Minimalna penzija u FBiH bi mogla preći 700 KM

Građane Federacije Bosne i Hercegovine do kraja 2026. godine očekuje nekoliko važnih promjena koje bi mogle donijeti veća primanja penzionerima, moguće povećanje plata radnicima i proširenje prava za porodice s djecom.

Najviše pažnje izazvale su najave novog rasta penzije, koje bi već od jula mogle biti povećane za dodatnih 5,6 do šest odsto. Ukoliko do toga dođe, minimalna penzija u Federaciji prvi put bi mogla preći granicu od 700 KM.

Podsjetimo, januarskim usklađivanjem penzije su već povećane za 11,2 odsto, pa trenutno najniža penzija za korisnike koji su pravo ostvarili do 1. januara 2026. godine iznosi 666,76 KM. Nakon novog povećanja, minimalna penzija mogla bi iznositi između 704 i 706 KM, piše Avaz.

Možda vas zanima i ovo:

Povećanje penzija u Federaciji BiH od 1. jula ove godine

Pored penzionera, određene promjene mogle bi osjetiti i radnici u Federaciji BiH. Vlada Federacije ranije je smanjila zbirnu stopu doprinosa sa 41,5 na 36 odsto. Međutim mnogi poslodavci to smanjenje nisu iskoristili za povećanje plata zaposlenima.

Krajem godine moglo bi uslijediti novo smanjenje doprinosa, pod uslovom da reforma fiskalizacije pokaže očekivane rezultate. Time bi poslodavci dobili dodatni prostor za povećanje plaća radnicima, posebno u uvjetima rasta troškova života i inflacije.

Jedna od važnijih socijalnih reformi koja se takođe najavljuje jeste uvođenje kvaziuniverzalnog dječijeg dodatka.

Prema dostupnim informacijama, cilj je da sva djeca u Federaciji BiH do sedme godine imaju pravo na dječiji dodatak. Za stariju djecu važili bi određeni prihodovni kriteriji.

Podijeli tekst sa drugima na:

Šta sve penzioner u BiH može kupiti za minimalnu penziju?

Dok u pojedinim evropskim zemljama penzioneri mogu pristojno živjeti od svojih primanja, u Bosni i Hercegovini penzija često nije dovoljna ni za osnovne troškove.

Najnoviji podaci pokazuju da penzije u BiH pokrivaju tek nešto više od polovine troškova života, dok cijene hrane i osnovnih namirnica nastavljaju rasti.

Prema istraživanju koje prenosi Euronews, a koje je analizirala kompanija Moorepay, u čak 20 europskih zemalja penzije nisu dovoljne za pokrivanje osnovnih troškova života.

Više o istraživanju možete pročitati ovdje:

Gdje je penzija dovoljna za život u EU: BiH u crvenom

Bosna i Hercegovina nalazi se među njima – i to pri samom dnu. Penzije u BiH pokrivaju tek 53% osnovnih životnih troškova, bez uračunate stanarine.

Za poređenje, u Sloveniji taj procenat iznosi 95%, u Hrvatskoj 82%, dok u Luksemburgu penzije čak premašuju troškove života.

S druge strane, BiH se nalazi bliže zemljama poput Sjeverne Makedonije (61%) i Turske (64%), što potvrđuje da region Balkana i istočne Europe zaostaje za zapadom.

Kolike su penzije u BiH 2026. godine

Najnovije odluke vlasti donijele su povećanja, ali ona i dalje nisu dovoljna da prate rast cijena.

Federacija BiH:

  • Najniža penzija: 666 KM
  • Zagarantovana penzija: 795 KM
  • Prosječna penzija: oko 720 KM
  • Maksimalna penzija: 3.332 KM

Republika Srpska:

  • Najniža penzija: od 349 KM do 698 KM (zavisno od staža)
  • Najviša penzija: 3.776 KM

Uprkos povećanjima, realnost je da većina penzionera prima iznose blizu minimuma.

Sve više penzionera, sve manje održiv sistem

U Bosni i Hercegovini danas ima između 742.000 i 755.000 penzionera, a taj broj iz godine u godinu raste. U posljednjih deset godina povećan je za više od 100.000, što predstavlja ozbiljan pritisak na penzioni sistem.

Problem dodatno pogoršava nepovoljan odnos između onih koji rade i onih koji primaju penziju. Naime, na jednog penzionera dolazi tek 1,15 zaposlenih, što znači da gotovo jedan radnik “izdržava” jednog penzionera kroz uplate doprinosa.

Situacija je posebno alarmantna u Federaciji BiH, gdje se trend još brže pogoršava – na jednog novozaposlenog dolaze čak dva nova penzionera. Drugim riječima, sistem se ne obnavlja, jer broj ljudi koji ulaze u penziju raste brže od broja onih koji počinju raditi.

Ovakav odnos dugoročno dovodi u pitanje održivost penzionog sistema, ali i objašnjava zašto su penzije u Bosni i Hercegovini niske i zašto ih je teško značajnije povećati.

Takođe, zbog niskih primanja, više od 10.000 penzionera i dalje radi.

Cijene hrane: Osnovne namirnice postaju luksuz

Istovremeno, cijene osnovnih proizvoda dostižu nivoe koji su za mnoge nedostižni.

  • Teleći but: 34,95 KM/kg
  • Juneći but: 29,95 KM/kg
  • Paprika: 8,15 KM/kg
  • Patlidžan: 8,95 KM/kg
  • Ulje (1l): 3,45 KM
  • Mlijeko (1l): 1,20 – 2,60 KM
  • Brašno (1 kg): 1,60 – 1,90 KM

Za penzionere sa minimalnom penzijom, ove cijene znače odricanje od osnovnih potreba.

“Ko će dati 34 marke za kilo mesa?”

Građani jasno poručuju – situacija je neizdrživa.

“Najviše poskupljuju kafa, meso, mlijeko… To su osnovne namirnice. Koji će penzioner sa 400 maraka dati 34 marke za kilo mesa? Nijedan”, kaže jedna penzionerka iz Sarajeva.

Dodaje da rast cijena ne prestaje:

“Čim gorivo poskupi, sve ide gore. Doći će i voda, stanarine, sve će poskupjeti.”

Drugi sagovornik ističe da problem nije samo u pojedinačnim cijenama, već u ukupnom standardu.

“Najviše je poskupio život. Ako danas mogu kupiti malo mesa, uzet ću umjesto 20 deka – 10”, iskreno će penzioner.

Na pitanje o ulozi države, odgovor je još oštriji:

“Mi nemamo države, sine. Gdje nam je država? Kakva država – mi je nemamo.”

Europa ide naprijed, Balkan zaostaje

Stručnjaci upozoravaju da razlike nisu slučajne. U razvijenim eropskim zemljama penzije su rezultat stabilnih sistema i dugoročnih politika, dok u siromašnijim državama porodice često moraju pomagati starijima.

U BiH to je već postalo pravilo, a ne izuzetak. Iako su penzije formalno povećane, realna kupovna moć penzionera nastavlja padati. Kombinacija niskih primanja, rasta cijena i nepovoljnog demografskog odnosa gura sve veći broj starijih građana na ivicu siromaštva.

U zemlji u kojoj penzija pokriva tek polovinu troškova života, pitanje više nije kako živjeti bolje – već kako uopšte preživjeti, piše N1.

Podijeli tekst sa drugima na: