Teški dani za krajiške penzionere

Procjenjuje se da u BiH živi oko 700.000 penzionera, od čega ih je oko 400.000 u Federaciji. Njihov položaj je težak, a zavisno od kantona do kantona on biva još i teži.

“U Unsko-sanskom kantonu imamo 22,5 hiljada penzionera, od toga 50 posto njih prima minimalnu penziju od 538 KM. I da, naši penzioneri su na devetom mjestu u prosjeku penzija među deset kantona. Znači iza nas je samo Livno, sa neznatno manjom penzijom od prosječne”, kaže nam Mirsad Terzić, predsjednik Saveza udruženja penzionera iz Bihaća.

Ne samo da su im penzije manje nego i lijekove moraju da plaćaju skuplje.

“Po Zakonu o zdravstvu u Federaciji esencijalne liste po kantonama trebale bi se izjednačiti sa listama Federacije. Međutim, ona u USK-u se ne usklađuje da bi sadržavala 500 navedenih lijekova kao u Sarajevu, nego se to kod nas svelo na 130 lijekova sa tendencijom skidanja nekih sa esencijalne liste A i B”, priča Terzić.

Decenijama u ovom kantonu esencijalne liste trpe posljedice borbe dobavljača lijekova za prevlast na tržištu, pri čemu je profit uvijek ispred empatije prema penzionerima.

“Ja to već šest godina kao predsjednik Kantonalnog saveza penzionera gledam. Apotekarski lobi je toliko jak da mijenja ministre zdravstva po svojim željama, kaže Terzić.

Kada su u pitanju liste čekanja, penzioneri se tu tretiraju kao bilo koje druge “mušterije” zdravstvenog sistema, a samo novac otvara vrata. Duga potraga

“Za preglede kod kardiologa, ultrazvuk i druge, čeka se po tri mjeseca, zato što se još nosaju teke i pišu liste u ovom vremenu softvera i programa koje treba da uvodimo. No, mi se vraćamo 50 godina unazad”, tvrdi Terzić.

Penzioner Ifet B. nedavno je sahranio suprugu, a potraga za stručnim ljekarom trajala je dvije godine.

“Već je kasno, rekao mi je, karcinom je metastazirao i operaciju ćemo obaviti, ali nemojte da se nadate, jer možemo samo da uzmemo biopsiju da potvrdimo ovakvo mišljenje. Bio sam mu zahvalan čak i za loše vijesti, jer toliko vremena je prošlo da nam niko nije htio reći dijagnozu u lice, nego su nas samo slali dalje”, priča Ifet.

Ovakvih slučajeva je mnogo. – Tako prolaze ne samo penzioneri nego i građani. Mi u Bihaću imamo udruženje pacijenata oboljelih od karcinoma dojke. Većinom su to penzionerke. One nemaju nikakvu pomoć od države, a plaćaju veoma skupe lijekove, naglašava Terzić.

(Izvor: Dnevni avaz)

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioner iz Zavidovića osvojio 1,3 miliona KM

U direkciju Lutrije Bosne i Hercegovine javio se dobitnik iz Zavidovića koji je naplatio dobitak od 1,3 miliona maraka. Dobitnik je penzioner već duži niz godina i ovaj dobitak mu je dobrodošao. Redovan je igrač klasičnih igara na sreću, a najviše igra TV Bingo i Loto. Do sada je osvajao manje dobitke u ovim igrama, a nedavno je osvojio i 2.000 KM u igri LOTO 6/39.

Na samom početku razgovora dobitnik je zamolio da ostane anoniman. Kako kaže, od 2004. godine igra TV Bingo i to mu predstavlja vid zabave i rado prati uživo izvlačenje brojeva. Nikada nije kupovao više od 3 bingo listića, tako je bilo i posljednji put kada je odigrao Novogodišnji TV Bingo.

Za dobiveni novac odlučio je kupiti dva stana u Sarajevu, a ostatak novca će ostaviti kako bi mogao uživati u svojim penzionerskim danima. Dio sredstava je planirao podijeliti i u dobrotvorne svrhe te pomoci socijalno ugroženim porodicama.

Dobitnik i njegov sin su se vozali u autu, zaustavili su se pored uplatnog mjesta Lutrije BiH u Živinicama te je zamolio sina da izađe i kupi tri bingo listića, što je ovaj i učinio.

Zanimljivo, u novogodišnjoj noći pratio je izvlačenje brojeva, ali nije križao brojeve na svojim bingo listićima. Tek kada je voditelj saopštio da je milionski džekpot pogođen u Zavidovićima, on se, kako kaže, „trznuo“ te uzeo papir i olovku da na komadić papira zapiše serijski broj dobitnog listića. Nakon sto je završeno izvlačenje brojeva nastavio je gledati novogodišnji program te je otprilike u jedan sat ujutro uzeo svoje bingo listiće i provjerio

Kada je vidio da se serijski broj listića podudara s njegovim, nije mogao da vjeruje. Kako nam je rekao, nije mogao spavati cijelu noć jer je razmišljao kako će sakriti da je upravo on dobitnik.

Dodao je da je nekoliko dana nakon što je saznao da je osvojio milionski dobitak prošetao po ulicama Živinica te je u razgovorima drugih ljudi čuo kako vladaju velika zainteresiranost i euforija, ali i radoznalost ko je osvojio taj dobitak. Na pitanje da li je uzbuđen zbog ogromnog dobitka, kazao je da uopšte nije uzbuđen te da samo razmišlja na koji način da sačuva anonimnost.

(Izvor: Dnevni avaz)

Podijeli tekst sa drugima na:

U novoj godini nova granica za odlazak u penziju

Sa novom godinom stigla su i nova pravila za odlazak u privremenu starosnu penziju.

U Republici Srpskoj u ovoj godini onaj ko ima 59 godina i osam mjeseci života i 40 godina staža može ostvariti pravo na penziju, a u Federaciji BiH muškarci koji imaju 63 godine i šest mjeseci života i 38 godina i šest mjeseci staža, te žene sa 58 godina i šest mjeseci života i 33 godine i šest mjeseci staža osiguranja.

Kada je riječ o Republici Srpskoj, izuzetno, žene imaju pravo na starosnu penziju kada navrše 57 godina i osam mjeseci života i 35 godina staža, s tim da se granica u pogledu života pomjera svake godine za četiri mjeseca.

“Uslov koji je u ovom slučaju vrijedio do kraja 2023. godine je 57 godina i četiri mjeseca života isključivo za žene”, rekli su u Fondu penzijsko invalidskog osiguranja Republike Srpske.

U Fondu PIO ističu da postepeno povećanje starosne granice za četiri mjeseca na nivou jedne godine u ostvarivanju prava na starosnu penziju prestaje 2025. godine kada će pravo na staronsu penziju osiguranih ostvarivati sa navršenih 60 godina života i 40 godina staža, a žene s 58 godina života i 35 godina staža osiguranja.

U Federaciji BiH, za razliku od Republike Srpske i poslije 2025. godine, osiguranici će moći u privremenu staronsu penziju i bez 65 godina života i 40 godina staža osiguranja.

Oni koji se odluče za tu opciju moraju znati kako će primati umanjeni iznos penzije, a za svaki mjesec ranijeg odlaska u penziju u odnosu na propisanih 65 godina života penzija će im biti manja za 0,333333 posto.

Uslovi za ostvarivanje privremene starosne penzije u Federaciji BiH su različiti za žene i muškarce. Prema važećem zakonu, pravo na privremenu starosnu penziju muškarci će moći koristiti do 2026. godine, a žene do 2036. godine.

Do kraja prošle godine, muškarci koji su željeli iskoristiti pravo odlaska u privremenu penziju u trenutku predavanja zahtejva trebali su imati 63 godine života i 38 godina staža osiguranja, a u 2024. godini, kao što smo već naveli moraće imati 63 godine i šest mjeseci života te 38 godina i šest mjeseci staža osiguranja. U 2025. godini muškarci će u privremenu penziju moći tek sa napunjene 64 godine života i 39 godina i šest mjeseci staža osiguranja.

 

Žene koje su željele iskoristiti pravo na privremenu starosnu penziju u Federaciji BiH do kraja 2023. Godine u trenutku predavanja trebale su imati 58 godina života i 33 godine staža osiguranja dok u ovoj godini pravo mogu iskoristiti one žene koje napune 58 godina i šest mjeseci života te 33 godine i šest mjeseci staža osiguranja.

Starosni prag penje se 2025. godine na 59 godina života i 34 godine staža osiguranja, a u 2026. na 59 godina i šest mjeseci života te 34 godine i šest mjeseci staža osiguranja. Tokom 2027. godine žena će morati napuniti 60 godina života i 35 godina staža osiguranja, a tokom 2028. Godine, 60 godina i šest mjeseci života i 35 godina i šest mjeseci staža osiguranja dok će tokom 2029, godine taj prag biti podignut na 61 godinu života i 36 godina staža osiguranja”, pojasnili su u Federalnom zavodu za penzijski i invalidsko osiguranje.

Dalje, u 2030. godini, ukoliko ne dođe do izmjena zakona, žene će za privremenu starosnu penziju morati imati 61 godinu i šest mjeseci života te 36 godina i šest mjeseci staža osiguranja. U 2031. godini, 62 godine života i 37 godina staža osiguranja, a u 2031. godini 62 godine života i 37 godina staža osiguranja, a u 2032. 62 godine i šest mjeseci života te 37 godina i šest mjeseci staža osiguranja. Sa navršene 63 godine života i 38 godina staža osgiuranja pravo na privremenu penziju žene će ostvariti u 2033.

Godini, a već godinu kasnije treba će imati najmanje 63 godine i šest mjeseci života i 38 godina i šest mjeseci staža osiguranja. Zakon kaže da će u 2035. godini prag biti podignut na 64 godine života i 39 godina staža osiguranja, dok će tokom 2036. godine vrijediti pravolo od najmanje 64 godie i šest mjeseci života te 39 godina i šest mjeseci staža osiguranja.

Priredila: Sandra Vukić/Penzionerski centar

Foto ilustracija: yandex; srna

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako ostvariti pravo na besplatne zdravstvene markice 

Nakon što je krajem decembra najavljena odluka o finansiranju zdravstvenih markica za penzionere s najnižim penzijama od strane Vlade i resornog ministarstva u  kantonu Središnja Bosna, mnogi penzioneri su se zapitali kako ostvariti to pravo i dobiti besplatne zdravstvene markice.

Prema informacijama dobivenim od ZZO ŽSB, penzioneri koji primaju minimalnu penziju trebaju posjetiti najbližu poslovnicu Zavoda za zdravstveno osiguranje i sa sobom ponijeti svoju zdravstvenu iskaznicu i ček od penzije. Važno je da iz čeka bude vidljivo da iznos penzije iznosi minimalnih 538,27 KM. Na temelju toga, penzioneri će dobiti besplatnu zdravstvenu markicu za 2024. godinu.

U budžetu za 2024. godinu izdvojeno je 750.000,00 KM za ovu svrhu, omogućavajući penzionerima pristup zdravstvenim uslugama bez dodatnih troškova. Ostali građani će i dalje plaćati zdravstvene markice po cijeni od 29,00 KM.

Ova inicijativa ima za cilj olakšati pristup zdravstvenoj njezi najugroženijim građanima Središnja Bosna i osigurati im potrebne medicinske usluge bez dodatnih finansijskih tereta.

Podijeli tekst sa drugima na:

I u 2024. godini nastavak projekta “Hljeb i mlijeko za penzionere”

U sklopu brige o najranjivijim kategorijama stanovništva, sarajevska Opština Centar i u ovoj godini nastavlja sa realizacijom projekta “Hljeb i mlijeko” za penzionere i lica starija od 60 godina bez primanja.

Pravo na stalnu novčanu pomoć za kupovinu osnovnih životnih namirnica – hljeba i mlijeka za mjesec januar 2024. godine ostvarilo je 329 penzionera sa područja ove lokalne zajednice, te 44 lica u stanju socijalne potrebe koja su starija od 60 godina a nisu ostvarila pravo na penziju.

S obzirom da budžet za tekuću godinu nije usvojen, za pomenutu namjenu je prema Odluci o privremenom finansiranju potreba Opštine Centar Sarajevo izdvojeno 27.430 KM za isplatu novčanih pomoći za kupovinu osnovnih životnih namirnica – hljeba i mlijeka. Služba za finansije Opštine Centar izvršila je isplatu sredstava na račune korisnika pomoći.

Pored ovih sredstava, preostala neutrošena sredstva iz 2023. godine u iznosu od 17.750 maraka raspoređena su na 365 korisnika ove pomoći.

U opštinskom budžetu za 2023. godinu za ovu namjenu izdvojeno je 360.000 KM.

Sredstva sa ovog budžetskog granta raspoređuje opštinski načelnik zaključkom, na prijedlog Službe za boračko-invalidsku i socijalnu zaštitu u skladu sa utvrđenim kriterijima na osnovu podnesenih zahtjeva.

Podijeli tekst sa drugima na:

Fond PIO potražuje 464 miliona KM

Zaključno sa septembrom prošle godine, potraživanja Fonda PIO iznosila su 464.912.220 KM, od čega se iznos od 86.276.040 KM odnosi na kamate, a 378.636.180 KM na osnovni dug.

U odnosu na prethodnu godinu, odnosno u odnosu na septembar 2022. godine ukupna potraživanja Fonda PIO smanjena su za 17,1 milion KM s tim da je javni sektor dug smanjio za 5,9 miliona KM, a privatni sektor za 11,1 milion KM.

Kao i prethodnih godina najviše duguju javne zdravstvene ustanove, a zaključno sa septembrom 2023. godine dugovale su 142.022.760 KM, što je ipak za 4,8 miliona KM manje nego što je bilo zaključno sa septembrom 2022. godine.

Dug su značajno smanjila i akcionarska društva koja su u septembru 2022. godine dugovala 55,8 miliona KM, dok su zaključno sa septembrom 2023. godine dugovala 44,5 miliona KM.

Podijeli tekst sa drugima na:

Javni sektor najbolji platiša doprionsa za PIO

Ako je suditi po evdiencijama Fonda PIO, zaključno sa septembrom 2023. godine u Republici Srpskoj poslovalo je 44.809 subjekata kod kojih je na osiguranje prijavljeno 331.817 osiguranika.

Prosječna plata na koju je uplaćen doprinos iznosila je 1.198 KM, a ukupno evidentirana naplata doprionsa za penzijsko i invalidsko osiguranje u posmatranom periodu iznosi 995.352.858 KM.

Po načinu organizovanja u Republici Srpskoj najviše je onih koji su registrovani kao samostalni preduzetnici, tačnije njih 28.458, ali je najveći uplatilac doprionsa ubjedljivo javni sektor.

U Republici Srpskoj ima registrovanih 2.355 ustanova kod kojih je zaposleno 104.102 radnika, a njihova prosječna plata iznosi 1.436 KM, i prosječno za svakog od njih isplaćeno je po 411 KM doprinosa.

Ukupno, javne ustanove po osnovu doprinosa za Fond PIO u prvih devet mjeseci 2023. godine uplatile su 383,3 miliona KM. Odmah iza njih su privatna preduzeća koja su po osnovu doprinosa uplatila 345,5 miliona KM.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ručak i prigodni pokloni za korisnike Doma za stare u Devetacima

Aktiv žena SNSD-a Novi Grad organizovao je danas posjetu JU Dom za stara lica u Devetacima.

Radi se o tradicionalnoj akciji koja se organizuje povodom božićnih praznika.

Za korisnika Doma pripremlјen je posni ručak i prigodni pokloni.

Direktor Doma Duško Zgonjanin rekao je da ova ustanova trenutno pruža usluge za 19 korisnika.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Povjerljivo sa dr Đorđevićem – Koje su najčešće operacije kod starijih ljudi?

Druga po redu emisija za 2024. godinu “Povjerljivo sa dr Đorđevićem”  donosi nam razgovor sa poznatim hirurgom dr Fuadom Pašićem.

Koji su rizici i koje su najčešće operacije koje se obavljaju kod ljudi starije životne dobi otkrićete ukoliko poslušate iskustva dr Pašića.

Dr Pašić je istakao da i stari i mladi imaju veoma slične operacije, ali da su svakako stariji ljudi puno izloženiji raznim rizicima.

Najčešći zahvat u hirurgiji je hirurgija hernije, ili takozvana operacija kile, dok je druga operacija koja je najčešća operacija žučnog mjehura .

Naravno, ukoliko imate neko pitanje i želite da vam dr Veljko Đorđević odgovori možete nam pisati u inbox naše FB stranice ili direktno na našoj internet stranici. A mi vam odgovore donosimo u nekoj od narednih epizoda.

Kompletnu epizodu emisije “Povjerljivo sa dr Đorđevićem” možete pogledati u video prilogu:

Podijeli tekst sa drugima na:

Kakve cijene građani BiH mogu očekivati u 2024. godini

Cijene proizvoda i usluga za ličnu potrošnju u BiH u novemru lani u prosjeku su bile niže za 0,1% u odnosu na oktobar, dok je godišnja inflacija iznosila 1,7%, objavila je Agencija za statistiku BiH.

Alkoholna pića i duvan u novembru su u prosjeku bili skuplji za 0,1% u odnosu na oktobru, stanovanje i režijski troškovi za 0,5%, namještaj i uređaji za kućanstvo za 0,2%, restorani i hoteli za 0,7%, zdravstvo za 0,3%, za koliko su u prosjeku poskupjela ostala dobra i usluge.

Odjeća i obuća u novembru u prosjeku su bile jeftinije za 1,7 % u odnosu na oktobar, prijevoz za 1,9% te rekreacija i kultura za 0,1%. Blagi pad cijena U BiH nivo cijena u novembru lani u odnosu na isti mjesec prethodne godine bila je viša za 1,7%. Hrana i bezalkoholna pića u prosjeku su bili skuplji za 4,1%, alkoholna pića i duhan za 4,8%, namještaj, uređaji za kućanstvo i redovno održavanje kuće za 5,7%, a zdravstvo za 3,2%, piše Večernji.ba.

Komunikacije su u prosjeku bile skuplje za 2,2%, rekreacija i kultura za 4,8%, obrazovanje za 2,1%, restorani i hoteli za 7,3%, a ostala dobra i usluge za 8,9%. Prosječan pad cijena zabilježili su: odjeća i obuća za 8,3%, stanovanje i režijski troškovi za 1% te prijevoz za 7,5%.

Inflacija je krajem 2022. dosegnula rekordnih 16,9%. To se drastično odrazilo na život građana BiH jer su za životne namirnice i energente morali izdvajati značajno više novca. Cijene u 2023. nisu oscilirale kao 2022., a došlo je do smanjenja inflacije.

U januaru 2023. stopa inflacije u BiH iznosila je 14,1%, dok je trenutno godišnja inflacija na 2,1%. U decembru su bile niže i cijene goriva, za dvadesetak feninga po litri.

Upoređujući cijene pojedinih artikala iz potrošačke košarice, iz izvještaja Agencije za statistiku za januar i posljednje za oktobar evidentan je njihov blagi pad. Izuzetak su određeni poljoprivredni proizvodi te goveđe meso i piletina.

Kilogram hljeba u januaru 2023. koštao je 4,30, a na kraju oktobra 3,50 KM. Jeftiniji su i brašno, maslac i mlijeko, a značajan pad s 4 na 2,80 KM imale su cijene ulja. S druge strane, cijena junetine porasla je s 18,80 na 19,40 KM, piletine sa 6,30 na 6,70 KM po kilogramu, a skuplji su krompir, luk…

Prognoze i rast Inflacija je u oktobru iznosila 2,1%, što predstavlja, navode iz Centralne banke BiH, neočekivano brzo usporavanje u odnosu na prethodne mjesece.

– Prosječan rast cijena je značajno različit promatrano po entitetima. Prema podacima za oktobar entitetskih agencija za statistiku, u RS-u je zabilježena godišnja inflacija od 3,8%, dok je u FBiH zabilježeno stagniranje cijena od 0,1%, prema čemu je ova stopa inflacije daleko najniža u okružju.

Uprkos visokoj osnovici iz prethodne godine, ključni razlog za pad cijena u FBiH dolazi od režijskih troškova, gdje su cijene električne energije, plina i drugih energenata, prema službenim podacima, zabilježile pad od 14,5% na godišnjem nivou.

Istovremeno, ovaj pododjeljak je zabilježio rast cijena od 4,5% u RS-u – navodi se u procjeni Centralne banke. U 2024. očekuje se da će ukupna inflacija iznositi 2%, a temeljna 4,4%. Dušan Srdić, predsjednik Udruženja potrošača “Reakcija” iz Banje Luke, nije optimista kad je riječ o 2024. jer očekivano poskupljenje nafte na iznad 100 dolara za barel dovelo bi do novog vala poskupljenja.

– Društveno odgovorne kampanje, ali i mjere poput diferencirane stope PDV-a, smanjenja trošarina na gorivo, zamrzavanja cijena osnovnih životnih namirnica i dalje ostaju ciljevi – navodi Srdić za Avaz.

Podijeli tekst sa drugima na: