Zdravlje i pokret umjesto brige: Dani su vedriji uz fizičku aktivnost (VIDEO)

Penzioneri u svojoj svakodnevici imaju mnogo slobodnog vremena. Uz malo podsticaja za fizičku aktivnost i društvene veze, njihovi dani su vedriji, a postignuća vidljivija.

Biti penzioner u Bosni i Hercegovini nije nimalo lako, brojni su problemi s kojima se ova populacija svakodnevno susreće. Male penzije, iako su nešto više nego ranije, a dobili su i jednokratnu pomoć – nedovoljno je to za pristojan život u vrijeme inflacije.

A da ovoj populaciji malo treba da bude zadovoljna, pokazuju i kadrovi koje smo zabilježili na treningu.

Brojni su benefiti sportskih aktivnosti i doktori se manje posjećuju kada se vodi zdraviji život.

“Ponedjeljak, petak i srijeda ujutro osam sati mi smo već na trenignu. Poslije treninga idemo u Klub penzionera”, priča Nevenka Mazul.

“Što će nam doktor i fizijatrija, sve odrađujemo uz pomoć naše Nejle i Luke”, dodaje Milka Talić.

Zbilježen veliki napredak

A treneri zapažaju već veliki napredak kod mnogih, zbog čega naglašavaju da bi aktivnosti bilo dobro produžiti tokom cijele godine.

“Prvo se fokusiramo na mobilnost samog tijela, na mišiće stabilizatore trupa”, ističe trener Luka Posavac.

“Recimo, ako rade čučanj na klupu i ako odmaknu klupu i rade samostalno, onda vidimo da su spremni, da su napredovali”, kaže trenerica Nejla Graho.

Apeluju penzioneri da se što prije provedu reforme koje će dodatno poboljšati njihov materijalni status. I dalje čekaju na ispunjenje obećanja o 13. penziji i usklađivnje s troškovima života dva puta godišnje. Protestni skup su odgodili jer žele vjerovati u obećanje da s Novom godinom idu izmjene zakona. Upozoravaju i na previsoke cijene lijekova koje moraju koristiti.

“Kod nas su tri puta skuplji lijekovi nego u državama u okruženju. Naši penzioneri prelaze da stanuju u Zapadnohercegovački kanton, gdje su im lijekovi jeftiniji”, ističe Tomislav Primorac, predsjednik Udruženja penzionera Neretva.
Bijeg od problema penzioneri nalaze kroz aktivnosti, ali i razgovor i druženje.

“Podijelimo iskustva s treninga i sretni i veseli idemo kući i čitav dan je nama ko bombona”, poručuje Milka Talić.

Iz ovoga bi svi ponešto mogli naučiti.

(Izvor vijesti: Federalna)

Podijeli tekst sa drugima na:

Srušene brojne internetske stranice i aplikacije

Veliki prekid u radu interneta zahvatio je desetke internetskih stranica, online igara i aplikacija, uključujući Amazon, Snapchat i Vodafone.

Problemi su započeli jutros 20. oktobra, a čini se da su povezani s poteškoćama u radu servisa Amazon Web Services (AWS), javlja Sky News.

Prema podacima stranice Downdetector, samo u SAD-u zabilježeno je više od 2.000 prijava vezanih uz pad sustava Amazon Web Servicesa.

Među aplikacijama i servisima pogođenima problemima su, osim već spomenutih, i Ring, Clash Royale, Life360, MyFitnessPal, Xero, Amazon Music, Prime Video, Clash of Clans, Wordle, Coinbase, HMRC, Vodafone, PlayStation i Pokémon Go.

Na svojoj stranici za praćenje statusa usluga, kompanija je objavila da bilježi povećanu stopu pogrešaka i kašnjenja u radu više AWS servisa.

Podijeli tekst sa drugima na:

Rezultati studije: Novi test krvi otkriva više od 50 vrsta raka

Pionirski test krvi “Galeri”, koji može da otkrije više od 50 vrsta raka, identifikovao je bolest u gotovo dvije trećine slučajeva kod ispitanika kod kojih je marker raka prisutan, pokazala je nova studija.

Test, koji prati DNK ćelije raka u krvotoku, omogućava ranije otkrivanje bolesti, prije pojave simptoma, piše Skaj njuz.

U okviru ispitivanja “Pathfinder 2” analizirano je više od 23.000 ljudi iz SAD i Kanade bez simptoma tokom najmanje godinu dana.

Rezultati su pokazali da je kod 61,6 odsto ispitanika kod kojih je u krvi otkriven marker raka, bolest kasnije potvrđena dijagnozom.

“Galeri” je takođe precizan i u utvrđivanju da osoba nema rak – 99,6 odsto slučajeva je pravilno označeno kao negativno.

Kada se otkrije rak, test uspijeva da precizno identifikuje pogođeni organ ili tkivo u 92 odsto slučajeva, što može da smanji potrebu za dodatnim skeniranjem i testovima.

Predsjednik međunarodnog poslovanja i biofarmacije kompanije “Grail”, Harpal Kumar, istakao je da test “otkriva sedam puta više karcinoma nego postojeći programi skrininga zajedno” i ocenio je da bi mogao “da transformiše ishode raka”.

Test se trenutno ispituje u Nacionalnoj zdravstvenoj službi (NHS), a očekuje se objavljivanje rezultata skrininga za pacijente bez simptoma sljedeće godine.

Stručnjaci ukazuju na potencijal testiranja kod osoba starijih od 50 godina, kada se učestalost raka značajno povećava.

Ipak, pojedini naučnici pozivaju na oprez.

Profesorka Kler Ternbul iz Instituta za istraživanje raka upozorava da su potrebna dalja istraživanja kako bi se utvrdilo da li test zaista smanjuje smrtnost od raka, dok profesorka Ana Šuh sa Univerziteta u Oksfordu napominje da test može da pruži lažno pozitivan rezultat u gotovo polovini slučajeva, što ograničava njegovu pouzdanost.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Dobre vijesti za penzionere u FBiH, mnogi jedva čekaju primjenu

U Bosni i Hercegovini više od 60 posto penzionera danas živi na ivici siromaštva, upozoravaju iz Saveza penzionera Federacije BiH.

Član Upravnog odbora Saveza, Mustafa Trakić, ističe da je upravo težak položaj starijih građana glavni razlog zbog kojeg se traže izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.

“Penzije su danas premale za dostojanstven život. Ljudi koji su radili po 30 ili 40 godina jedva sastavljaju kraj s krajem. Zato tražimo novi model usklađivanja penzija i pravedniji sistem raspodjele”, kazao je Trakić.

Ključne novine novog zakona:

• Novi sistem usklađivanja penzija koji bi pratio rast prosječnih plata i troškove života;

• Višestepenu najnižu penziju, kako bi razlike između radnog staža bile pravednije;

• Postepeno povećanje penzija za ukupno 17 posto;

• Uvođenje “13. penzije” za najugroženije kategorije penzionera.

Ako Parlament FBiH usvoji izmjene, zakon bi mogao stupiti na snagu 1. januara 2026. godine. Međutim, penzioneri upozoravaju da toliko ne mogu čekati. Cijene hrane, lijekova i režijskih troškova rastu iz mjeseca u mjesec, a mnogi su, kako kažu, prisiljeni da traže pomoć porodice, humanitarnih organizacija i lokalnih zajednica.

“Ne tražimo luksuz, već osnovno dostojanstvo – da možemo platiti lijekove, režije i imati pristojan obrok”, poručuju iz kantonalnih udruženja penzionera.

Iz Saveza penzionera navode da će, ukoliko do kraja godine ne dođe do konkretnih koraka vlasti, organizovati mirne proteste i zatražiti hitno povećanje najnižih penzija.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kralj vrganja ne propušta prilike, zarađuje koliko hoće (VIDEO)

Marko Jurešić iz Busovače, živi od šume i za šumu.

Šumski plodovi njegov su glavni izvor prihoda ali zna on raditi i druge poslove.

Kada je riječ o branju gljiva, Marko je osmislio i onvi styling, i umjesto plastičnih kanti na leđima nosi sepet ispleten od ljeske.

“Lakše je nositi spet na leđima nego dvije kante u rukama jer često se spuštam niz strmine pa se kante znaju i prevrnuti, a vrganji završiti u potoku”, priča Marko, a prenosi novinar Srećko Stipović.

Ne žali se Marko nikada a s ponosom nam je pokazao i auto kombi koji je nedavno kupio od prodaje šumskih plodova.

Istina nije nov iz prodavnice ali dobro očuvan a može s njim i u šumu.

Kako je cijena otkupa niska, Marko svoje vrganje nosi kući i kiseli u buradima. U zimu ih prodaje jer je cijena kiselog vrganja daleko veća od ove koja se danas plaća za sirovi vrganj.

Proveli smo dva tri sata s Markom u berbi vrganja pa pogledaje što smo zabilježili.

Podijeli tekst sa drugima na:

Nije do posla do ekrana je: Kako nam tehnologija iscrpljuje mozak

Svakodnevni život danas podrazumijeva neprestano prebacivanje između različitih digitalnih platformi i aplikacija – od čitanja i slanja imejlova, obavještenja, video poziva, do praćenja školskih i ličnih obaveza pomoću telefona ili kompjutera.

Takav stalni tok prekida i prelaza između misli i aplikacija iscrpljuje mozak jer nije evolutivno prilagođen brzom prebacivanju fokusa sa jednog na drugo. Dok fizički umor možemo lako osjetiti, mentalni se nagomilava neprimjetno, sve dok ne počne da nam ometa život.

Stručnjaci ističu tri glavna izvora ovog mentalnog zamora: Prvi je prebacivanje između digitalnih alata i aplikacija. Na primjer, prelazak sa jedne platforme za video konferencije na drugu zahtijeva prilagođavanje različitim interfejsima i koracima. Iako svi alati djeluju slično, svaki prelazak zahtijeva mali dodatni mentalni napor koji se vremenom nakuplja i iscrpljuje nas.

Drugi tip je prebacivanje između digitalnih zadataka. Na primjer, kada nas nešto prekine u radu na jednom programu, mozak mora da “isključi” fokus za taj zadatak i ponovo se angažuje na drugom. To zahtijeva značajan kognitivni napor, a svaki prekid nam troši energiju i povećava umor.

Treći tip je prebacivanje između različitih oblasti života. Bilo da je riječ o porukama iz škole, pozivima za kućne popravke, digitalnom bankarstvu ili drugim privatnim obavezama, takvi prekidi nam potpuno remete koncentraciju.

Društvene mreže pojačavaju zamor

Ovo je posebno iscrpljujuće jer nije samo tehnički, već i emocionalno zahtijevan zadatak.

Pored toga, društvene mreže dodatno pojačavaju zam18or. One istovremeno troše našu pažnju, zahtijevaju da neprestano donosimo zaključke na osnovu nepotpunih informacija i izazivaju emocionalne reakcije.

Postajemo ljubomorni, frustrirani ili nezadovoljni kada gledamo tuđe objave ili čitamo uznemirujuće vijesti.

Iako tehnologija više nije nešto čega se možemo odreći, možemo da je koristimo pametnije – tako da radi za nas, a ne protiv nas.

Kada smo u kancelariji, spontani razgovori i fizičko kretanje nam daju kratak predah, ali kod kuće toga često nema, pa moramo svjesno da pravimo pauze od ekrana, bilo da završavamo obaveze ili samo gledamo sadržaj na društvenim mrežama, prenosi Si-En-En.

Manje prebacivanja između alata, manje paralelnih zadataka i više fokusiranih perioda rada omogućavaju mozgu da se odmori i sačuva energiju. Prelasci s jednih programa na druge su neminovni, ali možemo birati kako ćemo ih rasporediti i sačuvati energiju.

(Izvor vijesti: RT Balkan)

Podijeli tekst sa drugima na:

Najugroženiji penzioneri iz Gračanice dobili pomoć

U prostorijama Udruženja penzionera Gračanica održana je tradicionalna podjela jednokratnih novčanih pomoći najugroženijim penzionerima s područja grada.

Gradonačelnik Sadmir Džebo lično je uručio pomoć penzionerima, ističući da društvena briga o starijim sugrađanima mora biti trajna obaveza, a ne samo simboličan čin.

“Naši penzioneri su generacije koje su svojim radom gradile našu zajednicu. Zaslužuju poštovanje, sigurnost i dostojanstven život. U budžetu za narednu godinu planirat ćemo veća sredstva za ove namjene kako bismo obuhvatili što veći broj socijalno ugroženih penzionera, uključujući i one koji nisu članovi Udruženja”, poručio je gradonačelnik Džebo.

Pomoći su dodijeljene povjerenicima u mjesnim zajednicama, koji će ih dalje distribuirati najugroženijim penzionerima na terenu, u skladu s utvrđenim spiskovima i kriterijima.

Predsjednik Udruženja penzionera, Faruk Delić, zahvalio se gradonačelniku i Gradskoj upravi na kontinuiranoj podršci:

„Ova pomoć znači mnogo našim članovima, posebno u vremenu kada su troškovi života sve veći. Zahvaljujemo gradonačelniku na razumijevanju i iskrenom odnosu prema najstarijim građanima.“

18

Oktobar, mjesec u kojem se širom svijeta obilježava Međunarodni dan starijih osoba, u Gračanici tradicionalno protiče u znaku solidarnosti i pažnje prema penzionerima – onima koji su svojim radom i doprinosom postavili temelje zajednice u kojoj danas živimo.

Podijeli tekst sa drugima na:

Bvši borci u FBiH nezadovoljni: Diskriminisani pri penzionisanju

U Federaciji BiH ima više od 1.800 boračkih udruženja i raznih saveza, a ne mogu se na prste jedne ruke izbrojati oni koji su podigli glas nakon što su borci u javnosti progovorili o diskriminaciji na koju nailaze pri penzionisanju. Mnogi borci su naveli problem (ne)bodovanja ratnog staža prilikom odlaska u penziju. Zapravo, oni od ratnog staža nemaju ništa osim kazne.

Naime, 2021. godine u Parlamentu Federacije BiH usvojene su izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, kada su umjesto dotadašnjih pola boda, borci dobili po bod za svaku godinu provedenu u odbrani zemlje.

Međutim, te izmjene nisu zaživjele jer Vlada FBiH, odnosno Federalno ministarstvo za boračka pitanja, već četvrtu godinu ne izdvaja novac za penzionisanje boraca.

Država nije uplatila ratni staž

Federalni ministar za boračka pitanja trebalo je da donese instrukcije o sprovođenju zakona i nikada sadašnji ministar Nedžad Lokmić nije odgovorio na upit Faktora da li je donio instrukcije za sprovođenje zakona.

“Pri odlasku u penziju borci imaju jedan bod po godini učešća u odbrani zemlje i ja sam dobio bodove, ali sam kažnjen zato što sam koristio dio tog ratnog staža i sa 44 godine i 10 mjeseci staža nemam zagarantovanu penziju. Razlog je što država nije uplatila ratni staž te sam dobio penziju 674,92 KM. Da sam radio, umjesto što sam se borio, imao bih sada 715 KM penzije”, kazao  je ranije jedan od boraca.

Šta rade borački savezi

Sabahudin Ramić, predsjednik Saveza boraca FBiH, nije odgovarao na  pozive, već je mnogo sati kasnije odgovorio na poruku kazavši kako je na putu, ali nije naveo da li je upoznat sa ovim problemom boraca i šta će preduzeti da se riješi.

Jedino nam se javio, kao i uvijek, Ismet Imamović, predsjednik Jedinstvene organizacije boraca Unija veterana Kantona Sarajevo, koji je među prvima javno progovorio o problemu boraca pri odlasku u penziju.

Imamović, iako je bio na jednom od sastanaka, kazao nam je kako će imati sastanak Upravnog odbora JOB-a na kojem će raspravljati i o ovom problemu.

Boračka udruženja godinama vode isti ljudi

Te 2021. godine među inicijatorima izmjena Zakona o PIO-u u korist boraca bili su i Kamp boraca, te federalni poslanik Dževad Adžem, koji je takođe demobilisani borac.

“Dakle, imamo sada situaciju da se ratni staž samo broji kao godine staža za koje nisu uplaćeni doprinosi. Ljudima je po svemu sudeći samo omogućeno da mogu otići u penziju, a to im je kazna jer im se uopšte ne računa koeficijent Prema tome, da se ja pitam i da vodim neko od udruženja, to bi značilo apsolutne demonstracije i pritisak na vlast da riješi taj problem. U suštini to je problem od životne važnosti za ljude jer se nalaze u dobi kada više ne mogu da privređuju, a penzija im nije dovoljna da prežive i postaju socijalni slučaj”, govori Adžem.

Osvrnuo se na rad boračkih udruženja rekavši da i u Goraždu, gdje živi, udruženja godinama vode isti ljudi koji imaju pojedinačne lične benefite.

“Oni nisu u stanju da artikulišu određene stavove i vrijednosti. Problem boračkih udruženja i boraca koji su branili državu je u nespoznaji vlastitih kapaciteta koji organizovanjem mogu riješiti svaki problem koji se njih tiče u ovoj državi”, poručio je Adžem.

(Izvor vijesti: Faktor)

Podijeli tekst sa drugima na:

FSA: Krompir čuvajte u frižideru i produžite mu vijek trajanja

Agencije za bezbjednost hrane (FSA) je saopštila da bi se krompir trebao čuvati u frižider jer se tako produžava vijek trajanja i do tri sedmice.

“Prije smo savjetovali čuvanje na hladnom, suhom i tamnom mjestu, ali nova istraživanja pokazuju da skladištenje u frižideru može spriječiti klijanje i propadanje”, navodi FSA.

Prije su stručnjaci upozoravali da niske temperature mogu pretvoriti škrob u šećer, što bi moglo dovesti do stvaranja akrilamida — tvari povezane s povećanim rizikom od raka kada se krompir prži ili peče na visokim temperaturama.

Međutim, novo istraživanje FSA pokazalo je da nivo akrilamida ne raste značajno ako se krompir drži u frižideru.

Na službenim stranicama agencije se navodi da da ako želite smanjiti bacanje hrane, možete odabrati skladištenje krompira u frižideru ili na hladnom i tamnom mjestu.

Drugim riječima, frižider je sigurna opcija — i uz to pomaže da krompir duže ostane čvrst i svjež, jer hladno i suho okruženje usporava truljenje i klijanje.

Iako će u frižideru trajati duže, krompir se može čuvati i na sobnoj temperaturi — ali pod određenim uslovima. Važno je da bude udaljen od svjetlosti i vlage, jer sunčeva svjetlost potiče stvaranje klorofila, zbog čega krompir može pozelenjeti, proklijati i postati otrovan za jelo. Najbolje ga je čuvati u podrumu ili zatvorenom kuhinjskom ormariću, gdje je tamno i suho. Izbjegavajte ga držati ispod sudopera ili pokraj elektrinog šporeta, jer su ta mjesta topla i vlažna — što znači da će krompir početi propadati u samo nekoliko dana.

(Izvor vijesti: Vecernji list)

Podijeli tekst sa drugima na:

Vikend akcije širom BiH: Batak sa karabatakom 3,95 KM, a jabuka 1,65 KM

Trgovački lanci i marketi širom Bosne i Hercegovine i ovaj vikend organizovali su akcije na kojima se određeni proizvodi mogu naći po znatno nižim cijenama od uobičajenih.

Akcija u Kort marketima

Vikedn akcija u marketima Kort od 17. do 19. oktobra nudi čalnu kobasicu Goganović od 300 grama za 6,55 KM, zatim pavlaku sa 12 posto mliječne masti od 850 grama po cijeni od 3,65 KM. Akcijska cijena koka kole od 2 litre je 1,99 KM dok su dva ubrusa 1 KM.

U AS-u mlijeko po cijeni od 1,65 KM

U marketu AS kisela pavlaka od 250 mililitara košta 4,65 KM, dok će svježi sir od 450 grama koštati 3,25 KM. Mlijeko od litre sa 2 posto mliječne masti u ovim marketima koštaće 1,65 KM, dok će kilogram kestena biti 3,95 KM umjesto 6,45 KM koliko mu je redovna cijena.

Na akciji u ovom marketu su i goveđa i kokošija juha čija cijena je 1,15 KM dok je sok voćne kapi limunada od dve litre 2,35 KM umjesto 2,75 KM koliko im je inače cijena. Toalet papir na akcijskoj cijeni košta 5,45 KM i to za 16 troslojnih rolni.

Super vikend u Konzumu

O četvrtka 16. oktobra do ponedjeljka 20. oktobra akcijske cijene mogu se naći i u Konzum marketima. U ovim objektima pileći batak sa karabatakom koštaće 3,95 KM, dok će kilogram mandarina biti 1,95 KM. Dalje, litra maslinovog ulja koštaće 7,95 KM dok će sok kokta biti 1,95 KM.
Do 20. oktobra u Konzum marketima organizovani su i dani jabuke pa će tako jabuka Gala koštati 1,95 KM, a Greni Smit 2,25 KM, a na akciji je i jabuka Zlatni delišes koja će kotštati takođe 2,25 KM. Jabuka Ajdared biće po cijeni od 1,95 KM, a Crveni delišes po cijeni od 2,5 KM.

Brojni proizovdi na akciji u Bingu

U Bingo trgovinama na akciji je jabuga Ajdared po cijeni od 1,65 KM dok je kilogram oraha 9,95 KM. Juneće pljeskavice i ćevapi u ovim marketima za vikend koštaće 18,95 KM po kilogramu dok će pileći batak po kilogramu koštati 6,95 KM.

Dalje, Šmek hrenovka od 100 grama košta 0,55 KM, a pileća kobasica od 100 grama koštaće 1,95 KM. Kokošija pašteta sa suvim mesom koštaće 1,70 KM dok će 30 komada jaja koštati 7,25 KM, a mlijeko 1,7 KM. Džem od jagode koštaće 3,95 KM, dok je podravka aplska juha i mesni griz bii na cijeni po 1,75 KM.

U ovim objektima na akciji su i brojni konditorski proizvodi ali i hemija pa se tako gel za tuširanje može kupiti po cijeni od 1,7 KM za 300 mililitara dok bic za brijanje košta 1,95 KM, a perex krpe tri komada po cijeni od 2 KM.

Na akciji u Crvenoj jabuci od batata do filea

Ovaj vikend akciju su organizovali i u marktima Crvena jabuka gdje se batat može naći po 2,95 KM, a jabuga Zlatni delišes po 1,75 KM, a po nižim cijemama je i mango koji košta 2,45 KM. Dalje, pileći file po kilogramu košta 10,95 KM, a mlijeko 1,85 KM, dok su pileća prsa po kilogramu 12,95 KM.

 

Podijeli tekst sa drugima na: