Poznati u mladosti, ali i u starosti: Sigurno znate ova imena!

Sigurno se svi sjećate nekih popularnih osoba iz mladosti? Nekih od njih možda više nema, a neke se možda još uvijek bave istim poslom. Pročešljali smo malo po prošlosti i sklopili spisak od nekoliko poznatih imena iz bivše Juge koju su bili i više nego popularni i dobri u svojim profesijama, a neki od njih su poznati i danas.

Oliver Mlakar

Jedan od najboljih jugoslovenskih voditelja svih vremena i jedno od omiljenih TV lica nekadašnje zajedničke države svakako je Oliver Mlakar. Rrođen je 1. jula 1935. u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji, danas ima punih 88 godina i izgleda gotovo isto onako kako ga pamtimo iz mladosti!

Rođen je u Ptuju, u Sloveniji, a 1954. došao je u Zagreb, studirao francuski i italijanski jezik. Prijavio se na audiciju za spikere na Radio Zagrebu i tu počinje njegova voditeljska karijera.

Kao dijete često se selio i živio u mnogim gradovima. U vrijeme SFRJ bio je omiljeni voditelj od Vardara pa do Triglava, a najviše ga pamtimo kao voditelja popularnog kviza “Kolo sreće”.

I nakon penzionisanja bio je tražena osoba među televizijskim kućama i na festivalima. Danas živi u Samoboru.

Svetlana Ceca Bojković

Svetlana Ceca Bojković je srpska filmska, televizijska i pozorišna glumica.

Rođena je 14. decembra 1947. godine u Zemunu. Nakon osnovne škole, završila je Četrnaestu beogradsku gimnaziju. Bojkovićeva je diplomirala na Akademiji za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu, 1970. godine.

Ostvarila je veliki broj uloga u pozorištu, kao i na filmu i na televiziji, od kojih treba istaći sljedeće: Pas koji je voleo vozove (1977), Neka druga žena (1981), Halo taksi (1983), Bolji život (TV serija) (1987—1991), Smrt gospođe ministarke (TV) (1991), Srećni ljudi (TV serija) (1993—1996), Porodično blago (TV serija) (1998—2002).

Iz braka sa glumcem Milošem Žutićem, za koga se udala 1968. godine, ima kćerku, takođe glumicu, Katarinu Žutić (1972). Bojkovićeva se 2011. godine udala po treći put, za diplomatu Slavka Kruljevića, ambasadora Republike Srbije u Finskoj. Naredne godine se preselila u Helsinki, i na kratko prekinula svoju karijeru.

Glumila je u mnogim pozorišnim predstavama, a publika u Banja Luci ju je mogla gledati u popularnoj predstavi “Gospođa ministarka”.

Miroslav Ilić

Popularni pjevač Miroslav Ilić, ili kako ga od milja zovu “slavuj iz Mrčajevaca”, rođen je 10. decembra 1950. godine u Mrčajevcima kod Čačka. Ilić je u Čačku završio gimnaziju, a nakon toga je upisao Elektrotehnički fakultet u Skoplju.

Svoju pjevačku karijeru Miroslav Ilić započeo je 1972. singlom “Voleo sam devojku iz grada”. Nakon te pjesme, veliki uspjeh ostvario je s pločom “Sreli smo se, bilo je to davno” koju je 1979. snimio za Produkciju gramofonskih ploča Radiotelevizije Beograd, a na kojoj su se nalazile pjesme kao što su “Oj, Moravo, tiha reko”, “Luckasta si ti”, “Hej mladosti”, “Polomiću čaše od kristala”.

Ubrzo su usljedile uspješnice kao što su “Joj Rado, joj Radmila” (1980.), “Najljepša si kad se smeješ” (1981.)”Tako mi nedostaješ” (1981.), “Šumadija” (1982.).

Godine 1983. dolazi do izdavanja albuma “Pozdravi je, pozdravi”, koji je prodan u preko milijun primjeraka. Album je promovisao na turneji po Jugoslaviji, između ostalih, u Mostaru, Splitu i Beogradu.

U devedesetima objavljuje više uspješnica: “Tebi” (1986.), “Balada o nama” (1988.), “Lažu da vreme leči sve” (1989.), Naljutićeš me ti” (1993.), “Amerika, Amerika” (1993.), “Prošlost moja” (1993.), “Božanstvena ženo” (1996.), “Bili smo drugovi” (1996.), “Lidija” (1998.)…

Dragan Džajić

Dragan Džajić, rođen 30. maj 1946, je bivši jugoslovenski i srpski fudbaler i sportski funkcioner.

Smatra se jednim od najboljih jugoslovenskih fudbalera svih vremena. Treća Zvezdina zvijezda, odigrao je 85 utakmica u nacionalnoj selekciji, od 1998. do 2004. bio je predsjednik Fudbalskog kluba Crvene zvezde, na čijem se čelu nalazio preko dvije decenije u različitim funkcijama.

Džajić je kao tadašnji tehnički direktor Crvene zvezde tvorac najzlatnije generacije u istoriji Crvene zvezde, sa kojom se popeo na vrh Evrope maja 1991, osvojivši Kup evropskih šampiona, i svijeta, kada je Crvena zvezda u takmičenju za najbolji klub na planeti, osvojila Tojota kup, u decembru 1991. Mnogi ga smatraju najboljim igračem u istoriji Crvene zvezde.

Za seniorsku reprezentaciju Jugoslavije debitovao je 17. juna 1964. u Beogradu, u meču protiv Rumunije (1:2). Godine 1969. je po izboru lista Sport proglašen za najboljeg sportistu u Jugoslaviji.

Učestvovao je na Svjetskom prvenstvu 1974. u Zapadnoj Njemačkoj, na kom je reprezentacija Jugoslavije na otvaranju prvenstva igrala nerješeno sa svjetskim prvakom Brazilom i postigla rekordnu pobjedu od 9:0 protiv reprezentacije Zaira, a Džajić je postigao jedan gol.

Fudbalski klub Crvena zvezda povukao je dres sa brojem 11 u čast Dragana Džajića.

Oliver Dragojević

Oliver Dragojević (Split, 7. decembar 1947 — Split, 29. jul 2018) bio je jugoslovenski i hrvatski pjevač i kantautor.

Rođen je u Veloj Luci na ostrvu Korčula. U Splitu je pohađao muzičku školu. Najprije učio klavir, a zatim klarinet i gitaru. Prvi susret s muzikom bio mu je u petoj godini kad od oca Marka na poklon dobija usnu harmoniku kojom je zabavljao djecu iz svoje ulice, te putnike na brodu na putnoj relaciji Split — Vela Luka.

Prvi estradni nastup bio mu je na splitskom dječjem festivalu 1961. godine s popularnom pjesmicom Baloni. Istovremeno s bratom Aljošom snima tada poznate svjetske hitove za radio-stanicu Split. Već 1963. oprobava se s velikim uspjehom kao pjevač i klavijaturista kultnog splitskog benda Batali. Na takmičenju amatera pjevača Hrvatske, osvaja prvo mjesto pjevajući Yesterday.

Festivalski debi imao je na Splitskom festivalu 1967. na nagovor Zdenka Runjića s njegovim Picaferajem. Ova kompozicija nije dospjela na završno festivalsko veče, ali će “povampirena” u sedamdestima postati jednim od vječno zelenih Oliverovih hitova.

Nakon neuspjeha na Splitu 1967. sve do 1972. godine, Oliver peče zanat svirajući po brojnim zapadnoevropskim klubovima usvajajući temeljne odlike kasnijeg izvođačkog manira. Poslije kratkotrajne epizode s Dubrovačkim trubadurima koja je trajala manje od godinu dana i učestvovanja na pionirskim prvim sezonama splitske grupe More u ljeto 1974. ponovo se priključio Batalima.

Na Splitski festival se vraća 1974, te u velikom stilu osvaja prvu nagradu publike sa kompozicijom “Ča će mi Kopakabana”. Nakon toga ponovo uspostavlja saradnju sa Zdenkom Runjićem i na Splitu 1975. pjeva šansonu “Galeb i ja”, vrhunski pogodak i početak višegodišnje plodonosne saradnje nagradama najobdarenijeg autorsko-izvođačkog dvojca.

U narednim decenijama postigao je brojne uspjehe nastupima na festivalima, kao i izdavanjem singlova i albuma. Nagrađen je 21 put najznačajnijom hrvatskom muzičkom nagradom Porin. Dobitnik je hrvatskog odlikovanja reda Danice s likom Marka Marulića.

Poslednji nastup je imao sredinom oktobra 2017. godine u Splitu, već vidno bolestan, što se može smatrati i svojevrsnim oproštajem od publike.

Najpoznatije Oliverove pjesme su: Galeb i ja (1975), Skalinada (1976), Malinkonija (1977), Oprosti mi pape (1978), Molitva za Magdalenu (1978), Vjeruj u ljubav (1979), Nadalina (duet sa Borisom Dvornikom iz 1980), Karoca (1982), Moje prvo pijanstvo (1983), Svirajte noćas za moju dušu (1988), Što to bješe ljubav (1988), Neka se drugi raduju (1990), Cesarica (1993) i dr.

Dragojević je preminuo u Splitu 29. jula 2018. godine, nakon jednogodišnje borbe sa karcinomom pluća.

Miroslav Ćiro Blažević

Miroslav Ćiro Blažević (Travnik, 9. februar 1935 — Zagreb, 8. februar 2023) bio je bosanski i hrvatski fudbalski trener.

Njegov najuspješniji period je bio sa hrvatskom reprezentacijom, s kojom je stigao do četvrtfinala na Evropskom prvenstvu 1996, i do 3. mjesta na SP 1998. Zbog svojih uspjeha prozvan je od publike Trenerom svih trenera.

Svoju trenersku karijeru počeo je relativno mlad u 33-oj godini, u Švajcarskoj. Prvi klub koji je trenirao bio je FK Veve, zatim Sion, Lozana i na kraju reprezentacija Švajcarske.

Blažević se vratio u Jugoslaviju 1979. da bi trenirao Rijeku, a 1980. je otišao u zagrebački Dinamo. Prve sezone je imao osrednji učinak zauzevši 5. mjesto u prvenstvu. 1982. je doneo Dinamu titulu šampiona poslije 24 godine. Sljedeće godine je sa Dinamom osvojio Kup Jugoslavije, i borio se za titulu sa Partizanom i Hajdukom. Na kraju kada je Partizan osvojio titulu Ćiro je prvi put napustio Dinamo.

Ćiro se vratio u Švajcarsku i sa Grashoperom osvojio prvenstvo Švajcarske 1984. 1986. ponovo se vraća u Jugoslaviju i vodi ekipu Prištine, sa kojom je izborio plasman u Prvu ligu. Iste godine postaje po drugi put trener Dinama sa kojim ne postiže značajne rezultate, i 1988. odlazi iz Dinama.

Ćiro je postao selektor Hrvatske 1994. u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo. Hrvatska je završila kao prva u kvalifikacionoj grupi ispred Italije, što je bila senzacija, i direktno se plasirala na EP 1996.

Blažević se sa Hrvatskom kvalifikovao i na SP 1998. u Francuskoj. U kvalifikacionoj grupi Hrvati su bili drugi iza Danske, a u baražu su savladali Ukrajince.

Ćiro nije uspio da se kvalifikuje za EP 2000, pošto je u kvalifikacijama Hrvatska završila na trećoj poziciji u grupi iza Jugoslavije i Irske. Ćiro je počeo da gradi novu reprezentaciju sa mlađim igračima za SP 2002, ali već poslije 2 kvalifikacione utakmice koje su završile nerješenim rezultatom odlučio je da ode iz reprezentacije.

Dana 10. avgusta 2008. Blažević je postao selektor Bosne i Hercegovine zamjenivši Meha Kodra. Bosna i Hercegovina je bila druga u kvalifikacionoj grupi za SP 2010. iza prvoplasirane Španije. U baražu je izgubila od Portugala sa 1:0 u oba meča. 11. decembra 2009. je dobio otkaz, kome su prethodile kritike medija i navijača zbog toga što je Blažević krivio Misimovića za poraz od Portugala.

(Priredila: Sandra Vukić/Penzionerski centra)

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Šta su hibridna auta

Hibridna auta su vozila koja kombinuju dva ili više izvora energije radi vožnje.

Najčešći tip hibridnih automobila koristi kombinaciju benzinskog motora i elektromotora kako bi postigao bolju efikasnost goriva i smanjio emisiju štetnih gasova.

Hibridna vozila koriste elektromotor za pomoć pri ubrzanju i vožnji na nižim brzinama, dok se benzinski motor koristi za punjenje baterija i pružanje dodatne snage na zahtjev.

Ova kombinacija omogućava manju potrošnju goriva i smanjenu emisiju zagađujućih materija u odnosu na konvencionalna vozila sa samo benzinskim ili dizel motorom.

Hibridna vozila takođe imaju funkcije regenerativnog kočenja koje koriste energiju koja se obično gubi tokom običnog kočenja kako bi dopunili baterije.

Zahvaljujući napredovanju tehnologije, postoji raznovrsna ponuda hibridnih vozila na tržištu koja omogućuje vozačima da odaberu vozilo koje zadovoljava njihove potrebe u pogledu performansi i ekološke svijesti.

Podijeli tekst sa drugima na:

Podjela zimnice dubičkim penzionerima 

Podjela zimnice dubičkim penzionerima počinje sutra u prostorijama Udruženja penzionera Koraska Dubica..

“Zimnica koju su naručili naši članovi dopremljena je u prostorije Udruženja. Razvrstavanje je pri kraju, tako da ćemo sa podjelom početi sutra”, kazao je predsjednik ovog Udruženja Rodoljub Burazor.

On je istakao da je proizvode iz programa zimnice banjalučkog preduzeća “Viva company”, u čijem sastavu je i “Vitaminka”, naručilo 18 penzionera u ukupnoj vrijednosti od 2.483 KM, sa plaćanjem kroz šest mjesečnih rata.

Od sutra svoju zimnicu penzioneri mogu preuzeti radnim danom u prostorijama Udruženja od 09.00 do 13.00 časova.

(Izvor i foto: rtv-kd.com)

Podijeli tekst sa drugima na:

Savez penzionera SBK: Penzionerima najmanje pet metara drveta

U Donjem Vakufu održan je sastana Upravnog odbora Saveza penzionera SBK, a glavna tema sastanka odnosila se na snadbjevanje ogrijevnim drvetom penzionera sa područja Srednjobosanskog kantona.

Donesen je zaključak da nastupe sa jedinstvenim zahtjevom da penzioneri u svim opštinama nebi smjeli dobiti manje od pet metara ogrijevnog drveta, te da ostali korisnici usluga ŠPD “Srednjobosanske šume/Šume središnje Bosne”d.o.o. Donji Vakuf, vezano za snadbjevanje stanovništva ogrijevnim drvetom, na području jedne opštine ne mogu dobiti više nego što to dobijaju penzioneri.

Kako navodi predsjednik Saveza penzionera SBK Senad Buljina, sada postoji situacija u kojem je vidljiva diskriminacija u smislu da u pojedinim opštinama, penzioneri dobiju po 2 kubika, a neka druga udruženja ili sindikati dobiju 5 metara, tako da ovim zaključkom traže da svi imaju pravo na istu količinu prilikom kupovine ogrijevnog drveta, kako penzioneri tako i ostala udruženja odnosno sindikalne organizacije.

“Što se tiče cijene mi smo zadovoljni istom iz razloga što smo za 2023. godinu imali najpovoljniju cijenu nabavke ogrijevnog drveta za svoje članove, što se tiče svih šumko-privrednih društava u Federaciji. Ove godine očekujemo da to bude malo skuplje, ali ne u toj mjeri , obzirom da su i penezije porasle u proteklom periodu”, naglasio je Senad Buljina, na naše pitanje o cijeni ogrijevnog drveta za penzionere.

(Izvor i foto: radiodonjivakuf.com.ba)

Podijeli tekst sa drugima na:

Počela isplata penzija u Srpskoj, prosječna 806 KM

Za 281.202 penzionera Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje /PIO/ Republike Srpske danas je počela isplata oktobarskih penzija za koje je izdvojeno 134,16 miliona KM u neto, odnosno 135,81 milion KM u bruto iznosu, saopšteno je iz Fonda.

U Republici Srpskoj je 226.346 korisnika penzijskog fonda, a van Srpske njih 54.856.

Prosječna penzija iznosi 541,36 KM i čini 42,39 odsto prosječne plate u Republici Srpskoj.

Iznos najniže penzije za staž od 40 i više godina je 550,69 KM, što je 43,12 odsto prosječne plate u Republici.

Za puni staž osiguranja od 40 godina prosječna penzija za oktobar je 806,12 KM, što je 63,12 odsto od prosječne plate u Srpskoj.

Iznos najviše penzije za oktobar u Republici Srpskoj je 2.894,64 KM.

Prihod po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje u oktobru je 114,67 miliona KM.

Strukturu korisnika prava čine starosne penzije sa 62,09 odsto, porodične 25,38, invalidske 12,47 i ostala prava sa 0,06 odsto.a

Podijeli tekst sa drugima na:

U Zvorniku penziju prima 7.527 korisnika, zaposleno 9.687 radnika

Na kraju septembra mjeseca u Zvorniku je bilo zaposleno 9.687 radnika te 7.527 penzionera, podaci su Odsjeka za upravljanje razvojem i međunarodnu saradnju GU Zvornik.

U informaciji koja je dostavljena odbornicima Skupštine grada na posljednjoj sjednici, stoji da je broj penzionera u odnosu na 2021. godinu porastao za 271 korisnika, dok se broj radnika, u istom periodu, povećao za 123 zaposlena.

“Prema evidenciji Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske, Poslovnica Zvornik, na dan 30.09.2023. godine je bilo 7.527 korisnika prava iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja sa područja grada Zvornika. Kao što se može vidjeti, broj korisnika penzijskog i invalidskog osiguranja se konstantno povećava, a na jednog penzionera dolazi 1,3 radnika”, stoji u izvještaju.

U istom dokumentu je navedeno da su se na dan 30. septembar ove godine na evidenciji Biroa za zapošljavanje u Zvorniku nalazila 3.543 lica, što je, u odnosu na 2021. godinu, smanjenje za 327 lica.
Preduzetnici i pravna lica

“Prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, na području Zvornika posluju 1.173 poreska obveznika pod kojima se podrazumijevaju pravna lica i preduzetnici. Prema njihovoj, i evidenciji Odjeljenja za privredu i društvene djelatnosti Gradske uprave Zvornik, na teritoriji grada Zvornika, na dan 30.09.2023. godine, poslovalo je 878 preduzetničkih radnji i njihov broj je samnjen za pet, odnosno za 0,57% u odnosu na broj preduzetničkih radnji na dan 31.12.2022. godine, dok je registrovano 295 pravnih lica”, navodi se u informaciji.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Koja je razlika između obične i LED sijalice i koju da odaberete

Razlika između obične sijalice i LED sijalice leži u tehnologiji koja se koristi za generisanje svjetlosti. Obična sijalica koristi žarulju sa tankom nitnom žicom koja se zagrijava kada električna struja prolazi kroz nju.

Ta toplota zatim stvara svetlost. Međutim, ova tehnologija ima nekoliko nedostataka. Obične sijalice troše više električne energije i brzo se troše, što dovodi do češće zamjene.

Sa druge strane, LED (Light Emitting Diode) sijalice koriste diode koje emituju svjetlost kao rezultat električne struje koja prolazi kroz njih. LED sijalice su efikasnije jer proizvode više svjetlosti sa manjom potrošnjom energije. One takođe traju duže od običnih sijalica i otpornije su na udarce i vibracije.

Kada birate između obične i LED sijalice, važno je uzeti u obzir nekoliko faktora.

Prvo, LED sijalice su početno skuplje od običnih sijalica, ali se dugoročno isplati jer ćete uštedjeti na računu za struju i nećete ih morati tako često menjati. Takođe, LED sijalice dolaze u različitim bojama i jačinama svjetlosti, pa možete izabrati onu koja najbolje odgovara vašim potrebama.

Ukratko, preporučujemo da odaberete LED sijalicu zbog njenih prednosti u pogledu energetske efikasnosti, trajnosti i manje potrebe za zamenskim sijalicama.

Podijeli tekst sa drugima na:

Novo povećanje penzija u Federaciji BiH već od januara

Penzioneri korisnici Federalnog zavoda PIO novo povećanje penzija, barem prema trenutnim najavama iz resornog ministarstva, mogu očekivati već početkom iduće godine, a o tome koliko će ono iznositi, odlučiće Vlada Federacije BiH, piše Večernji list BiH.

Naime, federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić sastao se s predstavnicima dvaju krovnih udruženja penzionera u Federaciji BiH Redžom Mehićem i Ivom Kožulom te njihovim saradnicima.

Tokom sastanka bilo je riječi o nezavidnom položaju ove populacije uprkos svim dosadašnjim naporima i poduzetim aktivnostima da se njihov položaj poboljša.

Stoga je Delić potvrdio opredijeljenost da se početkom iduće godine realizuje akontativno povećanje penzija već od januara 2024. godine, te vanredno povećanje penzija za koje postoji osnova u Zakonu o PIO.

Podijeli tekst sa drugima na:

Svaki četvrti korisnik invalidske penzije obolio od karcinoma

Već duži niz godina najzastupljenija oboljenja koja su najčešći uzrok gubitka radne sposobnosti u Republici Srpskoj su maligne bolesti sa 22,42 odsto, potom slijede kardio-vaskularne bolesti sa 19,92 odsto i duševne bolesti sa 19,86 odsto.

Maligne bolesti zajedno sa kardiovaskularnim i duševnim obolenjima u ovoj godini čine čak 61,2 odsto uzroka nastanka invalidnosti, odnosno gubitka radne sposobnosti što je izuzetno visok procenat.

U protekloj godini nalaz, ocjena i mišljenje ljekara vještaka u 366 slučaja glasio je, gubitak radne sposobnosti usljed malignih oboljenja.

Dakle, kod gotovo svakog četvrtog osiguranika koji je nakon vještačenja izgubio radnu sposobnost, uzrok je nažalost bilo, maligno obolenje.

U poređenju sa državama okruženja i u Evropi gdje su bolesti kardiovaskularnog sistema najčešći uzročnik nastanka invalidnosti, u Republici Srpskoj već deceniju, gubitak radne sposobnosti usljed oboljenja od malignih bolesti je vodeći uzročnik.

Sve do 2012. godine kardiovaskularna obolenja u Republici Srpskoj bila su najzastupljeniji uzročnik nastanka invalidnosti, odnosno gubitka radne sposobnosti, kao što je to slučaj i u najvećem broju kako evropskih, tako i zemalja širom svijeta.

“Кada pogledamo ranije prebivalište osiguranika kod kojih je gubitak radne sposobnosti obolenja od malignih bolesti, jasno je vidljivo da oni uglavnom dolaze, nažalost, sa područja koja su u proteklom odbrambeno otadžbinskom ratu bila izložena bombardovanju projektilima sa osiromašenim uranijom od strane pojedinih članica NATO pakta”, saopšteno je iz Fonda PIO RS.

Podijeli tekst sa drugima na:

U srijedu isplata oktobarskih penzija u Srpskoj

U Republici Srpskoj će u srijedu, 8. novembra, biti isplaćene oktobarske penzije za koje je u republičkom budžetu obezbijeđeno 134,1 milion KM, saopšteno je iz Ministarstva finansija Srpske.

“Doznake po osnovu penzijskog i invalidskog osiguranja u usvojenom rebalansu budžeta za ovu godinu iznose 1.614.500.000 KM i veće su za 70 miliona KM u odnosu na budžet za 2023”, navodi se u saopštenju.

Iz resornog ministarstva ističu da će Vlada i dalje raditi na poboljšanju materijalnog položaja najstarije populacije u skladu sa kretanjem makroekonomskih parametara i budžetskim mogućnostima.

Podijeli tekst sa drugima na: