Doniraju novac svojim kolegama koje su zadesile katastrofalne poplave

Upravni odbor Udruženja penzionera Mostar na vanrednom zasjedanju je jednoglasno donio odluku o doniranju finansijskih sredstva penzionerskim udruženjima s područja koje su zadesile katastrofalne poplave i klizišta.

Kako je rekao Izet Šehić, predsjednik mostarskog Udruženja, po 2.000 KM će uplatiti na račune udruženja Jablanice i Konjica.

“Udruženju umirovljenika Općine Fojnica uplatit ćemo 1.000 KM, a isto toliko Udruženju Bilalovac-Kiseljak, kao i 1.000 KM Udruzi umirovljenika Općine Kiseljak. Ova sredstva su isključivo namijenjena za članove ovih udruženja koji su pogođeni ovom katastrofom, a koja sutra može da zadesi bilo koga od nas. To je jedan mali znak pažnje prema njima, ali i poticaj da druga udruženja krenu našim stopama”, rekao je Šehić.

Napomenuo je da sredstva koja će biti uplaćena nisu izdvojena iz dijela članarina, već je riječ o donacijama koje mostarsko Udruženje tokom cijele godine dobija od raznih humanitarnih organizacija.

(Izvor: avaz.ba; Foto: Srna)

Podijeli tekst sa drugima na:

Druženje starih i mladih uz društvene igre i prevenciju zdravlja

Medicinski fakultet u Foči organizovao je “Međugeneracijsko druženje” na Trgu kralja Petra, kako je istaknuto, s ciljem smanjivanja predrasuda i diskriminacije starih lica.

Penzioneri su sa osnovcima, polaznicima šahovske sekcije, igrali društvene igre – šah, karte i domine, a mogli su i besplatno da provjere krvni pritisak, šećer u krvi i kognitivne sposobnosti.

Druženje, koje je povodom Svjetskog dana starijih lica, organizovala Katedra za zdravstvenu njegu Medicinskog fakulteta, upotpunjeno je nastupom mladog guslara Milomira Sekulovića.

Šef ove katedre Jelena Pavlović ističe da je stara lica potrebno što više uključiti u aktivnosti društvene zajednice i više raditi na promociji i prevenciji zdravlja, te da postoje razni programi kroz koje se to može ostvariti.

Ona je ocijenila da će izgradnja Doma za stara lica u Miljevini kod Foče dosta značiti, ali da broj potencijalnih korisnika te vrste usluge prevazilazi kapacitete doma i da bi bilo poželjno u ovoj opštini osnovati i centar za zdravo starenje.

“U mnogo opština postoji takav centar u kojem se mogu realizovati zdravstvene i preventivne aktivnosti, ali i dosta toga uraditi na uključivanju starih lica u zajednicu i time doprinijeti boljem kvalitetu njihovog života”, rekla je Pavlovićeva.

Da je ovakav centar neophodno osnovati u Foči, napomenula je Pavlovićeva, zaključak je i učesnika jučerašnjeg skupa na Medicinskom fakultetu na kojem se govorilo o mogućnostima unapređenja kvaliteta života starih lica.

(Izvor i foto: Srna)

Podijeli tekst sa drugima na:

Najviša penzija u Srpskoj 3.228,64 KM.

U Republici Srpskoj je 3. oktobra isplaćena penzija za septembar, a najviša je iznosila 3.228,64 KM.

Isplatom penzije za septembar obuhvaćeno je ukupno 287.079 korisnika prava, od čega je 230.922 u Republici Srpskoj, a van Republike 56.157 korisnika prava.

Za isplatu penzije za septembar bilo je potrebno 148,93 miliona KM u neto iznosu, odnosno 150,74 miliona KM u bruto iznosu.

Prosječna penzija iznosi 593,63 KM i čini 42,07% prosječne plate u Republici Srpskoj.

Iznos najniže penzije za staž od 40 i više godina je 601,35 KM i čini 42,62% prosječne plate u Republici Srpskoj.

Za puni staž osiguranja od 40 godina prosječna penzija za septembar iznosi 886,35 KM, što čini 62,82 % od prosječne plate u Republici.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Pet i po decenija čuvaju đačke uspomene

Đačke uspomene bivših učenika Ekonomske škole “Boris Kidrič” ni poslije 55 godina nisu izblijedjele.

Oni su se dvanaesti put od završetka školovanja sastali u subotu, 5. oktobra. Na ovogodišnji susret došli su u centar grada, koji je nekada pripadao školskom dvorištu. Sada je tu izgrađen trg i podignut spomenik Veljku Čubriloviću.

Doputovali su iz Beograda, Pančeva, Ljubljane, Rijeke, Nove Gradiške, Banjaluke i drugih mjesta, gdje su ih životni putevi odveli nakon maturske zabave u Staroj Gradišci, u maju 1969. godine.

“Poslije te zabave, nisam vjerovala da ćemo se više uopšte sresti. I zato sam bila tužna. Učinili smo sve da naše uspomene ne izblijede. Zato sam srećna kada god stigne poziv za susret”, kazala je Enisa Šiljak, djevojački Raković. Ona više od pola vijeka živi u Ljubljani. Bila je bankarski činovnik.

“Ovo je za mene veliki događaj, to mi je probudilo snažne emocije, unijelo radost, sreću”, kaže Enisa, iz prve klupe do prozora, koju je dijelila sa Rankom Predojevićem.

“Školovanje smo počeli 1965. godine, kao peta generacija Ekonomske škole. Nastava je organizovana u zgradi poznatoj kao stara robna kuća”, ispričali su nam bivši školarci, a sada penzioneri. Među njima su Ilijaz Džanić, Jovo Miljković, Momir Cvjetković, Mirsad Aljeta, Vlado Švraka, Ljubomor Ilinčić, Koviljka Milanović, Ljubica Kalember, Ljilja Stanišljević, Radmila Klasan, Gojko Malidžan, Enisa Šiljak, Sadeta Duraković, Smilja Stanišljević, Desa Kovačević…

Matursku zabavu, sjećaju se bivši učenici, organizovali su u zatvorskom restoranu u Staroj Gradišci. Novac za matursko veče i za ekskurziju, sjeća se Smilja Malešević, djevojački Stanišljević, sakupili su od tombole. To je organizovao njihov razrednik Duško Berić.

“U odjeljenskom budžetu sakupili smo 826.000 dinara. Od roditelja smo dobili još po 20 dinara, što je bilo dovoljno za ekskurziju posredstvom Ferijalnog saveza. Bili smo nekoliko dana u Zadru, a poslije, uz zakletvu da jedni druge nikada nećemo zaboraviti, krenuli novim životnim stazama”, sjećaju se naši sagovornici tog važnog događaja. Đuka Jakovljević podsjeća da su oni bili peta generacija Ekonomske škole.

“Bili smo skromni u svemu, a vrijedni i uporni u učenju, uzorni u vladanju. Nismo pravili razlike između siromašnih i imućnijih… Bila su dva odjeljenja, ukupno 59 đaka. Družimo se, sastajemo, čuvamo uspomene na svoju školu i na školske drugove koji nisu živi.”

Ljubica Golić, djevojački Kalember, iz treće klupe u srednjem redu, pamti školskog druga Envera Alagića iz Dubrava.

“On je sjedio iza mene. Pomagali smo se, razjašnjavali nejasnoće školskih zadataka. Enver nije živ, ali smo se danas sjetili njega, Miše Švrake i svih drugih koji su nas napustili. Zbog toga smo tužni”, kaže Ljubica, rodom iz Like, odavno stanovnik Gradiške.

Naša generacija se često sastajala, od završetka školovanja sve do sada, podsjeća Ilijaz Džanić, koji živi u Švedskoj, a povremeno boravi u rodnom gradu.

“Poštovali smo i uvažavali jedni druge, pomagali… Išli smo na spavanje, na konak jedni kod drugih. Prijateljstvo smo sačuvali do danas”, kaže Ilijaz. Gojko Malidžan iz Rogolja, a sada stanovnik Beograda, sjeća se putovanja do škole.

“U školu smo iz udaljenih sela putovali pješke, a samo učenici iz imućnijih porodica imali su bicikl”, sjeća se Gojko Malidžan iz Rogolja.

On je, kaže, zajedno s Momirom Cvjetkovićem, Jovom Mitrovićem i Momirom Hrvaćaninom u vrijeme jesenjih kiša ili zimske hladnoće i dubokog snijega često konačio kod školskog druga Ilijaza Džanića u Dubravama. Svaki susret je nova priča i probuđena uspomena bivših učenika, odlučnih da davno iskovano prijateljstvo njeguju i čuvaju od zaborava.

Đak putnik

Vlado Švraka je u Ekonomsku školu u Gradišku putovao iz Razboja, u srbačkoj opštini.

“Svakodnevno sam do škole putovao 22 kilometra u jednom i još toliko u drugom pravcu. Bio sam jedini đak izvan gradiške opštine. Četrdeset godina radio sam u trgovačkoj struci. Živim u svome selu”, kaže Vlado i napominje:

“Od završetka školovanja, stalno se sastajemo. Prvo je to bilo svakih deset, a potom pet pa još češće. Kako smo stariji, češće se sastajemo.”

(Izvor i foto: nezavisne.com)

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako kafa utiče na depresiju?

​Istraživanja o povezanosti kafe i depresije pokazala su da ljudi uopšteno imaju blaže simptome depresije kada piju kavu. Evo kako su to objasnili naučnici.

Kofein je stimulans koji se nalazi u hrani i pićima poput kave, stoga nam može dati energiju i osjećaj poleta. Upravo su zato znanstvenici odlučili istražiti povezanost kafe i depresije, što je pokazalo da ljudi uopšteno imaju blaže simptome depresije kada piju kafu.

Brojne su studije o učincima kafe na tijelo otkrile i druge pozitivne koristi, poput smanjenja rizika od razvoja raka ili moždanog udara. Ispijanje kafe takođe može smanjiti rizik od razvoja demencije i Parkinsonove bolesti, navodi 24sata.

Zaštitni spojevi prisutni u zrnima kafe, zajedno s učincima kofeina, mogu poboljšati naše mentalne kognitivne sposobnosti i smanjiti vjerovatnoću razvoja Alzheimerove bolesti.

Depresija pogađa milione ljudi, a ozbiljnost simptoma varira od osobe do osobe. Neki od najčešćih simptoma uključuju gubitak interesa za aktivnosti koje su vam nekada pružale zadovoljstvo, poteškoće s koncentracijom i nedostatak energije.

Čini se da ispijanje kafe može pomoći osobama s dijagnozom depresije. Međutim, to ne znači da bi kafa trebala postati stalni dio vaše prehrane. Iako postoje određene zdravstvene koristi od konzumiranja kafe, postoje i negativne strane pretjerane konzumacije.

Kofein je postao neizostavan među radnicima i studentima koji traže dodatnu energiju za izvršavanje svojih zadataka. Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) smatra da su četiri šoljice kafe normalne veličine bezbjedne. Ipak, konzumacija kafe može izazvati nuspojave poput nemira, ubrzanog otkucaja srca i nesanice.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri iz Novog Travnika putuju na trodnevni odmor u Vrnjačku Banju

Članovi Udruženja penzionera i Udruge umirovljenika iz Novog Travnika odlaze na trodnevni odmor u Vrnjačku Banju od 18. do 20. oktobra. Ovaj izlet organizovan je na poziv Opštine Vrnjačka Banja, a učestvovaće oko 50 penzionera.

Ova posjeta rezultat je bratimljenja između Novog Travnika i Vrnjačke Banje, koje je započelo 80-ih godina prošlog stoljeća i obnovljeno prije tri godine.

“Sretni smo što možemo ugostiti naše prijatelje iz Novog Travnika. Vjerujem da je dio njih već posjetio naš grad i uvjerio se u ljepote Vrnjačke Banje, koja s pravom nosi titulu kraljice kontinentalnog turizma”, istaknuo je Ivan Džatić zamjenik predsjednika Opštine Vrnjačka Banja.

“Cilj bratimljenja gradova je jačanje suradnje udruga, organizacija, kulturnih društava…, kao i realizacija projekata od značaja. Proteklih godina nismo to radili samo zbog simbolike, nego upravo iz spomenutih razloga. Ovo je samo još jedna potvrda kako smo napravili dobru stvar”, kazao je gradonačelnik Novog Travnika, Stjepan Dujo i zahvalio se u ime članova Udruge/Udruženja predstavnicima Vrnjačke Banje na pozivu.

Predstavnici spomenutih organizacija, već su dostavili popis imena sudionika, a uskoro kreću na odmor koji će, sigurno, ostati u lijepom sjećanju.

Podijeli tekst sa drugima na:

Počela isplata penzija za septembar

U skladu sa Zakonom o MIO/PIO, penzije za mjesec septembar bit će isplaćene danas preko jedinstvenog računa trezora Federacije BiH, objavili su iz Federalnog zavoda MIO/PIO.

Najniža penzija za septembar iznosi 573,53 KM, zajamčena 684,48 KM, a najviša 2.867,65 KM.

Prosječna penzija korisnika samostalne penzije, a kojih je na isplati za septembar 367.711, iznosi 723,81 KM.

Penziju za septembar primit će 452.201 korisnik, a ukupno potreban sredstva za isplatu iznose oko 295 milijuna KM.

Podijeli tekst sa drugima na:

Znate li šta kisela voda radi tijelu?

Ukoliko imate običaj često da pijete kiselu vodu, saznajte koliko je to zapravo dobro.

Prirodne gazirane vode su bogate otopljenim mineralima poput natrijuma, hlorida, kalcijuma, joda i kalijuma, čiji sastav određuje ukus i ljekovita svojstva. Preporučuju se za hidrataciju tokom pojačanog znojenja te u slučajevima dehidracije.

Gazirana voda je osjvežavajući napitak koji osim hidratacije ima i druge zdravstvene benefite:

  • pomaže u regulaciji tjelesne težine
  • podstiče probavu
  • poboljšava funkciju bubrega
  • reguliše tjelesnu temperaturu,
  • koncentraciju
  • pozitivno utiče na raspoloženje

PH vrijednost gazirane vode je između tri i četiri, što je blago kiselo, ali ne utiče na ukupnu kiselost tijela, kao što bi mnogi pomislili.

Mnogi to ne znaju, ali gazirana voda takođe može povećati nivo leptina i podstaći osjećaj sitosti, što je čini korisnom za kontrolu apetita i podršku raznim vrstama dijeta.

Ipak, preporuka je da se velike količine mineralne vode ne konzumiraju odmah nakon intenzivne tjelesne aktivnosti ili treninga, kako bi se izbjeglo eventualno narušavanje ravnoteže elektrolita u organizmu.

Prema nekim studijama, gazirana voda zapravo pomaže da pročistite grlo i poboljšate sposobnost gutanja, što će pomoći vašem ukupnom varenju.

U dvonedjeljnoj studiji, 40 osoba koje su pile gaziranu vodu su češće praznili crijeva nego što je uobičajeno, zbog čega je 58% učesnika prijavilo smanjenje problema sa zatvorom, piše Eat This Not That.

Iako je istraživanje ograničeno, neki kažu da konzumiranje gazirane vode zapravo može da pomogne u poboljšanju zdravlja srca snižavanjem LDL (lošeg) holesterola i šećera u krvi, a istovremeno povećavajući HDL (dobar) holesterol.

Takođe je objavljeno da se procijenjeni rizik od smanjenja srca tokom 10 godina umanjio za 35% kada se pije gazirana voda, prenosi Krstarica.

Podijeli tekst sa drugima na:

Paketi za penzionere sa najnižom penzijom

U Novom Gradu danas će 384 penzionera sa najnižom penzijom od 300 KM dobiti pakete sa prehrambenim i higijenskim proizvodima.

Predsjednik Udruženja penzionera Novi Grad Nedeljko Zgonjanin izjavio je Srni da se podjela za penzionere u gradskom području dodjeljuje u prostorijama Udruženja, dok mjesni odbori obavljaju podjelu u seoskom području.

Prema njegovim riječima, sredstva za ovu pomoć obezbijeđena su iz opštinskog budžeta.

Zgonjanin je napomenuo da su ovog mjeseca 22 penzionera iz Novog Grada 10 dana besplatno boravila u Zdravstveno-turističkom centru “Banja Vrućica” u Tesliću po programu Vlade Republike Srpske.

Osim toga, prošlog mjeseca 61 penzioner je bio u banji “Mlječanici”. Korisnici su platili 40 odsto troškova, a 60 odsto opština Novi Grad.

Zgonjanin je naveo da je Udruženje obezbijedilo prevoz penzionera u banje.

Povodom 1. oktobra, Međunarodnog dana starijih osoba, Zgonjanin je rekao da će sutra biti organizovano osmo druženje penzionera.

(Izvor i foto: Srna)

Podijeli tekst sa drugima na:

Briga o starima: Čašica razgovora i druženje za mentalno zdravlje

Centar za socijalni rad Trebinje uveo je novu praksu da u okviru programa kućne njege i brige o starim i nepokretnim osobama štićenici Dnevnog centra za stare odlaze sa socijalnim radnicima kod manje pokretnih starih lica kako bi im pravili društvo i porazgovarali s njima, što je neophodno za mentalno zdravlje svih.

Socijalna radnica Tanja Manojlović, voditelj slučaja na uslugama za stare osobe Centra za socijalni rad Trebinje, kaže da je ovo dobra praksa i kada su u pitanju članovi starih samačkih domaćinstava, ali i za korisnike usluga Dnevnog centra.

“Mi smo i u okviru obilježavanja Nedjelje starih osoba, u partnerstvu sa Kolom srpskih sestara, obišli stara samačka domaćinstva, odnosno lica koja su nepokretna i koja su u stanju socijalne potrebe, a sa nama su bili i korisnici usluga Dnevnog centra, radeći tako na međugeneracijskoj solidarnosti, a to se pokazalo kao dobra praksa koja pomogne i jednim i drugim starim osobama”, kazala je Manojlovićeva.

Napominjući da se Dan starih osoba i obilježavao pod motom “Dostojanstveno starenje”, ona kaže da su ovakve posjete pokazale kako su razmjene priča, iskustava koje stare osobe razmjenjuju kada je starost u pitanju, i te kako dobro došle i jednima i drugima.

“Ono što je specifično za našu lokalnu zajednicu jeste da smo uspjeli da uvedemo i taj vid brige o starim osobama, da oni koji imaju potrebu za pojačanom njegom budu zbrinuti i na ovaj način, da budu pod nadzorom hraniteljskih porodica, odnosno ljudi koji brinu o njima, a ne da budu smješteni u gerijatrijski dom, a osim razgovora sa socijalnim službama, kao sagovornike smo priključili i ljude njihove generacije”, dodaje Manojlovićeva.

Njegosava Grčić, koja je u Trebinje doselila prije pet godina, od juna je korisnica Dnevnog centra za stare i ovakve aktivnosti obilaska onih koji su stari i nemoćni prihvatila je sa oduševljenjem.

“Bila sam sa Tanjom u obilasku hraniteljskih porodica i to mi se jako svidjelo, pored ostalih aktivnosti i zanimacija koje ovdje imamo, jer, koliko god da nas nekoliko dolazimo u Centar, razgovori sa ljudima u hraniteljskim porodicama su i jako zanimljivi i jedno novo iskustvo za nas”, kaže Grčićeva.

Kaže da ju je naročito ganula briga socijalnih radnika o starim i nepokretnim osobama u stanju socijalnog staranja, ali se i o korisnicima Dnevnog centra jako brinu.

Ona sama se u rad Centra uključila tek prije nekoliko mjeseci, ali s obzirom na to da jako voli ručni rad, u kišnom i hladnijem vremenu koje slijedi iskoristiće boravak ovdje za ručni rad.

U okviru obilježavanja Nedjelje starih, korisnici Centra su, zajedno sa aktivistima Crvenog krsta, obišli i novi vidikovac iznad Trebinja, a planirane su i posjete Udruženju djece i omladine ometene u razvoju, te svečani ručak za korisnike.

(Izvor i foto: Nezavisne)

Podijeli tekst sa drugima na: