Kategorija: Zabava

Miroslav Miloš iz Bugojna već jednu deneciju bavi se uzgojem i prodajom ćurki. Sve što on proizvede to i proda bez problema.

Zanimljivo je da je on jedan od rijetkih proizvođača ćurećeg mesa u središnjoj Bosni. Ove godine uzgojiće više od 200 komada i kada pokrije sve troškove ostaće mu, prema njegovoj računici, 5000 evra čistog novca.

Uz njegovu pristojnu penziju, malo posla i brige za ptice to je veoma dobra zarada. Za početnike odličan mali biznis.

“Kad bismo sve stavili na papir i sračunali, opet bi se sve isplatilo. Kad sračunate, uzećemo samo koncentrat, 100 kila dođe 120 maraka, njima treba 6 tona, to je 7.000 maraka i što ih ja platio tri, to je 10.000. Da bi proizveli dvije tone, ja dobijem, znači, 18.000-19.000 maraka, znači opet sam dobar”, kaže Miroslav Miloš iz Bugojna koji već čitavu deceniju proizvodi i prodaje ćurke i ćurane.

Da bi dostigle 10 kila težine, pojedu po 30 kilograma hrane, odnosno 100 ćurki pojede tri tone hrane, a 200 ih pojede šest tona.

Sa šest tona hrane proizvede dvije tone mesa, ali pošto mu ćurke dobace i po 15 kilograma, ode mu i više hrane. Koncentrat kupuje, kukuruz i pšenicu sije i to ima svoje, kad ponestane i to kupi.

Jedan je od rijetkih proizvođača ćurećeg mesa u centralnoj BiH. Ove godine uzgojiće više od 200 komada i kad pokrije sve troškove ostaće mu u džepu, prema njegovoj računici, 5.000 evra čistog novca.

(Izvor: YouTube/Srećko Stipović )

Proteklog vikenda u Banji Vrućici održano je završno takmičenje na 22. Šahovskom prvenstvu penzionera Republike Srpske, a titulu najboljeg ponio je Boriša Divljan.

Drugo mjesto osvojio je Jovica Mitrović, a treće Vlado Mićić, koji su pored diplome osvojili pehar i novčanu nagradu.

Šahovsko prvenstvo, na kome se 80 najboljih šahista penzionera iz cijele Republike Srpske borilo za titulu najboljeg, počelo je još u maju takmičenjima na opštinskim i gradskim nivoima, na kojima je učešće uzelo preko 11.500 šahista penzionera.

Nadmetanje je bila neizvjesno do samog kraja, a pobjednik odlučen u poslednjem devetom kolu koje je odigrano u nedelju 10. septembra sa početkom u 10:30 časova.

U znak zahvalnosti za poseban doprinos u organizaciji i radu Udruženja penzionera Republike Srpske i nesebičnoj podršci u održavanju 22. Šahovskog prvenstva penzionera Republike Srpske, predsjednik Upravnog odbora Udruženja penzionera Republike Srpske Ratko Trifunović je u ime Udruženja direktoru Fonda Mladenu Miliću dodijelio zahvalnicu i prigodan poklon.

(Izvor i foto: Fond PIO RS)

Penzionerka iz Tuzle osvojila je na popularnoj ‘srećki’ 75.000 KM. Ova informacija objavljena je na stranici Lutrije BiH, iz koje su rekli da sretna gospođa već dugo godina kupuje ‘srećke’.

“Iako želimo sačuvati identitet ove dobitnice, podijelićemo njenu priču s vama. Ova penzionerka, koja je odlučila ostati anonimna, voli provoditi svoje slobodno vrijeme igrajući različite lutrijske igre, posebno Srećke i TV Bingo. Za nju, ove igre nisu samo zabava, već i način da ostane povezana sa zajednicom. Njena strast prema igrama na sreću nije prošla nezapaženo. Do sada je osvajala manje dobitke u igrama na sreću Lutrije Bosne i Hercegovine, ali nikada nije prestala sanjati o većem dobitku koji bi joj olakšao život. I upravo kada je najmanje očekivala, sreća ju je napokon pogodila na srećki ‘SRETNA ZVIJEZDA'” , naveli su iz Lutrije BiH.

Dobitnica je istakla da je uvijek vjerovala da će nekada ‘ogrebati’ sreću.

“Nikada nisam prestala vjerovati da će jednog dana doći moj trenutak, i sada je konačno došao. Ovo je nevjerovatno iskustvo i osjećam se jako uzbuđeno”, naglasila je sretna penzionerka.

Kako je navela, planira pametno potrošiti osvojeni novac i podijeliti ga sa svojom porodicom.

(Izvor: lutrijabih.ba)

Jedna starija žena iz Velike Kladuše juče je izgubila svoju penziju, koja joj je ispala negdje na ulici.

Nakon apela koji je objavljen na portalu gpmaljevac.com, porodici se javila osoba inicijala A.A iz Velike Kladuše koja je pronašla novac i vratila ga baki.

Kako navodi porodica, novac koji je izgubila je u visini jedne prosječne penzije u BiH, a 72 -godišnja baka živi i liječi se od te svoje skromne penzije.

Portal napominje da se i veliki broj građana javio redakciji sa željom da skupe novac koji bi pomogao baki.

Rukovodstvo i osoblje Gerentološkog centra Banja Luka organizovalo je tadicionalnu manifestaciju “Roštiljada”, na kojoj su se zabavili i koprisnici Centra, ali i osoblje.

Oko šesdeset korisnika ovog centra za starija lica uživalo je u pjesmi, zabavi i ukusnoj hrani.

Organizovanjem ovakvih manifestacija, kažu u centru, željeli su da obraduju svoje korisnike.

To su potvrdili mnogi od njih. Dobru zabavu vole mladi, a vole i oni treće životne dobi. Rade Poletanović iz Šipova u centru je 7 mjeseci. U dobrom društvu kaže dan brzo proleti.

Obično pročita neku knjigu, igra šah, sa gospođama odigra domine, “šeta” u kolicima i tvrdi da je sa svima u dobrim odnosima.

Osamdesetosmogodišnji Slavko Mitrović vrlo rado priča o svom životu. Radio je cijeli životni vijek u rudnicima širom bivše Jugoslavije. U braku je proveo 63 godine, te priznaje da mu se svijet raspao nakon smrti supruge, ali život ide dalje.

Slavko kaže da je već već 23 godine sam u penziji. U centru je sreo damu sa kojom se druži, razgovara, šeta. “Valjam ja njoj, valja ona meni”, opisuje Slavko. I time je sve rečeno.

Gerontološki centar poznat po obilježavanju brojnih događaja, svake druge sedmice organizuju neku aktivnost. Organizuju druženja uz društvene igre, imaju obuku rada na računaru i pametnim telefonima, a literarne i likovne sekcije i radionice na kojima nastaju predivne rukotvorine su mnogima omiljene.

(Izvor: Una TV)

Brojke Njemačkog penzionog osiguranja pokazuju jasne razlike. Nakon 35 godina uplaćivanja doprinosa, u Njemačkoj možete otići u penziju kao “dugotrajno osigurana osoba”.  Ali, kakvu penziju u prosjeku možete očekivati na kraju dugog radnog vijeka?

Podaci iz 2021. godine kažu kako prosječna penzija u Njemačkoj nakon 40 godina rada iznosi 1.370 eura, prenosi Feniks magazin. U međuvremenu je Njemačko penziono osiguranje objavilo nove podatke. Njemački mediji pišu kako su i u 2022. godini očigledne razlike između saveznih zemalja u isplati prosječnih penzija.

Dok su regije  Sarland i Sjeverna Rajna-Vestfalija i dalje na vrhu po visini penzija, Tiringija i Saksonija-Anhalt još uvijek zauzimaju posljednja mjesta.

Za kraj 2022. prosječna penzija u Njemačkoj iznosi 1.384 eura (iznos neto isplate). Dakle, 14 eura više nego 2021. godine. Postoji jasna razlika između polova. Dok prosječna starosna penzija za muškarce iznosi 1.543 eura neto, žene se moraju zadovoljiti sa samo 1.173 eura.

Za vodeće Saarland i Sjevernu Rajnu-Vestfaliju, Njemačko penziono osiguranje objašnjava: “Prije su mnogi muškarci u ovim saveznim zemljama radili na dobro plaćenim poslovima u rudarstvu i danas zbog toga primaju relativno visoke penzije. U usporedbi s drugim istočnim saveznim zemljama, penzioneri u Istočnom Berlinu dobili su relativno visoke starosne penzije od oko 1.699 eura, zbog relativno visokog udjela penzionera s pravima iz bivše dopunske i posebne penzije iz sistema DDR-a.”

U poređenju s prethodnom godinom, penzije su se tek neznatno poboljšale, navode njemački mediji, prenosi Bankar.me.

Globalna populacija je sve starija. Do 2050. godine, predviđa se da će 30 posto ljudi širom svijeta imati 65 ili više godina. Dok su neke zemlje relativno spremne da se nose sa novim porastom populacije starijih, druge već osjećaju pritisak i bore se s izazovima koje donosi ubrzano starenje stanovništva.

Globalni indeks penzionisanja (GRI) ispituje penzionisanje iz drugačije, više kvantitativne perspektive. Godišnji izvještaj razmatra 44 različite zemlje i rangira ih na osnovu njihove penzione sigurnosti. Indeks uzima u obzir 18 faktora koji su grupisani u četiri sveobuhvatne kategorije:

Zdravlje: Zdravstvena potrošnja po glavi stanovnika, očekivani životni vijek i neosigurani zdravstveni troškovi.

Kvalitet života: stepen sreće, voda i kanalizacija, kvalitet vazduha, drugi faktori životne sredine i biodiverzitet/stanište.

Materijalno blagostanje: Prihod po glavi stanovnika, jednakost prihoda i nivo zaposlenosti.

Finansije: državni dug, starosna zavisnost, kamatne stope, inflacija, upravljanje, porezi i nenaplativi krediti banaka.

Norveška je na vrhu ovogodišnje liste iz nekoliko razloga. Za početak, postigla je najviši rezultat u kategoriji Zdravlje, uglavnom zbog svog visokog prosječnog životnog vijeka, koji iznosi 83 godine, odnosno 9 godina duže od globalnog prosjeka.

Norveška takođe ima najviši rezultat od svih zemalja u kategoriji Upravljanje, kategoriji koja se mjeri procjenom nivoa korupcije u zemlji, političke stabilnosti i djelotvornosti vlade, te je u trosmjernoj vezi sa Japanom i Luksemburgom u kategoriji zdravlja.

Druga na listi je još jedna evropska zemlja, Švicarska, sa ukupnim rezultatom od 80 posto. To je najviše rangirana zemlja po faktorima životne sredine, a takođe ima i najviši ukupni rezultat u kategoriji Finansije u penziji.