Potpisan dogovor o elektronskoj razmjeni podataka iz FBiH i Srbije

U cilju efikasnog sprovođenja Sporazuma i Administrativnog sporazuma između Bosne i Hercegovine i Savezne Republike Jugoslavije o socijalnom osiguranju (iz 2003. godine), Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Srbije i Federalni zavod za mirovinsko/penzijsko i invalidsko osiguranje zaključili su Dogovor o elektronskoj razmjeni podataka u oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja.

Potpisan je i prateći dokument, Tehnički protokol o elektronskoj razmeni podataka.

Dogovor su potpisali direktor RF PIO Relja Ognjenović i direktor FZMIO/PIO Halil Subašić.

Ovim Dogovorom uređena je elektronska razmena podataka u oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja od značaja za sprovođenje sporazuma iz 2003. godine, posebno način razmene, obim i vrsta podataka koji se razmenjuju, upravljanje podacima, način prikupljanja podataka, način zaštite podataka, kao i odgovornost za kršenje odredaba ovog Dogovora.

Svrha potpisanih dogovora je i smanjenje administrativnih troškova, sprečavanje neosnovanih isplata penzija i drugih davanja iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja, kao i kontrola podataka koji su predmet razmene, saopšteno je iz Fonda PIO.

(Izvor: Agencije; Foto: ilustracija yandex)

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako promijeniti zvuk notifikacija u Viberu za Android – VIDEO

​Vjerujemo da većina nas dobro zna zvuk Vibera kada nam stigne poruka. Ukoliko ste se umorili od ove melodije, predlažemo vam da je promjenite.

Ovo možete da uradite u podešavanjima Vibera, a biće vam dostupne sve melodije koje imate na telefonu.

Pogledajte video tutorijal u kome vam pokazujemo kako promijeniti zvuk notifikacija u Viberu za Android.

Video transkript:
– Kako promeniti zvuk notifikacija u Viber-u za Android
– Pritisnite na More
– Pritisnite na Settings
– Pritisnite na Notifications
– Pritisnite na Notification sound
– Pritisnite na Notification sound
– Odaberite melodiju koju želite da koristite

Podijeli tekst sa drugima na:

Varao penzionere predstavljajući se da je policajac

Stipo Križanac (45), koji se nalazio na čelu kriminalne bande poznate kao “biljanska grupa”, koja je varala penzionere u Hrvatskoj, zbog čega je dospio na listu najtraženijih bjegunaca te zemlje, optužen je u BiH za pokušaj prevare četiri penzionera.

Optužnicu je protiv njega podiglo Tužilaštvo Srednjobosanskog kantona, a potvrdio Opštinski sud u Travniku.

Prema četiri tačke optužnice, obrazac njegovih prevara, odnosno modus operandi uvijek je bio isti. Križanac bi putem telefona pozivao penzionere i predstavljao im se kao policijski inspektor te ih obavještavao da su im bankovni računi “provaljeni”. Nakon toga on ih je ubjeđivao da podignu novac te od njih tažio da mu ga predaju.

Kako je navedeno u optužnici, prvo je u oktobru 2020. godine telefonom pozvao M.G. iz Karlovca i lažnim prikazivanjem činjenica doveo je u zabludu da razgovara sa nadležnim iz Karlovačke banke. Rekao je da joj neko od službenika banke sa šaltera otuđuje ušteđevinu sa računa, zbog čega bi trebalo da je podigne. Ona ga je poslušala i podigla 132.300 nekadašnjih hrvatskih kuna, a on je zvao i rekao da će doći po novac. Žena je posumnjala da bi se moglo raditi o prevari, odbila je da mu preda novac te je sve prijavila policiji.

Prema optužnici, Križanac je mjesec poslije, u novembru 2020, u poslijepodnevnim satima u Vitezu putem mobilnog telefona 14 puta pozvao na kućni broj oštećenu V.H. iz Zagreba i lažnim prikazivanjem činjenica doveo je u zabludu da razgovara sa Ivanom, radnikom jedne banke, i da je njen novac u banci krivotvoren, da ga treba podići i predati policiji radi kriminalističke obrade. Ni ona mu nije predala novac, a Križanac je V.H. pozivao nekoliko puta i prijetio joj “da će vidjeti svoje ukoliko pozove policiju”.

Istog mjeseca je sa mobilnog telefona na kućni telefon nekoliko puta pozivao V.G. iz Kaštel Novog i A.C. iz Karlovca, a koja se tada nalazila u Vitezu, te ih je po istom principu pokušao prevariti i domoći se novca. Križanac je otkriven u decembru 2020, a do sada je osuđivan više od 15 puta, uglavnom za prevare i teške krađe.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kongres o gojaznosti okupio više od 300 učesnika

Protekla tri dana Bijeljina je bila domaćin naučnog skupa pod nazivom “Gojaznost – gdje smo i gdje želimo biti“ koji je okupio više od 300 učesnika, regionalnih i evropskih stručnjaka iz različitih oblasti – rukovodioce ministarstava zdravstva i prosvjete, porodične ljekare, endokrinologe, gastroenterologe, psihijatre, pedijatre, anesteziologe, hirurge, nutricioniste, ljekare iz oblasti javnog zdravlja, medicinske sestre…

Blizu 50 predavača, 31 predavač po pozivu, iz sedam zemalja regiona, dali su svoje preporuke za najoptimalnije modele i pristupe u borbi protiv gojaznosti u narednom periodu. Kongres je održan pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske u organizaciji Udruženja “Društvo za debljinu” u BiH i JZU Bolnica “Sveti Vračevi” Bijeljina.

Raznolikost sesija održanih tokom Kongresa, istakla je ozbiljan multidisciplinarni pristup u suočavanju sa gojaznošću kao ključnim javnozdravstvenim problemom.

Prvog dana, fokus je bio na epidemiološkim i endokrinološkim aspektima debljine, problemima gojaznosti u pedijatriji, hirurškim pristupima u rješavanju pretilosti, uz naglasak na anesteziološkim modalitetima i izazovima u liječenju gojaznih pacijenata. Načelnik Odjeljenja za hirurške grane u bijeljinskoj bolnici i potpredsjednik Udruženja dr Milan Todorović, predstavio je napredak u razvoju hirurgije u bijeljinskoj bolnici i rezultate prve laparoskopske „sleeve“ gastrektomije koju je izveo u saradnji sa kolegama iz Kliničkog centra Srbije.

Na kongresu je učestovao i dr Veljko Đorđević, poznati specijalista psihijatrije, profesor na Sveučilištu u Zagrebu i voditelj i urednik brojnih emisija upravo o zdravlju.

A upravo je dr Đorđević i autor emisije “Povjerljivo sa dr Đorđevićem”, koja se svakog utorka emituje na Penzionerskom centru, a teme o zdravlju možete vi da birate.

Opsežna sestrinska sesija istakla je ulogu medicinskih sestara-tehničara u prevenciji, liječenju, postoperativnoj njezi i psihološkoj podršci ovim pacijentima.

Značajan dio kongresa bio je posvećen pravilnoj ishrani. Drugog kongresnog dana održane su radionice porodičnih ljekara koje su istakle ulogu porodične medicine u dijagnostikovanju i liječenju gojaznih osoba i pružanju psihološke podrške. Vrhunski gastroenterolozi i stručnjaci evropskog formata u interaktivnoj diskusiji razmijenili su svoja znanja i razmišljanja sa porodičnim ljekarima. U okviru ove sesije održano je i predavanje o kardiološkom aspektu gojaznosti.

“Učesnici Kongresa su bili predavači sa velikim iskustvom, ljudi koji vode sisteme udruženja unutar Hrvatske, Srbije, i oni su bili impresionirani načinom na koji smo sve ovo organizirali i količinom ljubavi koja je upućena. Uspostavljeni su kontakti, komunikacija. Velika je stvar što je sa nama bio i jedan od čelnika Evropske asocijacije o borbi protiv gojaznosti. Meni je ispunjeno srce zato što je Kongres u potpunosti uspio”, rekao je jedan od organizatora prof. dr Fuad Pašić, predsjednik Naučnog odbora i Udruženja “Društvo za debljinu” BiH.

Predsjednik Organizacionog odbora prof. dr Zlatko Maksimović, izrazio je zahvalnost generalnom sponzoru Medicom iz Bijeljine kao i svim ostalim sponzorima koji su podržali održavanje ovog stručnog skupa u Etno selu Stanišići.

“Napredak u rješavanju gojaznosti zahtijeva kontinuirani napor i predanost. Naš rad neće se završiti nakon ovog Kongresa, već je to tek početak. Zajedno sa profesorima i predavačima u narednim danima donijećemo zaključke i smjernice sa ovog naučnog skupa koji će, vjerujem, dati doprinos u borbi za zdraviju budućnost za sve”, istakao je profesor Maksimović.

Gojaznost je jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova 21.vijeka. Problem je porastao do razmjera epidemije, sa preko 4 miliona ljudi koji svake godine u svijetu umiru od posljedica prekomjerne težine ili gojaznosti. Stope prekomjerne težine i gojaznosti nastavljaju da rastu kod odraslih i djece. Osim što uzrokuje različite fizičke i psihološke probleme, prekomjerna tjelesna težina drastično povećava rizik od nezaraznih bolesti, uključujući kardiovaskularne bolesti, dijabetes, karcinome. Svakog 4. marta obilježava se Svjetski dan gojaznosti (pretilosti), koji je ustanovljen 2015. godine.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako pripremiti kožu sklonu perutanju za zimu

Sa dolaskom hladnijih dana, promjena temperature i početak grijanja donose pogoršanje simptoma psorijaze o kojima treba pravilno brinuti. Uz male promjene u rutini, možete postići svjež i zdrav izgled kože, kao i doživjeti manje iritacija i napornog svraba.

Hladnije vrijeme može izazvati izbijanje psorijaze zbog nižeg nivoa sunčeve svetlosti i vlažnosti, bolesti i povećanog stresa. Studija sprovedena na preko dve hiljade ljudi sa psorijazom pokazala je da više od polovne njih ima lošije simptome u jesen i zimu.

Postoji nekoliko koraka koje možete da preduzmete kako biste upravljali simptomima psorijaze i smanjili ozbiljnost njihovih simptoma ako osetite pogoršanje tokom hladnijeg vremena.

Tuširajte se kratko, mlakom vodom – Preporučuje se kratko tuširaju ili kupaju mlakom vodom, najviše jednom dnevno.

Nosite odgovarajuću odjeću – Preporučuju se prirodne, meke, prozračne tkanine, poput pamuka, jer će one manje da iritiraju ili izazovu promene na koži.

Uzimajte dovoljno vitamina D – Zimi je vitamin D najbolje unositi hranom kao što su losos, skuša i tunjevina, jaja, sir, pečurke i slično.

Svakodnevno provjetrite sobe – Ako je vazduh u prostoriji suv, preporučuje se provjetravanje prostorija u kojima boravite.

Pijte puno tečnosti – Konzumiranje optimalne količine vode jako je važna kod onih koji se bore sa psorijazom.

Hidratacija i njega kože sklone perutanju – Korišćenje proizvoda koji zadržavaju vodu i hranljive materije trebalo bi da bude sastavni deo rutine kako bi se spriječilo isušivanje.

Podijeli tekst sa drugima na:

Trakić: Uslovi za dodjelu pomoći EU odnose se na sadašnje penzije

Mustafa Trakić, predsjednik Saveza udruženja penzionera Zeničko-dobojskog kantona, istakao je da je uslov da bi neko dobio pomoć taj da penzija ne smije preći iznos sadašnje zagarantovane penzije koja je 642,40 KM.

“Stopostotna uvjeravanja imamo da će tako biti”, kazao je Trakić.

Ističe da su se informisali direktno u Vladi Federacije BiH, u Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike.

“Imamo njihovo pojašnjenje da se uvjeti za dodjelu jednokratne pomoći odnose na sadašnja primanja penzija. Ne na penzije iz decembar 2022. godine, nego na trenutnu iznos penzije, minimalnu koja je 538,27 KM i 642,40 KM koliko je zagarantovana”, kaže Trakić.

Jednokratna pomoć za penzionere će iznositi do 300 KM. Trakić je ranije izjavio kako je u Zenici već određeno da ta pomoć iznosi 200 KM za domaćinstva penzionera koji ispune sve uslove.

(Izvor: faktor; foto ilustracija: yandex)

Podijeli tekst sa drugima na:

Kalorijske tablice – naučite da izbalansirate vašu ishranu

Penzionerski centar prije nekoliko dana krenuo je da objavljuje emisiju “Povjerljivo sa dr Đorđevićem”, koja će biti ključni izvor informacija o zdravlju i dobrobiti penzionera.

U prvoj emisiji, koja se bavila temom gojaznosti, dr Đorđević je najavio i da ćemo na našem portalu objaviti kalorijsku tablicu.

Nadamo se da će vam ona pomoći da organizujete svoje obroke i da izračunate koliko vam je kalorija potrebno da unesete.

Svakako, preporučujemo vam da i sledeći utorak budete uz dr Veljku Đorđevića, poznatog specijalistu psihijatrije, profesora na Univerzitet u Zagrebu i voditelja i urednika brojnih emisija upravo o zdravlju.

 

VOĆE

Namirnica (100g) – kalorijska vrijednost (kcal)

ANANAS – konzerviran: 95, sušeni: 260 svjež: 51

AVOKADO – svež: 160

BANANA – svježa: 92, sušena: 87

BRAZILSKI ORAH: 656

BRUSNICA – svježa: 23, sušena: 308

DUNJA – cijela: 68, mesnati dio: 25

GREJPFRUT – žuti: 28, crveni: 42

GROŽĐE – bijelo: 60, crno: 54, sušeno: 246

JAGODA – svježa: 36

KAJSIJA – svježa: 51, sušena: 300

KESTEN – pečen: 245

KIVI – 40

KOMPOT – borovnica: 126

KOMPOT – kajsija: 88

KOMPOT – šljiva: 70

KOMPOT – ananas: 77

KOMPOT – breskva: 87

KOMPOT – kruška: 77

KOMPOT – od trešanja ili višanja 78

LIMUN – 20

LUBENICA – 21

MALINA – 25

MANGO – mesnati dio: 59, sušen: 295

MASLINA – crna: 156, zelena: 216

MUŠMULA – cijela: 28, mesnati dio 42

NARANDŽA – crvena: 41

ORAH – suvi: 649

PAPAJA – suva: 215

RIBIZLA – bijela: 26, crvena: 21

SJEME SUNCOKRETA: 560

VOĆE SUVO, prosječno: 287

BADEM– sirov: 650, pečen: 597, oljušten suvi: 565

BOROVNICA – svježa: 35

BRESKVA – svježa: 37

BRESKVA – nektarina: 50

BUNDEVA/DINJA- svježa: 24

BUNDEVINO SJEME: 554

DUD – 36

JABUKA – svježa prosječno: 40 suva: 280

KIKIRIKI – sirovi: 547, prženi: 570

KOKOSOVO BRAŠNO – sa šećerom: 659

KOKOSOV ORAH – 351

KRUŠKA – svježa: 29

KUPINA -29

NARANDŽA – 35

ORAH – sirov: 529

PAPAJA – svježa: 32

PISTAĆI – slani: 568

RIBIZLA – crna: 28

ROGAČ – mljeveni: 323

SJEME SUSAMA – 596

MAK – sušen: 547

MANDARINA – 36

NAR – 75

LIMETA: 30

VIŠNJA: 41

URMA – 284

SMOKVA – 41, sušena: 213

ŠLJIVA – svježa: 50, suva: 268

ŠIPAK – 129, sušeni mljeveni: 170

TREŠNJA – 48

 

POVRĆE

Namirnica (100g) – kalorijska vrednost (kcal)

BLITVA – 12

MAHUNA – zelena: 18, žuta: 28

BROKOLI – sirov: 34

BUNDEVA – 33

CELER – korjen: 23, list: 12

CVEKLA – 32, konzervisana: 36

FEFERONI – 28

GRAŠAK – mladi: 67, smrznuti: 53, suvi: 339

KARFIOL – 25, kuvan: 32

KELJ – lisnati: 41

KRASTAVAC – kiseli: 10, svjež: 14

KROMPIR – mladi: 71, mladi pečen: 99, pečen: 146, pomfrit: 220, pire: 100, restovan: 101

KUPUS – crveni: 20, bijeli: 22, kiseli: 12

LUK – bijeli: 136, crveni: 33, mladi: 35

PAPRIKA – crvena: 28, kisela: 15, zelena: 20, žuta, slatka: 22

PARADAJZ – svjež: 19, kuvan: 39, pire: 43

PASULJ – bijeli: 260, mladi: 110, šareni: 273

PATLIDŽAN – 16

PEČURKE – svježe, prosečno 33, sušene: 147

PERŠUN – 20

PRAZILUK – bijeli dio: 32; cijeli: 28

PROKELJ: 33

REN – ribani, sa sirćetom: 60, sirovi: 20

ROTKVA – prosječno 21

SALATA – endvija: 18, puterica: 12, zelena, iceberg: 14

ŠPINAT – svjež: 12, kuvan: 24

MRKVA – 36, kuvana: 41, konzervirana: 31

TIKVA/TIKVICA – 15

KOMORAČ – list: 27

KELERABA – 24

ARTIČOKA – jestivi dio: 34, mladi cvjetovi: 17

AJVAR – slatki: 100, ljuti: 102

BOB – svjež: 23, suv: 343

 

MLIJEKO I MLIJEČNI PROIZVODI

Namirnica (100g): kalorijska vrednost (kcal)

JOGURT – 2%mm: 53, 0,5% mm: 34, 1,5%mm: 45, 3,2% mm: 62

JOGURT – 3,2 % mm voćni: 99

KAJMAK – zreli: 572, mladi: 255

KEFIR – 44

KISELO MLIJEKO – kravlje: 64, ovčije: 121

MILERAM – 21,5% mm: 217

MLIJEKO – čokoladno 1% mm: 64, čokoladno 3,2% mm: 92

MLIJEKO – kobilje: 48, kozije: 73, ovčije: 99

MLIJEKO – kravlje 0.9% mm: 39, kravlje 1,5% mm: 46, kravlje 2,8% mm: 58,

MLIJEKO – kravlje 1,8% mm: 50, kravlje 3,2%mm: 62, kravlje kondenzovano: 161

MLIJEKO – kravlje obrano: 33, kravlje punomasno: 64

MLIJEKO – kravlje sveže pomuženo: 67

MLIJEKO – sojino: 528, u prahu obrano: 362, u prahu punomasno: 490

MLIJEKO – majčino: 69

PAVLAKA KISELA – 10% mm: 119, 12% mm: 126, 20% mm: 210, 30% mm: 293

PAVLAKA SLATKA – 15%mm: 300, 15%mm umućena: 316

SIR – TOPLJENI: 355

SIR – 20% mm: 352

SIR – BILJNI (tipa kačkavalja i sl.): 370

SIR – brie: 263

SIR – camembert: 284

SIR – cheddar: 401

SIR – edamer 40%mm: 345

SIR – ementaler: 386

SIR – feta, kravlja: 370

SIR – feta, ovčija: 380

SIR – gauda punomasni: 392

SIR – gervais 60%mm: 422

SIR – gorgonzola: 346

SIR – kačkavalj: 390

SIR – koziji: 320

SIR – kravlji svjež: 97, kravlji svjež 20%mm: 110, kravlji svjež 50%mm: 389

SIR – mozzarella: 224

SIR – namaz 20%mm : 174, 30% mm: 223

SIR – TOFU (tipa kačkavalja i sl.): 250

SIR – parmezan: 392

SIR – punomasni: 371

SIR – trapist: 322

SIR – zreli: 428

SURUTKA – 26, u prahu: 349

 

MESO I MESNE PRERAĐEVINE

Namirnica (100g) – kalorijska vrednost (kcal)

BUBREZI – goveđi: 86, jagnjeći, svinjski: 90, pileći: 118

ČVARCI: 713, presovani: 524

ĆURETINA – bijelo meso: 136, prosječno: 143, crno meso, batak: 190

GOVEDINA – but: 179, filet: 106, masna: 410, nemasna: 131, prsa: 252

GOVEDINA – sa 25% kosti: 143, srednje masna: 218, u konzervi: 223

HAMBURGER – ispečen bez peciva: 360

JAGNJETINA – grudi: 245, kotleti: 163, masna: 279, file: 124, srednje masna: 211

JETRA – goveđa: 163, guščija: 180, kokošija :131

JETRA – svinjska :154, teleća: 153, pileća: 128

JEZIK – goveđi, teleći,svinjski: 228

JUNETINA – manje masna: 155, srednjemasna: 202

KOBASICA – čajna: 491, goveđa : 232, kulen: 530, lovačka : 346, svinjska: 364

KOBASICA – govedina i svinjetina: 394, prosječno: 401

PILETINA – bijelo meso: 118, cijela, prosečno: 186, crno meso (batak): 128

KOZIJE MESO: 165

MESNI NAREZAK – od svinjskog mesa: 345, svinjsko + goveđe: 338

MLJEVENO MESO – mješano: 316

MOZAK – teleći / jagnjeći: 110

OVČETINA – prosječno: 299

PAŠTETA – jetrena, svinjska: 332, pileća: 128

PATKA: 322

PRASETINA/PEČENICA: 291

PRŠUTA: 380

SALAMA – mortadela: 415, goveđa trajna: 417, parizer: 253, mortadela: 265

SALAMA – pileća, ćureća: 197, prosečno: 564, šunkarica: 408

SLANINA – bez mišićnog tkiva: 875, mesnata kuvana: 575, polumasna: 622

SLANINA – suva: 713

SUVI VRAT – 450

SVINJETINA – but: 168, file: 176, kare: 330

SVINJETINA – pečenica: 140, plećka: 395, rebarca pečena: 423

ŠUNKA – prosječno: 395

TELETINA – srednje masna: 163, nemasna: 115

VIRŠLE – od mešanog mesa: 327, od pilećeg mesa: 258

 

JAJA

Namirnica (100g) – kalorijska vrednost (kcal)

JAJE ćureće: 170

JAJE omlet (jaja,slanina,sir): 285

JAJE guščije: 175

JAJE kokošje: 162

JAJE pačije: 164

JAJE prepelice: 155

JAJE u prahu: 592

 

RIBA I MORSKI PLODOVI

Namirnica (100g): kalorijska vrednost (kcal)

BAKALAR: 69

BAKALAR – pljeskavica panirana: 203, štapići panirani: 212

BAKALAR – suvi: 338

BIJELE RIBE – prosječno: 154

GIRICE – pečene: 325, pržene: 350

GRGEČ: 75

HARINGA: 234

HOBOTNICA: 73

INĆUN: 89, konzervisani: 175

JASTOG: 86

JEGULJA: 237 dimljena: 328

KAVIJAR – 281

LIGNJA – 77

LIGNJA – pljeskavice sa sirom panirane na ulju: 255, štapići panirani: 203

LOSOS: 202, u konzervi: 168

LUBIN – brancin: 64

MLADICA: 76

MORSKI PAS: 80

MRENA: 84

OSLIĆ: 71

PASTRMKA – kalifornijska: 195, potočna: 86

PLAVA RIBA: 124

PUŽ: 76

RAK – morski: 76, morski u konzervi: 85, riječni: 74

SARDELA: 98

SARDINA – svježa: 174, konzervisane bez ulja: 207, konzervisani u ulju: 334

SIPA – 72

SKUŠA – 184, dimljena: 238

SOM – 174

SRDELA – 167

ŠARAN – 149

ŠKAMPI – 91

ŠKOLJKA – kuvana: 47, 72

ŠTUKA – 85

TUNA: 226, pašteta: 122, u konzervi: 284

ZUBATAC – 77

ŽABLJI BATACI – 69

 

ŽITARICE I PROIZVODI OD ŽITARICA

Namirnica (100g) – kalorijska vrednost (kcal)

BRAŠNO GRAHAM: 355

BRAŠNO HELJDINO: 348

BRAŠNO JEČMENO: 353

BRAŠNO KROMPIROVO: 349

BRAŠNO KUKURUZNO: 362

BRAŠNO OVSENO : 353

BRAŠNO PIRINČANO: 360

BRAŠNO PŠENIČNO – bijelo: 350, crno: 327, polubijelo :337

BRAŠNO PŠENIČNO – tip 1100: 364, tip 400: 363, tip 600: 363, integralno: 339

BRAŠNO RAŽANO – bijelo: 356, crno: 350

BRAŠNO SOJINO: 455

BRAŠNO ZOBENO: 353

BUREK –263

SIRNICA – 246

DVOPEK – 374

GRIZ KUKURUZNI: 368

GRIZ PŠENIČNI: 333

GRIZ PŠENIČNI – kuvani: 122

HLEB – crni: 257, graham: 206, heljda: 234

HLEB – ječmeni: 246, kukuruzni: 227, mješani (pšenica+raž): 230

HLEB – polubeli 70%: 235, ražani: 241

KLICE – ječmene: 369, kukuruzne: 407, pšenične: 287

KOKICE – 376

KORE ZA PITU – 245

KORNFLEKS – 368

KROFNE – 354

KUKURUZ – šećerac 127

LAN – seme: 492

MAKARONE – 373

MUSLI – prosečno: 314

PREZLE – 320

PAHULJICE integralne: 363, kukuruzne (kornfleks): 368, ovsene: 390

PAHULJICE – pirinčane: 375, zobene: 347

PIRINAČ – glazirani kuvan: 116, glazirani sirov: 357, neljušten: 352

PIZZA – parče (salama,kačkavalj,kečap): 338

PROJA – 282

PROSO -362

SOJA – cijele sjemenke sušene: 423, klica: 57

SUNCOKRET – semenka: 575

ŠPAGETI, MAKARONI – kuvani: 141, prosječno: 390

TESTENINA – bez jaja, prosječno: 336

TESTENINA – sa jajima, prosječno: 368

TIJESTO – kuvana tijesta: 148

TESTO – lisnato, pečeno: 547

TESTO – mješano, pečeno: 410

TORTILJA – 260

TOST -297

UŠTIPCI -285

 

ULJA I MASTI

Namirnica (100g) – kalorijska vrednost (kcal)

LOJ – goveđi: 891, ovčiji: 892

MAJONEZ: 732

MARGARIN: 750

MAST – ćureća: 885, guščija: 906, kokos: 804

MAST – kokošija: 885, pačija: 885, svinjska: 891

PUTER: 903

PUTER – od kikirikija: 886

TARTAR SOS – 480

ULJE riblje/bakalar : 900

ULJE – kikirikijevo: 900, kokosovo: 900, kukuruzno: 900

ULJE – maslinovo: 896, od kukuruznih klica: 900, pšenicnih klica: 900

ULJE – repino: 900, sojino: 900, suncokretovo: 900, susamovo: 900

 

ZAČINI

Namirnica (100g) – kalorijska vrednost (kcal)

BIBER: 279

CIMET: 307

KEČAP: 140

KOCKA ZA SUPU: 362

KVASAC – pekarski: 158

KVASAC – suvi: 295

ORIGANO: 330

PAPRIKA – crvena mlevena: 300

PERŠUNOV LIST – sušeni: 400

PRAŠAK ZA PECIVO: 76

PRELIV ZA ŠPAGETE: 76

SENF: 106

SIRĆE – alkoholno: 12, jabukovo: 13, vinsko: 14

SOJA SOS: 400

SUPA GOVEĐA: 22

SUPA KOKOŠIJA BISTRA : 22

SUPA KREM OD GLJIVA: 21

SUPA KREM PARADAJZ: 27

SUPA POSNA: 20

 

SLATKIŠI I POSLASTICE

Namirnica (100g) – kalorijska vrednost (kcal)

BAKLAVA: 360

BANANICA ČOKOLADNA: 360

BISKVIT – masni :462, nemasni: 351

BOMBONI – prosječno : 381

BONŽITA – prosječno: 471

ČIPS – prosječno: 544

ČOKOLADA – prosječno: 512

DŽEM: 261

JAFFA KEKS: 398

KAKAO – prah: 230

KEKS – prosječno: 421

KOLAČI – prosječno: 282

KOMPOTI – prosječno: 111

KREKERI – slani sa susamom: 415

LENJA PITA SA VIŠNJAMA: 245

MUNCHMALLOW: 426

MARMELADA – prosječno: 274

MED – vrcani: 320

MEDENJACI: 407

NAPOLITANKE : 484

PALAČINKE: 162

PERECE – slane: 299

PIŠKOTE: 391

PRALINE: 563

RAFAELO KUGLICE: 389

RATLUK: 345

SLADOLED – prosječno: 207

SMOKI : 548

ŠEĆER – kristal: 400

ŠEĆER – smeđi : 380

TORTA – čokoladna: 282

ŽELE – prosečno: 261

 

ALKOHOLNA I BEZALKOHOLNA PIĆA I NAPICI

still life with various glasses and bottles of alcohol

Namirnica (100g) – kalorijska vrednost (kcal)

BRANDY, 40 vol% alkohola: 231

COCA COLA: 40

ČAJ – indijski: 108

FANTA: 40

KAFA – 2u1 : 58

KAFA – ”nescafe”: 55

KAFA – ”nescafe strong” 3u1: 70

KAFA – sa mlijekom 2.8 % mm: 28

KAFA – u zrnu: 287

KAKAO – u prahu: 230

KONJAK – 38 vol % alkohola: 228

KONJAK – 50 vol % alkohola: 375

LIKERI: 242

MIRINDA: 43

PIVO: 43

PEPSI: 40

RAKIJA – 25 vol % alkohola: 175

RAKIJA – 33 vol % alkohola: 193

RAKIJA – 50 vol % alkohola: 350

RUM – 40 vol % alkohola: 280

SIRUP – voćni, prosečno: 296

SOK – ananas: 53

SOK – borovnica: 45

SOK – breskva: 48

SOK – cvekla: 36

SOK – grejpfrut: 48

SOK – grožđe: 63

SOK – jabuka: 47

SOK – jagoda : 44

SOK – kajsija : 45

SOK – kruška: 50

SOK – narandža: 51

SOK – paradajz (koncentrat 30%): 68

SCHWEPES bitter lemon: 52

SPRITE: 40

ŠAMPANJAC: 84

VINO – belo, stono: 85

VINO – crveno, stono: 80

VINJAK: 250

VITAMINSKI instant napitak “Cedevita”: 370

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri pomažu jedni drugima: Kasa uzajamne pomoći spas za velike troškove

Penzioneri u Republici Srpskoj imaju redovne penzije, ali su, kako oni kažu one dosta male da bi se mogli pokriti neki veći troškovi. Nerijetko su prinuđeni da pozajmljuju novac za kupovinu drva, zimnice ili nekogaprata koji im je potreban u domaćinstvu, ili uzimaju iste na rate.

Suočeni sa ovim problemima, mnoga Udruženja penzionera u Srpskoj uspostavila su kase uzajamne pomoći, koje služe za beskamatne pozajmice na određeni vremenski period.

Kasu “pune” penzioneri u toj lokalnoj zajednici, članovi udruženja, od dobrovoljnih članarina i tako se pravi svojevrsni fond solidarnosti među njima. Onaj kome treba pozajmice podnosi zahtjev, a u dogovoru sa Fondom PIO RS, onda mu se mjesečno odbija novac od penzije da bi namirio taj iznos.

U Udruženju penzionera Kneževo postoji kasa uzajamne pomoći koja služi za beskamatne pozajmice na određeni vremenski period.

Ostoja Barišić, predsednik Udruženja penzionera u ovoj opštini, kaže da se uzajamna kasa pomoći pokazala kao izuzetno korisna.

” Bez kamata penzioneri mogu da pozajme novac i vraćaju ga tokom šest mjeseci od penzije”, objašnjava Barišić za Srpskuinfo. Kaže da u prosjeku godišnje daju oko 109 pozajmica do 400 KM, a najviše novca traže za lijekove, zimnicu i ogrev. U Kneževu ima oko 1.700 penzionera.

” Početni fond solidarnosti smo napravili od ušteđevine, odnosno od viška prihoda nad rashodima. Sve je to novac penzionera koji dobrovoljno plaćaju članarine”, objašnjava Barišić.

Predsjednik Udruženja penzionera iz Doboja Rajko Gligorić rekao je da ova asocijacija finansijski dobro posluje i nema dugovanja iako su članarine jedni izvor prihoda, te naglasio da je kasa uzajamne pomoći na raspolaganju za oko 7.700 članova.

Gligorić kaže da se lokana kasa uzajamne pomoći koja je formirana prije 12 godina pokazala kao najbolji vid pomoći članovima i preko koje se na mjesečnom nivou isplati između 40 do 50 pozajmica, koje se u prosjeku kreću od 500 KM do 2.000 KM.

“Penzioner, bez obzira na godine života i visinu penzije, na osnovu uloga u kasu može podići beskamatne pozajmice sa rokom otplate od deset mjeseci”, izjavio je Gligorić i pojasnio da se ova sredstva najčešće koriste za plaćanje režija, nabavku ogreva i zimnice, banjsko liječenje, registraciju vozila.

On kaže da kasu uzajamne pomoći trenutno koristi oko 1.000 članova sa tendencijom povećanja iznosa pojedinačnog uloga, što je čini stabilnom da može odgovoriti na zahtjeve članova. Kao jedino ograničenje uloga on navodi ukupni iznos pojedinačne penzije koja se može opteretiti do 50 odsto, kako je to propisano pravilnikom Fonda PIO.

Prosječna penzija za oktobar

Prosječna penzija za oktobar u Republici Srpskoj iznosila je 541,36 KM i čini 42,39 odsto prosječne plate u Republici Srpskoj.

Iznos najniže penzije za staž od 40 i više godina je 550,69 KM, što je 43,12 odsto prosječne plate u Republici. Za puni staž osiguranja od 40 godina prosječna penzija za oktobar je 806,12 KM, što je 63,12 odsto od prosječne plate u Srpskoj.

Iznos najviše penzije za oktobar u Republici Srpskoj je 2.894,64 KM.

Strukturu korisnika prava čine starosne penzije sa 62,09 odsto, porodične 25,38, invalidske 12,47 i ostala prava sa 0,06 odsto.

(Priredila: Sandra Vukić/Penzionerski centar; foto ilustracija: yandex)

Podijeli tekst sa drugima na:

Šta je to univerzalni daljinski?

Univerzalni daljinski je uređaj koji omogućava upravljanje različitim audio i video uređajima, kao što su televizori, klima uređaji, DVD plejeri, satelitski prijemnici i drugi, s jednog mjesta.

On je dizajniran da zamijeni potrebu za više daljinskih upravljača za svaki uređaj, čime olakšava upravljanje i smanjuje nered u vašem domu.

Univerzalni daljinski može biti programiran za rad s različitim markama i modelima uređaja, tako da vam omogućava jednostavno i praktično upravljanje svim vašim elektroničkim uređajima.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri sa Milićem o položaju najstarije populacije

U Specijalnoj bolnici “Mlječanica” u Kozarskoj Dubici danas je održan sastanak regionalnih odbora udruženja penzionera banjalučke i prijedorske regije na kojem je razmatran materijalni i socijalni položaj penzionerske populacije.

Direktor Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje /PIO/ Republike Srpske Mladen Milić rekao je novinarima da je riječ o redovnom sastanku regionalnih odbora o standardu penzionera, ostvarivanju povoljnijih uslova kod dobavljača, kreditiranju penzionera i korištenju banjsko-rekreativnih kapaciteta u Republici Srpskoj po povoljnijim uslovima.

“Penzionere svakako najviše interesuje mogućnost redovnog godišnjeg usklađivanja penzija i redovnost u isplati koja je postignuta jer su od 2016. godine penzije uvijek na vrijeme ili nekoliko dana prije”, rekao je Milić.

On je dodao da je kao direktor Fonda PIO zainteresovan da razgovara o situaciji na terenu i tome kakav je položaj penzionerske populacije jer više od 220.000 penzionera živi širom Republike Srpske.

“Mi u Fondu PIO se trudimo da budemo u potpunosti ažurni, a prioritet je zadovoljstvo korisnika naših usluga, penzionera odnosno korisnika prava, kao i svih osiguranika i uplatilaca doprinosa koji svojim vrijednim radom pune budžet i penzijski sistem koji počiva na principu međugeneracijske solidarnosti”, rekao je Milić.

On je naveo da je više od 53.000 korisnika prava koji žive van teritorije Republike Srpske, širom svijeta.

Predsjednik Udruženja penzionera banjalučke regije Zoran Uletilović rekao je da je na sastanku razmatran materijalni položaj penzionera i pitanja zdravstvene zaštite.

“Penzioneri veoma teško žive, a značajan je podatak da u Banjaluci imamo 1.955 penzionera koji primaju 279 KM najniže penzije. Kada plate režije i kupe lijekove njima ne ostaje ništa i zato na sastancima nastojimo da razmotrimo mogućnosti za povećanje penzija, povoljniju nabavku lijekova, drva, prijevoza i druga pitanja”, rekao je Uletilović.

Predsjednik Udruženja penzionera grada Prijedora Slobodan Brdar rekao je da je primarna tema sastanka zdravstvena zaštita najstarije populacije, te aktuelno stanje, materijalni i socijalni položaj penzionera u Republici Srpskoj i dosadašnja pomoć penzionerima za nabavku ogreva.

Predsjednik Udruženja penzionera opštine Kozarska Dubica Rodoljub Burazor rekao je novinarima da je položaj penzionera težak, te da ove godine nije bilo vanrednog povećanja penzija.

“Inače imamo običaj da se organizuje sastanak regija radi lakšeg dogovora i da bi našim prijedlozima mogli uticati na predstavnike republičkog udruženja koje može stupiti u kontakt sa Vladom Republike Srpske u smislu unapređenja penzionerskog standarda”, rekao je Burazor.

Sastanku regionalnih odbora udruženja penzionera banjalučke i prijedorske regije danas je prisustvovao i direktor Specijalne bolnice “Mlječanica” Darko Banjac.

(Izvor i foto: Srna)

Podijeli tekst sa drugima na: