FZO: Usluge mentalnog zdravlja dostupne i bez uputnice

Usluge zaštite i unapređenja mentalnog zdravlja na primarnom nivou (pri domovima zdravlja) osiguranicima u Republici Srpskoj od sada su dostupne bez uputnice.

Ovo su naveli iz FZO Republike Srpske navodeći da se time skraćuje put do stručne pomoći. I to u  trenucima kada su brza reakcija i podrška ključni za pacijente. Na ovaj način se rasterećuju se i porodični ljekari i smanjuju gužve u ambulantama porodične medicine.

“Ovo je omogućeno zahvaljujući izmjenama Pravilnika o postupku ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu u Republici Srpskoj. Njim je, između ostalog precizirano i važenje uputnica po nivoima zdravstvene zaštite”, naveli su u saopštenju.

Ističu da se odlaskom na ove preglede bez prethodne uputnice porodičnog doktora smanjuje i stigmatizacija. Zatim se sprječava pogoršanje mentalnog stanja. Omogućava se i pravovremeno započinjanje sa terapijom. To direktno vodi ka boljim ishodima liječenja.

Osim ove novine, produžen je rok važenja uputnica na primarnom nivou ( domovi zdravlja). To su, primjera radi:

  • usluge radiološke dijagnostike – RTG snimanje,
  • laboratorijska dijagnostika,
  • mamografija ili ultrazvuk koji se radi u domovima zdravlja sa 30 na 90 dana.

Međutim, ukoliko je uputnica za usluge radiološke dijagnostike izdata za sekundarni ili tercijarni nivo (bolnice i UKC RS) važi 180 dana.

Osim toga, ovim izmjenama Pravilnika definisano je da 24 časa važi uputnica za bolničko liječenje-hitni prijem, interna bolnička uputnica, uputnica za bolnički smještaj kao i međubolnička uputnica za bolničko liječenje.

Bolnička uputnica vrijedi 90 dana

Uputnica za bolničko liječenje, ukoliko nije riječ o hitnom prijemu (elektivni prijem), važi 30 dana, dok uputnice za konzilijum i hemioterapiju važe 90 dana.

Podsjećamo da kada je riječ o specijalističkoj-konsultativnoj zdravstvenoj zaštiti, uputnica za specijalistu i dalje važi 180 dana. Ove usluge osiguranicima se pružaju u bolnicama, u UKC RS, kao i u privatnim zdravstvenim ustanovama koje imaju ugovor sa Fondom zdravstvenog osiguranja RS. Riječ je o ukupno 11 specijalističkih oblasti. kao što su:

  • interna medicina,
  • kardiologija,
  • neurologija,
  • urologija,
  • ortopedija,
  • oftalmologija i druge.

Isto toliko važi i uputnica za medicinsku rehabilitaciju.

I dalje ostaje na snazi mogućnost da uputnica za dijalizni tretman važi 12 mjeseci, što omogućava efikasnije pružanje ove usluge, ali i pojednostavljuje proceduru ostvarivanja ovog prava.

Kada je riječ o uputnicama za usluge radiološke dijagnostike – magnetna rezonanca (MR) i kompjuterizovana tomografija (KT), one i dalje važe 180 dana.

“Napominjemo da se uputnice za MR i KT izdaju u elektronskom obliku. Osiguranik sa sobom nosi potvrdu sa informacijom o datumu i vremenu pregleda, kao i nazivom zdravstvene ustanove u kojoj je pregled zakazan, radi podsjećanja na termin. Namjera Fonda je da u narednom periodu u potpunosti izbaci papirne uputnice iz upotrebe. Cilj je da se sa elektronskom zdravstvenom karticom ostvaruju prava, kao što je slučaj sa elektronskim uputnicama za lijekove na recept, ali i MR i KT”, navodi se u saopštenju.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako prepoznati lažova: Psiholog otkriva jednostavan trik

Kada pokušavate da smislite kako prepoznati lažova, vjerovatno radite isto što i 30.000 ljudi koji su jednom zvali Bi-Bi-Si (BBC): gledate ga pravo u oči i čekate da pogled odluta.

Upravo ta navika, tvrdi britanski profesor psihologije Ričard Vajzmen, lažovu najviše olakšava posao.

Zvuči suprotno od svega što smo naučili iz filmova. Ipak, jedan televizijski eksperiment pokazao je da sa lažovom pred očima pogađamo loše, a da se rezultat preokreće jednim jednostavnim potezom.

Novinar, omiljeni film i 30.000 pogrešnih procjena

Prvobitna zamisao bila je smela. Bi-Bi-Si je htio da intervjuiše političare, pa da publika pogađa ko govori istinu, a ko laže. Nijedan političar nije pristao.

Ulogu je zato preuzeo novinar. Dva puta je sjedio pred kamerom i odgovarao na isto pitanje, o svom omiljenom filmu. Jednom iskreno, drugi put ne. Gledaoci su pozivali i glasali.

Rezultat je bio mršav. Prema Vajzmenovim riječima, javnost je na televiziji prošla isto kao ispitanici u laboratoriji: niko nije umio pouzdano da kaže kada novinar laže.

Kada je slika nestala, laži su počele da se vide

Istraživači su onda uradili nešto sasvim jednostavno. Uklonili su sliku i publici dali samo radio-snimak i transkript, bez lica. Uspješnost u otkrivanju laži naglo je skočila.

Objašnjenje je logičnije nego što djeluje. Osmijeh, ruke i pogled držimo pod kontrolom, jer znamo da nas neko posmatra. Na izbor riječi i tok priče pazimo mnogo manje. Vajzmen to sažima kratko: vizuelni znaci su veoma kontrolisani.

Slične zaključke nudi i velika analiza objavljena u časopisu „Personality and Social Psychology Review“, gdje pregled stotina istraživanja o tačnosti procjene laži pokazuje da ljudi pogađaju tek malo bolje od bacanja novčića, i da laž lakše uočavaju kada je čuju nego kada je samo gledaju.

Skrenut pogled vam ne govori ono što mislite

Najveći problem nije to što lažovi dobro glume. Problem je što mi tražimo pogrešne tragove. Pogled u stranu skreću stidljivi ljudi, pa nervozni, pa svako ko pokušava da se sjeti imena restorana od prošlog petka.

Zato znaci da neko laže rijetko stanu u jedan pokret očiju. Oni se kriju u rečenici koja se gradi u hodu, piše Krstarica.

Kako prepoznati lažova po onome što čujete

Laganje troši mnogo više misaonog napora od istine. Onaj ko izmišlja mora da pamti šta je maločas rekao, šta vi već znate i kako sve da poveže bez rupe. Taj napor se čuje u ritmu i boji glasa.

Obratite pažnju ako sagovornik:

  • oklijeva i pred sasvim jednostavnim pitanjem
  • ostavlja dijelove razgovora za kasnije ili duže pauze prije odgovora
  • škrtari na detaljima koje biste očekivali
  • usred razgovora mijenja način govora
  • zastajkuje dok slaže priču

Oprez, ipak. Nijedan od ovih znakova sam za sebe nije dokaz. Neko zastane jer mu riječ ne pada na pamet, a neko jer je jednostavno umoran.

Ali kada vam nešto u priči škripi, probajte da na trenutak skrenete pogled sa lica i samo slušate. Pažljivo slušanje otkriva ono što oči propuste, i to je savjet koji vrijedi zapamtiti prije sljedećeg ozbiljnog razgovora.

Podijeli tekst sa drugima na: