Ako vam se mačka duri ili pas cvili, sigurno ćete prepoznati onaj poznati osjećaj krivice koji dijeli većina vlasnika kućnih ljubimaca. Ali za one koji bi voljeli da znaju šta se zaista dešava u umovima njihovih vjernih saputnika, pomoć bi uskoro mogla da bude na vidiku – zahvaljujući osnivanju prve naučne institucije posvećene empirijskom istraživanju svijesti životinja.
Centar za osjećajnost životinja Džeremi Koler, koji je smješten pri Londonskoj školi ekonomije i političkih nauka (LSE), počinje s radom 30. septembra i baviće se istraživanjem neljudskih životinja, uključujući i onih koje su evolucijski veoma udaljene od nas, poput insekata, rakova i sipa.
Kako pomoći ljudima da “razgovaraju” sa kućnim ljubimcima
Uz korišćenje širokog spektra interdisciplinarnog globalnog znanja, rad centra vrijedan četiri miliona funti obuhvatiće neuronauku, filozofiju, veterinu, pravo, evolucijsku biologiju, komparativnu psihologiju, bihejvioralnu nauku, informatiku, ekonomiju i vještačku inteligenciju.
Jedan od najupečatljivijih projekata centra biće istraživanje kako vještačka inteligencija može pomoći ljudima da „razgovaraju“ sa svojim kućnim ljubimcima, koje opasnosti tu vrebaju i šta treba uraditi da se te opasnosti izbjegnu.
“Volimo da kućni ljubimci pokazuju ljudske osobine, a s pojavom vještačke inteligencije, način na koji će vaš ljubimac moći da komunicira s vama biće podignut na potpuno novi nivo”, kaže profesor Džonatan Birč, prvi direktor centra.
“Ali vještačka inteligencija često generiše izmišljene odgovore koji služe zadovoljenju korisnika, umjesto da budu zasnovani na objektivnoj stvarnosti. To bi moglo biti katastrofalno kada je u pitanju dobrobit životinja”, dodaje Birč, čiji je doprinos Zakonu o dobrobiti životinja (svjesnost) doveo do toga da zakon obuhvati i glavonošce i desetonoge rakove.
Upotreba vještačke inteligencije mora biti odgovorna
Birč kao primjer navodi anksioznost zbog razdvajanja: vlasnici pasa često žele da budu uvjereni da njihov ljubimac ne pati kada je duže vrijeme sam. Futurističke aplikacije za „prevod“ na bazi velikih jezičkih modela mogle bi da obećaju tu utjehu, ali i da nanesu štetu tako što će vlasnicima govoriti ono što žele da čuju, umjesto onoga što životinji zaista treba.
“Hitno su nam potrebni okviri za odgovornu i etičku upotrebu vještačke inteligencije u odnosu na životinje. Trenutno u ovoj oblasti potpuno nedostaje regulativa. Centar želi da razvije etičke smjernice koje će biti globalno prepoznate”, kaže Birč.
Takođe ukazuje na nedostatak propisa u vezi sa životinjama i autonomnim vozilima: „Mnogo se raspravlja o tome da autonomna vozila ne treba da povrijede ljude, ali se ne govori o tome da treba da izbjegavaju i mačke i pse.“
Vještačka inteligencija i poljoprivreda je još jedno važno pitanje
“Poljoprivreda već u velikoj mjeri prihvata automatizaciju, i to će se sve više ubrzavati. Ali to se dešava bez mnogo nadzora ili javne rasprave, što otvara velika etička pitanja – gdje su granice? Da li poljoprivreda treba da podrazumijeva odnos brige prema životinjama? Ako je odgovor da, onda pravac u kojem idemo nije dobar”, ističe Birč.
Centar će sarađivati s nevladinim organizacijama kako bi razvio smjernice, istraživanja i kodekse ponašanja koji se mogu promovisati širom svijeta.
Džef Sebo, direktor Centra za zaštitu životne sredine i životinja pri Univerzitetu u Njujorku, kaže da su pitanja osjećajnosti i dobrobiti životinja, uticaja vještačke inteligencije na životinje i stavova javnosti prema životinjama „među najvažnijim, najtežim i najzapostavljenijim pitanjima s kojima se društvo suočava“.
“Ljudi dijele svijet s milionima vrsta i kvintilionima pojedinačnih životinja, i utičemo na njih htjeli mi to ili ne”, navodi Sebo.
Šta je ljudska svijest
Profesorica Kristin Andruz, jedna od povjerenica novog centra, rekla je da vjeruje da bi on mogao dati odgovore na ono što smatra najvećim naučnim pitanjem: šta je ljudska svijest i kako može ponovo da se “uključi” u slučajevima moždanog udara i drugih hitnih medicinskih stanja?
“Još uvijek ne razumijemo šta čini ljude svjesnim, niti zašto neko postaje ili prestaje da bude svjestan. Ali znamo da se odgovori dobijaju proučavanjem jednostavnih sistema: nauka je napravila velike pomake u genomici i medicini proučavajući jednostavne organizme”, rekla je Andruz.
Cilj promjeniti stavove kod ljudi
Džeremi Koler, čija je fondacija obezbijedila višegodišnju podršku centru, rekao je da mu je cilj da promijeni stavove kod ljudi.
“Tek kada bolje razumijemo kako se druge životinje osjećaju i komuniciraju, moći ćemo da priznamo sopstvene nedostatke u načinu na koji se prema njima odnosimo. Baš kao što je Kamen iz Rozete otključao tajne hijeroglifa, uvjeren sam da moć vještačke inteligencije može pomoći da otključamo razumijevanje toga kako druge životinje doživljavaju svoje interakcije s ljudima”, smatra Koler.
