sa sredstvima. Oni kažu da će sredstva za par dana biti operativna. Ali to se nije desilo ni nakon više od dva mjeseca. Odobrena su, ali jednostavno ovi ljudi nemaju ništa od toga” povlači Duraković, koji ističe kako je najbitnije da se realizira uplata odobrenih sredstava te da će nakon toga nastaviti borbu za uplatu doprinosa za preostale penzionere.

Ukupno je u tom preduzeću, koje je predviđeno za gašenje, preostalo 470 radnika, od kojih je tek polovica radno angažirana, dok su rudari pogona “Raspotočje”, koji su bili angažirani na izvlačenju širokog čela, prestali s radom zbog toga što im nisu isplaćene plate, piše Fena.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Pročitajte i ovo

Hoće li dnevnica nedjeljom biti veća?

Hoće li dnevnica nedjeljom biti veća?
Baba Anđa (93): Godine na izmaku ali joj život i dalje mio

Baba Anđa (93): Godine na izmaku ali joj život i dalje mio
Počela isplata boračkog dodatka i naknada za tuđu njegu i pomoć

Počela isplata boračkog dodatka i naknada za tuđu njegu i pomoć
Rast penzija: Kako je Vlada došla do iznosa od 3,55 posto?

Rast penzija: Kako je Vlada došla do iznosa od 3,55 posto?
Vikend kupovina sa osmijehom: Izdvojili smo najbolje akcije za vaš kućni budžet

Vikend kupovina sa osmijehom: Izdvojili smo najbolje akcije za vaš kućni budžet
Najstarija mlada u Srpskoj imala 77 godina, a mladoženja 87

Najstarija mlada u Srpskoj imala 77 godina, a mladoženja 87

Doznake iz inostranstva uključujući i penzije ključne za ekonomiju BiH

by Sandra Vukić

BiH već godinama funkcioniše kao ekonomija čiji se ključni finansijski tokovi ne formiraju unutar domaće proizvodnje, već izvan njenih granica, u zemljama u koje je emigrirao veliki dio stanovništva.

Taj spoljni izvor prihoda odavno nije samo demografska posljedica. On postaje glavni oslonac ekonomskog sistema, jer u sve većoj mjeri određuje potrošnju, likvidnost i ukupnu otpornost ekonomije na krize.

U praksi to znači da se značajan dio unutrašnje ekonomske aktivnosti ne oslanja na domaću proizvodnju i izvoz, već na kontinuirane finansijske prilive iz inostranstva. Ti prilivi dolaze kroz doznake, sezonski rad, penzije iz inostranstva i različite oblike finansijske podrške dijaspore. Tako se formira paralelan kanal novca koji funkcioniše uporedo sa domaćim ekonomskim tokovima.

Transferi

Kroz različite oblike transfera iz inostranstva. Ovaj iznos obuhvata doznake, sezonski rad, penzije koje građani primaju iz zemalja u kojima su radili. Takođe tu su gotovinski transfero i direktna potrošnju dijaspore tokom boravka u zemlji.

Kada se ovaj priliv uporedi sa nominalnim BDP-om koji iznosi oko 64 do 66 milijardi maraka, prema projekcijama MMF-a za 2026. godinu, proizlazi da spoljni prilivi učestvuju sa oko 13 do 16 odsto BDP-a. Međutim, njihov ukupni ekonomski efekat ne završava se na direktnom učešću. Kroz potrošnju domaćinstava, trgovinu, usluge, građevinarstvo i tržište nekretnina stvaraju dodatni multiplikativni efekat. Pojedine analize kažu da je to trećin ukupne ekonomske aktivnosti.

Ovakva struktura čini BiH specifičnim slučajem u evropskom ekonomskom prostoru, jer se njena stabilnost u manjoj mjeri zasniva na klasičnim razvojnim mehanizmima kao što su industrijska proizvodnja, izvozna konkurentnost ili strani investicioni prilivi, a u većoj mjeri na dugoročnim i relativno stabilnim migracionim tokovima koji se godinama ne prekidaju.

Procjenjuje se da između 25 i 35 odsto domaćinstava u BiH u značajnoj mjeri zavisi od novca iz inostranstva. To znači da svaki treći ili četvrti dom direktno ili indirektno osjeća efekte dijaspore. Ukupna potrošnja domaćinstava iznosi između 18 i 22 milijarde maraka godišnje, a između četiri i pet milijardi direktno je povezano sa doznakama i transferima iz dijaspore.

Pored stalnih doznaka, sve značajniju ulogu ima i sezonski rad u inostranstvu. Svake godine između 80.000 i 150.000 građana Bosne i Hercegovine odlazi na privremeni rad u zemlje zapadne Evrope, najčešće u Njemačku, Austriju, Sloveniju i Hrvatsku.

Prihodi koje ovi radnici ostvaruju u kratkim sezonskim ciklusima kreću se između 5.000 i 8.000 evra, što na godišnjem nivou generiše dodatnih 900 miliona do 1,5 milijardi KM. Za razliku od klasičnih doznaka, ovaj oblik priliva karakterišu izraženi sezonski talasi koji direktno utiču na građevinarstvo, automobilsko tržište i maloprodaju.

Nekretnine

Jedan od najvidljivijih efekata dijaspore jeste tržište nekretnina. U posljednjih pet godina cijene stanova u većim gradovima porasle su između 30 i 60 odsto, dok se prosječna cijena novogradnje kreće između 3.300 i 4.000 KM po kvadratnom metru.

Takav rast sve više odvaja tržište nekretnina od realnih domaćih dohodaka i čini ga zavisnim od eksternog kapitala. Procjene pokazuju da dijaspora učestvuje sa 25 do 35 odsto u ukupnoj kupovini nekretnina, a u manjim sredinama taj udio je još veći.

Crna statistika

Prema podacima UN i Svjetske banke, BiH je u posljednjoj deceniji izgubila značajan dio radno sposobnog stanovništva. Posebno u dobnoj grupi od 20 do 40 godina. To direktno utiče na tržište rada. Tu se već godinama bilježi hroničan manjak radne snage. Istovremeno, prirodni priraštaj je već duže vrijeme negativan. Broj umrlih je kontinuirano veći od broja živorođenih. To dovodi do godišnjeg demografskog pada koji se kreće u rasponu od nekoliko hiljada do preko 10.000 stanovnika.

Ovaj trend se održava gotovo bez prekida više od decenije, piše GlasSrpske.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pročitajte i ovo

Hoće li dnevnica nedjeljom biti veća?

Hoće li dnevnica nedjeljom biti veća?
Baba Anđa (93): Godine na izmaku ali joj život i dalje mio

Baba Anđa (93): Godine na izmaku ali joj život i dalje mio
Počela isplata boračkog dodatka i naknada za tuđu njegu i pomoć

Počela isplata boračkog dodatka i naknada za tuđu njegu i pomoć
Rast penzija: Kako je Vlada došla do iznosa od 3,55 posto?

Rast penzija: Kako je Vlada došla do iznosa od 3,55 posto?
Vikend kupovina sa osmijehom: Izdvojili smo najbolje akcije za vaš kućni budžet

Vikend kupovina sa osmijehom: Izdvojili smo najbolje akcije za vaš kućni budžet
Najstarija mlada u Srpskoj imala 77 godina, a mladoženja 87

Najstarija mlada u Srpskoj imala 77 godina, a mladoženja 87

M:tel upozorava korisnike na mogućnost prevare: Budite pažljivi

by Sandra Vukić

Kompanija “M:tel” poziva korisnike da ne dijele lične podatke nepoznatim ili nepouzdanim izvorima. Takođe upozoravaju ih da ne odgovaraju na sumnjive poruke i pozive i to prijave nadležnim institucijama ili kontakt centru ove kompanije.

Upozoravaju korisnike da su zabilježeni pokušaji prevare putem poruka na “Vajberu”. U tim porukama nepoznata lica se lažno predstavljaju kao predstavnici “M:tela” i obavještavaju korisnike o navodnim novčanim nagradama.

“U ovim porukama korisnicima se saopštava da su osvojili određeni novčani iznos. Nakon čega se traži dostavljanje ličnih podataka, uključujući i fotografije ličnih dokumenata”, navode u ovoj komaniji.

Možda vas interesuje i ovo:

SMS prevare i dalje vrebaju, ne vjerujete čak ni “prijateljima”

Iz “M:tela” ističu da nikada ne traži dostavljanje ličnih dokumenata putem “Vajbera”, SMS-a ili drugih neformalnih kanala komunikacije. Takođe ne obavještava dobitnike nagrada na način koji uključuje zahtjeve za slanje ličnih podataka ili bilo kakve finansijske transakcije. Ne traži od korisnika da dostavljaju osjetljive lične podatke kako bi ostvarili pravo na nagradu.

Sve relevantne informacije o nagradnim igrama koje priređuje kompanija “M:tel” dostupne su isključivo putem zvaničnih kanala komunikacije – zvaničnog sajta, “M bloga” i društvenih mreža.

Iz “M:tela” naglašavaju da kontinuirano rade na zaštiti svojih korisnika i apeluje na dodatni oprez kako bi se spriječile moguće zloupotrebe.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pročitajte i ovo

Hoće li dnevnica nedjeljom biti veća?

Hoće li dnevnica nedjeljom biti veća?
Baba Anđa (93): Godine na izmaku ali joj život i dalje mio

Baba Anđa (93): Godine na izmaku ali joj život i dalje mio
Počela isplata boračkog dodatka i naknada za tuđu njegu i pomoć

Počela isplata boračkog dodatka i naknada za tuđu njegu i pomoć
Rast penzija: Kako je Vlada došla do iznosa od 3,55 posto?

Rast penzija: Kako je Vlada došla do iznosa od 3,55 posto?
Vikend kupovina sa osmijehom: Izdvojili smo najbolje akcije za vaš kućni budžet

Vikend kupovina sa osmijehom: Izdvojili smo najbolje akcije za vaš kućni budžet
Najstarija mlada u Srpskoj imala 77 godina, a mladoženja 87

Najstarija mlada u Srpskoj imala 77 godina, a mladoženja 87