Nostalgija na stolu: 10 jela iz bivše Jugoslavije koja i danas pripremamo

U vremenima kada se živjelo skromnije i kada police supermarketa nisu bile prepune gotovih proizvoda, naše majke i bake su bile prave kulinarske čarobnice.

Svega nekoliko osnovnih namirnica bilo je dovoljno da se pripremi vrhunski obrok. Iako su nastala iz potrebe da se hrana ne baca i da se porodica nahrani onim što se ima u kući, ovo su jela na kojima su odrasle zdrave generacije i koja mnogi od nas i danas obožavaju.

Prisjetimo se 10 kulinarskih klasika koji mirišu na neka prošla vremena:

1. Pravi domaći doručak: Cicvara

Tajna je u jednostavnosti. U ključalu, posoljenu vodu uz brzo miješanje dodaje se kukuruzno brašno kako bi se izbjegle grudvice. Na kraju se umiješa izdašna kašika domaćeg kajmaka ili starog sira, što ovom jelu daje nevjerovatnu kremoznost i bogat okus.

2. Popara od starog hljeba

Apsolutni klasik nulte stope bacanja hrane. Stari hljeb isječen na kockice prelije se vrelom vodom ili mlijekom. Dodavanjem zagrijanog ulja (ili masti) te komadića sira i kajmaka, suhi hljeb se pretvara u najljepši utješni doručak.

3. Restovani krompir

Savršen prilog ili samostalan obrok. U prethodno proprženi, sitno sjeckani crni luk dodaje se kuhani krompir koji se potom gnječi. Uz dodatak aleve paprike, soli i bibera, dobijate jelo neodoljivog okusa.

4. Hljeb, puter i aleva paprika

Iako modernim generacijama zvuči neobično, za mnoge starije generacije ovo je bio omiljeni dječiji zalogaj nakon cjelodnevnog igranja napolju. Kriška svježeg hljeba, premazana puterom ili mašću i posuta crvenom paprikom (a ponekad i s malo soli ili šećera), ultimativni je ukus djetinjstva.

5. Kljukuša

Tradicionalno jelo koje ne gubi na popularnosti. Narendani krompir pomiješa se sa solju, biberom, sjeckanim crnim lukom i brašnom, uz dodavanje vode dok se ne dobije smjesa malo gušća od one za palačinke. Razlije se u podmazanu tepsiju i peče dok ne dobije savršenu zlatnu koricu.

6. Udrobljen hljeb u kiselo mlijeko

Kada niste znali šta biste za doručak ili laganu večeru, rješenje je bilo pred vama. Stari hljeb natrgan u hladno, domaće kiselo mlijeko ili jogurt idealan je i brz obrok koji i danas prija, posebno u toplijim mjesecima.

7. Krompir kuhan u ljusci

Ništa ne asocira na jednostavnost više od ovog jela. Skuhan u ljusci, poslužen uz domaći sir i svježu salatu od paradajza, ovaj krompir je brz, zdrav i nevjerovatno zasitan ručak.

8. Prženice

Umjesto kupovnih suhomesnatih proizvoda punih aditiva, naše bake su stari hljeb umakale u umućena jaja s malo mlijeka i pržile ga do zlatno-žute boje. Uz čašu jogurta, ovo je i danas omiljeni vikend doručak u mnogim domovima.

9. Klot pasulj

Grah je dovoljno kaloričan i pun proteina, tako da mu meso uopće nije potrebno da bi bio ukusan. Domaća mrkva, paprika, luk i malo strpljenja pri kuhanju čine ovaj obrok izuzetno zdravim i krepkim.

10. Krompir čorba

Topla, na kašiku i puna povrća. Na proprženom luku i mrkvi dinsta se krompir isječen na kockice, nalije se vodom i kuha, a zatim obogati sokom od paradajza. Po želji se mogu dodati i paprike, stvarajući savršeno okrepljujuće jelo, piše N1.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Koju vrstu hrane treba da prestanete jesti poslije 40. godine

Prema nutricionistima, ovo su popularne grickalice koje svi iznad 40 godina trebaju izbjegavati ili barem ograničiti.

Kako starimo, način na koji tijelo obrađuje hranu se mijenja, posebno nakon 40. godine, kada se metabolizam prirodno usporava, a hormonalne promjene olakšavaju nakupljanje masnoće u predjelu stomaka, prenosi Bljesak.info.

Ova vrsta masnoće, poznata kao visceralna masnoća, povezuje se s povećanim rizikom od srčanih bolesti, inzulinske rezistencije i upalnih procesa u organizmu.

Jedan od glavnih faktora koji tome doprinose jesu visoko prerađeni međuobroci i poslastice, koje je lako konzumirati u velikim količinama, a pritom nude vrlo malo stvarne nutritivne vrijednosti.

Prema nutricionistima, ovo su popularne grickalice koje bi svi stariji od 40 godina trebali izbjegavati ili barem ograničiti.

Čips od krompira

Čips je klasičan primjer visoko prerađene hrane koja može potajno usporavati metabolizam. Najčešće se prži u nezdravim uljima i sadrži velike količine natrija, što doprinosi upalnim procesima u tijelu.

Dr. Zeeshan Afzal objašnjava da prerađeni međuobroci poput čipsa mogu usporiti metabolizam jer su bogati kalorijama, nezdravim mastima i solju, a takva kombinacija može potaknuti hroničnu upalu.

S vremenom to može pogodovati nakupljanju visceralne masnoće, naročito u predjelu stomaka.

Keksi

Iako se u malim količinama mogu činiti bezazlenima, keksi često sadrže mnogo rafiniranog šećera i masti koji se brzo zbrajaju.

Nutricionista Jesse Feder upozorava da keksi nose slične rizike kao kolači i peciva jer su obično bogati mastima, šećerima i kalorijama.

Budući da ih je lako pojesti previše, mogu nas dovesti znatno iznad dnevnih kalorijskih potreba, a da pritom ne stvaraju osjećaj sitosti.

Feder ističe da visoka kalorijska vrijednost takvih proizvoda s vremenom može dovesti do neželjenog nakupljanja masnoće, posebno visceralne, ako se konzumiraju redovno.

Zaslađene žitarice za doručak

Mnoge žitarice za doručak, naročito one namijenjene djeci, iako se često reklamiraju kao zdrave, zapravo su ultra-prerađene i bogate šećerom.

Prema stručnjacima, takve žitarice naglo povećavaju nivo šećera u krvi i nude vrlo malo vlakana ili proteina koji bi osigurali duži osjećaj sitosti.

Nutricionistica Krutika Nanavati navodi da su mnoge dječije žitarice bogate šećerom i siromašne nutritivnom vrijednošću. Njihova redovna konzumacija može dovesti do debljanja i povećanog rizika od hroničnih bolesti.

Muffini

Muffini iz pekara ili prodavnica mogu sadržavati iznenađujuće veliki broj kalorija, zbog čega nisu dobar izbor za redovan međuobrok.

Dijetetičarka Lisa Andrews kaže da, iako ih nazivamo muffinima, oni često imaju karakteristike kolača. Ističe da su tradicionalni muffini bogati kalorijama i mastima te da s vremenom mogu doprinijeti nakupljanju masnoće u predjelu stomaka.

Granola pločice umočene u čokoladu

Iako se često promovišu kao zdrava opcija, granola pločice prelivene čokoladom često ne ispunjavaju ta očekivanja.

Obično sadrže velike količine dodanih šećera i zasićenih masti, uz vrlo malo stvarne nutritivne vrijednosti.

Andrews upozorava da su takve pločice u suštini čokoladice prerušene u zdravu hranu. Većina njih sadrži mnogo šećera i zasićenih masti, ali malo korisnih nutrijenata, piše She Finds.

Ako postanu redovan dio ishrane, mogu doprinijeti nakupljanju masnoće u predjelu stomaka.

Zaključno, nakon 40. godine smanjenje unosa visoko prerađenih grickalica i izbor cjelovitije hrane (voće, orašasti plodovi, jogurt…) može pomoći u smanjenju masnoće na stomaku i očuvanju zdravlja.

Možda vas zanima i ovo:

Idealna ishrana za penzionere: ovo je hrana koja održava vašu vitalnost i zdravlje

Podijeli tekst sa drugima na:

Cijene rastu proizvodnja mala: Građani BiH ovisni o uvoznoj hrani

U posljednjih nekoliko godina građani BiH suočavaju se s kontinuiranim rastom cijena hrane, iako je na svjetskom tržištu došlo do stabilizacije, pa čak i pada cijena pojedinih prehrambenih sirovina.

Ova razlika između globalnih trendova i domaće stvarnosti otvara pitanje zašto pad cijena u svijetu ne osjetimo u svakodnevnoj kupovini. Jedan od ključnih razloga je izražena uvozna zavisnost BiH.

Uvozna hrana

Kako ističe Admir Kapo, predsjednik Udruženja „Kupujmo i koristimo domaće“, iako je BiH bogata prirodnim resursima i obradivim zemljištem, uvozi gotovo sve – od osnovnih prehrambenih proizvoda do vode. Zbog toga je domaće tržište izuzetno osjetljivo na uvozne cijene i odluke stranih proizvođača.

“Kada zavisite od uvoza, nemate moć diktiranja cijena. Pad cijena na svjetskom tržištu ne znači automatski i pad cijena u maloprodaji”, kaže Kapo, a prenosi Avaz.

Ekonomski analitičar Faruk Hadžić pojašnjava da u malim i uvozno zavisnim ekonomijama dolazi do asimetričnog prilagođavanja cijena.

“Trgovci se često pozivaju na ranije nabavne cijene, visoke troškove logistike, energenata i rada, dok slaba konkurencija i nedovoljan nadzor ne stvaraju pritisak da cijene idu naniže. Tako krajnji potrošač snosi najveći teret” navodi Hadžić.

Slabi podsticaji

Dodatni problem su rast domaćih troškova poslovanja, ali i nedostatak snažnih i stabilnih podsticaja domaćim proizvođačima.

“Takvi podsticaji ne omogućavaju dugoročno planiranje niti povećanje proizvodnje”, ističe Kapo.

Rast cijena hrane snažno pogađa životni standard građana, jer hrana zauzima veći udio u potrošnji domaćinstava nego u EU, što dovodi do pada kupovne moći i veće ekonomske nesigurnosti.

Dugoročno, ovi trendovi usporavaju ekonomski rast, povećavaju pritisak na socijalne budžete i produbljuju trgovinski deficit. Taj deficit prošle godine premašio  je 13 milijardi KM, dok bez jačanja domaće proizvodnje cijene ostaju visoke, i uvozna hrana je neminovnost.

Možda vas intteresuje i ovo:

Rastu plate i penzije ali ne i standard: Problem inflacija (VIDEO)

 

Podijeli tekst sa drugima na: