Autor: sandric84

Velika količina soli u kiselom kupusu može ozbiljno ugroziti zdravlje hroničnih bolesnika, posebno onih sa povišenim krvnim pritiskom i problemima s bubrezima.

Kiseli kupus je fermentisani kupus karakterističnog kiselog ukusa, nastao procesom mliječne fermentacije. Bogat je vitaminima i mineralima i često se koristi u tradicionalnim jelima, bilo sirov ili kuvan.

Možda vas zanima i ovo:

Iskusni kuvar otkrio kako najbolje da ukiselite kupus

Veoma je popularan u domaćoj kuhinji, ali uprkos brojnim zdravstvenim prednostima, nije pogodan za sve.

Velika količina soli u kupusu je glavni problem zbog koga bi trebalo da budete oprezni prilkom konzumacije.

Za kiseljenje kupusa koristi se velika količina soli, koja se ne uklanja u potpunosti čak ni pranjem listova pre upotrebe. Upravo ta so može predstavljati ozbiljan problem za osobe koje pate od hroničnih bolesti.

Prekomjeran unos soli može dovesti do:

• povišenog krvnog pritiska,
• dodatnog opterećenja bubrega,
• zadržavanja viška tečnosti u organizmu,
• taloženja soli u zglobovima i krvnim sudovima.

So takođe remeti ravnotežu između natrijuma i kalijuma, što može izazvati grčenje mišića, naročito vrata i kičme.

Nemir u rukama i nogama kao znak viška soli

Jedna od čestih posledica viška soli u ishrani jeste nemir u rukama i nogama. Ovaj simptom se često javlja upravo zbog poremećaja odnosa kalijuma i natrijuma u organizmu.

Ako se kiseli kupus ipak jede, preporučuje se potpuno izbacivanje dodatne soli iz ostalih obroka tokom dana.

Povezanost prekomjernog unosa soli i rizika od raka

Sve veći broj istraživanja ukazuje na moguću vezu između prekomjerne upotrebe soli u ishrani i povećanog rizika od pojedinih vrsta raka.

Iako je kiseli kupus nutritivno vredna i zdrava namirnica, osobe sa:

povišenim krvnim pritiskom,
bolestima bubrega,
problemima sa zadržavanjem tečnosti

trebalo bi da ga jedu sa velikim oprezom ili da ga u potpunosti izbjegavaju.

Umjerenost je ključ zdravlja – čak i kada je riječ o tradicionalnim i “zdravim” namirnicama.

Možda vas zanima i ovo:

Pet jutarnjih navika koje štete bubrezima

Vodič za snažan imunitet: Koje namirnice jesti tokom jeseni i zime

Iako jutro mnogima počinje uz omiljeno piće poput kafe, stručnjaci upozoravaju da neke napitke, uključujući i nju, nije dobro konzumirati na prazan stomak.

Razlog je jednostavan – mogu nadražiti sluznicu želuca, izazvati nagle skokove šećera u krvi ili dovesti do nelagode poput gorušice, mučnine i slabosti.

Nutricionisti navode da biste na prazan stomak trebali izbjegavati sljedeće vrste pića.

Kafa – iako je jedan od najčešćih jutarnjih izbora, istovremeno je i jedan od najproblematičnijih kada se pije natašte. Povećava lučenje želudačne kiseline, što može izazvati gorušicu, bol u stomaku i dugoročno iritaciju želuca.

Osim toga, kafa na prazan stomak može pojačati osjećaj nervoze i ubrzati rad srca. Stručnjaci preporučuju da prije prvog gutljaja pojedete bar mali zalogaj.

Alkohol – na prazan stomak se mnogo brže apsorbuje u krv, što znači jače i brže dejstvo. To može dovesti do vrtoglavice, mučnine, naglog pada šećera u krvi i većeg opterećenja jetre.

Možda vas i zanima:

Koliko kafe pijete? Medicina kaže da su ovo dozvoljene količine

Za detoks i lakše mršavljenje: Ova dva čaja se posebno ističu

Gazirana pića – Gazirani napici, uključujući i mineralnu vodu, mogu izazvati nadutost i nelagodu kada se piju natašte. Kiseline i šećeri dodatno iritiraju želudac.

Voćni sokovi (posebno citrusni) – Iako se smatraju zdravima, voćni sokovi bogati su kiselinama i prirodnim šećerima. Na prazan stomak mogu izazvati iritaciju želuca i nagli skok glukoze u krvi, nakon kojeg slijedi pad energije.

Energetska pića – Kombinacija kofeina, šećera i drugih stimulansa čini energetska pića posebno nepovoljnim izborom natašte. Mogu izazvati lupanje srca, nervozu i nagli pad energije.

Prazan stomak je osetljiv, a ono što pijemo može značajno uticati na naše zdravlje i generalni osjećaj tokom dana. Najsigurniji izbor ujutro je čaša vode ili blagi biljni čaj, dok ostala pića treba ostaviti za vrijeme ili nakon obroka.

Male promjene u navikama mogu napraviti veliku razliku za probavu i opšte stanje organizma, piše B92.

U vrijeme kada mentalno zdravlje postaje jednako važno kao fizičko, sve više naučnih istraživanja ukazuje na jedan jednostavan, dostupan i potcijenjen lijek: krećite se.

Možda mislite da je trening „samo za tijelo“, ali nauka danas nedvosmisleno pokazuje da je fizička aktivnost jedan od najmoćnijih prirodnih načina za podizanje raspoloženja i smanjenje simptoma depresije — često efikasniji i od lijekova u blagim i umjerenim slučajevima.

Mozak reaguje na kretanje kao na terapiju

Kada vježbate, mozak dobija hemijski podsticaj koji djeluje kao prirodni antidepresiv. Tokom treninga luče se endorfini — hormoni koji umanjuju bol i stres — ali i serotonin, dopamin i noradrenalin, neurotransmiteri ključni za dobro raspoloženje.

„Fizička aktivnost djeluje kao reset dugme“, objašnjava neuropsiholog dr Ana Markes, navodeći i da, kada se krećemo, mozak aktivira mehanizme koji regulišu emocije, čineći nas otpornijima na stres i negativne impulse.

Upravo zato se poslije dobrog treninga osjećamo smirenije, fokusiranije i optimističnije.

Možda vas zanima i ovo:

Rast mozga, i to je moguće: Ključ je u hodanju

Studije potvrdile: vježbanje smanjuje rizik od depresije za čak 30%

Naučni dokazi su jasni. Jedna obimna studija Univerziteta Harvard, koja je obuhvatila više od 200.000 ljudi, pokazala je da samo 15 minuta intenzivne aktivnosti dnevno ili jedan sat brze šetnje smanjuju rizik od depresije za do 30%. Druga istraživanja Evropskog udruženja za psihijatriju potvrđuju da su redovno vježbanje i kognitivna terapija najdjelotvornija kombinacija za lakše oblike depresivnosti.

„Vježbanje nije čudotvorno rješenje, ali je ključni dio terapijske slagalice“, poručuje psihijatar prof. Elias Fonseka.

Kako vježbanje mijenja mozak

Osim kratkoročnog osjećaja euforije, trening bukvalno mijenja strukturu mozga:

• povećava se volumen hipokampusa — dijela mozga odgovornog za pamćenje i regulaciju emocija
• jača se prefrontalni korteks — centar logike, kontrole i smirivanja emocionalnih impulsa
• smanjuje se upala, koja je često povezana sa depresivnim stanjima
• povećava se neuroplastičnost — sposobnost mozga da se obnavlja i uči

To znači da vježbanje ne „maskira“ problem, već gradi otpornost iznutra.

Koji tip treninga najbolje djeluje na mentalno zdravlje?

Dobra vijest je da ne morate da idete u teretanu. Najbolje rezultate daju aktivnosti koje održavate redovno:

• brza šetnja — 30 minuta dnevno
• lagani do umjereni kardio (trčanje, bicikl)
• trening snage — doprinosi stabilnosti i samopouzdanju
• joga i pilates — smanjuju stres i kortizol
• ples — snažno utiče na dopamin i osjećaj zadovoljstva

Naučnici ističu da nije najvažniji intenzitet, već kontinuitet.

Zašto pokret djeluje bolje nego sjedenje i „odmaranje“?

Kada smo depresivni, tijelo vuče ka krevetu i miru. Ali upravo to održava zatvoreni ciklus niske energije, tamnih misli i nedostatka motivacije. Aktivnost ga prekida i poboljšava mentalno zdravlje.

Najopasniji simptom depresije je pasivnost, smatraju stručnjaci, a pokret vraća osjećaj kontrole nad sopstvenim životom, što je prvi korak ka oporavku.

Više o ovome:

Kada treba promijeniti navike i brinuti o zdravlju

Mentalna moć treninga: jača volju i samopouzdanje

Pored hemijskih promjena u mozgu, vježbanje donosi i psihološke dobiti:

• jača osjećaj kompetencije
• smanjuje osjećaj bespomoćnosti
• popravlja kvalitet sna
• uvodi rutinu koja umanjuje haos u glavi
• povećava samopouzdanje, jer tijelo postaje snažnije i izdržljivije

Dovoljno je da čovjek nekoliko nedjelja osjeti fizički napredak da bi se promijenila i slika o sebi.