Povećanje plata je dobra vijest i za penzionere, evo i zašto

Kolegijum Narodne skupštine Republike Srpske zakazao je redovnu sjednicu za 7. juli, a na predloženom dnevnom redu je set zakona o povećanju plata za pet odsto.

Predloženim zakonskim rješenjima predviđeno je povećanje plata od 1 avgusta.

Narodna skupština Republike Srpske je 17. juna usvojila Prijedlog rebalansa budžeta kojim je omogućeno povećanje plata za još pet odsto, te redovno povećanje penzija od 3,55 odsto i dodatna isplata jednokratne pomoći za sve penzionere.

Ovo povećanje plata uticaće i na rast penzija, ali tek od januara. Naime, Zakonom o PIO predviđeno je da se u januaru svake godine vrši redovno usklađivanje penzija. To usklađivanje se radi na principu  50 posto prosječne plate u prethodnoj godini i 50 posto rast cijena na malo. Dakle rast plata značajno utiče na visinu penzije. Tačnije što više raste prosječna plata to znači da će za veći procenat rasti penzija.

U ovogodišnjem januarskom usklađivanju penzija, one su rasle za 6,25 posto. Prosječna plata na osnovu koje se došlo do tog procenta rasla je za 8,3 posto.

Možda vas zanima i ovo:

Kako se računa procenat za koji će rasti penzije

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Ishrana tokom ljeta: Meso jedite što rjeđe, navalite na povrće

Ljudski organizam posjeduje odlične mehanizme adaptacije. To se odnosi i na vremenske prilike. Kako bi ti mehanizmi dobro funkcionisali, neophodno je preduzeti određene mjere. Jedna od najvažnijih mjera je način na koji se hranimo.

“U toku ljeta je veoma važno da imamo adekvatnu ishranu. Na taj način obezbijedićemo dobar energetski balans. Unijećemo sve neophodne hranljive materije. Posebno je važno unijeti optimalnu količinu tečnosti”, navodi nutricionistkinja Ana Todorović za Magazin.

Visoke ljetnje temperature lako mogu dovesti do dehidratacije organizma. To za posljedicu može imati opštu slabost i pad krvnog pritiska.

Ishrana u toku ljeta je specifična. Ona se u velikoj mjeri razlikuje od ishrane tokom zimskih mjeseci. Zimi nam je potrebna jača hrana zbog termoregulacije. Takođe, zimi se štitimo od virusnih i bakterijskih infekcija.

Ljeti izbor namirnica treba svesti na lako svarljive proizvode. Treba birati namirnice koje obiluju vodom, vlaknima, vitaminima i mineralima.

Izbor i način pripreme namirnica u toku ljeta

Najbolji izbor je pregršt voća i povrća. Njih u ovom dijelu godine ima u izobilju.

Naravno, neophodan je i unos žitarica. Preporučuju se musli, dvopek i integralne tjestenine. Potpuno treba izostaviti teška tijesta, pogotovo lisnata i masne pite. Tako nećemo otežavati varenje.

Mliječne proizvode u toku ljetnjih mjeseci moramo pravilno čuvati. Tako će oni ostati bakteriološki ispravni. Punomasne mliječne proizvode treba izbjegavati što je više moguće.

Bolje je birati “light” proizvode poput jogurta, kiselog mlijeka i mladog sira.

Odličan izbor je i kefir. On je lako svarljiv i vrlo pogoduje crijevnoj flori. Sadrži visoku koncentraciju bakterijskih kultura neophodnih za stvaranje probiotika. Oni imaju zaštitnu ulogu u našem organizmu.

Meso i jaja u ljetnjem jelovniku

Meso u toku ljeta ne treba izbjegavati. Važno je samo napraviti dobar izbor i pravilno ga pripremiti. Najbolje je bijelo pileće ili ćureće meso, kao i riba. Načine pripreme poput prženja i pohovanja treba potpuno izostaviti. To pravilo važi uopšte, a ne samo ljeti.

Mesne prerađevine i konzerviranu hranu poželjno je konzumirati što rjeđe. Ova grupa namirnica sadrži visoku koncentraciju soli. To nikako ne pogoduje organizmu tokom ljeta. Ove namirnice obiluju i drugim nepoželjnim sastojcima poput nitrata, nitrita, vještačkih boja i konzervansa.

Adekvatna zamjena za meso mogu biti jaja. Ona sadrže visoku koncentraciju punovrijednih bjelančevina. Žumance sadrži i gvožđe.

Osobe sa visokim holesterolom ili problemima sa žučnom kesom treba da budu umjerene. One mogu smanjiti količinu jaja ili jesti samo bjelanca. Jaja treba jesti kuvana ili poširana.

Moć svježeg voća i povrća

Voće i povrće su idealne namirnice u toku ljeta. Obiluju vodom, vitaminima, mineralima i biljnim pigmentima. Ovi pigmenti imaju jak antioksidativni učinak. Oni štite organizam od štetnog zračenja. To se posebno odnosi na narandžasto, žuto i crveno voće i povrće.

U ljetnjim mjesecima voće i povrće su dragocjene namirnice. Sadrže visok udio vode i važne elektrolite. Njih gubimo znojenjem.

Možda vas zanima i ovo:

Paradajz ili krastavac: Šta je bolje za ljetne vrućine?

Tokom izlaganja suncu korisno je jesti salatu od svježe mrkve. Za dresing koristite maslinovo ulje i limunov sok. Ova salata osvježava i sadrži visoku koncentraciju beta-karotena. On snažno štiti našu kožu. Istovremeno pospješuje pigmentaciju i podstiče dobijanje zdrave preplanulosti.

Nalik ovoj salati, odličan izbor su kajsije i nektarine. Najviše se preporučuje sirovo povrće. Tako se iskorišćavaju svi korisni sastojci. Oni se uvijek djelimično izgube termičkom obradom.

Izbor tečnosti u toku ljeta

Alkoholna, gazirana i zaslađena pića treba izbjegavati. Isto važi i za pića bogata kofeinom. Ona samo pojačavaju proces dehidratacije jer stimulišu izlučivanje tečnosti. Ujedno, mnoga od tih pića djeluju kao stimulansi. Zbog toga ometaju zdrav ritam sna.

Najbolji izbor za nadoknađivanje tečnosti su izvorska i mineralna voda. Dobri su i nezaslađeni čajevi, kao i izotonični napici.

Svježe cijeđeni sokovi od voća i povrća su takođe odličan izvor. Važno ih je konzumirati odmah nakon pripreme. Stajanjem može doći do nepoželjne oksidacije. Tada njihov učinak na organizam postaje loš.

Unos soli u toku ljeta

Solite hranu što manje i što rjeđe.

Osobe sa visokim pritiskom, srčanim oboljenjima ili otocima treba da koriste kalijumovu so. I nju treba unositi u umjerenim količinama. Prednost treba dati začinima kao što su bosiljak, origano i majčina dušica. Oni veoma povoljno utiču na varenje.

Energetske potrebe organizma u toku ljeta su manje. Zato prevashodno treba obratiti pažnju na kvalitet ishrane. Svedite ishranu na lako svarljive, nutritivno vrijedne namirnice. Unosite dovoljno tečnosti. To je glavni savjet naše sagovornice, piše MagazinPolitika.

Podijeli tekst sa drugima na:

U petak isplata penzija u FBiH, osigurano 356,4 miliona KM

Isplata penzija u FBiH za 470.291 korisnika počeće u petak, 3. jula, 2026. godine. Za te namjene osigurano je  356,4 miliona KM, saopšteno je iz Federalnog zavoda PIO/MIO.

Za korisnike koji su pravo ostvarili do 1. januara, najniža penzija iznosi 666 KM, zagarantovana 795 KM, dok najviša penzija iznosi 3.333 KM.

Iznos zagarantovane penzije za korisnike koji pravo ostvaruju nakon 1. januara na osnovu 40 ili više godina staža osiguranja utvrđen je u iznosu od 842 KM.

Prosječna samostalna penzija za jun iznosi 851 KM.

Možda vas interesuje i ovo:

Federacija BiH povećava penzije, pogledajte nove iznose

Osnovica za obračun najniže penzije iz člana 81. stava 2. Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o PIO  iznosi 724,36 KM.

Na osnovu toga, najniže penzije su utvrđene prema dužini penzijskog staža:

  • Manje od 20 godina 434,62 KM
  • Od 20 do 25 godina 470,83 KM
  • Od 25 do 30 godina 507,05 KM
  • Od 30 do 35 godina 543,27 KM
  • Od 35 do 40 godina 615,71 KM
  • 40 godina i više 688,14 KM
Podijeli tekst sa drugima na:

Sindikat traži smanjenje cijena i nadzor trgovaca

Savez sindikata Republike Srpske zahtijeva od Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske, institucija, inspekcijskih organa i svih drugih kontrolnih mehanizama da pojačaju nadzor nad kretanjem cijena i utvrde da li su sva poskupljenja bila ekonomski opravdana. Takođe, traže i da li postoji osnov za korekciju cijena u skladu sa aktuelnim tržišnim kretanjima.

“Od svih trgovačkih lanaca i privrednih subjekata očekujemo društvenu odgovornost prema radnicima koji su već podnijeli najveći teret inflacije i ekonomske neizvjesnosti”, kazali su iz Saveza.

Dodaju da svakodnevno prate kretanje cijena osnovnih životnih namirnica, goriva, energenata i svih proizvoda i usluga koji direktno utiču na životni standard radnika i građana Republike Srpske.

“Nakon izbijanja sukoba na Bliskom istoku došlo je do naglog rasta cijena nafte i naftnih derivata na svjetskom tržištu. Taj rast se gotovo trenutno odrazio na cijene goriva na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj. Potom i na cijene brojnih proizvoda i usluga, posebno osnovnih životnih namirnica. Poskupljenja su stizala brzo, a kao glavni razlog navođeni su povećani troškovi transporta, nabavke i poslovanja”, pojašnjavaju iz Saveza.

Cijene nafte bilježe pad

Ističu da danas, kada se prilike na svjetskom tržištu postepeno stabilizuju i kada cijene nafte bilježe pad, cijene goriva na benzinskim pumpama ne prate u dovoljnoj mjeri pad cijene nafte na svjetskom tržištu. Sniženja dolaze sporo i nedovoljno, iako su poskupljenja ranije uvođena gotovo preko noći.

“Posebno zabrinjava činjenica da čak i onda kada dođe do pada cijena nafte i smanjenja troškova poslovanja, to se gotovo nikada ne odražava na cijene osnovnih životnih namirnica, proizvoda i usluga. Dok su poskupljenja brza i gotovo trenutna, pojeftinjenja su rijetka, simbolična ili ih uopšte nema”, ističu iz Saveza sindikata RS.
Prema njihovim riječima još više zabrinjava činjenica da veliki broj onih koji su povećavali cijene svojih proizvoda i usluga pozivajući se na rast cijene goriva sada ne pokazuje istu spremnost da te cijene koriguju naniže.

“Ispada da su razlozi za poskupljenja bili privremeni, a poskupljenja trajna”, kazali su iz Saveza.

Savez sindikata Republike Srpske podsjeća da su upravo oni inicirali donošenje Uredbe kojom su ograničene marže na osnovne životne namirnice, naftne derivate, lijekove i dječiju opremu.

Vlada prepoznala značaj inicijative

Vlada Republike Srpske je prepoznala značaj ove inicijative i usvojila predložene mjere, koje su dale određene pozitivne efekte i doprinijele ublažavanju udara na životni standard radnika i očuvanju kupovne moći građana i njihovih porodica.

Pojašanjavaju da ohrabruje i činjenica da su inflatorni pritisci danas značajno manji nego u prethodnom periodu i da je inflacija na nižem nivou nego u vrijeme najvećih tržišnih poremećaja.

To dodatno potvrđuje da postoji prostor za korekciju cijena i da su stvoreni uslovi da radnici i građani konačno osjete konkretne efekte stabilizacije tržišta.

“Ekonomski rast, stabilnost tržišta i pad inflacije imaju smisla samo ako ih građani osjete kroz niže cijene, veću kupovnu moć i bolji životni standard. Radnici i građani Republike Srpske zaslužuju pravedno tržište. Zaslužuju odgovorno poslovanje i cijene koje će odražavati stvarne ekonomske okolnosti, a ne isključivo interes za što većim profitom”, kazali su iz Saveza.

Podijeli tekst sa drugima na:

Deset stvari koje ukazuju da ne pijete dovoljno vode

Šest do osam čaša vode dnevno – to je preporuka stručnjaka kako bismo ostali hidrirani! Ipak, to zavisi i od opšteg zdravlja, klime u kojoj živimo i fizičke aktivnosti.

Vodu gubimo kroz znoj, urin, čak i disanje. Ako znamo da se ljudsko tijelo sastoji od 60 % vode – onda je jasno koliko je važno nadoknaditi izgubljenu tečnost.

Dovoljna hidratacija, između ostalog, održava normalno funkcionisanje mozga i rad crijeva, dok dehidracija može da izazove razne kratkoročne i dugoročne probleme.

1. Mokraća tamne boje

Boja mokraće najbrže će vam otkriti da li ste dehidrirali. Zdrava boja mokraće je blijedožuta ili prozirna. Ako ste dehidrirali, može da postane tamnija i zamućenija jer je manje razređijena – to je znak da treba da popijete čašu vode.

2. Želja za slatkišima

Naročito se javlja u popodnevnim satima, a za slatkišima žudimo jer se jetra zbog nedovoljnog unosa vode muči s pretvaranjem glikogena u glukozu (šećer) za krvotok.

3. Glad

Ako i dalje osjećate glad nakon jela, krivac može da bude dehidriranost. Umjerenu dehidraciju tijelo često pogrešno tumači kao glad, zbog čega žudimo za još kojim zalogajčićem, a zapravo nam treba čaša vode.

4. Suha usta

Suha ili ljepljiva usta jedan su od najlogičnijih znakova dehidracije. Uzrok mogu da budu i lijekovi ili starenje, ali u svakom slučaju vrijedi provjeriti da li će voda pomoći da se riješi problem.

5. Glavobolja

Glavobolje uzrokovane dehidracijom mogu da budu različitog intenziteta, od tupe i blage do iscrpljujuće. Taj bol uzrokuje privremeno smanjenje obima mozga zbog gubitka tečnosti. Mozak se zbog toga lagano povuče od lobanje, što izaziva taj nelagodan osjećaj. Kad popijete vodu, mozak će se vratiti u normalan obim i glavobolja bi tada trebalo da prestane.

6. Grčevi u mišićima

U trkačkom svijetu prevladava teorija da ispijanje velikih količina vode može da spriječi pojavu grčeva u mišićima, a neki ljekari vjeruju da nedostatak vode uveliko smanjuje cirkulaciju krvi bitnu za normalan rad mišića. To onda može da dovede do grčenje mišića, posebno tokom vježbanja. Studija iz 2015. godine tu teoriju dovela je u pitanje, ali dok se stvari ne razjasne, ne može da škodi ako popijete dodatnu količinu vode prije vježbanja.

7. Loš zadah

Dehidracija može da prouzrokuje i halitozu, odnosno zadah iz usta. Dobra vijest je da bi rješenje moglo da bude jednostavno: ispijanje vode može da podstakne stvaranje pljuvačke koja će očistiti usnu duplju od bakterija koje uzrokuju neprijatan zadah.

8. Zatvor

Uzrok zatvora često je vrlo jednostavan – dehidracija. Kada u organizmu nema dovoljno vode, debelo crijevo uzeće vodu iz stolice, što će otežati obavljanje velike nužde.

9. Suha koža

Nekad je teško uočiti razliku između dehidrirane kože, što može da se riješi s dovoljnim unosom vode, i suhe kože, što je tip kože. Suha koža obično zateže, svrbi i iritirana je. Dehidrirana koža je, s druge strane, bez sjaja, zategnuta i često se peruta. Bez obzira na to da li je vaša koža dehidrirana ili prirodno suha, čaša vode dobar je izbor u oba slučaja.

10. Loša koncentracija

Dehidracija nema samo fizičke simptome. Ponekad i blaga dehidracija može da bude dovoljna da oteža koncentraciju i za jednostavne zadatke. To ne znači smanjenje mentalnih sposobnosti, ali zbog dehidriranosti ti zadaci mogu se činiti težim, kao i nastojanje da se zadrži fokusiranost. To pak može da izazove osjećaj razdražljivosti, a kada počnete da se osjećate tako, znate šta vam je činiti – popijte čašu vode.

Možda vas interesuje i ovo:

Mit o osam čaša vode dnevno, kako je nastao i šta znamo o njemu?

Podijeli tekst sa drugima na:

U Srbiji rastu penzije, najavljena i jednokratna pomoć

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić predstavio je  paket novih mjera za poboljšanje standarda građana i najavio značajno povećanje plata i penzija. To povećanje biće do kraja godine ako stopa rasta pređe tri odsto bruto domaćeg proizvoda.

“Ne mogu konačnu cifru da kažem, ali neće biti ni malo, ni skromno, ljudi će biti veoma zadovoljni”, rekao je Vučić novinarima u Palati Srbija predstavljajući paket novih mjera za poboljšanje životnog standarda građana.

Penzioneri će dobiti jednokratnu pomoć u zavisnosti od visine penzije. Ta pomoć će biti isplaćena do kraja septembra ili početkom oktobra.

Penzioneri koji primaju do 31.092 dinara (265 evra) dobiće jednokratno po 35.000 dinara (298 evra). Oni koji primaju penziju od 31.092 do 56.848 dinara dobiće po 27.500 dinara (234 evra). Ostali će dobiti 20.000 dinara (170 evra).

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako klima utiče na naše tijelo tokom dana?

Klimatizacija je danas postala gotovo neizostavan dio svakodnevice, posebno tokom ljetnih mjeseci kada temperature dostižu ekstremne vrijednosti.
Mnogi se ipak pitaju može li cjelodnevni boravak u klimatizovanom prostoru štetiti zdravlju i jesu li strahovi od klima-uređaja opravdani.

Odgovor nije jednostavan. Stručnjaci ističu da pravilno korištena i redovno održavana klima uglavnom donosi više koristi nego štete, ali da nepravilna upotreba može izazvati određene zdravstvene tegobe.

Klima može doslovno spašavati živote

Tokom toplotnih talasa klimatizovani prostori značajno smanjuju rizik od toplotnog udara, iscrpljenosti i drugih posljedica visokih temperatura, posebno kod starijih osoba, djece i hroničnih bolesnika.

Visoke temperature predstavljaju jedan od vodećih uzroka smrtnosti povezanih s vremenskim prilikama, zbog čega rashlađeni prostori mogu imati važnu ulogu u zaštiti zdravlja.

Bolja koncentracija i kvalitetniji san

Boravak u ugodno rashlađenom prostoru može poboljšati koncentraciju, radnu sposobnost i kvalitet sna.

Istraživanja su pokazala da ljudi u pregrijanim prostorijama sporije razmišljaju, teže donose odluke i češće griješe u svakodnevnim zadacima.

Niže temperature tokom noći takođe olakšavaju spavanju i doprinose kvalitetnijem odmoru.

Šta može biti problem?

Najčešći problem nije sama klima, već način na koji se koristi.

Klima-uređaji isušuju zrak, što kod pojedinih osoba može izazvati:

  •  suve oči
  •  isušenu kožu
  •  iritaciju nosa i grla
  •  kašalj
  •  glavobolju

Osobe koje pate od astme ili drugih hroničnih bolesti disajnih puteva mogu biti osjetljivije na ovakve promjene.

Prljavi filteri predstavljaju rizik

Ako se klima ne održava redovno, u filterima se mogu razviti plijesan, gljivice i bakterije koje pogoršavaju kvalitet zraka.

Zbog toga stručnjaci preporučuju redovno čišćenje filtera i servisiranje uređaja najmanje jednom godišnje.

Velike temperaturne razlike nisu dobre

Česta greška je postavljanje temperature na 18 ili 19 stepeni kada je vani više od 35.

Takve nagle promjene predstavljaju stres za organizam i mogu izazvati glavobolju, bolove u mišićima, ukočen vrat ili pogoršanje respiratornih tegoba kod osjetljivih osoba.

Kolika temperatura je najbolja?

Većina stručnjaka preporučuje da klima bude podešena između 24 i 26 stepeni, odnosno da razlika između vanjske i unutrašnje temperature ne bude veća od sedam do osam stepeni.

Važno je i da hladan zrak ne puše direktno prema ljudima, već da bude usmjeren prema plafonu ili zidu kako bi se ravnomjerno rasporedio po prostoriji.

Ne zaboravite provjetravanje

Iako klima hladi prostor, ona ne može u potpunosti zamijeniti svjež zrak. Povremeno provjetravanje prostorija pomaže da se smanji koncentracija ugljen-dioksida i poboljša kvalitet zraka u zatvorenom prostoru.

Boravak u klimatizovanom prostoru sam po sebi nije štetan, naprotiv, tokom velikih vrućina može značajno zaštititi zdravlje i smanjiti rizik od toplotnog udara.

Problemi se uglavnom javljaju kada se klima nepravilno koristi, kada je temperatura preniska ili kada uređaj nije redovno održavan. Uz umjereno korištenje, redovno čišćenje filtera i dovoljno unosa tečnosti, klima-uređaj ostaje jedan od najsigurnijih načina zaštite od ljetnih vrućina.

Podijeli tekst sa drugima na:

Stiže kraj toplotnog talasa, u četvrtak drastičan pad temperature

Završetak toplotnog talasa najavljen je za četvrtak, 2. jul, a tada će, kako najavljuju meteorolozi, temperatura pasti za oko 10 do 15 stepeni.

Danas do 40 stepeni

Prema pisanju Republičkog hidrometeorološkog zavoda, vrhunac toplotnog talasa se očekuje u utorak, a maksimalna temperatura vazduha biće do 40 stepeni.

Prvog dana jula biće sunčano i vruće i to u prvom dijelu dana, pišu Nezavisne.

“Maksimalna temperatura vazduha od 31 do 37 stepeni, u višim predjelima od 26. Popodne jači razvoj oblaka na jugu i zapadu koji donosi povremenu kišu i pljuskove sa grmljavinom. Lokalno su moguće i nepogode uz jače pljuskove sa jakim vjetrom, a ponegdje je moguća i pojava grada”, navode meteorolozi.

Možda vas zanima i ovo:

Vrućine mogu biti opasne za starije: Evo kako da se zaštitite

U četvrtak drastičan pad temperature

Prema njihovoj prognozi, u noći ka četvrtku na sjeveru jači pljuskovi sa grmljavinom uz jače nepogode i jak do olujni vjetar.

“U četvrtak, 2. jula, završetak toplotnog talasa uz pad temperature za oko 10-15 stepeni. Osvježenje uz kišu i jače pljuskove sa grmljavinom koji će se tokom jutra širiti od sjevera i zapada ka istoku. Očekuju se i lokalne nepogode uz jak do olujni vjetar, a ponegdje je moguća i pojava grada. Na jugu uglavnom suvo ili samo ponegdje uz kratkotrajne pljuskove”, ističu oni.

Podijeli tekst sa drugima na:

Družili se penzioneri Omarske, Lamovite i Petrovog gaja

Proteklog vikenda održano je druženje mjesnih Udruženja penzionera Omarska, Lamovita i Petrov gaj.

Ovom druženju prisustvovali su i gosti iz drugih mjesnih udruženja regije Prijedor. Takođe, prisutni su bili i gosti Udruženja penzhionera grada Banjaluka, kao i opštinskih udruženja Kozarska Dubica, Kostajnica i Novi Grad.

“Ova druženja potvrđuju koliki je njihov značaj kako druženja tako i izleta. Udruženje penzionera Republike Srpske podstiče sve penzionere da se više druže”, objavio je na svom Facebook profilu Ratko Trifunović, predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske.

Podijeli tekst sa drugima na:

Recept za limunadu iz starih poslastičarnica: Tajna je u jednom sastojku

Malo koji napitak toliko podsjeća na ljeto kao dobro rashlađena limunada. Ipak, mnogi primjećuju da limunada koju popiju u poslastičarnici ili kafiću ima puniji ukus od one koju pripreme kod kuće, iako se pravi od svega nekoliko sastojaka.

Razlog nije u skupim namirnicama niti u posebnoj vrsti limuna, već u načinu pripreme. Klasične poslastičarnice decenijama koriste isti trik – prvo pripremaju šećerni sirup, koji se zatim sjedinjuje sa svježe cjeđenim limunovim sokom. Na taj način šećer se potpuno rastopi, a ukus postaje ujednačen, osvježavajući i prijatno balansiran, bez kristalića koji ostaju na dnu čaše.

Ovaj recept pravi se brzo, lako se prilagođava ukusu, a idealan je za ljetne dane kada tražimo prirodno osvježenje bez gaziranih napitaka.

Zašto je šećerni sirup važan?

Mnogi kod kuće jednostavno sipaju šećer u hladnu vodu, ali se on često ne rastvori u potpunosti. Upravo zato profesionalni poslastičari prvo kuvaju jednostavan šećerni sirup.

Sirup ravnomjerno zaslađuje napitak, naglašava aromu limuna i daje limunadi karakterističan, pun ukus po kome je pamtimo iz djetinjstva.

Po želji, količina šećera može se smanjiti ili povećati, u zavisnosti od toga koliko volite slatku limunadu.

Recept za limunadu iz poslastičarnice

Sastojci:

  • 1 šolja svježe cjeđenog soka od limuna (oko 4-6 limuna)
  • 1 šolja šećera
  • 6 šolja hladne vode
  • 1/2 šolje vode za pripremu sirupa
  • led po želji
  • kriške limuna za serviranje
  • listići svježe nane po želji

Priprema:

U manjoj šerpi sjedinite šećer i pola šolje vode. Preporučuje se zagrijavanje na srednjoj temperaturi uz miješanje dok se šećer potpuno ne rastopi i ne dobijete bistar sirup.

Ostavite da se potpuno ohladi.

U međuvremenu iscijedite limun i procijedite sok kako biste uklonili koštice i višak pulpe.

Možda vas interesuje i ovo:

Ne bacajte limun nakon cijeđenja: Čisti bolje od skupih sredstava

U veliki bokal sipajte hladnu vodu, dodajte limunov sok i ohlađeni šećerni sirup. Dobro promiješajte kako bi se svi sastojci potpuno sjedinili.

Po želji ostavite limunadu da se dodatno rashladi u frižideru.

Kako je poslužiti?

Čaše napunite ledom, sipajte limunadu, a zatim dodajte krišku limuna i nekoliko listića svježe nane, piše Ona.rs.

Ako želite još intenzivniji ukus, možete ubaciti nekoliko tankih kolutova limuna direktno u bokal i ostaviti da odstoji desetak minuta prije serviranja.

Ovako pripremljena limunada idealna je za ljetne dane, porodična okupljanja, roštilje ili jednostavno kao prirodno osvježenje tokom velikih vrućina.

Podijeli tekst sa drugima na: