Autor: sandric84

Na kraju avgusta 2025. godine razlika između broja zaposlenih i broja penzionera u Federaciji BiH iznosila je samo 81.661 u korist radnika.

Dok broj zaposlenih pada, povećava se broj penzionera. Za samo mjesec dana broj zaposlenih se smanjio za 3.097 osoba, a broj penzionera se povećao za 690.

Penziju za mjesec avgust primilo je 460.260 korisnika, a za šta je bilo potrebno 313 miliona KM.

Kada je riječ o broju zaposlenih, zvanična statistika pokazuje da je za prvih osam mjeseci 9.531 zaposlenih manje, nego što ih je bilo na kraju decembra 2024. godine.

Neradna nedjelja, povećanje minimalne plaće, te izazovi u ekonomskim tokovima uzrokovali su pad zaposlenih.

Krajem decembra broj zaposlenih je iznosio 551.452, a krajem avgusta 541.921.

U istom periodu broj penzionera je porastao za 6.360. Krajem decembra je bilo 453.900 penzionera, a krajem avgusta 460.260.

Kada je riječ o starosnoj strukturi zaposlenih, najviše zaposlenih je u dobi od 36 do 55 godina njih 287.123 što je više od pola ukupno zaposlenih.

No, u u dobi od 55 do 65 i više od 65 godina je 83.528 zaposlenih.

Struka odavno upozorava da ovakav omjer broja zaposlenih i penzionera nije održiv i da se penzioni sistem kakav sad postoji mora mijenjati.

Vlada FBiH je tokom 2024. godine za isplatu penzija morala izdvojiti dodatnih 512 miliona KM. Najveći dio novca za isplatu penzija prikuplja se od doprinosa na plaću.

Prema posljednjim dostupnim statističkim podacima, potrošačke cijene u Bosni i Hercegovini u julu ove godine porasle su u prosjeku za 4,8 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine, što mnoge građane dovodi u situaciju da mijenjaju svoje potrošačke navike.

Hrana i bezalkoholna pića poskupili 10,8 posto

“Rast cijena hrane svakodnevno mijenja potrošačke navike, a značajan broj porodica živi na ivici siromaštva i nisu baš u mogućnosti da nabave sve one prehrambene proizvode koje su nekad ranije kupovali ili nisu u stanju u istoj onoj mjeri kupovati kao prije”, kazala je predsjednica Udruženja Klub potrošača Tuzlanskog kantona Gordana Bulić.

Realna kupovna moć građana opada, pa se mnogi, kako kaže Bulić, moraju odricati određenih namirnica ili štedjeti na način koji ranije nije bio potreban.

Djeca i penzioneri među najugroženijima

Po njenim riječima, porodice sa više djece i penzioneri među najugroženijim su kategorijama jer im je sve teže da priušte osnovne namirnice. Posebno se to odnosi na meso, koje se nekada kupovalo u većim količinama, dok danas mnogi od njega moraju odustajati ili ga kupovati u manjim količinama.

“Štednja i racionalno trošenje dobro dođu, ali problem je jer veliki broj porodica nisu u mogućnosti da nabave određene prehrambene proizvode u količinama koje su im potrebne i u količinama na koje su navikli”, kazala je Bulić.

Naglašava da bh. građani, ipak, i dalje bacaju velike količine hrane, više zbog loših navika nego što je to potrebno.

Kada se ta hrana ne potroši, kaže Bulić, završava u kontejnerima, što osim finansijske štete stvara i dodatne probleme, poput pojave glodara u gradovima.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine usvojila je nedavno prijedlog izmjena Odluke o propisivanju mjere neposredne kontrole cijena određivanjem najvišeg nivoa cijena za pojedine proizvode, kojom se produžava njeno važenje do 31. decembra 2025. godine.

Bulić ističe da je Udruženje potrošača TK član radnih grupa za zaključane cijene, te da je trenutno u pripremi provjera zaključanih cijena za 65 prehrambenih proizvoda i higijenskih proizvoda, te kolika je tu ušteda za građane.

“Naša procjena je da je ušteda oko 60-70 KM na nivou četvoročlane porodice u toku jednog mjeseca. Naravno, nekome ko zarađuje četiri do pet hiljada maraka mjesečno to ne znači baš puno, ali za jednu penzionersku porodicu 60-70 KM nije baš beznačajno, jer otprilike toliko košta samo hljeb na nekom mjesečnom nivou. To je njima značajna ušteda”, navodi Bulić.

Obratiti pažnju pri kupovini

Smatra da bi građani prilikom kupovine trebali obratiti pažnju na liste zaključanih proizvoda koje marketi ističu, jer se radi o artiklima koji se najčešće kupuju i koji nisu lošijeg kvaliteta.

Kao primjer navodi jestivo suncokretovo ulje koje košta 3,15 KM sa zaključanom cijenom, te napominje da se izborom tog ulja utječe na cijene ostalih vrsta jestivog suncokretovog ulja.

“Tako će se mnogi trgovci, odnosno proizvođači i distributeri, potruditi da i oni tim proizvodima snize cijenu, da bi povećali ili sačuvali svoju tržišnu poziciju”, zaključila je u razgovoru za Fenu predsjednica Udruženja Kluba potrošača TK Gordana Bulić.

Prodavci na banjalučkoj “Tržnici” na početku jeseni imaju u ponudi svo tradicionalno voće i povrće, ali su cijene visoke, uglavnom veće nego u marketima.

Kilogram šljiva i domaćeg grožđa košta tri konvertibilne marke, koliko koštaju i mrkva i paprika. Paradajz, za kojeg prodavci tvrde da je domaći, odnosno iz Lijevče polja, košta četiri KM.

Najpovoljniji su krastavci i koštaju dvije KM po kilogramu. Kilogram krompira iz Lijevče polja je 2-2,5 KM, a glamočkog isto toliko.

Na tezgama u ponudi ima i domaći ajvar koji se prodaje po cijeni od 15 KM po jednoj tegli.

Sezona je gljiva, a na banjalučkoj “Tržnici” na nekoliko tezgi je u ponudi vrganj koji košta čak od 25 – 28 KM po kilogramu.

“Vrganj je uvijek bio specifičan, teško ga je naći, zahtijeva puno truda, pa je i cijena visoka”, objašnjava jedan od prodavaca koji kaže da proda sve što donese, odnosno ubere u šumi.

Po posljednjim statističkim podacima, vrijednost prodaje poljoprivrednih proizvoda na zelenim pijacama u RS-u u julu iznosila je oko 1,45 miliona KM, što u poređenju sa istim mjesecom prethodne godine predstavlja povećanje od 11,1 posto. U poređenju sa junom ove, vrijednost prodaje u julu manja je za 1,5 posto.

U strukturi ukupne prodaje poljoprivrednih proizvoda na zelenim pijacama u julu 2025. godine, povrće je učestvovalo sa 38 posto, voće sa 24,4 posto, mlijeko i mliječni proizvodi sa 14,3 posto, grupa ostali proizvodi sa 6,8 posto, živina i jaja sa 5,6 posto, med i vosak sa 4,8 posto, žita i proizvodi od žita sa 2,6 posto, grožđe sa 2,1 posto i prerađevine voća sa 1,4 posto.

Na pijaci u Sarajevu ista situacija

Na sarajevskoj pijaci Markale ovih dana cijene sezonskog voća i povrća nešto su niže u odnosu na raniji period, ali je primjetno da su više nego u prodavnicama.

Najskuplje povrće na pijaci je boranija, koja se prodaje po cijeni od 7 do 10 KM po kilogramu, zatim blitva koja košta od 5 do 6 KM. Slijede paradajz i paprike, čija je cijena između 3 i 4 KM, dok se krastavci, tikvice i mrkva prodaju za 3 KM po kilogramu. Najpovoljniji je krompir, koji se može naći po cijeni od 2 KM.

Kada je riječ o voću, najvišu cijenu na pijaci Markale trenutno imaju breskve i nektarine koje koštaju 8 KM, dok se grožđe prodaje po cijeni od 7 KM. Smokve i maline trenutno koštaju 4 KM. Šljive se mogu naći po povoljnim cijenama, od 2 do 4 KM, zavisno od kvalitete i sorte. Jabuke koštaju 3 KM.

Iako su tezge pune raznovrsnih proizvoda, prodavači ističu da je kupovna moć građana oslabljena.

“Ljudi gledaju svaku marku, uzimaju manje količine nego ranije. Više se raspituju za cijene nego šta kupuju, pa često kupe samo po pola kilograma voća ili povrća”, kaže jedan od prodavača na Markalama.

Prodavači ističu da je najveća potražnja upravo za šljivama i paradajzom, jer građani već uveliko prave zimnicu.

Statistika bilježi veću prodaju

Prema posljednjim statističkim podacima, vrijednost prodaje poljoprivrednih proizvoda na pijacama/tržnicama u Federaciji BiH u julu 2025. godine iznosila je 2.011.327 KM, što predstavlja povećanje za 3,4 posto odnosu na juli 2024. godine.

U ukupnoj prodaji poljoprivrednih proizvoda na pijacama/tržnicama povrće je učestvovalo sa 45,8 posto, voće sa 28,3 , mlijeko i mliječni proizvodi sa 12,6, perad i jaja s 5,3, žita i proizvodi od žita sa 1,4 posto, te ostali proizvodi sa 6,6 posto.