Na besplatnoj banjskoj rehabilitaciji 5.800 penzionera (VIDEO)

U banjama širom Srpske besplatnu banjsku rehabilitaciju, prema programu Vlade, iskoristiće 5.800 penzionera. Vlada i Kabinet predsjednika Republike obezbijedili su za to 3,3 miliona maraka.

U Banji Vrućici kod Teslića trenutno boravi 100 penzionera iz Prijedora. Do kraja godine, trebalo bi da ugoste 3.500 penzionera iz gradova širom Srpske.

Već 26 godina Mićo Gavranović iz Omarske kod Prijedora posjećuje Banju Vrućicu. Sada je tu o trošku Vlade Srpske, uz kompletan terapijski program.

Penzioneri iz Prijedora kontinuirano dolaze u Teslić. Trenutno ih je tu 100.

Svi prođu ljekarski pregled nakon čega dobiju i odgovarajuću terapiju.

Kabinet predsjednika Republike za banjsku rehabilitaciju izdvojio je 1,5 miliona. Vlada je obezbijedila milion maraka, dok je resorno ministartvo izdvojilo 800.000 maraka.

“Na ovakav način Vlada i resorno ministarstvo pokazuju brigu o osjetljivim kategorijama, posebno kad se radi o našim penzionerima kojih je skoro 300 hiljada u Republici Srpskoj, preko 100 hiljada su članovi boračkih kategorija”, istakao je ministar rada i boračko invalidske zaštite Radan Ostojić.

Možda vas interesuje i ovo:

Besplatna banjska rehabilitacija, šta donosi i kako funkcioniše (VIDEO)

Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić dodaje da je dobio pismo od Boračke organizacije iz Ribnika koji se nalaze na rehabilitaciji u Tesliću, u kojem kažu da im je tamo izuzetno dobra usluga, te da im je lijepo.

Pravo na banjsku rehabilitaciju iskoristiće ukupno 5.800 penzionera. To je 1.500 više nego ranijih godina. Osim u Banji Vrućici, boraviće u Banji Kulaši, Vilina vlas, Dvorovi, Mlječanica i Terme Laktaši, piše RTRS.

Podijeli tekst sa drugima na:

Njemački kancelar najavio penzione reforme do kraja godine

Njemački kancelar Friedrich Merz obećao je da će u potpunosti sprovesti reforme penzionog sistema.

Ove reforme predložila je posebna komisija i te mjere Merc je predstavio u utorak.

“Svi elementi ovog reformskog paketa sada moraju brzo da budu sprovedeni. Ne možemo sebi da priuštimo da uklanjamo ili odbacujemo pojedinačne mjere”, rekao je Merz. Kancelar je 33 prijedloga opisao kao “ukupnu strategiju koja funkcioniše samo kao cjelina”.

Vladajuća koalicija demokršćana (CDU/CSU) i socijaldemokrata (SPD) se dogovorila da paket sprovede “u cijelosti”, istakao je Merc, prenosi DPA.

Komisija od 13 stručnjaka i političara imala je zadatak da izradi predloge za reformu penzionog sistema. Očekuje se da će broj penzionera znatno porasti u narednim godinama, pošto je poslijeratna baby-boom generacija počela da odlazi u penziju.

Istovremeno se ne očekuje da će udio zaposlenih koji uplaćuju doprinose u sistem rasti istim tempom, što može da dovede do znatno viših doprinosa. Zakonska starosna granica za odlazak u penziju, koja do 2031. godine treba da poraste na 67 godina, u narednim decenijama će se se povećati za još šest mjeseci u skladu sa rastućim očekivanim životnim vijekom.

Možda vas interesuje i ovo:

Njemačka penzija nekada simbol stabilnosti, a danas nedovoljna i za preživljavanje

Plan je u javnost procurio za vikend. Prema komisiji, i minimalna starosna granica za odlazak u penziju treba da se podigne na 64 godine. Do sada su mnogi koristili mogućnost da poslije 35 godina plaćanja doprinosa odu u prijevremenu penziju sa umanjenim iznosom sa 63 godine. To je odvojeno od odlaska u državnu penziju sa 63 godine poslije 45 godina uplaćenih doprinosa bez umanjenja, što izvještaj preporučuje da se ukine.

Dio doprinosa treba da se uloži na berzu, pri čemu komisija predlaže dva posto bruto zarade, uz početnih 0,5 posto. Polovinu plaća poslodavac, a polovinu zaposleni. Bez reforme, očekuje se da doprinosi porastu sa sadašnjih 18,6 posto na 19,9 posto 2028. godine.

Podijeli tekst sa drugima na:

Paradajz ili krastavac: Šta je bolje za ljetne vrućine?

Tokom ljetnjih mjeseci organizam gubi više tečnosti kroz znojenje, pa je važno obratiti pažnju ne samo na to koliko pijete, već i šta jedete. Upravo zbog toga paradajz i krastavac ovih dana završavaju u gotovo svakoj salati.

Malo ljudi zna da i paradajz i krastavac sadrže oko 95 odsto vode. Zbog toga se svrstavaju među najbolje namirnice za održavanje hidratacije tokom toplih dana.

Stručnjaci ističu da hidratacija ne podrazumijeva samo unos tečnosti. Organizmu su potrebni i minerali koji pomažu da se voda pravilno rasporedi kroz ćelije i tkiva. Zbog toga voće i povrće često imaju prednost u odnosu na pojedine napitke, pošto osim vode donose i vrijedne elektrolite.

Zašto je paradajz više od obične salate

Paradajz se često doživljava kao nezaobilazan dodatak ručku, ali njegova nutritivna vrijednost ide mnogo dalje od toga.
Osim visokog sadržaja vode, bogat je kalijumom i magnezijumom, mineralima koji učestvuju u održavanju ravnoteže tečnosti u organizmu. Upravo zbog toga stručnjaci navode da paradajz može da pruži malu prednost kada je riječ o hidrataciji.

Dodatni plus predstavlja činjenica da korisne sastojke možete unijeti i kroz sok od paradajza ili jela pripremljena od kuvanog paradajza.

Krastavac je kralj osvježenja tokom vrućina

Kada pomislite na ljetnje osvježenje, teško da postoji namirnica koja ga bolje opisuje od krastavca.

Hrskav, lagan i osvježavajući, krastavac je gotovo sinonim za lagane ljetnje obroke. Sadrži između 95 i 96 odsto vode, zbog čega je među najhidratantnijim vrstama povrća.

Njegova prednost krije se i u veoma malom broju kalorija. Velika porcija krastavca može da zasiti i osvježi bez opterećenja organizma, što ga čini čestim izborom tokom toplih dana.

Pored toga, sadrži antioksidanse koji pomažu organizmu da se izbori sa oksidativnim stresom.

Ko pobjeđuje u ovoj borbi?

Ako tražite jednostavan odgovor, stručnjaci kažu da pobjednika praktično nema.

I paradajz i krastavac predstavljaju odličan izbor za hidrataciju, pa konačna odluka uglavnom zavisi od ukusa i navika u ishrani.

Možda vas interesuje i ovo:

Salata od paradajza i krastavaca: Stari trik jugoslovenskih domaćica

Ipak, paradajz ima malu prednost zahvaljujući nešto većoj količini kalijuma i magnezijuma. Ovi minerali igraju važnu ulogu u regulisanju tečnosti i radu mišića, posebno tokom ljetnjih dana kada se više znojimo.

Razlika nije toliko velika da biste morali da birate samo jedno.

Najbolje je da ih jedete ovako

Nutricionisti smatraju da je najpametnije iskoristiti prednosti obje namirnice.

Klasična salata od paradajza i krastavca nije bez razloga među najpopularnijim ljetnjim obrocima. Kombinacija visokog sadržaja vode, minerala i antioksidanasa čini je odličnim saveznikom organizma tokom vrućina.

Uz dovoljno vode tokom dana, ovakav obrok može da doprinese boljoj hidrataciji, osjećaju lakoće i većem nivou energije.

Hidratacija ne počinje i ne završava se čašom vode

Mnogi zaboravljaju da hrana učestvuje u ukupnom dnevnom unosu tečnosti. Stručnjaci procjenjuju da značajan dio vode koji unesemo dolazi upravo iz voća i povrća.

Zbog toga se tokom ljeta preporučuje što više svježih sezonskih namirnica. Paradajz i krastavac nalaze se među najboljim izborima, a dobra vijest je da ne morate da birate između njih.

Kada se nađu zajedno na tanjiru, dobijate jednostavan, ukusan i osvježavajući obrok koji pomaže organizmu da lakše podnese visoke temperature, ptrnodi B92.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri Kostajnice na izletu: Posjetili manastir Gomionicu

Penzioneri mjesnog Udruženja penzionera Kostajnica posjetili su manatistr Gomionicu. Nakon toga posjetili su i obišli Janjske otoke kod Šipova i jezero Balkanu.

Ovo mjesto Udruženje djeluje pri Udruženju penzionera grada Doboja.

“U sklopu redovnih aktivnosti Mjesnog udruženja penzionera organizovali smo jednodnevni izlet za naše članove. Penzioneri su posjetili manastir Gomionicu gdje su prisustvovali redovnoj liturgiji i upoznali se sa istorijskom vrijednosti ove svetinje. Poslije liturgije i obilaska manastirskog kompleksa penzioneri su posjetili Janjske otoke kod Šipova, a zatim odmarali na jezeru Balkana”, ističe Dragoljub Miličević, predsjednik Mjesnog udruženja.

Ovaj izlet penzionera finansijski su pomogli Udruženje penzionera grada Doboja i Grad Doboja.

Podijeli tekst sa drugima na:

Psihologija sijede kose: Neće se svidjeti onima koji farbaju kosu

Psihologija nas uči da svakodnevni izbori često otkrivaju naše dublje vrijednosti. Za mnoge žene, odluka da prestanu farbati sijedu kosu nije znak odustajanja, već svjesna procjena onoga što im je najvažnije. Kada žena odluči da ne skriva svoje sijede, ona ne diže ruke od sebe ona bira autentičnost umjesto društvenog odobravanja.

Decenijama je sijeda kosa nosila snažnu društvenu poruku. Mnoge žene, pa i muškarci, naučeni su da je posmatraju kao nedostatak koji treba sakriti, popraviti ili ukloniti. Čitave industrije izgrađene su na ideji da starenje mora ostati nevidljivo. Ipak, sve veći broj odraslih danas bira drugačiji put. Oni odlažu farbu za kosu i ponosno puštaju svoju prirodnu, sijedu kosu. Nekima to može djelovati iznenađujuće, dok drugi mogu pomisliti da je riječ o nemaru i gubljenju interesa za sopstveni izgled.

Međutim, psihološka istraživanja sugerišu nešto sasvim drugačije. Odluka o prihvatanju sijede kose nema mnogo veze sa lijenošću ili predajom. Ona je, zapravo, odraz duboke promjene prioriteta, preoblikovanja identiteta i istinskog samoprihvatanja.

Rastući trend i teorija samoodređenja

Jedno od najuvjerljivijih objašnjenja ovog fenomena nudi teorija samoodređenja, koju su razvili psiholozi Edvard Desi i Ričard Rajan. Ova teorija polazi od toga da ljudi psihološki napreduju i osjećaju se ispunjeno kada su zadovoljene tri osnovne potrebe:

  • Autonomija
  • Kompetencija
  • Povezanost

Kako ističe Američko psihološko udruženje, autonomija ovdje igra ključnu ulogu.

Autonomija podrazumijeva donošenje odluka na osnovu ličnih vrijednosti, a ne pod uticajem spoljašnjeg pritiska. Za mnoge ljude, odluka da prestanu farbati kosu postaje čin lične slobode. Umjesto pitanja: „Šta će okolina reći?”, oni počinju da se pitaju: „Šta je ispravno za mene?”. Na taj način, težište se pomijera sa društvenih očekivanja na lične želje.

Teorija o samopoimanju i unutrašnji sklad

Drugo objašnjenje nalazimo u teoriji o samopoimanju (samokonceptu) Karla Rodžersa. Ova teorija ukazuje na to da se naše psihološko blagostanje značajno popravlja kada postoji sklad između onoga što zaista jesmo i načina na koji se predstavljamo svijetu. Rodžers je to nazvao kongruencija. Kada spoljašnji izgled odgovara unutrašnjem identitetu, čovjek doživljava duboki osjećaj autentičnosti.

Za mnoge žene, neprestani trud da održe mladalački izgled s vremenom postaje izvor emocionalne iscrpljenosti. Odluka da se prepuste prirodnom procesu starenja i sijedoj kosi postaje način da se ta napetost smanji. Osoba više nema potrebu da balansira između dvije verzije sebe – one vještačke i one stvarne. Ona se jednostavno predstavlja onakvom kakva jeste.

Teorija socioemocionalne selektivnosti

Jedna od najpriznatijih teorija u psihologiji starenja jeste teorija socioemocionalne selektivnosti, koju je postavila psihološkinja Lora Karstensen. Kako prenosi Science Direct, ova teorija objašnjava da ljudi sa godinama prirodno mijenjaju svoje prioritete.

Umjesto da neprestano tragaju za potvrdom iz spoljašnjeg svijeta, oni se okreću emocionalno ispunjavajućim i smislenim iskustvima. Životna energija postaje dragocjenija, a vrijeme sve važnije. Zbog toga mnogi odlučuju da prestanu ulagati resurse u aktivnosti koje im više ne donose lično zadovoljstvo. Kada žena nakon decenija farbanja odjednom odluči da zadrži svoju sijedu kosu, to nije čin pobune. To je zrela preraspodjela životnih prioriteta.

Teorija socijalnog poređenja i uticaj modernog doba

Psiholog Leon Festinger razvio je teoriju socijalnog poređenja, koja objašnjava našu prirodnu tendenciju da se mjerimo sa drugima. Fizički izgled je jedno od najdominantnijih polja na kojima se ova poređenja dešavaju.

Društvene mreže su dodatno pojačale ovaj pritisak. Svakodnevno smo preplavljeni filtriranim i pažljivo odabranim slikama ljepote. Poznate ličnosti, influenseri i retuširane fotografije nameću nerealna očekivanja kada je u pitanju starenje. Ipak, moderni primjeri pozitivne promjene vidljivi su svuda. Sve je više javnih ličnosti koje ponosno nose svoju prirodnu sijedu kosu, čime pomažu u normalizaciji ovog izbora. Ova vidljivost slabi društveni pritisak i ohrabruje druge da donesu odluke u skladu sa sobom. Uprkos tome, zbog duboko ukorijenjenih standarda, ova tranzicija u prirodan izgled za mnoge i dalje predstavlja emotivan izazov.

Možda vas interesuje i ovo:

Može li sijeda kosa ponovo da potamni?

Potraga za autentičnošću

Savremena psihologija sve više pažnje posvećuje istraživanju autentičnosti, odnosno življenju i ponašanju u skladu sa sopstvenim stvarnim vrijednostima i identitetom. Studije kontinuirano povezuju autentičnost sa većim zadovoljstvom životom i stabilnijim emocionalnim zdravljem.

Važno je naglasiti da autentičnost ne znači nužno odbacivanje kozmetičkih rutina i brige o izgledu. Ona samo znači da ti izbori izviru iz lične želje, a ne iz straha od osude ili starenja, prenosi N1.

Neki ljudi istinski uživaju u farbanju kose i igri bojama. Drugi, s jednakim uživanjem, biraju i njeguju svoju prirodnu sijedu kosu. Sa psihološkog stanovišta, oba izbora su potpuno zdrava. Ključna razlika je isključivo u motivaciji. Pravo pitanje koje sebi treba da postavimo glasi: „Da li ovo radim zato što to zaista želim, ili zato što osjećam da moram?”

Podijeli tekst sa drugima na:

Brčko distrikt: Vlada odobrila 1,47 miliona KM za penzionere

Vlada Brčko distrikta odobrila je danas donaciju i program utroška sredstava za dodjelu jednokratne novčane pomoći penzionerima.

Ukupan iznos ove mjere za ovu godinu je 1,47 miliona KM.

Jednokratna novčana pomoć biće isplaćena penzionerima u tri nominalna nivoa. Visina iznosa direktno zavisi od visine penzije koju korisnik prima.

Penzioneri čija primanja ne prelaze iznos od 666,76 KM dobiće jednokratnu pomoć u iznosu od 150 KM.

Korisnicima čije se penzije kreću u rasponu od 666,77 KM do 842,44 KM biće isplaćena novčana pomoć u iznosu od 100 KM.

Za penzionere koji primaju penziju u iznosu od 842,45 KM do 1.476,53 KM odobrena je jednokratna pomoć od 50 KM.

Šef Odjeljenja za zdravstvo i ostale usluge Zoran Bulatović pojasnio je da pravo na dodjelu ovih sredstava mogu ostvariti penzioneri koji ispunjavaju uslov prebivališta i visine primanja.

Možda vas interesuje i ovo:

Brčko pomaže udruženja penzionera sa 300.000 KM

Prema njegovim riječima, korisnici moraju imati prebivalište na teritoriji Brčko distrikta u neprekidnom trajanju od dvije godine.

Bulatović je dodao da pravo na pomoć imaju korisnici penzije iz Fonda PIO Republike Srpske. Pomoć mogu dobiti i korisnici Fonda PIO Federacije BiH ili penzionih fondova zemalja okruženja.

Glavni uslov za sve korisnike iz ovih fondova jeste da ukupna visina njihove penzije ne prelazi iznos od 1.476,53 KM, piše Srna.

Podijeli tekst sa drugima na:

Nakon 60 godina od upisa, okupili se učenici “Bugarske škole”

Nakon 60 godina od upisa u tadašnju Osnovnu školu “Mladen Stojanović”, a današnju “Georgi Stojkov Rakovski”, poznatu kao “Bugarska”, đaci učiteljice Jelenke Tavzes okupili su se tamo gdje je sve počelo, u školi, kako bi evocirali uspomene na dane provedene u đačkim klupama.
Iako su se prije pola vijeka razišli svako na svoju stranu, učiteljica Jelenka im je do danas ostala poveznica.

Dijana, Marela, Felicitas, Nada, Branka, Slavica, Omer, Zlatko, Goran, Antonija, Silva, Božo, Miro, Nenad, Zdravko, Ivica, Petar, Pero, Ivo, Žarko, Jovo, Zora, Mario, Vesna, Stela, Behidža, Drago…

Samo su neki od onih koji su te davne 1966. godine upisali prvi razred.

Maj ove godine za njih je bio poseban. Tada su se ispred škole, koja ih je nekad davno svakodnevno ispraćala i dočekivala, okupili i fotografisali Marela, Zlatko, Slavica, Felicitas i Goran, a tada su ih dočekali, kako bi rekao Đorđe Balašević, “neki novi klinci”.

Kako je izgledao povratak u školu nakon 60 godina?

Novi susret dogovorili su za 20. jun, kada su se ponovo i okupili.

“Delegaciju” I-b razreda ovog puta činili su Slavica, Nada i Goran, a njih je u školi dočekala Ivana Ljubojević, direktorica škole, ističući da joj susret sa učenicima, koji se nakon 60 godina vraćaju sa radošću i ponosom, daje novu snagu i optimizam da nastavi sa čuvanjem tradicije i vrijednosti koje njeguje ova škola.

Zašto je učiteljica Jelenka ostala njihova najveća poveznica?

Goran Šaula, jedan od učenika i nekadašnji predsjednik razreda, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da je obilježavanje 60 godina od upisa u osnovnu školu veliki jubilej.

“Pripremali smo zadnjih godinu dana ove susrete, ali nismo ni slutili da će biti ovako lijepo i prepuno emocija. Moram reći da nas je škola iznenadila, da je kao nova. Veoma je lijepo očuvana. Mnoge stvari su gotovo identične kao iz našeg vremena, a ipak je sve novo i uredno”, kaže on.

Prisjećajući se učiteljice koja im je, kako kaže, poveznica, uvijek se sjeti ljubavi koju im je pružala, a koja se danas teško može opisati i razumjeti.

“Bila nam je bukvalno kao druga majka. Nakon toliko godina kada se srećemo, prvo o čemu pričamo je upravo o njoj. I onda dolazi ideja da se naša Viber grupa zove po njenom imenu”, priča nam Goran, koji ističe da su danas učenici I-b razreda rasuti takoreći po cijelom svijetu, ali da se ipak susreću vrlo često.

Među dogovorima koje imaju je i onaj da krajem godine posjete grob učiteljice Jelenke i da pokušaju ustanoviti jedan datum kada bi se svake godine okupljali.

Kakva sjećanja nose na zemljotres koji je pogodio Banjaluku?

Prisjetio se Goran i zemljotresa koji je 1969. godine pogodio Banjaluku.

“Mi smo tada imali desetak godina i to je bilo jedno stresno vrijeme, ali istovremeno i lijepo. Vrijeme puno iskušenja, ali i druženja, i novih iskustava. Jedan dio našeg razreda je otišao u Neum, a dio je ostao i za njih je nastava bila organizovana u vagonima”, priča on.

Šta su poručili novim generacijama đaka?

Učenici I-b tokom svoje posjete školi imali su i poruku za nove đake želeći im da se i oni za nekoliko godina ponovo vrate na mjesto gdje je sve počelo, na mjesto koje im je dalo prvi vjetar u leđa na uzburkanim svjetskim morima.

Kako kažu, mnogo toga tokom svih tih godina počelo im je i završilo se, u mnoge poslove se krenulo i odustalo, nešto se ostvarilo, nešto je nestalo, ponekad je bilo previše, često premalo… Samo jedno su ostali za cijeli život, na svim stranama svijeta: djeca učiteljice Jelenke.

Osnovna škola temelj za život

Danas se, kako kaže Goran, škola shvata drugačije.

“Nažalost, ljudi ne razumiju da je škola obavezna, ne da se dobije papir na kraju i da se ide dalje, već da se stvore ljudi. I doktori, i profesori, i sportisti, i inženjeri, svi oni su potekli iz osnovne škole, a tek kasnije dolazi usmjeravanje. Taj temelj koji dobijemo u osnovnoj školi je za čitav život i on je nešto najvažnije što nas prati u cijelom životu”, kaže Šaula.

Podijeli tekst sa drugima na:

Nordijsko hodanje značajno pomaže osobama sa depresijom

Štapovi za hodanje najčešće se povezuju sa planinarskim aktivnostima, ali ovi dodaci su dio veoma efikasne aerobne aktivnosti koja se zove nordijsko hodanje.

Posebno dizajnirani štapovi čine ovo vježbom za cijelo tijelo, koja aktivira do 90 odsto mišića, pretvarajući obično hodanje u intenzivniji trening.

Nordijsko hodanje je nastalo u Finskoj kao ljetni metod treninga za skijaško trčanje, ali je danas popularno i među onima koji nisu skijaši zbog svojih zdravstvenih prednosti, piše Medical Xpress.

Istraživanje pokazalo značajne rezultate kod osoba s depresijom

Istraživači su željeli da vide da li ova vježba takođe poboljšava mentalno zdravlje. Sproveli su nasumično kontrolisano ispitivanje u kojem su učestvovale 64 odrasle osobe koje su se borile sa umjerenom do teškom depresijom. Deset sedmica nadgledanog nordijskog hodanja napravilo je stvarnu razliku u tome kako su se ljudi osjećali, piše Medicalexpress.

Oni koji su učestvovali u sesijama hodanja napredovali su daleko više od onih koji uopšte nisu vježbali. Većina poboljšanja se desila veoma brzo, tokom prvih pet sedmica od početka programa. Nalazi su objavljeni u Journal of Affective Disorders.

Kako depresija utiče na svakodnevni život?

Depresija je najčešći ozbiljan poremećaj mentalnog zdravlja na svijetu, od kojeg pati procijenjenih 5,7 odsto odraslih širom svijeta. To je mnogo više od tuge – depresija može ljudima oduzeti zadovoljstvo i interesovanje za aktivnosti u kojima su nekada uživali. Njeni pipci dopiru do skoro svakog ugla života, od problema sa varenjem i propusta u pamćenju do poteškoća u obavljanju čak i najosnovnijih svakodnevnih zadataka. U svom najtežem obliku, depresija može postati opasna po život, dovodeći do suicidalnih misli i ponašanja.

Možda vas zanima i ovo:

Kako kafa utiče na depresiju?

Studije su pokazale da, pored stručne i farmaceutske pomoći, aktivnosti kao što su brzo hodanje, džogiranje ili vožnja bicikla, kao i joga, pomažu u smanjenju simptoma depresije. Među različitim oblicima vježbanja koji su proučavani u kontekstu depresije, čini se da aerobne vježbe nude blagu prednost.

Kako je sprovedena studija

Iako kliničari odavno znaju da vježbanje može pomoći u ublažavanju simptoma depresije, jedno pitanje ostaje: koliko brzo te koristi počinju da se pojavljuju?

Trenutne smjernice često pretpostavljaju da ljudi moraju da se pridržavaju programa vježbanja nekoliko mjeseci prije nego što vide značajna poboljšanja. Istraživači koji stoje iza ove studije krenuli su da testiraju da li bi nordijsko hodanje moglo pomoći kod depresije i koliko brzo bi se ta poboljšanja mogla primijetiti.

Regrutovali su 64 odrasle osobe koje su imale umjerenu do tešku depresiju, ali samo one koje već nisu redovno vježbale. Učesnici su nasumično podijeljeni u dvije grupe: grupu za nordijsko hodanje (48 osoba) i kontrolnu grupu (16 osoba).

Tokom 10 sedmica, grupa koja je hodala praktikovala je nordijsko hodanje dva puta sedmično po jedan sat, pod vođstvom obučenog instruktora. Instruktor je koristio monitore srčanog ritma kako bi osigurao da svi hodaju umjerenim intenzitetom. Da bi izmjerio napredak, tim je koristio uobičajenu anketu zvanu Bekov inventar depresije-II (BDI-II) kako bi procijenio nivoe depresije prije početka, na polovini i nakon perioda od 10 sedmica.

Ispostavilo se da je nordijsko hodanje zaista imalo antidepresivni efekat. Istraživači su otkrili da je nadgledani desetosedmični program značajno smanjio simptome depresije kod odraslih. Učesnici sa teškom depresijom su napredovali brže i primjetnije tokom prvih pet sedmica nego oni sa umjerenom depresijom.

Više od trećine učesnika dostiglo remisiju

Do kraja studije, između 35 odsto i 53,6 odsto šetača je dostiglo remisiju, što znači da su njihovi simptomi pali ispod praga za kliničku depresiju. Što je još bolje, učesnici su mogli da osjete koristi od ove aktivnosti bez ikakvih povreda ili zdravstvenih problema tokom trajanja programa.

Tim naglašava da ovi nalazi osnažuju argumente za fizičku aktivnost kao jednostavan, pristupačan i široko dostupan tretman za depresiju. Donosioci odluka mogu koristiti ove podatke za finansiranje programa vježbanja u zajednici kao dijela brige o mentalnom zdravlju, umjesto da ih posmatraju isključivo kao projekte za fizičko zdravlje.

Podijeli tekst sa drugima na:

Razmatrane mogućnosti povoljnijeg obračuna penzija borcima

Predstavnici boračkih kategorija razmatraju sa nadležnim institucijama mogućnost izbora 10 najpovoljnijih godina radnog staža prilikom obračuna penzije.

Ovo je rečeno  na Skupštini Gradske boračke organizacije u Prnjavoru.

Predsjednik Fondacije “Pomoć” Branko Grahovac rekao je da predstavnici boračkih kategorija nastoje da obezbijede budžetska sredstva koja bi omogućila primjenu ovakvog modela obračuna penzije.

On je napomenuo da bi se time riješio problem sa kojim se suočava jedan broj boraca prilikom ostvarivanja prava na penziju.

Grahovac je dodao da će insistirati da to pravo bude omogućeno i penzionerima koji su već ostvarili pravo na penziju.

Na sjednici su razmatrani izvještaji o radu i finansijskom poslovanju Gradske boračke organizacije. Takođe bilo je govora i o drugim aktuelnim pitanjima. Govorilo se i o položaju boraca, ratnih vojnih invalida i porodica poginulih boraca.

Predsjednik Boračke organizacije Prnjavor Perica Đumić rekao je da su među najvećim izazovima sa kojima se danas suočavaju zdravstveni problemi boraca i ratnih vojnih invalida.

Gradonačelnik Prnjavora Darko Tomaš istakao je da lokalna zajednica ostaje partner u realizaciji aktivnosti koje su značajne za boračku populaciju. Naglasio je i da se sredstva koja grad izdvaja za rad ove organizacije koriste odgovorno i namjenski.

Podijeli tekst sa drugima na:

100 penzionera besplatno otputovalo u Banju

Prva grupa od stotinu penzionera otputovala je danas iz Prijedora na besplatnu rehabilitaciju u Banju „Mlječanicu“, po programu Vlade Republike Srpske. Troškove sedmodnevnog boravka u banji u potpunosti snosi Vlada, dok je Udruženje penzionera grada Prijedora obezbijedilo besplatan prevoz.

„Na besplatnu banjsku rehabilitaciju o trošku Vlade RS ove godine biće upućeno 5.800 penzionera u Republici Srpskoj, od kojih 400 iz Prijedora, a nastojaćemo da naredne godine taj broj bude još veći“, rekao je predsjednik prijedorskog udruženja Slobodan Brdar.

Penzioneri će uglavnom boraviti u Banji „Vrućici“ u Tesliću i u „Mlječanici“ kod Kozarske Dubice. Brdar je podsjetio da će 300 penzionera ove godine biti upućeno na banjsko liječenje uz podršku Grada Prijedora.„U posljednjih 20 godina lokalna zajednica pomaže rad Udruženja penzionera, posebno kada je riječ o banjsko-klimatskoj rehabilitaciji i jednokratnoj novčanoj pomoći. Zahvalio bih gradonačelniku Slobodanu Javoru i njegovim saradnicima što su nastavili taj kontinuitet. Penzioneri će deset dana boraviti u banjama, gdje Grad plaća 50 odsto troškova, a 50 odsto korisnici“, rekao je Brdar, prenosi kozarski.com.

Prva grupa od 50 penzionera u ponedjeljak je otputovala u „Mlječanicu“, a Udruženje penzionera Prijedor za sve odlaske na banjsku rehabilitaciju obezbjeđuje besplatan prevoz.

 

Podijeli tekst sa drugima na: