Objavljeno kad kreće isplata penzija za septembar

U skladu sa Zakonom o MIO/PIO, penzije za mjesec septembar biće isplaćene preko jedinstvenog računa trezora Federacije BiH u petak, 4. oktobra, objavili su u ponedjeljak iz Federalnog zavoda MIO/PIO.

Najniža penzija za septembar iznosi 573,53 KM, garantovana 684,48 KM, a najviša 2.867,65 KM.

Prosječna penzija korisnika samostalne penzije, a kojih je na isplati za septembar 367.711, iznosi 723,81 KM.

Penziju za septembar primit će 452.201 korisnik, a ukupno potrebna sredstva za isplatu iznose oko 295 miliona KM.

Podijeli tekst sa drugima na:

Trakić: Tražimo da se jednokratna pomoć isplati krajem oktobra

Upravni odbor Saveza udruženja penzionera Zeničko-dobojskog kantona održao je sastanak na kojem su podržali zaključke Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH koji se tiču penzionerskih zahtjeva prema Vladi Federacije Bosne i Hercegovine.

– Podržali smo zaključke sa precizno određenim rokovima. Prvi naš zaključak je bio vanredno povećanje penzija, po hitnoj proceduri izmjena člana 80. Zakona o penzijskom i invalidsko osiguranju, koji je u direktnoj vezi s vanrednim povećanjem penzija, rok je kraj ove godine. Tražimo da se jednokratna pomoć isplati krajem oktobra pošto je visok predstavnik u BiH Christian Schmidt zabranio dijeljenje novca pred izbore i neka je, jer to je kupovina glasova – kazao je Mustafa Trakić, predsjednik Saveza udruženja penzionera ZDK.

Dodaje da traže izmjene Zakona o PIO-u.

– Insistiramo da prijedlog zakona imamo do kraja marta 2025. godine. Što se tiče izmjena zakona, ispred Saveza udruženja penzionera angažovan je jak advokatski tim – kazao nam je Trakić.

Savez udruženja penzionera ZDK predstavlja otprilike 60.000 ljudi i već ranije su se izlaskom na ulice borili za prava ove populacije.
Prvobitno su predstavnici penzionera iz Federacije na sastanku u Fojnici 11. septembra donijeli odluku o masovnim protestima 3. oktobra, međutim protesti su prolongirani nakon sastanka sa predstavnicima Vlade FBiH.

Penzioneri traže do kraja godine vanredno povećanje penzija za sedam posto. Traže jednokratnu pomoć od po 200 KM za one sa penzijama do 1.000 KM i po 100 KM za penzionere čije su penzije iznad 1.000 KM, s tim da se razmatra opcija da oni sa najvišim penzijama ne dobiju pomoć.

Što se tiče izmjena Zakona o PIO-u, penzioneri žele da im se ubuduće penzije usklađuju prema rastu prosječne plaće u FBiH i potrošačkoj korpi, a ne kako je sada prema rastu bruto domaćeg proizvoda i indeksa potrošačkih cijena.

(Izvor: Faktor.ba; foto: Fena)

Podijeli tekst sa drugima na:

Ovo su najbolji penzioni sistemi u svijetu

Prema podacima UN-a, devet posto svjetske populacije danas čine penzioneri, a ovaj postotak bi do 2070. godine trebao porasti na 20 posto.

Ovaj značajan rast predstavlja izazov za penzione sisteme mnogih zemalja, koji će se suočiti s pritiskom usljed demografskih promjena.
Prema Globalnom penzionom indeksu (MMGPI), koji ocjenjuje penzione sisteme 37 zemalja, Nizozemska i Danska imaju najbolje sisteme na svijetu.

Ove zemlje pružaju visok nivo finansijske podrške svojim penzionerima. U Nizozemskoj, penzioni sistem se sastoji od nekoliko segmenata: državne penzije, profesionalne penzije i privatne penzije. Više od 90 posto poslodavaca nudi svojim zaposlenicima penzijske šeme koje upravljaju privatni fondovi, što omogućava visoke penzije koje su blizu plata.

Zbog visokog standarda života, Nizozemci rado uplaćuju dio svojih primanja u ove fondove, što im garantuje sigurnu budućnost.

U Švicarskoj, obavezni penzioni fond poznat kao drugi stub osiguranja dopunjuje državni sistem, dok u Velikoj Britaniji privatni penzioni fondovi, poznati kao “self-invested personal pensions” (SIPPs), omogućavaju veću kontrolu nad penzionim štednjama.

Turski penzioni sistem oslanja se na prihode, a minimalna državna penzija bi se mogla povećati kako bi se poboljšao položaj najsiromašnijih penzionera.

Na Filipinima, penzioneri ostvaruju malu osnovnu penziju, a pravo na doživotnu penziju imaju oni koji su uplaćivali doprinose najmanje 120 mjeseci.

Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, mnogi penzioneri se ponovo zapošljavaju, bilo iz želje za aktivnošću ili zbog finansijske nužde. U Federaciji BiH, najniža penzija iznosi 573 KM, dok najviša dostiže 2,867 KM. U Republici Srpskoj, prosječna penzija iznosi 593 KM, a najviša 3,228 KM.

Ova situacija ukazuje na potrebu za reformama koje bi osigurale bolji položaj penzionera i održivost penzionog sistema u Bosni i Hercegovini.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Kada nekoga možemo smatrati starim

Novo istraživanje otkriva specifičnu dob u kojoj se osoba zvanično smatra starom, izazivajući nas da preispitamo svoje shvatanje starenja i njegovog uticaja na život.

Istraživanje koje je sprovelo Američko psihološko društvo obuhvatilo je 14.056 stanovnika Njemačke. Tokom 25 godina učesnici su osam puta odgovarali na pitanje o tome u kom dobu smatraju da neko postaje star kako bi se vidjelo kako se njihovo mišljenje mjenja s godinama, piše LADBible, prenosi b.92.

Rezultati su pokazali da sredovječni i stariji ljudi vjeruju da starost počinje kasnije u životu, dok mlađi misle da dolazi ranije. To i nije posebno iznenađujuće. Na primjer, kada su učesnici rođeni 1911. godine imali 65 godina, smatrali su da starost počinje u dobi od 71 godine. Nasuprot tome, oni rođeni 1956. godine, kada su dostigli 65 godina, vjerovali su da starost počinje u 74. godini.

Tokom četrdesetih godina života percepcija starosti blago se pomjera. Učesnici su s 64 godine u prosjeku mislili da starost počinje s 74,7 godina, dok su s 74 godine tu granicu pomjerili na 76,8 godina. Čini se da niko ne želi da misli da je star. Zanimljivo je da su žene i zdravi ljudi uopšteno smatrali da starost počinje kasnije nego što su to mislili muškarci ili oni koji su se osjećali usamljeno ili imali lošije zdravlje.

Dr Markus Vetstajn, autor studije, primjetio je:

“Možda je početak starosti odložen, jer ljudi starost vide kao nepoželjno stanje”.

Međutim, ovo nije jedina studija o starenju sprovedena ove godine. Druga istraživanja otkrila su da se molekule i mikrobi u tijelu značajno mjenjaju u određenim fazama života, posebno u 44. i 60. godini, što sugeriše da se proces starenja ubrzava tokom tih perioda.

Profesor Majkl Snajder, genetičar sa Univerziteta Stenford koji je učestvovao u istraživanju, izjavio je:

“Ne mjenjamo se samo postepeno s vremenom. Postoje trenuci kada dolazi do dramatičnih promjena, posebno u srednjim 40-im i ranim 60-im, bez obzira na to koju vrstu molekula analiziramo”.

Njegov savjet je da prilagodimo svoje životne navike dok smo još uvijek zdravi, kako bismo usporili te promjene.

Podijeli tekst sa drugima na:

Odlučuju li penzioneri izbore u Republici Srpskoj?

Kada se otvore glasačka mjesta, penzioneri su već godinama, po pravilu, najredovnije i najdisciplinovanije biračko tijelo.

Bez obzira ko bio na vlasti, kakva obećanja im davao i šta nudio kako bi zadobio njihovo povjerenje, pripadnici najstarije populacije u Republici Srpskoj prvi su, od rane zore, u redovima ispred glasačkih kutija, a njihov glas, sve dosadašnje analize pokazuju, presudan je u tome ko će vladati na lokalnom, republičkom ili državnom nivou.

Naime, prema zvaničnim podacima Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) Republike Srpske, u Srpskoj trenutno živi oko 280.000 penzionera. To je, inače, najveći broj penzionera koji je evidentiran u Republici Srpskoj od njenog nastanka do danas.

Siromaštvo kao usud

Takođe, prema istraživanjima Fondacije “Fridrih Ebert” u BiH iz 2020. godine, kao i prema studiji Svjetske banke u BiH, procentualno najveći broj socijalno isključenih i siromašnih građana BiH su ljudi stariji od 65 godina. Svaka treća osoba starija od 65 godina u BiH može se smatrati siromašnom, a svaki peti djed ili baka nemaju čak ni najskromniju penziju, tako da doslovno zavise od milosti porodice, pokazali su rezultati ovih studija.

– Penzioneri su najvjerniji glasači, pa se kandidatima najviše isplati “ulagati” u njih i pokušati kupiti njihove glasove – izjavio je za Srpskainfo Damjan Ožegović iz Transparensi internešenala BiH.

Istakao je i to da su penzioneri u fokusu pažnje političarima pred izbore, ne samo zbog brojnosti, nego i zbog toga što upravo pripadnici te populacije redovno izlaze na glasanje.

– Ta davanja su prisutna već godinama, a najčešće se odnose na penzionere i boračke kategorije, koje takođe spadaju u kategoriju starijih ljudi, te na maturante, koji će prvi put glasati – rekao je Ožegović.

Politički analitičar Tanja Topić takođe ističe važnost glasova penzionera u izbornom procesu.

– Penzioneri su disciplinovani: i kad treba platiti račune, i kad treba izaći na glasanje. Većina političkih subjekata, koji u predvečerje izbora pokušavaju zadobiti njihovu naklonost, kad izbori prođu brzo zaborave penzionere, kao, uostalom i sve druge građane – rekla je Topićeva za Srpskainfo.

Inače, kada smo nedavno razgovarali s predsjednikom Udruženja penzionera Republike Srpske Ratkom Trifunovićem o tome koliko su pripadnici najstarije populacije zadovoljni radom Vlade Srpske, on nam je o rezultatima aktuelne vlasti iznio samo hvalospjeve.

– Uspostavljena je odlična saradnja, a naše udruženje imalo je vrlo korektan odnos s kabinetom premijera, kabinetom ministra finansija, Ministarstvom rada i boračko-invalidske zaštite i Ministarstvom zdravlja, tako da smo sva pitanja koja smo stavili na dnevni red uspješno rješavali i dogovarali – poručio je Trifunović.

Dodao je i to da su penzionerima redovno isplaćivana davanja iz budžeta, kao i da su brojni penzioneri, kako je rekao, do danas dobili pravo na besplatno banjsko liječenje.

– Pored toga, postoje još brojne druge stvari zbog kojih smo zadovoljni saradnjom s udruženjima penzionera – rekao nam je Todorović.

Izborna “sigurica”

Sociolog Ivan Šijaković za Srpskainfo ističe da je odanost penzionera vladajućim političkim strukturama već odavno postala “sigurica” prilikom klađenja na to ko će pobijediti na izborima u Republici Srpskoj.

– Prije svega, treba istaći da se radi o ljudima koji su u zavisnom položaju. To nije kao nekad što je bilo, ili kao što je sada u razvijenim zemljama da su penzioni fondovi sigurni, da su nezavisni ili da čak učestvuju u finansiranju drugih poslovnih poduhvata. Ovdje je situacija potpuno drugačija. Penzioni fondovi su prazni i čeka se da se nešto u budžetu skupi ili da se doda, tako da penzioneri zavise od države i zato vladajuće partije uvijek tipuju na to da su penzioneri kategorija koja je ugrožena i koja će pristati na svaku vrstu pomoći koja im se ponudi – kaže Šijaković.

Takva praksa, dodaje on, u političkom životu Republike Srpske traje već 20-ak godina.

– Ista strategija se već decenijama uspješno primenjuje prema više od 250.000 sigurnih glasova za vladajuće partije, a slična stvar je i sa opozicionom partijama koje žele da preuzmu vlast. Iz perspektive penzionera, ovi na vlasti bar nešto nude, dok ovi drugi obećavaju da će tek nešto da im daju. Zbog toga su penzioneri stabilno biračko tijelo, dok su sve ostale kategorije promjenjive – ocjenjuje Šijaković, piše Srpskainfo.

(Izvor: Srpskainfo; Foto ilustracije: yandex)

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Blizu 1.000 penzionera boravilo na izletu u centru Ajdinovići

Opština Novo Sarajevo je za sve učesnike izleta omogućila besplatan prevoz, boravak na čistom zraku uz neograničenu konzumaciju hrane i pića, te ostale sadržaje sportsko – rekreativnog centra.

Od 23. do 25. septembra tri grupe od oko 400 penzionera boravili su na jednodnevnom izletu, a lijepa i ugodna atmosfera, pjesma, šetnja u prirodi i degustacija delicija zabilježena je sva tri dana izleta.

Opštinski načelnik dr. Hasan Tanović zajedno sa saradnicima i predsjedavajućom Općinskog vijeća Danijelom Šahat obišao je novosarajevske penzionere.

“Ovo je četvrta godina kako naša lokalna zajednica organizira jednodnevni izlet za penzionere u Ajdinovićima, a s ciljem poboljšanja kvaliteta života starijih osoba i nadam se da će ova pozitivna praksa ostati i u buduće”, istakao je Tanović.

Opština Novo Sarajevo je za organizaciju izleta iz Budžeta izdvojila sredstva od 35.000 KM, dok je za angažman 20 autobusa utrošeno blizu 16.000 KM.

(Izvor: raport.ba)

Podijeli tekst sa drugima na:

Dodatnih milion KM penzionerima za banjsko liječenje

U Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike održan je sastanak s direktorima banjskih lječilišta Olovo, Gradačac i Fojnica, na kojem je razgovarano o osiguravanju mjesta za banjsko liječenje i rehabilitaciju penzionera.

Na dosad planiranih 940.000 KM, koliko je izdvojeno za ovu namjenu u 2024. godini, Vlada Federacije BiH će u rebalansu budžeta, koji je planiran do kraja ovog mjeseca, odobriti dodatnih milion KM.

Sastanak je upriličen kako bi se s upravama ova tri banjska lječilišta dogovorilo o osiguranju potrebnih termina u navedenim ustanovama tokom narednih mjeseci, a s ciljem zadovoljenja potreba penzionera za liječenjem i rehabilitacijom i utroška dodatnih milion KM.

Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić zahvalio je direktorima na dosadašnjoj saradnji, te istakao važnost da se penzionerima izađe u susret prilikom rasporeda termina korištenja banja do kraja ove godine.

Razgovaralo se i o neophodnom proširenju prostornih i smještajnih kapaciteta, čime bi se osiguralo da što veći broj penzionera može koristiti ove usluge zbog, kako su istakli direktori, povećane potražnje za ovom uslugom, posebno korisnika starije životne dobi.

Podijeli tekst sa drugima na:

Čaša vode ujutro – da ili ne?

Konzumiranje vode je veoma važno za različite procese u organizmu, a u posljednje vrijeme posebno se ističe važnost ispijanja čaše vode čim se probudimo.

Na prazan stomak, pre doručka, čaša vode budi tijelo i pokreće procese varenja, stimuliše rad gastrointestinalnog trakta. Korisna je i za crijevnu mikrofloru, za ljepšu i čistiju kožu.

Da bi navika dala pozitivne rezultate voda treba da bude sobne temperature.

Nutricionista i viša direktorka globalnog kliničkog istraživanja i ishrane preduzeća “Veit vočers” Mišel Kardel ističe da je određena količina vode ključna za zdravlje cijelog organizma, jer pomaže našem tijelu da pravilno funkcioniše regulisanjem tjelesne temperature, podržavanjem probave, smanjenjem opterećenja bubrega i jetre ispiranjem otpadnih materija i optimiziranjem snage mozga.

Čak i samo neznatna dehidracija do dva posto može dovesti do simptoma kao što su glavobolje, vrtoglavice, razdražljivost, poteškoće s koncentracijom i umor. Zbog toga su se pojavile razne teorije o važnosti vode, a posebno se ističe ona koja navodi kada je poželjno piti vodu.

Neki tvrde da je pitka voda najvažnija kad se probudimo jer tako poboljšavamo zdravlje, izgubimo višak kilograma uključujući još neke koristi po zdravlje.

Naravno, ne zna se koliko nam je vode dnevno potrebno, kao ni količina kojom započinjemo dan.

Podijeli tekst sa drugima na:

Znate li kolika je minimalna penzija u Austriji?

Penzije u Austriji će biti povećane za 4,6 odsto.

Konačna odluka u parlamentu još se čeka, ali je federalna vlada objavila svoju namjeru, piše Kroativ.at.

Naknada za minimalne penzije povećaće se na oko 1.275 evra mjesečno.

Penzije s bruto mjesečnim iznosom od 6.060 evra ili više biće povećane za fiksni iznos od gotovo 280 evra.

Uzeta je u obzir i nova tabela poreza na plate te je primijenjeno očekivano povećanje socijalnog osiguranja.

Podijeli tekst sa drugima na:

Poznat iznos jednokratne pomoći penzionerima u FBiH

Prema statistici trenutno u FBiH ima oko 451.000 penzionera, a više od 300.000 ih prima minimalnu penizju od 573 KM, što naravno zbog trenutne inflacije nije dovoljno za život.

Iako su se u više navrata obraćali Vladi FBiH, od održanih sastanaka nije bilo neke velike koristi.

Iz Vlade FBiH su već odgovorili na zahtjeve penzionera, a do povećanja penzija neće doći, kao ni do izvršenja zakona o usklađivanju penzija. Ipak, penzioneri u FBiH mogu očekivati jednokratnu pomoć, ali ne prije izbora kao što su zahtjevali.

Prema dostupnim informacijama, jednokratna pomoć će iznositi 100 KM za penzionere koji imaju penziju veću od 1.000 KM, i 200 KM za one čija penzija manja od tog iznosa.

Ova pomoć bi trebala biti isplaćena nakon što Vlada FBiH uradi rebalans budžeta, a to bi trebalo biti krajem narednog mjeseca.

Trenutno u FBiH doprinosi u penzioni sistem se uplaćuju za 549.000 radnika, dok broj penzionera stalno raste.

(Izvor: zenicablog.com)

Podijeli tekst sa drugima na: