Samo pet minuta vježbanja dnevno smanjuje rizik od demencije

Demencija je sve veći globalni zdravstveni problem, a broj oboljelih neprestano raste. Međutim, istraživanja pokazuju da određene životne navike mogu da smanje rizik.

Prema studiji iz 2024. godine, trenutno 120 miliona ljudi pati od kognitivnog pada i Alchajmerove bolesti, a očekuje se da će taj broj dosegnuti 150 miliona do 2030. i 190 miliona do 2050. godine.

Srećom, istraživanja pokazuju da određene životne navike mogu da smanje rizik od razvoja demencije, a jedna od ključnih mjera je fizička aktivnost, prenosi B92.

Novo istraživanje sa Johns Hopkins Bloomberg School of Public Health pokazalo je da samo 35 minuta nedjeljno fizičke aktivnosti, odnosno pet minuta dnevno, može da smanji rizik od demencije za prosječno 41 odsto.

Ovo vrijedi bez obzira na godine ili nivo snage, pa čak i stariji i slabiji ljudi mogu da imaju koristi od lagane aktivnosti poput šetnje ili plivanja.

Povećanje fizičke aktivnosti, čak i samo pet minuta dnevno, može da smanji rizik od demencije.

Studija je otkrila da se rizik dodatno smanjuje s povećanjem vremena vježbanja.

Ispitanici koji su vježbali 35 do 69.9 minuta nedjeljno (pet do deset minuta dnevno) imali su smanjenje rizika od 60 odsto, dok je kod onih koji su se bavili 70 do 140 minuta nedeljno (10-20 minuta dnevno) rizik smanjen za 63 odsto.

“Naša otkrića sugerišu da povećanje fizičke aktivnosti, čak i samo pet minuta dnevno, može da smanji rizik od demencije kod starijih odraslih”, istakao je jedan od autora studije, istraživač i naučnik dr. Amal Vanigatunga za Parade.

Ovo istraživanje dodatno potvrđuje da je bilo kakva fizička aktivnost, bez obzira koliko mala, bolja nego nikakva, pogotovo kad se radi o bolesti za koju trenutno ne postoji lijek.

Podijeli tekst sa drugima na:

Zainteresovano 65 penzionera u Milićima, 29 će ih otići u banju

Zahtijev za za besplatnu sedmodnevnu banjsku rehabilitaciju u Milićima je podnijelo 65 penzionera – potvrđuje predsjednik Udruženja penzionera Milići Radomir Golić i dodaje da je najveći interes iskazan za banju “Vilina Vlas” u Višegradu.

“S obzirom da je Vlada RS povećala broj korisnika ovog prava i kod nas je veći broj zahtijeva pristigao u odnosu na prethodnu godinu, a 29 penzionera koji ispune uslove pravilnika, moći će da ostvare pravo na besplatnu sedmodnevnu banjsku rehabilitaciju. Vjerujem da ćemo do kraja mjeseca završiti pregled dokumentacije i formirati listu penzionera kojima će banjska rehabilitacija biti odobrena” – pojašnjava Golić.

Udruženje penzionera Republike Srpske zaključilo i potpisalo ugovore sa banjama: Banja Vrućica Teslić, Vilina Vlas Višegrad, Dvorovi Bijeljina, Kulaši Prnjavor, Mlječanica Kozarska Dubica i Terme Laktaši.

Podijeli tekst sa drugima na:

Google mijenja kompletan sistem zaštite naloga

Google je najavio velike promjene u načinu na koji će korisnici Gmail-a potvrđivati svoj identitet prilikom prijavljivanja na nalog. Kompanija planira da u potpunosti ukine slanje SMS kodova za verifikaciju, što predstavlja jedan od najvećih koraka ka unapređenju bezbjednosti ove popularne email usluge.

Ros Rišendorfer, portparol Gmail-a, potvrdio je da će kompanija preći na potpuno novi sistem provjere identiteta. “Baš kao što želimo da prevaziđemo korišćenje lozinki upotrebom naprednijih rješenja, tako želimo da se odmaknemo i od slanja SMS poruka za verifikaciju”, istakao je Rišendorfer.

Trenutno, Gmail koristi SMS verifikaciju u dvije glavne svrhe – za provjeru bezbjednosti i kontrolu zloupotrebe. Kada se prijavite na svoj nalog sa novog uređaja, sistem vam šalje kod putem SMS poruke kako bi potvrdio da ste to zaista vi. Drugi razlog je sprečavanje kriminalaca da masovno otvaraju Gmail naloge koje bi kasnije koristili za slanje spam poruka i malvera.

Zašto je ova promjena važna za bezbjednost?

Kimberi Samra iz Google-a objašnjava da SMS kodovi predstavljaju ozbiljan bezbjednosni rizik jer ih prevaranti mogu lako ukrasti. Takođe, postoji problem sa dostupnošću – korisnici nekad nemaju pristup telefonu na koji stižu kodovi, a tu je i zavisnost od mobilnog operatera i njegovih bezbjednosnih praksi.

Posebno zabrinjava nova vrsta prevare koju Google naziva “pumpanje saobraćaja”. Prevaranti namjerno navode online servise da šalju veliki broj SMS poruka na brojeve koje oni kontrolišu, zarađujući novac svaki put kada poruka stigne.

QR kodovi kao budućnost bezbednosti

Umesto unošenja šestocifrenog koda koji stiže putem SMS-a, korisnici će uskoro videti QR kod na ekranu koji će morati da skeniraju kamerom svog telefona. Ovo rješenje donosi dve ključne prednosti – eliminiše mogućnost da vas neko prevari tako što će vas nagovoriti da mu pošaljete verifikacioni kod, i smanjuje zavisnost od mobilnih operatera.

Za prosječnog korisnika u Srbiji, ova promjena znači jednostavniji, ali i bezbjedniji proces prijave na Gmail. Umjesto čekanja da stigne SMS i prepisivanja kodova, biće dovoljno da usmjerite kameru telefona ka QR kodu na ekranu računara.

Podijeli tekst sa drugima na:

Sa Sarajevsko-romanijeske regije i Gornjeg podrinja u banje ide 499 penzionera

Besplatna banjska rehabilitacija ove godine je predviđena za 499 penzionera Sarajevsko-romanijeske regije i Gornjeg podrinja, a broj do sad prijavljenih govori da je interes izuzetno veliki, rekao je Srni predsjednik Regionalnog odbora udruženja Delivoje Tošić.

Tošić je naveo da se u Udruženju penzionera Sokolac na raspisani oglas za besplatnu banjsku rehabilitaciju prijavilo 145 penzionera, dok udruženje ima mogućnost da uputi njih 52.

Nezadovoljni penzioneri mogu podnijeti žalbu Republičkom udruženju penzionera posredstvom lokalnog udruženja u roku od pet dana.

Tošić je naveo da su za rehabilitaciju penzionera sklopljeni ugovori sa svim banjama u Republici Srpskoj, kao i sa banjom Fojnica u FBiH i Atomskom banjom Gornja Trepča u Srbiji.

U Udruženju penzionera Han Pijeska za banjsku rehabilitaciju su prijavljena 22 penzionera, a predviđena je rehabilitacija za njih 13, dok su u Rogatici prijavljena 164 penzionera, a na rehabilitaciju može ići 41.

Podijeli tekst sa drugima na:

Hoće li rast penzija pratiti potrošačku korpu u FBiH?

Koliko će najniža penzija isplaćena u Federaciji BiH ubuduće iznositi, ovisi o izmjenama i dopunama Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju na kojima se trenutno radi.

Kako su početkom ove godine naveli iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, ovo ministarstvo je imenovalo radnu grupu za izradu izmjena i dopuna Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju.

Radna grupa sastavljena je od pravnika i ekonomista Ministarstva rada, zatim Ministarstva financija, Ureda premijera te predstavnika Saveza penzionera iz Sarajeva i Mostara, piše Večernji list BiH.

Kako su objasnili iz ovog ministarstva, zadatak radne grupe je razmotriti prijedloge i inicijative u vezi s ovim zakonom, uključujući i onaj da se u ovoj godini povećanje radi u skladu s rastom potrošačke košarice u Federaciji BiH, kao i niz drugih prijedloga koji imaju za cilj pomoći penzionerima.

Naglasili su kako je cilj radne grupe razmotriti pristigle zahtjeve i inicijative te nastojati izraditi prijedlog zakona koji će nastojati pronaći najbolja rješenja u skladu s ukupnim socioekonomskim prilikama i mogućnostima Federacije BiH kao tijela izvršne entitetske vlasti koja je obvezna balansirati između kvalitete standarda života svih njenih stanovnika i očuvanja stabilnosti i održivosti funkcionisanja Federacije BiH.

Rast penzija u skladu s rastom potrošačke korpe samo je jedan od prijedloga koji bi se trebao razmatrati. Penzioneri su tražili da se kao parametri prilikom usklađivanja penzija uzimaju rast prosječne neto plaće u Federaciji BiH i troškovi života u omjeru 70:30.

Prema riječima Mustafe Trakića, člana Upravnog odbora Saveza udruga penzionera Federacije BiH, prije nego što daju konačnu riječ na predložene izmjene zakona, predstavnici penzionera tražiće mišljenje ekonomskih stručnjaka kako bi ih uputili koji su parametri dugoročno najbolji za korištenje prilikom usklađivanja penzija.

Naime, upitno je hoće li ubuduće i koliko rasti prosječna plata jer je odlukom Vlade Federacije BiH od Nove godine iznos minimalne plate u ovom bh. entitetu podignut na 1000 KM. Teško da će u kratkom razdoblju i dodatno rasti.

Radna verzija prijedloga izmjena Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju u Federaciji BiH bi, prema nekim informacijama, trebala biti poznata do kraja marta, a redovito usklađivanje penzija u skladu sa zakonom koji je trenutno na snazi vrši se svakog 15. aprila.

Ako do tada ne dođe do izmjena Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju, i ove će se godine usklađivanje vršiti po ranijoj formuli na temelju pokazatelja o rastu BDP-a te indeksa potrošačkih cijena.

Prema trenutnim procjenama, u tom slučaju penzije bi rasle oko pet posto te bi najniža, umjesto trenutnih 573,50 KM, iznosila 602 KM.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ugrožen besplatan prevoz za penzionere u Banjaluci

Iako se mi još uvijek dovijamo, vrlo brzo neće biti načina da izvršimo plaćanja i Grad će biti blokiran, istakla je ovo Mirna Savić Banjac, gradski menadžer, pozivajući Skupštinu Grada da što prije zakaže sjednicu Kolegijuma kako bi se odredio termin redovne sjednice i omogućilo nesmetano funkcionisanje Banjaluke.

Zbog neusvajanja budžeta, između ostalog, ugrožen je i besplatan prevoz za banjalučke penzionere.

Kako je istakla, gradska administracija je još 7. februara Skupštini grada Banjaluke predala prijedlog sa 84 tačke, a potom u petak, 21. februara još 14 tačaka koje bi trebalo da se nađu na redovnom skupštinskom zasjedanju.

“Među tim tačkama svakako je i Nacrt budžeta za 2025. godinu, kao dokument koji je izuzetno bitan za funkcionisanje Grada Banjaluka”, navela je ona.

Zbog neusvajanja budžeta, na sufinansiranje čeka preko 100 sportkih organizacija.

“Sportski kolektivi ne mogu da dobiju novac jer je Program sufinansiranja sporta usvojen krajem marta prošle godine. Ugrožen je i besplatan prevoz za penzionere, ali i funkcionisanje škola, u smislu sanacija, produženog boravka, udžbenika. Zato apelujemo na Skupštinu Grada da što prije zakaže sjednicu i skrati period rasprave o budžetu na sedam dana, kako bi Banjaluka što prije dobila budžet i nastavila da servisira obaveze”, zaključila je Savić Banjac.

Podijeli tekst sa drugima na:

Održan protest penzionera u Tuzli zbog niskih penzija

Obični građani sve teže žive. Nekoliko stotina penzionera  održalo je juče mirni protest u Tuzli. Penzioneri su još jednom podsjetili javnost na teško stanje u kojem žive te zatražili veće penzije.

Od vlasti odgovora nema, ali Tuzla ne posustaje.

– Život penzionera danas u BiH je nikakav. Loš. Šta da vam kažem. Živim u stanu, nemam nikog sa sobom. Niko ni da me pogleda – kaže jedan penzioner.

Ništa bolje ne žive ni mnogi drugi iz ove populacije. Penzija kada stigne, plate se računi i lijekovi, za hranu, ako šta ostane.

– Penzioneri danas žive strašno, strašno bijedno. Nemaju čak ni za hljeba. Šta ćete od 560 KM? Nema tu ništa. Platite dažbine, kupite lijekove jer smo svi bolesni i nama ništa ne preostane – ističe penzionerka Rukija Zukić.

– Loše, loše. Minimalna penzija. Ovo je sve narod natjeran da izađe na ulice.Težak život. Svaki dan sve poskupljuje, cijene divljaju. Sve teško, zaista je sve teško – takođe navodi penzioner Mirko Nikolić.

Ne žive loše samo Tuzlaci već i Krajišnici koji su danas došli kao podrška tvrdeći da im penzija ne može biti dovoljna za život.

– Ne može, ne može. Na ove cijene, nema šanse. Cazin i Krajina su došli podršku da daju – navodi penzionerka Refika Hadžipašić.

Neki od učesnika protesta razmišljaju da tuže državu i političare i traže odštetu zbog neimaštine u kojoj žive i kojima je milostinja od djece ili nekog drugog, često jedini izlaz.

Zahtjevi ovi ljudi su jasni. Visina penzije da bude 52 % odsto od prosječne plate te da se plate parlamentaraca i funkcionera usklade sa prosječnim platama.

– Kada sam neki dan vidio na televiziji da premijer ima 4.000 KM platu, predsjednik Skupštine 5.000, a penzioner 500 KM penziju. To je ogromna razlika. Sada se mijenja vlada i stavlja druga, samo zbog para – ističe penzioner Mehmed Terzić.

Za naredni mjesec najavljeni su novi protesti jer Tuzla stati neće, poručeno je iz grada soli.

(Foto: N1/screenschot)

Podijeli tekst sa drugima na:

Životni vijek čovjeka prestao da se produžava

Životni vijek je, prema naučnicima, prestao da se produžavam barem u Evropi.

Ideje o dugom životu, čak i besmrtnosti, oduvijek su dio ljudske svijesti i ponavljaju se u religiji, književnosti, filmovima, muzici, čak i robi široke potrošnje.

Iako nauka i medicina nisu ovladale nečim poput kriogenog zamrzavanja, razvoj od 19. veka doveo je do toga da ljudi žive duže nego u prethodnim razdobljima.

Međutim, čini se da je očekivani životni vijek prestao da se produžava, barem u Evropi i to od 2011. godine.

“Više ne živimo duže”, stav je brojnih naučnika i istraživača sa Univerziteta East Anglia, Univerziteta Washington, Univerziteta Exeter, Instituta za mjerenje i procjenu zdravlja (IHME) i britanskog ministarstva zdravlja i socijalne zaštite.

“Hrana koju jedemo, fizička neaktivnost i gojaznost su u velikoj mjeri krivi za to, kao i pandemija koronavirusa. Stopa poboljšanja bila je niža periodu od 2011.-2019. nego u periodu do 1990.-2011. u svim zemljama osim u Norveškoj”, piše u studiji objavljenoj u medicinskom časopisu The Lancet Public Health.

“Napredak u javnom zdravstvu i medicini u 20. vijeku doveo je do toga da se očekivani životni vijek u Evropi poboljšavao iz godine u godinu. Ali to se više ne događa”, naveo je Nik Stil iz UEA-e.

U decenijama između 1990. i 2011. “znatno se poboljšao očekivani životni vijek” zbog poboljšanja u liječenju kardiovaskularnih bolesti i raka.

Nakon tog vrhunca 2011. porasli su “veliki rizici” kao što su gojaznost, visoki krvni pritisak i visok holesterol, većim dijelom zbog gojaznosti i loše ishrane. Otkrića slijede nakon objave istraživanja Instituta Max Planck i Univerziteta u Edinburgu u septembru prošle godine, koje sugeriše da genetske mutacije čine ljude manje sposobnima u poređenju s našim precima.

Čini se da relativno ugodan stil života i napredak u medicinskoj pomoći imaju kontraproduktivni učinak čineći današnje ljude ranjivijima na takve mutacije nego u prošlosti, smatraju naučnici.

Podijeli tekst sa drugima na:

Da li osobe koje čekaju na penziju imaju zdravstveno osiguranje?

Građane FBiH je zanimalo da li imaju zdravstveno osiguranje od momenta predaje zahtjeva za penzionisanja do rješenja njihove situacije jer su stari da bi ih neko zaposlio, a na biro za zapošljavanje ne mogu kako bi ostvarili zdravstveno osiguranje.

– Federalni zavod odlučuje o pravima iz oblasti penzijsko-invalidskog osiguranja. Mi nismo represivni organ i nemamo mehanizme niti nadležnosti za bilo koji oblik prinudnih naplata neuplaćenih doprinosa. Registracija, kontrola i naplata doprinosa u nadležnosti je Porezne uprave – kazao je Tomislav Kvesić, portparol Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Osvrnuo se na pitanje o zdravstvenom osiguranju.

– Federalni zavod plaća doprinose za zdravstveno osiguranje svojih korisnika / penzionera. U slučajevima kada osoba podnosi zahtjev za ostvarivanje prava na penziju, naši djelatnici / kompletatori prilikom zaprimanja zahtjeva utvrđuju ispunjava li osoba uslov za penziju i na osnovu toga se omogućava prijava na zdravstveno osiguranje dok se čeka na rješenje o pravu na penziju, a sve kako budući korisnici ne bi bili oštećeni, odnosno kako bi imali urednu zdravstvenu zaštitu za vrijeme čekanja na rješenje do tri mjeseca – rekao nam je Kvesić.

Upitali su šta ukoliko osoba koja je predala zahtjev za penzionisanje u roku od tri mjeseca ne dobije rješenje o penzionisanju, da li ostaje bez zdravstvenog osiguranja.

– Ne. Onda se produži ako se ne riješi za ta tri mjeseca – kazao je Kvesić.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioer ostvario želju iz mladosti: Žito melje kao njegovi preci

Boro Jokanić iz derventskog sela Drijen ostvario je želju iz mladosti da napravi svoju vodenicu gdje bi mlio žito, ali i imao mjesto za uživanje sa porodicom i prijateljima.

“Od malena sam kod vode nešto radio, to je bila moja prva igračka i ljubav”, riječi su šezdesetdevetogodišnjeg Jokanića, čija se vodenica nalazi pokraj puta Derventa–Kalenderovci.

Jokanićeva vodenica, koja je u funkciji od 2019. godine, tokom sedam dana može samljeti 500 kilograma, ali Boro priznaje da ne može zadovoljiti sve potrebe i zahtjeve ljudi.

“Nisam se vodio ekonomskom računicom, već da ostvarim mladalački san ili želju”, kaže Jokanić, prenosi Srna.

Ovaj penzioner navodi da je nekada vodenica na rijeci Ukrini bilo mnogo više.

“Ranije se bez vodenica nije mogao zamisliti život, mnogima je bila i glavni izvor prihoda, mjesto sastajanja i druženja. Ranije je rad bio unosan, a danas je samo hobi”, priča Jokanić.

On ističe da vodenici dolaze mnoge generacije, što mu ispunjava dušu, a podršku ima i od svih članova porodice.

“Brašno izlazi hladno. Sve mora biti čisto i zaštićeno od dolaska glodara. U ponudi imam kukuruz bijeli za prehranu, stara sjemena žutog koja su već izumrla i crveni kukuruz za dijabetičare, zatim pšenicu, heljdu i raž”, napominje Jokanić.

Zbog odlaska ljudi iz sela, ugašene su gotovo sve vodenice na Ukrini.

“Djed je davno imao vodenicu i ostali su tragovi od nje. Sjećam se toga, i stric je imao. Bio sam više od 30 godina u inostranstvu, ali ovdje je raj. Čovjek se odmori, nekoga sretne, brže prođe vrijeme”, priča Boro.

Supruga Milanka ističe da nastoji da mu bude podrška i da se snalaze da održe vodenicu u životu.

“Suprug je ranije dosta obilazio vodenice, možda u početku nisam bila baš za, ali sada je to prošlo, naš mali raj, zadovoljni smo. Svako ima svoj dio posla i nešto održava. Dosta ljudi kaže da je ukus brašna sa vodenice ljepši, miriše kad se samelje, kao kokice kada se prave”, navodi Milanka.

Za vodenice se oduvijek vežu razne priče ili predanja, kao što je pojava vila ili zabrana dolaska na vodenicu u ponoć ili “u kasne sate”.

“Oduvijek je bilo raznih priča i svako vjeruje na svoj način. Nisam imao potrebu da prenoćim u vodenici jer sam tri kilometra od kuće, a ranije je to bilo normalno. Pričalo se da u vodenici znaju boraviti vile, da se znao točak sam zaustaviti noću ili vodenica sama krene da melje žito, da se čuju razni zvuci”, kaže Jokanić i kroz šalu dodaje da po danu i on čuje zvuke, ali od žaba iz potoka i ptica sa obližnjih krošnji.

Podijeli tekst sa drugima na: