Ako imate manjak memorije na telefonu obrišite ove aplikacije

Postoje neke aplikacije koje ne morate da imate na svom telefonu i koje nepotrebno zauzimaju prostor u memoriji.

Gotovo svi držimo bar po jednu nepotrebnu aplikaciju u telefonu, ako ne i više njih. Ukoliko nemate dovoljno mjesta za neku novu koja će vam biti značajna, razmislite o brisanju ovih aplikacija.

Ove aplikacije omogućavaju vam da skenirate QR kod, nakon čega vaš telefon otvara internet-stranicu koja je u njemu “zapisana”. Ovakve aplikacije su popularne jer je cilj da se sve radi “beskontaktno”.

Ipak, QR skeneri mogu da budu posebno opasni jer se čine kao “obične aplikacije” koje ne rade ništa posebno, a često unose virus u vaš uređaj. Uz sve to, većina današnjih telefona dolazi sa unapred instaliranim QR skenerom, pa proverite da se nije negde “sakrio”, u kom slučaju bi trebalo da obrišete onaj koji ste preuzeli.

Aplikacije za skeniranje

Kao što je slučaj i kod prethodne stavke – većina telefona ima ugrađenu funkciju skeniranja dokumenata, pa vam ove aplikacije nisu potrebne. Provjerite podešavanja kamere svog uređaja kako biste pronašli skeniranje, a i Google Drive nudi istu opciju.

Facebook

Facebook aplikacija zauzima dosta mjesta i može da uspori rad vašeg uređaja, a da vam zapravo i nije toliko potrebna kao što mislite. Ukoliko želite da proverite šta ima novo na Facebooku, svom nalogu vrlo lako možete da pristupite i iz internet pretraživača.

Baterijska lampa

Ove aplikacije su ranije bile veoma popularne, ali danas većina telefona ima unapred ugrađenu “baterijsku lampu”, pa vam svaki dodatni program koji radi istu stvar, samo bespotrebno zauzima mesto.

Podijeli tekst sa drugima na:

Višković: Penzioneri od aprila opet mogu besplatno u banju

Premijer Republike Srpske Radovan Višković izjavio je danas da će Vlada nastaviti posvećeno da radi na poboljšanju materijalnog i socijalnog statusa penzionera, a koji je najbolje vidljiv kroz dosadašnja povećanja penzija koja u ovoj godini iznose 9,2 odsto, odnosno za 170 milona KM više na godišnjem nivou.

Višković je na sastanku sa predstavnicima Udruženja penzionera rekao da će i ove godine biti nastavljen Projekat banjske rehabilitacije penzionera za koji je u ovom momentu izdvojeno 500.000 KM, a od 2019. godine 2,25 miliona KM.

On je istakao da penzioneri ovu uslugu mogu koristiti već u aprilu, saopšteno je iz Biroa Vlade za odnose sa javnošću.

Predsjednik Udruženja penzionera Ratko Trifunović zahvalio je za podršku i posvećenost pristupu koji Vlada Srpske njeguje prema ovoj populaciji, a koji se odnosi na značajan i kontinuirani rast penzija.

Tokom sastanka naglašen je značaj Projekta banjske rehabilitacije, koji je u prošloj godini iskoristilo 1.000 penzionera.

Osim toga, istaknuta je važnost saradnje sa ministarstvima u Vladi i Fondom zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, koja je rezultirala proširenjem broja lijekova na A i B listi.

Tokom razgovora je naglašen značaj projekata i aktivnosti koje Udruženje penzionera realizuje uz pomoć Vlade Republike Srpske, a koji se odnose na poboljšanje materijalnog položaja, zdravstvene zaštite, kao i društvenog života penzionera.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Ko ima pravo na korekciju penzije, a kada to ne treba tražiti

Odlazak u penziju u BiH ne znači da nemate pravo ponovo pronaći posao. I biti u radnom odnosu. Primati platu, ali istovremeno i zarađenu penziju / mirovinu. Ipak, postoje izuzeci.

Vjerovatno ni danas mnogi penzioneri / umirovljenici u BiH nisu upoznati sa ovom mogućnošću jer nisu je oduvijek imali. Ranije je Zakon o PIO/MIO predviđao je obustavu isplate penzija za vrijeme trajanja obaveznog osiguranja, odnosno ponovnog zaposlenja. Međutim, Ustavni sud FBiH 12. novembra 2019. presudio je da ova odredba nije u skladu sa Ustavom.

Potom su usvojene izmjene i dopune Zakona, pa su penzioneri / umirovljenici sa navršenih 65 ili više godina, te oni sa 40 godina staža osiguranja bez obzira na godine života, dobili pravo da budu zaposleni uz korištenje prava na penziju. Ostalima to nije bilo omogućeno.

Međutim, Ustavni sud Federacije donio je novu presudu 9. maja 2023. godine.

Time su pravo na zasnivanje radnog odnosa i primanja penzije dobili svi penzioneri, osim korisnika porodične i penzije ostvarene shodno odredbama Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju boraca – kazali su za Fokus u Federalnog zavoda.

Pojašnjenja radi, porodična penzija je ona koju ostvaruju članovi porodice umrlog osiguranika odnosno korisnika penzije.

U Republici Srpskoj radni odnos u penziji mogu zasnovati korisnici starosne i invalidske penzije

Isto kao u slučaju Federacije, i u Republici Srpskoj korisnici penzija imaju zakonsku mogućnost da naknadno steknu status osiguranika.

Korisnici starosne i invalidske penzije imaju pravo da ponovo steknu status osiguranika. Pri tome im se isplata penzije vrši redovno. S druge strane, korisnici porodične penzije, shodno Zakonu, ne mogu steći status osiguranika. U takvoj situaciji im se vrši obustava isplate za period trajanja osiguranja – pojasnili su iz Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje RS.

Mogućnost korekcije visine penzije

Iz oba entitetska PIO-a naveli su mogućnost korekcija visine penzije nakon određenog perioda naknadnog osiguranja. Novi izračun u FBiH može se zatražiti nakon ostvarenih šest mjeseci novog staža, u RS-u nakon godinu dana.

Visina penzije / mirovine se može korigovati, odnosno ponovo odrediti, a nakon najmanje 12 mjeseci naknadnog osiguranja lica koje je kao korisnik, nakon ostvarivanja prava, steklo status osiguranika, po nekom od zakonom propisanih osnova – kažu u Fondu PIO RS.

Dakle, korekcije se vrše na temelju zahtjeva korisnika, a ne automatizmom, što je dobro. Jer, penzija / mirovina prema novom izračunu sigurno neće biti povoljna za osobe koje na novom radnom mjestu primaju manju plaću od one prije penzionisanja. U obrnutom slučaju, isplati se tražiti korekciju.

Prosječna penzija u Federciji Bosne i Hercegovine iznosi 710,64 KM

Penzije za mjesec februar na području Federacije Bosne i Hercegovine počele su se isplaćivati 5. marta 2024. godine.

Najniža penzija / mirovina u Federaciji Bosne i Hercegovine za februar iznosi 565,18 KM, a zajamčena 674,52 KM. Najviša penzija ostvarena prema Zakonu o PIO/MIO FBiH iznosi 2.800,00 KM, dok najviša penzija ostvarena prema Zakonu koji je vrijedio do 1. marta 2018, iznosi 2.757,44 KM.

Prosjek penzija korisnika samostalnih penzija, a kojih je na isplati za februar 364.249, iznosi 710,64 KM.

Penziju za februar primit će 446.659 korisnika, a ukupno potreban sredstva za isplatu iznose oko 285 miliona KM.

Najviša penzija u Republici Srpskoj iznosi 3.228,64 KM

Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske isplatu penzija za februar počeo je 8. marta 2024. godine. Isplata za februar obuhvaća ukupno 282.450 korisnika prava. Za podjelu februarskih penzija potrebno je 147,25 miliona KM u neto iznosu, odnosno 149,06 miliona KM u bruto iznosu.

Prosječna penzija u Republici Srpskoj iznosi 592,06 KM.

Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske ne objavljuje iznos najniže, već samo iznos najniže penzije za staž od 40 i više godina. Ona je 601,35 KM. Iznos najviše penzije za februar u Republici Srpskoj je 3.228,64 KM.

Strukturu korisnika penzije za februar u RS čine starosne penzije sa 62,34%, porodične sa 25,24%, invalidske sa 12,36% i ostala prava sa 0,06%.

Posljednje povećanje penzija u Federaciji

Podsjećamo, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je krajem januara ove godine odobrila akontativno usklađivanje penzija u iznosu od pet posto od 1. januara 2024. godine, a koje su se penzionerima počele isplaćivati od februara.

Na istoj sjednici Vlada je najavila i da će se konačno usklađivanje penzija izvršiti 15. aprila 2024. nakon što Federalni zavod za statistiku objavi podatke o rastu potrošačkih cijena u 2023. godini, kao i rastu bruto domaćeg proizvoda za prošlu godinu.

(Izvor: Fokus.ba; foto ilustracija: yandex)

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Ko je prvi izračunao obim Zemlje?

Grčki naučnik, astronom i pjesnik Eratosten Kirenski (oko 276 prije n. e.– 194), nastanio se u Aleksandriji oko 255. prije n. e. i postao upravnik Aleksandrijske biblioteke i prvi je čovjek za koga se zna da je izračunao obim Zemlje, iako tačna dužina jedinica (stadija) koje je koristio nije izvjesna.

Takođe je, s velikom preciznošću, izmjerio nagib Zemljine ose, sastavio katalog zvijezda, izradio kalendar koji je uključio prestupne godine i pokušao da odredi datume književnih i političkih događaja poslije opsade Troje, prenosi “Politikin magazin”.

Podijeli tekst sa drugima na:

BiH postaje destinacija za strane penzionere zbog povoljnosti i kvalitete života

U posljednje vrijeme, sve više starijih osoba iz susjednih država EU, poput Hrvatske, Slovenije, Austrije, Danske i drugih, biraju Bosnu i Hercegovinu (BiH) kao destinaciju za penzionerski život.

Razlog tome su poskupljenja životnih potreba u evropskim zemljama, zbog čega stariji stanovnici prepoznaju ekonomske benefite života u BiH.

Primjeri iz Gradiške, gdje stariji ljudi iz susjednih zemalja biraju domove za stare, ukazuju na povoljnije cijene i jednake ili bolje uslove u poređenju s evropskim alternativama.

Štefanija i Uroš Opačić te Paša Šibić iz Gradiške ističu da su cijene života u BiH znatno povoljnije nego u njihovim prethodnim domovima u Zagrebu i Rijeci.

Ovaj trend pokazuje da stariji građani sve više razmatraju BiH kao destinaciju za penzionerski život, posebno uzimajući u obzir ekonomske izazove s kojima se suočava EU.

Povoljnije cijene života, uz očuvanje ili poboljšanje kvalitete života, čine BiH sve privlačnijom destinacijom za penzionere iz regije.

Ova promjena u percepciji BiH kao destinacije za starije stanovnike donosi dodatne koristi lokalnim zajednicama, a istovremeno pruža penzionerima priliku za udoban i ekonomski održiv život. S obzirom na navedene faktore, očekuje se nastavak ovog trenda i daljnje istraživanje mogućnosti koje BiH pruža penzionerima iz regije i šire.

 

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Evo koji penzioneri neće moći raditi ni nakon izmjena Zakona o PIO-u

Nakon što je Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine neustavnim proglasio odredbe Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju kojima je onemogućeno penzionerima da primaju penziju i rade, u Federalnom zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje smo upitali koji penzioneri će moći raditi i primati penziju.

Tomislav Kvesić, samostalni stručni saradnik u Službi za informiranje Zavoda PIO, kaže da će postojati jasna pravila ko može raditi nakon penzionisanja, a da mu se pri tome ne obustavlja isplata penzije.

– U toku su pripreme izmjena Zakona o PIO-u, a u okviru kojih će se mijenjati i član 116, a to znači da samo oni koji navrše 65 godina života ili 40 godina staža osiguranja, mogu raditi i primati penziju. Tako je bilo i po starom zakonu. Ostali neće moći. Dakle, ko stekne uvjete za starosnu penziju, moći će poslije penzionisanja, ukoliko to želi, raditi. Sada, ukoliko penzioner želi raditi, on gubi pravo na penziju za period angažiranja na nekom poslu. I tako će biti dok se ne usvoje izmjene Zakona o PIO-u – pojašnjava Kvesić.

Dodaje kako ne bi imalo smisla da određene kategorije penzionera mogu raditi.

– Pri tome mislim, recimo, na one koji odu u invalidsku penziju. Da bi neko otišao u takvu penziju, mora biti proglašen nesposobnim za rad. I zamislite da takva osoba nakon penzionisanja radi? To bi pokazalo apsurd cijele priče. Također, neće moći raditi i primati penziju onaj koji se penzioniše sa penzijskim stažom – govori Kvesić.

(fokus.ba)

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri u FBiH traže povećanje aprilskih penzija za 5 odsto

Predstavnici penzionera traže povećanje aprilskih penzija 15. aprila za pet posto kao i 13. penziju u iznosu od 670 KM, rekao je za Faktor Mustafa Trakić, član Upravnog odbora.

Idemo kod premijera Nermina Nikšića 14. marta. Kada kažem mi, misli se na predstavnike kantonalnih saveza penzionera kao i rukovodstvo Saveza. Naši zahtjevi su 10 posto povećanje penzija sa decembarskom penzijom. To znači da tražimo da nam se još za pet posto povećaju penzije 15. aprila. Ne odustajemo od našag zahtjeva isplate prosječne penzije od 670 KM – navodi Trakić.

Dodaje kako traže da povratnu informaciju dobiju do 20. aprila.

– Ukoliko je ne dobijemo, mi 15. maja u Sarajevu imamo Skupštinu Saveza gdje bi tada donijeli konačnu odluku o masovnim protestima – poručio je Trakić

Podijeli tekst sa drugima na:

Šta boja urina govori o vašem zdravlju?

Boja, bistrina i miris vašeg urina mogu dati važan uvid u vaše zdravlje.

Dr Jamin Brahmbhatt, urolog i robotski hirurg i bivši predsjednik Urološkog društva Floride za CNN je napisao članak u kojem govori o suptilnim znakovima u urinu koji mogu mnogoda kažu o našem zdravlju. Nije riječ samo o hitnim stanjima, ističe Brahmbhatt, već i o boji, bistrini i mirisu urina, faktorima koj mogu otkriti mnogo o našem zdravlju.

Boja urina varira od blijedo žute do tamno jantarne i to najviše zbog urohroma – nusproizvoda normalne razgradnje crvenih krvnih ćelija. Kako te ćelije stare, one se razgrađuju i stvara se urohrom. Njega zatim filtriraju bubrezi i to daje boju mokraći. Intenzitet boje je direktan odraz nivoa nečije hidratacije. Što je osoba više hidrirana, urin je svjetlije boje.

Koje je boje zdrav urin?

U idealnom slučaju, urin bi trebao biti jako bistar.

Pijenje previše vode može dovesti do prekomjerne hidratacije, što razrjeđuje vitalne elektrolite i može izazvati trovanje vodom: rijetko, ali ozbiljno stanje koje opasno snižava nivo natrijuma u krvi. Ovaj rizik je posebno važan za sportiste i osobe koje se dugotrajno bave tjelesnom aktivnošću.

S druge strane, nedovoljan unos vode predstavlja opasnost od dehidracije, umora i slabijih kognitivnih i fizičkih performansi.

Crvena ili ružičasta

Ponekad hrana poput cvekla i bobičastog voća može dati urinu crvenu boju. Ali, ako primijetite da vaš urin i vremenom ostaje crven ili ružičast, to može da znači da u njemu ima krvi. Takvu promjenu ne treba ignorisati i dobro je razgovarati s ljekarom jer ona može da ukaže na pojavu raka mokraćne bešike ili bubrega, kao i dobroćudnih stanja poput povećane prostate.

Tamnosmeđa ili boja čaja

Urin koji izgleda poput čaja, tamnosmeđe boje, može biti znak da ne pijete dovoljno vode. Ako ste pili puno tečnosti, a urin vam je i dalje taman, to može biti znak problema s jetrom ili nekih drugih zdravstvenih problema.

Plava ili zelena

Plava ili zelena boja u WC školjci mogla bi biti pravo iznenađenje, no i to se može dogoditi zbog određenih ljekova ili bojila u hrani.

Jarko žuta

B vitamini mogu urinu dati jaku žutu nijansu. To je bezopasno, ali dobar je podsjetnik na to kako ishrana i dodaci ishrani mogu uticati na tjelesne funkcije.

Šta govori bistrina urina?

Zamućen urin može biti znak infekcije ili problema s bubrezima.

Mutan izgled urina često nestaje sam od sebe, a može biti i nuspojava nekih ljekova.

Šta govori miris urina?

Urin obično ima blag miris, ali jak ili neobičan miris može ukazivati na problem. Jak miris amonijaka može ukazivati na dehidraciju. Neprijatan ili neobičan miris može biti znak infekcije mokraćnog sistema.

Konzumacija određene hrane, posebno one začinjene ili koja sadrži jake sastojke, takođe može da utičei na miris urina.

Hrana kao što su šparoge, kafa i neka riba može da proizvede poseban miris zbog specifičnih jedinjena koje ta hrana sadrži, koji se izlučuju urinom.

Ako primijetite promjene u mokraći koje se vremenom ne vraćaju u normalu, dobro je obratiti se ljekaru, prenosi Jutarnji list.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri u Banjaluci kažu da bi im besplatan prevoz mnogo značio

Skupština grada Banjaluka na jednoj od prethodnih sjednica trebala je da raspravlja o subvencijama za javni prevoz, ali je ta tačka skinuta sa dnevnog reda.

Studija predviđa besplatan javni prevoz za sve penzionere, te jeftinije pojedinačne karte za 80 pfeninga, a mjesečne za 25 odsto.

Prijedlog gradonačelnika Banjaluke, Draška Stanovikovića, da svi penzioneri imaju besplatan javni prevoz nije se ni našao na dnevnom redu lokalnog parlamenta, pa će najstarija populacija još morati čekati na ovu pogodnost.

Penzioneri ne kriju da bi im besplatne karte za javni gradski prevoz mnogo značike, s obzirom na male penzije.

Prijedlog gradonačelnika je da pored besplatnih karata za penzionere, popust imaju i svi drugi građani, i to za 80 feninga kada je riječ o pojedinačnim kartama, dok bi mjesečne bile jeftinije za 25 odsto.

Draško Stanivuković vjeruje da će odbornici na jednoj od narednih sjednica podržati ovaj prijedlog.

Podsjetimo, banajalučki penzioneri sa najnižom penzijom već imaju pravo na besplatan javni prevoz.

Podijeli tekst sa drugima na:

Šta je u prodavnicama u Srpskoj poskupjelo, a šta pojeftinilo?

Brojne cijene proizvoda u Srpskoj, koje svako domaćinstvo kupuje, nastavile su da rastu, pokazuju najnoviji podaci, oni za januar, koje je objavio Republički zavod za statistiku.

Poređenje tih cijena, sa cijenama u istom mjesecu prošle godine, pokazuje da su poskupjele mnoge prehrambene namirnice.

Kilogram riže je sa 3,80 poskupio na 4,10 KM, a kg bijelog hljeba od pšeničnog brašna sa 3,03 na 3,49 KM, dok je kilogram makarona, u prosjeku, sa 4,18 “otišao” na 4,35 maraka.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, znatno su povećane i cijene mesa. Recimo, junetina sa kostima je sa 12,86 poskupjela na 13,75, a teletini bez kosti je cijena povećana sa 24,46 na 25,99.

Zabilježen je i skok cijene svinjetine bez kosti i to sa 11,31 na 12,90 maraka, dok su i ljubitelji piletine loše prošli, jer pile po kilogramu, umjesto 6,33, plaćaju 6,73.

Ništa bolja situacija nije ni kada su u pitanju pileći fileti, čiji je kilogram sa 10,28 otišao na 12,39 KM.

Cijena suvog svinjskog vrata je otišla sa 20,30 na 22,99, a šunkarice sa 15,70 na 17,32. Poskupjela je i mortadela, sa 14,72 na 16,35, kao i čajna kobasica sa 20,90 na 24,19. Svježa pastrmka je sa 11,67 “otišla” na 12,44 KM.

U međuvremenu je, prema statističkim podacima, došlo i do pojeftinjenja nekih od artikala. Recimo, so je poskupjela sa 1,09 na 1,29, ali je šećer sa 2,27 pojeftinio na 2,15 po kilogramu.

Umjesto 1,86, pšeničnom brašnu je u januaru ove godine cijena iznosila 1,69 po kilogramu, a ulje je pojeftinilo sa 3,94 na 2,64.

Jeftinije plaćamo i mlijeko u tetrapaku, čija je cijena u januaru 2023. iznosila 2,43, a u istom mjesecu ove godine 2,31 KM.

Banane smo po kilogramu, umjesto prošlogodi-njih 3,34, plaćali 2,82, ali su jabuke sa 1,81 poskupjele na 2,13 KM.

Kada je riječ o povrću, poskupio je kupus, sa 0,89 na 1,21, a pojeftinio pasulj, sa 6,08 na 5,84 KM/kg. Krompir je, za godinu dana, po kilogramu sa 1,56 poskupio na 2,10 maraka.

U udruženjima za zaštitu potrošača smatraju da nas očekuje novi rast cijena, što je, smatraju, bez osnova. Primjera radi, Murisa Marić, izvršna direktorica u Udruženju građana DON Prijedor, u izjavi za “Nezavisne novine” kaže da opravdavaju pojeftinjenje dijela artikala, kao što su, recimo, ulje i mlijeko, a to je, ističe, dokaz da i druge ci-jene mogu biti znatno niže.

“Međutim, trgovci stalno imaju svoja opravdanja i sada im je dobrodošlo ovo opravdanje sa po-većanjem minimalca. Čini se da se kraj ne vidi. Dok god nema ograničenja marži i dok god je slobodno formiranje cijena, apsurdno je da uop-šte pričamo o tome koliko će one ići ka gore”, naglasila je Marićeva u izjavi za “Nezavisne novine”.

 

Podijeli tekst sa drugima na: