Delić: Zrađivali 3.000 evra, a nisu uplaćivali doprinose

Ministar za rad i socijalne politike FBiH Adnan Delić, govoreći o izmjenama Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju rekao je da je suština predloženih izmjena Zakona o uspostavljanje pravednijeg, održivijeg i dugoročno stabilnijeg penzijskog sistema.

Delić kaže da je neophodno naglasiti, zbog različitih i neinformisanih tumačenja koja viđamo u medijima u posljednjim danima, da ovaj zakon ne ide ni na čiju štetu, naprotiv, on napokon uvodi red i pravdu u sistem.

Novi model usklađivanja penzija

Prema njegovim riječima, ključne izmjene odnose se na nekoliko važnih stvari:

“Najvažnija predložena promjena odnosi se na novi model usklađivanja penzija koji podrazumijeva povoljniji omjer po formuli 60% rasta troškova života (CPI) i 40% plate ili 40% CPI + 60% plaćte. Konkretno, ako su troškovi života rasli više od plata, penzije će se povećavati po formuli 60% CPI + 40% plate; ako su plate rasle više, primjenjuje se formula 40% CPI + 60% plate. Posebno je važno da ukoliko rezultat ove formule bude negativan, penzije se neće smanjivati, čime se štite stečena primanja. Prelazno, 1. januara 2026. penzije će se uskladiti prema ukupnom rastu plata i cijena u 2025. godini, kako bi prelaz s dosadašnjeg godišnjeg usklađivanja bio stabilan i predvidljiv, kaže Delić.

Uvode se,dva redovna usklađivanja penzija.

“Umjesto dosadašnjeg vanrednog usklađivanja koje je diskreciono pravo Vlade, dakle mogućnost, ne i obaveza, predložene izmjene Zakona predviđaju da se penzije usklađuju dva puta godišnje, početkom i sredinom godine, u skladu s rastom troškova života i plata. Na taj način se uvodi predvidiv, jasan i automatski sistem povećanja penzija koji ne zavisi od političke volje, nego od realnih ekonomskih pokazatelja, istakao je.

Pravičniji obračun  prema  radnom stažu.

“Penzija se više neće izjednačavati za one koji su radili 15 godina i one koji su radili 40 godina. Novi sistem jasno razdvaja dužinu radnog staža, što znači da će svaki radnik koji je radio 20, 25, 30 i više godina imati znatno veću penziju nego danas. Ovim zakonom se po prvi put uvodi pravedno vrednovanje rada i doprinosa, jer nije ni moguće ni pravedno da osoba koja je radila 15 godina ima isti iznos najniže penzije kao neko ko je radio 40 godina. Takvo rješenje nije logično, ni održivo, ni pravedno, i nigdje u svijetu ne postoji penzijski sistem koji tako funkcioniše”, smatra Delić.

Izmjenama Zakona PIO ide se u zaštitu svih kategorija korisnika, ali su zadržana prava osoba koje ostvaruju invalidske i porodične penzije.

“Njima se garantuje dosadašnji iznos najniže penzije, uz redovno godišnje povećanje, po novoj formuli. Posebno želim naglasiti i da je boračka populacija u potpunosti zaštićena. Kod određivanja najniže penzije uzima se u obzir i poseban staž u duplom trajanju, što znači, da se osobi s 22 godine radnog staža i 4 godine učešća u odbrani, koje se računaju u duplom trajanju, najniža penzija računa kao da ima 30 godina staža. Dakle, borcima će se dupli staž i dalje računati kao do sada, što u praksi znači viši iznos najniže penzije u odnosu na druge kategorije osiguranika, istakao je on.

Niko iz boračke populacije neće biti zakinut

Paralelno s ovim izmjenama, na našu inicijativu, Federalno ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata je već pripremilo i uputilo u proceduru izmjene Zakona o povoljnijem penzionisanju, koje prate izmjene Zakona o PIO.

“Tim izmjenama se za boračke kategorije zadržava maksimalan iznos najniže penzije kao i do sada, čime se osigurava da niko iz boračke populacije ne bude zakinut. Štaviše, budući da su borački propisi vezani uz Zakon o PIO u dijelu formule za usklađivanje, usvajanjem novog zakona doći će do povećanja svih boračkih primanja jer svako veće usklađivanje penzija u Zakonu o PIO automatski znači i veća boračka primanja. Dakle, boračka populacija je u cijelosti zaštićena i ima našu punu podršku, a izmjene zakona doprinose da i njihove penzije budu pravednije, redovno usklađivane i dugoročno stabilne, naglasio je.

Postojeći sistem neodrživ

Delić je dodao da će izmjene dugoročno stabilizovati penzijski fond i osigurati njegovu održivost jer se jasno razdvaja socijalna komponenta od zarađenog prava, čime se sprječava urušavanje sistema i smanjuje potreba za dodatnim budžetskim intervencijama.

“Podsjećam da su izmjene zakona rezultat zajedničke analize Saveza udruženja penzionera, resornog ministarstva, predstavnika boračkih organizacija i stručnjaka, koji su zaključili da je postojeći sistem dugoročno neodrživ i nepravedan prema generacijama koje tek dolaze, kaže on.

Govoreći o ukidanju vanrednog povećanje penzija, ističe da u aktuelnom zakonu, mehanizam vanrednog povećanja penzija prepoznat je samo kao mogućnost, a ne kao obaveza Vlade Federacije BiH.

“Predloženim izmjenama taj mehanizam se formalno ukida, ali se zato uvodi obavezno i redovno usklađivanje penzija dva puta godišnje, što je suštinski sigurnije, pravednije i održivije rješenje. Prvo usklađivanje vrši se početkom godine, a drugo sredinom godine, i oba prate rast prosječnih plata i troškova života. Na taj način penzije se usklađuju predvidivo, transparentno i automatski, bez potrebe za posebnim odlukama Vlade. To je pravedniji i sistemski logičniji model jer penzije više neće zavisiti od političkih odluka ili trenutne volje vlasti, nego od stvarnih ekonomskih pokazatelja. Cilj je da se osigura realna kupovna moć penzionera i dugoročna stabilnost penzijskog sistema. Dakle, penzioneri ne gube ništa. Naprotiv, dobivaju garanciju da će se njihova penzija povećavati redovno i automatski, bez kašnjenja i neizvjesnosti, kaže Delić.

Cilj izmjena ispraviti nepravdu

Na pitanje, hoće li se predviđenim izmjenama Zakona konačno ispraviti nepravda prema penzionerima, Delić nam je rekao da i jeste osnovni cilj ovih izmjena.

“Ovim zakonom se po prvi put uvodi pravedno vrednovanje rada i doprinosa jer nije moguće ni pravedno da osoba koja je radila 15 godina ima isti iznos najniže penzije kao neko ko je radio 40 godina. Takvo rješenje nije ni logično ni održivo i nigdje u svijetu ne postoji penzijski sistem koji tako funkcioniše. Štaviše, ove izmjene idu u korist radnika, onih koji su radili i uplaćivali pune doprinose niz godina. Zakon pravi razliku između onih koji su čitav radni vijek uredno punili fond i onih koji su birali minimalne osnovice i najkraći mogući staž, kaže Delić.

Zarađivali 3.000 eura, a penzija im 200 KM

Danas, nažalost, tvrdi, imamo slučajeve da ljudi koji su radili u međunarodnim organizacijama, zarađivali 3.000 do 4.000 eura mjesečno, uplaćuju dobrovoljno osiguranje na najnižu osnovicu i nakon 15 godina dobiju penziju od 200 KM, a zatim iz fonda dobiju, odnosno, praktično uzmu još 400 KM da bi im država isplatila najnižu penziju od 600 KM.

“To je novac koji nisu uplatili, već uzeli od onih koji su uplaćivali pune doprinose, a ne minimalne, a dovedu su u istu ravan s onima koji su uredno uplaćivali pune doprinese. To nije pravedno prema onima koji su 35 ili 40 godina radili i uredno uplaćivali pune doprinose. Upravo zato zakon donosi red i pravdu u sistem: koliko radiš, toliko imaš. Važno je istaći i da niko neće biti oštećen, kako se posljednjih dana piše po nekim portalima i licitira nekakvom iznosom od 390 KM kao iznosom penzije za 15 godina staža, kaže on.

Delić kaže da treba naglasiti da to nisu ni tačni, ni zvanični izračuni i nemaju utemeljenja ni u čemu osim u zlonamjernosti pojedinih politički orjentisanih portala koji na ovaj način pomažu u održavanju statusa Quo i podizanju tenzija koje dovodi do zbunjivanja kako građana, tako i drugih zainteresovanih javnosti.

“Osim toga, u narednih deset godina, analize pokazuju da će najniže penzije rasti značajno, ali što je ključno, rast će pravedno. Konačno, Zakon je koncipiran tako da zaštiti sadašnje penzionere, osigura buduće i uspostavi sistem koji će biti fer, stabilan i održiv za sve generacije, istakao je Delić.

(Izvor vijesti: Raport)

Podijeli tekst sa drugima na:

MIlan u 76. godini upisao auto školu i postao vozač (VIDEO)

Da za neke stvari u životu zaista nikad nije kasno, potvrđuje Milan Kocijan iz Bjelovara kojeg prijatelji zovu Mile.

Iako je cijeli život bio suvozač, u 76. godini odlučio je, kaže, zbog supruge, napraviti veliki korak – upisao je auto-školu i postao vozač.

Isprva je, priznaje, razmišljao o polaganju za moped, no u auto-školi su ga savjetovali da su četiri točka ipak sigurniji izbor.

“Motor je dobar ljeti, ali kad dođe jesen, kiša i loše vrijeme, a ženu treba voziti doktorima… onda ti auto stvarno zatreba”, priča Milan, koji je u penziji odlučio napraviti ono na što se mnogi ne usude ni u mladosti, rekao je
Bez problema je položio prvu pomoć i saobraćajne propise, no priznaje da je prvi izlazak za volan bio posebno izazovan.

“Strah kao nikad u životu”

“Kaže meni instruktor: “Sjedaj za volan”, a ja njemu: “Jozo, nemoj, za Boga, ja ne znam!” A on će: “Samo ti sjedaj, sve će biti u redu.” Majko mila, to mi je bilo najteže! Imao sam strah kao nikad u životu”, prisjeća se Milan kroz smijeh.

Vozački ispit nije položio iz prvog pokušaja, ali u drugom je uspio. Dobio je pohvalu ispitivača i vozačku dozvolu na pet godina, bez ikakvih ograničenja.

“Godine nisu prepreka”

Njegov instruktor Jozo Krasnić ističe da godine ne igraju nikakvu ulogu kada su ispunjeni svi zdravstveni uslovi.

“Bitno je jedino da kandidat ima liječničko uvjerenje. Ako je sposoban za B kategoriju, može voziti”, kaže instruktor, dodajući da Milan vozačkim sposobnostima nimalo ne zaostaje za ostalim kandidatima, osim, naravno, po godinama.

“Trideset godina radim ovaj posao, ali Milan je najstariji kandidat kojeg smo ikad imali”, potvrđuje i voditelj auto-škole Boro Rudić.

Supruga kao prvi saputnik

Nakon položenog ispita, prvi putnik u njegovom automobilu bila je supruga.

“Nisam vezao pojas, a ona kaže: “A pojas?” – “E, vidiš”, kažem joj, “ti ćeš me ubuduće podsjećat što sam zaboravio.” A ona meni: “Joj, nisam se nadala da ću se ikad voziti s mužem u autu!”, prepričava Milan sa širokim osmijehom.

Planovi tek počinju

Danas, supružnici više ne zavise od drugih i kuda god požele, mogu sami. Prva na listi želja je odlazak u rodno selo, a zatim i sve ozbiljnija gradska vožnja.

“Vozit ću školski, kako sam naučio, kako me moj Jozo naučio”, kaže mirno Milan, koji za volanom planira ostati onakav kakav je i inače: smiren, strpljiv i sabran.

(Izvor vijesti: RTL Danas)

Podijeli tekst sa drugima na:

Hobi koji doprinosi dugovječnosti

Sveti gral dugovječnosti žele da otkriju svi. I osim ishrane važan je i stil života, a veruje se da jedan hobi posebno doprinosi da budete što duže vitalni.

U pitanju je baštovanstvo. Sijanje, sađenje, čupanje, orezivanje i svi radovi u bašti omogućava vam da ostanete u pokretu i aktivnostima niskog intenziteta i punog opsega pokreta — plus, značajno ublažavaju stres.

“Nakon što sam 20 godina proučavao najdugovečnije ljude na svetu, mogu sa sigurnošću reći: najbolja fizička aktivnost je baštovanstvo. Zašto? Zato što je to nešto što ćete nastaviti da radite. Zasadite svoju baštu, brinite o njoj svakodnevno i uživajte u blagodetima svežeg povrća. A kada je u pitanju dugovečnost, ako to nije nešto što ćete raditi dugo vremena, zaboravite na to”, kaže stručnjak Dan Buter koji se bavi pitanjem vitalnosti i kvaliteta ljudskog života.

(Izvor vijesti: Politika)

Podijeli tekst sa drugima na:

U UO Zavoda PIO FBiH savjetnici ministra umjesto predstavnika kantona

Prema odluci Vlade Federacije BiH članove Upravnog odbora Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje biraju kantonalne vlade, a potvrđuje Federalna vlada, ali tako nije u praksi.

Trenutno u Upravnom odboru FBiH koji čini 11 članova, Zeničko-dobojski i Tuzlanski kanton nemaju svog predstavnika, ali u Odboru sjede Kenan Spahić i Jusuf Brkić iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Iako smo ih pitali na koji način su oni izabrani u Upravni odbor, odgovor nismo dobili.

Kako može biti privremeni Upravni odbor sedam mjeseci?

Nekoliko predstavnika penzionerskih udruženja su nam također kazali kako im nije jasno zašto u Odboru sjede pomoćnik Kenan Spahić i savjetnik Jusuf Brkić federalnog ministra rada i socijalne politike Adnana Delića i zar to nije sukob interesa.

“Prema informacijama koje imamo, nisu izabrani predstavnici iz Tuzlanskog i Zeničko-dobojskog kantona jer se vodi spor. Izgleda da se Vladi FBiH ne sviđaju ljudi koje su im delegirale kantonalne vlade. Federalna vlada je promijenila odluku o imenovanju u kojoj stoji da u odbor neće biti izabrane osobe ako su imenovane u prethodna dva mandata. Trenutni odbor je kao privremeni, a imenovan je u martu ove godine. Nije nam jasno kako je i dalje privremeni jer to je mogao biti tri mjeseca po zakonu, a sada je oktobar. Od imenovanja je prošlo sedam mjeseci”, kazao je jedan od predstavnika penzionera.

Sabahudin Ibrahimagić, koji je bio kandidat Vlade ZDK za člana Upravnog odbora Zavoda PIOFBiH kaže da postoji mišljenje ombudsmana da je zakonito da neko može biti dva i više mandata u Pravnom odboru Zavoda PIO FBiH.

“Vlada ZDK je uputila dopis prema Vladi FBiH da upozori na nezakonitosti. Osim toga, vi sada u UO Zavoda PIO imate članove koji su tu više od dva mandata i to im nije sporno. Moram kazati kako se ovakva situacija nije dogodila nikada prije”, kazao je Ibrahimagić.

U Upravnom odboru Zavoda PIOFBiH sjede Eugen Ćubela (predsjedavajući) i članovi Jusuf Brkić, Kenan Spahić Danijel Mucić, Merima Dragolj, Aladin Ćerimović, Osman Sofić, Lucija Miljić Džoić, Esad Čengić, Adin Šendro, Zvonko Jurčević.

Naknada predsjedavajućeg UO Zavoda PIOFBiH

Pravo na naknadu i visina naknade predsjedavajućeg i članova Upravnog odbora Federalnog zavoda PIO regulirano je članom 7. Zakona o platama i drugim materijalnim pravima članova organa upravljanja u institucijama Federacije BiH i javnih preduzeća u većinskom vlasništvu Federacije BiH.

Navedeni član kaže da naknada predsjedavajućeg upravnog odbora može biti utvrđena najviše do dvije prosječne neto plaće u Federaciji.

Sada prosječna neto plaća u FBiH iznosi 1.628 KM. Maksimalna naknada bi bila 3.256.

Ranije su nam u Zavodu kazali da je naknada znatno manja od najviše zakonom dopuštene. Naknada članovima upravnog odbora određena je u visini od 80 posto iznosa koji je određen za predsjedavajućeg.

Upravni odbor, u pravilu, održi više od jedne sjednice mjesečno.

Dakle, predsjedavajući bi mogao imati naknadu nešto iznad 2.000 KM, a članovi otprilike 1.600 KM.

(Izvor vijesti: Faktor)

Podijeli tekst sa drugima na:

Šta je “teorija mrtvog interneta”?

Suosnivač Redita, Aleksis Ohanian, i suosnivač OpenAI, Sem Altman, posljednjih nedjelja na društvenim mrežama upozoravaju na ono što nazivaju “teorija mrtvog interneta”. To je ideja da internetom više ne dominiraju ljudi već botovi. Stručnjaci koji su ranije tu teoriju odbacivali kao teoriju zavjere sada upozoravaju da bi mogla biti stvarna, s obzirom na ubrzani razvoj vještačke inteligencije.

“Da li je vrijeme da vas opet podsjetim na teoriju mrtvog interneta?”, napisao je Ohanian u nedjelju na mreži X. Reagovao je na objavu o tome kako su mnogi korisnici Redita bili prevareni serijom postova o gojaznoj mački po imenu “Pound Cake”. Ona je navodno bila na dijeti – da bi se ispostavilo da je mačka zapravo generisana pomoću AI.

Ohanian je posljednjih mjeseci sve glasniji po ovom pitanju. Još u junu je na mreži X upozorio da “pitanje nije da li je većina onoga što vidimo na internetu kreirano pomoću AI, već da to već jeste”.

Nalozi na društvenim mrežama

Na panelu “Wall Street Jouranal” u junu rekao je da “već dugo vjeruje u teoriju mrtvog interneta”. Priznao je da se prije desetak godina smatrala teorijom zavjere. Danas je “vrlo stvarna pojava” zbog širenja botova na društvenim mrežama i činjenice da ljudi sve češće koriste AI za kreiranje i širenje sadržaja.

Altman je takođe upozorio na ovu pojavu. U septembru je na mreži X napisao da “nikada nije previše ozbiljno shvatao teoriju mrtvog interneta, ali da izgleda kao da sada zaista postoji mnogo Tviter naloga koje vode LLM-ovi (modeli velikog jezika)”.

Kreiranje botova u zlonamjerne svrhe

Procenat internet saobraćaja koji su u 2024. generisali botovi, a ne ljudi, iznosi 51 odsto, prema podacima kompanije za sajber bezbjednost Imperva. To je prvi put u posljednjih 10 godina da je aktivnost botova premašila onu ljudsku. Kompanija je to pripisala “rastu AI tehnologija i modela velikog jezika (LLM), koji su pojednostavili kreiranje i umnožavanje botova u zlonamjerne svrhe”.

Prije nego što su se pojavili ovi modeli, mnogi su teoriju mrtvog interneta smatrali neutemeljenom. Međutim, posljednjih godina stručnjaci sve češće tvrde da postaje sve uvjerljivija.

Dipfejk i kreiranje reklama

Kejrolin Busta, osnivač firme Nju Models iz Njemačke, koja proučava uticaj tehnologije na kulturu, izjavila je 2021. za časopis “Atlantic” – u članku pod naslovom “Teorija mrtvog interneta je pogrešna, ali djeluje istinito” – da su neki aspekti teorije “paranoične fantazije”, ali da se slaže s “opštim utiskom” da internet danas djeluje mnogo “praznije” nego prije 10 godina.

Istraživači sa švajcarskih univerziteta objavili su prošle godine rad o teoriji mrtvog interneta. Naveli su da je prije 10 godina bila “više spekulativna”, ali da se “sa pojavom generativne vještačke inteligencije sada može posmatrati iz prve ruke”. Oni su istakli da korisnicima postaje sve teže da razlikuju sadržaj koji su napravili ljudi od onog koji je generisao AI. Navode kao primjer porast “dipfejk” videa.

Dodali su i da su društvene mreže postale “manje namijenjene povezivanju ljudi, a više usmjerene na konzumiranje sadržaja i izazivanje dopaminskih reakcija u mozgu”, pri čemu se generativna AI koristi čak i u maloprodaji za kreiranje reklama i prodaju proizvoda.

Mask krivac za sve lošije stanje?

Džejk Renzela, predavač računarstva na Univerzitetu Novog Južnog Velsa, i Vlada Rozova, istraživač mašinskog učenja na Univerzitetu u Melburnu, opisali su “začarani krug vještačkog angažovanja”, gdje AI botovi stvaraju slike koje zatim promovišu i ponovo dijele drugi AI nalozi. Ciklus koji “više uopšte ne uključuje ljude”. Kao primjer naveli su viralnu objavu “Škamp Isus” (Shrimp Jesus). To je AI-generisana sliku koja je 2024. postala popularna na Facebooku.

Tehnološki urednik “The Guardiana” Aleks Hern takođe je optužio Ilona Maska i njegovu platformu X da pogoršavaju ovaj fenomen. Smatra da je Mask omogućio da verifikovani nalozi zarađuju više novca sa većim brojem interakcija. Hern tvrdi da je Mask time “učinio profitabilnim kupovinu plave oznake, povezivanje s modelom velikog jezika i puštanje da takav nalog divlja odgovarajući na viralni sadržaj”.

Internet je prazan i bez ljudi

Tim istraživača sa Univerziteta u Cirihu kreirao je AI botove koje su postavili na popularni sabredit r/changemyview. Testirali su mogu li da ubijede korisnike da promjene mišljenje o kontroverznim temama. Redit je zaprijetio tužbom, pa studija nikada nije objavljena.

“Teorija mrtvog interneta” postala je viralna krajem 2010-ih i početkom 2020-ih na forumima poput Redita i drugih sajtova. Jedan korisnik pod imenom IlluminatiPirate objavio je post koji je imao više od 362.000 pregleda. U njemu je tvrdio da je internet “prazan i bez ljudi”. I da je većina “navodno ljudskog sadržaja” zapravo kreirana pomoću AI.

(Izvor vijesti: Forbes)

Podijeli tekst sa drugima na:

Mnogi u FBiH bi mogli imati minimalnu penziju iznad 700 KM

Izmjene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju Federacije BiH, koje bi prema najavama federalnih vlasti uskoro trebale biti usvojene i početi se primjenjivati od 1. januara, donose nekoliko važnih novina.

Novi propisi trebali bi s jedne strane poboljšati materijalni položaj penzionera, a s druge uvesti pravedniji obračun minimalnih penzija kroz sistem više razreda, zavisno od godina radnog staža.

Jedna od najvećih promjena odnosi se na usklađivanje penzija. Prema prijedlogu zakona, usklađivanje bi se vršilo dva puta godišnje – 1. januara i 1. jula – umjesto jednom, kao do sada.

Također se mijenja i formula, pa će se umjesto rasta bruto domaćeg proizvoda uzimati u obzir rast prosječne plate, uz zadržavanje potrošačkih cijena kao drugog parametra. Udio svake od ove dvije stavke u formuli određivat će se tako da uvijek ide u korist penzionera.

Ako je rast cijena veći od rasta plata, u formuli će se više uvažavati potrošačke cijene, a ako su plate rasle brže od cijena, veći značaj imat će rast plata. Ovakav model donosi veću sigurnost i mogućnost značajnijeg povećanja penzija, dok je kao zaštitna mjera predviđeno da do usklađivanja neće doći ako bi ono vodilo smanjenju iznosa.

Više kategorija minimalnih penzija

Druga važna novina odnosi se na minimalne penzije. Novi zakon uvodi više kategorija, zavisno o radnom stažu.

Penzioneri s 15 do 20 godina staža imali bi minimalnu penziju od 60 posto prosječne, oni s 20 do 25 godina 65 posto, sa 25 do 30 godina 70 posto, a osobe sa 30 do 35 godina staža 75 posto prosječne penzije.

Oni koji su radili između 35 i 40 godina primat će najmanje 85 posto prosječne penzije, dok bi za one s punih 40 godina staža minimalna penzija iznosila 95 posto prosječne.

Prema podacima Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje, prosječna samostalna penzija u septembru iznosila je 760,98 KM.

To znači da bi najniža minimalna penzija, po novim pravilima, iznosila oko 456 KM, a najviša između 722 i 760 KM.

Stečena prava se neće mijenjati

Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike ranije je naglašeno da se stečena prava sadašnjih penzionera neće umanjivati. Novi model obračuna minimalnih penzija primjenjivat će se na buduće penzionere koji će u penziju ići po novom zakonu.

Zakonske izmjene također proširuju pravo na naknadu troškova sahrane i na osobe koje su te troškove snosile, a ne samo na članove uže porodice. U isto vrijeme, najavljuju se izmjene i drugih povezanih zakona, uključujući

Zakon o radu, propise o zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih, te o zapošljavanju stranaca. Cilj je, kako piše Večernji list BiH, jačanje fiskalne stabilnosti Federacije i suzbijanje sive ekonomije kroz šire reforme tržišta rada.

Podijeli tekst sa drugima na:

U istom autu već 44 godine: Luka (88) bez “fiće” ne ide nigdje (VIDEO)

Prosječna starost automobila kod nas je 17 godina i tokom vozačkog staža većina vozača promijeni nekoliko automobila, uglavnom polovnih.

Ima i izuzetaka – Luka Banđur iz Ljubinja vozi isti auto od kada je položio vozački ispit. Kuriozitet je što Luka ima 88 godina, a njegov “fićo” 44.

U Ljubinju ga svi prepoznaju, jer u cijeloj opštini samo je jedan crveni “fićo” , a Luka je nastariji aktivni vozač. Teško je zamisliti da ih vidite jednog bez drugoga.

“Obavim sve što mi treba, odvezem, dovezem, služi me, nije bilo velikh kvarova, potrošni materijal i ono nešto redovno što mora da se zamijeni, ali velikih kvarova nije bilo”, kaže Banđur.

Kasno je, kaže, položio vozački ispit i odlučio da kupi auto, imao je više od 40 godina. I danas pamti kada se i svog sela Ubosko uputio u Sarajevo po novog “fiću”.

Kako mu je već 88 godina, Luka ne vozi duge relacije- ide od svog sela do Ljubinja, kad mu nešto zatreba. Ne gazi jako ni papučicu gasa, najbrže je, kaže išao 90 na sat. Јedino što ne zna – koliko je prešao.

“Ne radi mu skala, nekad proradi pa se gubi, pitam ja majstora , kaže hajde šta će ti”, navodi Banđur.

Zdravlje ga dobro služi, pa još bez problema prolazi i ljekarski pregled. Teže mu je, kaže, da se odbrani od onih koji žele da kupe njegovog ljubimca, dolaze, zovu, ostavljaju poruke pod brisač. Ali, nije na prodaju.

(Izvor vijesti: RTRS)

Podijeli tekst sa drugima na:

Čudna karta Evrope: Zemlje regiona žute i narandžaste (FOTO)

Na platformi Reddit pojavila se pomalo neuobičajena karta Evrope, na kojoj su zemlje obojene različitim nijansama narandžaste, plave, žute i tamno crvene boje.

Riječ je o prikazu kada tačno lišće u pojedinim zemljama počne mijenjati boju i padati tokom jeseni.

Zanimljivo je vidjeti gdje se u ovu priču uklopila BiH i pojedini dijelovi zemlje, ali i susjedne države.

Dijelovi Evrope u sivoj zoni

Podaci su podijeljeni po mjesecima – avgust, septembar, oktobar i novembar.

Zanimljivo je i vidjeti kako su neki dijelovi Evrope u ‘sivoj zoni’, što prema karti prikazuje područja u kojima nema previše sezonske vegetacije.

Bosna i Hercegovina potpuno je žuta, što znači da ovdje pravi jesenji ugođaj počinje u oktobru, a Srbija je, kao i Hrvatska, miks narandžaste i žute, što znači da lišće primarno pada u septembru i oktobru.

Narandžasta je sjeverna Srbija, dok se južni dio žuti. Sjeverniji dio Hrvatske, Zagorje, prikazano je u žutoj boji, što znači da tamo lišće opada malo kasnije tokom oktobra, dok su Lika i Slavonija čvrsto narandžaste, što ih svrstava u septembarske oblasti.

Situacija u Italiji malo složenija

Slovenija je žuta, dok je situacija u Italiji malo složenija. Južni dijelovi Italije, uključujući Siciliju, obojeni su tamno crvenom bojom, što označava jesenji ugođaj već u avgustu.

Evropski dio Rusije prikazan je tamno narandžastom bojom – kod njih vizuelna jesen počinje u septembru. Zemlje Skandinavije kreću u septembru i oktobru, baš kao i Njemačka, Francuska, Velika Britanija i velika većina zemalja u Evropi.

Ipak, izuzeci su Ibersko poluostrvo, koji je poprilično crven i svrstava se u septembarske oblasti, dok su veliki dijelovi poluostrva u sivim zonama.

When leaves change colour and fall across European vegetation
byu/nohup_me inMapPorn

Ljeto u južnoj Evropi vruće i suvo

Neko je u komentarima objasnio zašto sjeverne i južne zemlje imaju razlike u padu lišća i mijenjanju boja na stablima:

“Ljeto u južnoj Evropi je stvarno vruće i suvo. Nekoliko listova počinje opadati tokom ljeta jer se potpuno osuše. Masovno opadanje događa se kasnije, oko novembra, zavisno od vremena. Nije da dođete u Španiju u avgustu i vidite drveće s jesenjim bojama i lišćem po tlu. Pretpostavljam da su sjeverna područja vlažnija i sa umjerenim ljetima, tako da lišće zaista ne umire i ne opada tokom običnog ljeta.”

(Izvor vijesti: Dnevno)

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri koji primaju penziju van Srpske treba da dostave potvrdu o životu

Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske obavještava korisnike prava na penziju, kojima se isplata vrši van Republike Srpske, da do kraja kalendarske godine Fondu dostave potvrdu o životu, da bi se isplata penzije u 2026. godini mogla vršiti redovno i bez prestanka.

Kako se navodi u saopštenju Fonda PIO, dostavljanje potvrde o životu ne odnosi se na korisnike sa prebivalištem u Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji, Crnoj Gori, FBiH, jer se taj podatak obezbjeđuje putem elektronske razmjene podataka između nosilaca osiguranja.

“Korisnici kojima se nakon ostvarivanja prava prvi put vrši isplata penzije, potvrdu o životu dostavljaju nadležnoj isplatnoj filijali. Dostavljanje potvrde o životu za korisnike sa prebivalištem van Republike Srpske vrši se u skladu sa članom 140. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju. Potvrda se dostavlja u nadležnu filijalu Fonda, koja je donijela rješenje o ostvarivanju prava i vrši isplatu penzije”, ističe se u saopštenju.

Navode, da korisniku penzije koji potvrdu o životu ne dostavi blagovremeno, isplata penzije se obustavlja.

“Potvrda o životu je ispravna ako je ovjerena kod nosioca penzijskog osiguranja u državi prebivališta, opštinskog organa, notara, suda i diplomatsko-konzularnog predstavništva BiH u državi prebivališta. Obrazac potvrde o životu može se preuzeti na internet stranici Fonda”, zaključuje se u saopštenju.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Kinezi hoće da “hlade internet” potapanjem data centara u more

Imajući u vidu ogromnu potrošnju energije, kineska kompanija „Highlander“ je razvila projekat potapanja data-centara u more kako bi se iskoristilo prirodno rashlađivanje. Iako se na prvi pogled može učiniti apsurdnim, ovo rješenje omogućava uštedu do 90% energije koja bi se inače trošila na hlađenje.

Kako funkcionišu podvodni data-centri?

Prirodno hlađenje: Serveri se nalaze u zatvorenim kapsulama koje se potapaju u more. Umjesto skupih rashladnih sistema, hladna morska voda vrši posao hlađenja, što značajno smanjuje troškove i potrošnju energije.

Obnovljiva energija: U kineskom projektu, kapsula sa serverima kod Šangaja će se napajati sa 95% obnovljive energije, koja dolazi iz obližnjih vjetroelektrana na moru.

Kompanija i klijenti: Projekat razvija pomorska tehnološka firma „Highlander“ uz podršku vlade. Među klijentima su „China Telecom“ i državna kompanija za vještačku inteligenciju.

Prethodni eksperimenti i trenutna komercijalizacija

Microsoftov eksperiment: Kompanija Microsoft je 2018. godine testirala sličan podvodni data-centar kod obale Škotske, koji se pokazao uspješnim kao eksperiment, ali nikada nije komercijalizovan.

Kineski komercijalni pristup: Kina je mnogo ambicioznija u svom pristupu. Planirana kapsula kod Šangaja će biti jedan od prvih funkcionalnih podvodnih data-centara na svijetu koji će opsluživati stvarne klijente.

Izazovi i rizici

Tehnološki izazovi: Izgradnja podvodnog centra nije jednostavna. Slana voda ubrzava koroziju, pa je čelična kapsula presvučena posebnim zaštitnim slojem. Takođe, održavanje je složenije, iako se koristi lift koji kapsulu povezuje sa površinskom platformom. Polaganje podvodnih kablova za internet je takođe mnogo zahtjevnije nego na kopnu.

Ekološki uticaj: Istraživači se pitaju kako će emisija toplote u okean uticati na morski ekosistem. Ekolozi upozoravaju da bi veći broj ovakvih postrojenja mogao privući neke vrste, a druge otjerati. Potrebno je više istraživanja kako bi se utvrdio uticaj velikih podvodnih farmi koje bi trošile ogromne količine energije.

Sigurnosni rizik: Postoje teorije da bi ovakvi sistemi mogli biti ranjivi na sabotaže pomoću zvučnih talasa koji se prenose kroz vodu.

Budućnost podvodnih data-centara

Uprkos izazovima, stručnjaci vjeruju da podvodni data-centri neće u potpunosti zamijeniti tradicionalne, barem ne u skorije vrijeme. Mogu da pruže usluge u određenim “nišama” i budu komplementarni sa postojećom infrastrukturom. Kineski projekat je važan korak u testiranju komercijalne isplativosti i održivosti ove tehnologije.

(Izvor vijesti: RTS)

Podijeli tekst sa drugima na: