Prosječna penzija u Srpskoj u januaru će rasti za 40 KM

Penzioneri u Republici Srpskoj od početka sljedeće godine mogu da očekuju povećanje penzija, a to pokazuje zakonska formula na osnovu koje se računa i određuje redovno godišnje usklađivanje primanja najstarije populacije.

Tako bi prosječna januarska penzija u Srpskoj, koja trenutno iznosi 652,63 KM, trebala biti za oko 40 maraka veća od 1. januara.

Ova brojka utvrđena je zakonskom formulom, na osnovu koje se procjenjuje usklađivanje penzija.

Računica izgleda ovako – procenat povećanja penzija dobije se kada se sabere procenat promjene prosječne neto plate i procenat promjene potrošačkih cijena na godišnjem nivou u Srpskoj u prethodnoj godini, nakon čega se dobijeni procenat podijeli sa dva.

Plate povećane 7,91 posto

Dakle, ukupna prosječna plate u Srpskoj za period od januara do septembra ove godine iznosi oko 1.515 maraka, dok je prosječna plata u 2024. godini iznosila 1.404 make.

S obzirom na ove brojke, bilježi se prosječno povećanje plate od 7,91 odsto. Drugi uslov za usklađivanje je rast godišnje inflacije, a prema dostupnim podacima Republičkog zavoda za statistiku inflacija u septembru ove godine veća je za 4,4 odsto u odnosu na septembar protekle godine.

Zbirom ove dvije cifre, i nakon toga dijeljenjem sa dva, dobija se broj 6,15. Ova cifra iznosiće približan procenat rasta penzija za narednu godinu, a tačan iznos biće jasan nakon što budu poznati podaci za četvrti kvartal, odnosno tri preostala mjeseca, piše BLportal

Podijeli tekst sa drugima na:

Koliko kafe pijete? Medicina kaže da su ovo dozvoljene količine

Kafa sadrži stotine bioaktivnih jedinjenja i jedan od od najvećih izvora antioksidanata, supstanci koje pomažu tijelu da neutralizuje slobodne radikale, koji mogu da oštete ćelije.

Koliko kofeina ima u šoljici kafe?

Kofein, aktivni sastojak kafe, najčešće je konzumirana psihoaktivna supstanca na svijetu. Sadržaj kofeina u kafi je veoma varijabilan, u rasponu od 50 do preko 400 mg po šoljici. Mala domaća šoljica kafe može da obezbijedi 50 mg, dok one od 475 ml sadrže i preko 300 mg. Dakle, razlike su velike.

Opšte pravilo je da prosječna šoljica kafe od 240 ml nudi oko 100 mg kofeina. Nekoliko izvora sugeriše da je 400 mg kofeina dnevno – bezbijedno za većinu zdravih odraslih, ali imajte na umu da postoje mnogi drugi izvori kofeina, uključujući čaj, bezalkoholna pića, energetska pića, čokolada…

Kratkoročni simptomi prekomjernog unosa kofeina

Ako popijete previše kafe u kratkom vremenskom periodu, možete iskusiti mentalne i fizičke simptome, uključujući: nemir, anksioznost, vrtoglavicu, uznemiren stomak, razdražljivost, nesanicu, ubrzan rad srca, tremor. Ako iskusite takve simptome nakon pijenja kafe, možda ste osjetljivi na kofein i trebalo bi da razmislite o smanjenju unosa ili potpunom izbjegavanju kofeina.

Više o ovoj temi:

Kako kafa utiče na depresiju?

Topla ili ledena kafa – koja je zdravija

Ljudi tolerišu različite količine

Kofein utiče na ljude na različite načine. Otkriveno je mnogo gena koji utiču na osjetljivost ljudi na ovaj stimulans. Ovi geni utiču na enzime koji razgrađuju kofein u vašoj jetri, kao i na receptore u mozgu na koje kofein utiče.

Efekti kofeina na san su takođe genetski određeni. Neki ljudi mogu da piju kafu i odmah uspiju da se uspavaju, dok drugi ostaju budni tokom cijele noći. Stečena tolerancija je takođe veoma važna. Oni koji piju kafu svaki dan mogu tolerisati mnogo više od onih koji je rijetko piju. Takođe je važno shvatiti da medicinska stanja mogu uticati na osjetljivost na kofein. Ako imate anksioznost, panični poremećaj, srčanu aritmiju, visok krvni pritisak, dijabetes ili druga medicinska stanja, možete tolerisati manje kofeina.

Optimalan unos kafe

Dokazi ukazuju da se 3 do 4 šoljice kafe smatraju umjerenom i zdravom količinom za većinu odraslih, piše Healthline.

Naravno, to ne znači da je za sve preporučena ova količina. Ljudi koji su osetljivi na kofein, imaju određena medicinska stanja ili jednostavno ne vole ovaj napitak, svakako bi trebalo da ga izbjegavaju, prenosi Novosti Magazin.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri pisali urgenciju, traže izmjene Zakona o PIO

U Vladu FBiH upućene su urgencije za usvajanje izmjena Zakona o PIO kako bi on stupio na snagu početkom 2026. i konačno poboljšao položaj penzionera.

Penzioneri u FBiH s nestrpljenjem očekuju da se usvoje davno obećane izmjene Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju, kojim bi se omogućio rast penzija i dostojanstveniji život ove populacije.

Iz tog razloga su još prošlog petka iz Saveza udruženja penzionera/umirovljenika FBiH uputili urgenciju federalnoj Vladi i Ministarstvu rada i socijalne politike, što će uraditi i danas, kako bi izmjene Zakona što prije bile u proceduri. Haso Halilović, zamjenik predsjednika Saveza, rekao je za naš list kako od Vlade očekuju da utvrdi izmjene Zakona o PIO iduće sedmice, a potom ih uputi u parlamentarnu proceduru.

“Ljudi sa kojima sam u kontaktu me uvjeravaju da sve ide kako treba i da će se sve završiti onako kako je dogovoreno u septembru. Razlog zašto to još nije usvojeno vjerovatno je gužva oko premijera FBiH (afera Špengavanje, op. a), zbog čega je i sazvana vanredna sjednica Predstavničkog doma Parlamenta FBiH”, kaže Halilović.

Kako smo ranije pisali, izmjenama Zakona predviđa se novi model usklađivanja penzija – 60 posto rast prosječnog ličnog dohotka u FBiH i 40 posto troškovi života, a uzimat će se u obzir onaj parametar koji je povoljniji za penzionere i on će biti 60:40. Ovim prijedlogom planiraju se dva redovna usklađivanja penzija, 1. januara i 1. jula. Takođe, predviđa se uvođenje više nivoa najniže penzije u zavisnosti od dužine ostvarenog radnog staža.

Zakon ide u korist i radnika i penzionera

Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić nedavno je izjavio da će se, umjesto dosadašnjeg vanrednog usklađivanja penzija koje je diskreciono pravo Vlade, penzije usklađivati dva puta godišnje u skladu s rastom troškova života i plata. Kazao je da niko neće biti oštećen, te da nisu tačni navodi da će neko ko je radio 15 godina imati penziju od 390 KM, jer to nisu zvanični izračuni.

“Bio sam s ministrom u jednoj emisiji, gdje je rečeno da sve penzije ostaju do 31. decembra u skladu sa važećim zakonom, a kad je riječ o sljedećim, vidjet ćemo obračun, jer niko nije siguran šta će Parlament usvojiti i koju će uzeti osnovicu za obračun. Imaju dvije varijante: može se uzeti prosječna samostalna penzija koja je povoljnija i iznosi 760 KM, a druga je 665 KM – prosjek svih penzija. Mislim da će se ići u korist i radnika i penzionera. Zaključak je da će izmjene Zakona stupiti na snagu 1. januara 2026. i da će u januaru biti povećanje penzija, nešto više od 11 posto po svim parametrima, i to je ono prvo redovno usklađivanje penzija. Ali, ništa to neće biti dok zakon ne prođe Parlament” naglasio je Halilović.

Zakon moguć tek u decembru

Admir Čavalić, šef Kluba poslanika SBiH u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, kaže da je u novembru, uz dvije vanredne, zakazana i redovna sjednica Predstavničkog doma na kojoj nema izmjena Zakona o PIO.

“Moguće je da se ovo tempira zbog nedostatka konsenzusa oko samih izmjena Zakona i moguće je da se desi tek u decembru. Kad je riječ o Zakonu o PIO, dva su problema. Ako taj zakon bude previše kategorija oštetio i ne donese toliko značajnu korist, pitanje je da li će proći Parlament. Drugo, da li ima volje unutar koalicionih partnera da se to usvoji na nivou Vlade FBiH, dakle, da li predstavnici HDZ-a prihvataju taj zakon ili neki drugi partneri unutar trojke? Vidjet ćemo. Mislim da je na tom nivou blokada, a ne nešto posebno po pitanju kalkulacija same parlamentarne većine. Ako je zakon toliko dobar i ako je u interesu penzionera, on prolazi u Parlamentu bez obzira na to da li postoji jasna većina ili ne”, rekao je Čavalić.

Izmjene zakona će biti usvojene do kraja godine

Poslanik SDP-a Fuad Abaspahić siguran je da će izmjene Zakona o PIO-u biti usvojene do kraja godine. U decembru očekuje dvije sjednice Predstavničkog doma.

“Kad govorimo o izmjenama Zakona o PIO, te izmjene se vezuju uz Zakon o fiskalizaciji i mislim da će ta dva zakona ići u paketu. Ti zakoni će riješiti mnogo stvari. Zakonom o fiskalizaciji riješit ćemo crno tržište, jer se vidi koliko milijardi gubimo, dok su izmjene Zakona o PIO naša obaveza i nešto što smo obećali da ćemo usvojiti kako bismo početkom 2026. imali uvećane penzije. Kad je u pitanju ubiranje poreza, siguran sam da će se i taj dio riješiti kroz Zakon o fiskalizaciji i da ćemo imati stabilne prihode kojima će se moći ispunjavati sve obaveze”,  kaže Abaspahić, a prenosi Oslobođenje.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Ko u narednoj godini može otići u prijevremenu penziju

Jedno od najčešćih pitanja građana upućenih Federalnom zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje jeste kada mogu ostvariti pravo na izuzetnu prijevremenu starosnu penziju.

Prema Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju, pravo na ovu penziju je određeno po godinama, pri čemu žene mogu koristiti izuzetnu prijevremenu penziju do 2036. godine, dok se kod muškaraca mogućnost odlaska u ovu vrstu penzije završava naredne godine.

Tako, u 2026. godini, žene mogu ostvariti izuzetnu prijevremenu starosnu penziju sa navršenih 59 godina i šest mjeseci života i 34 godine i šest mjeseci staža osiguranja.

U 2027. godini, pravo na penziju ostvaruju sa 60 godina života i 35 godina staža, a u 2028. godini sa 60 godina i šest mjeseci života i 35 godina i šest mjeseci staža osiguranja.

Kada je riječ o muškarcima, oni naredne godine mogu otići u izuzetnu prijevremenu starosnu penziju sa 64 godine i šest mjeseci života i 39 godina i šest mjeseci staža osiguranja.

Važno je napomenuti da se kod odlaska u prijevremenu starosnu penziju iznos penzije umanjuje.

Penzija se umanjuje tako da se za svaki mjesec ranijeg odlaska u penziju u odnosu na propisanih 65 godina života iznos penzije smanjuje za 0,3333%, odnosno četiri posto godišnje.

Na primjer, ako žena ostvari pravo na izuzetnu prijevremenu penziju sa 63 godine, ostvarena penzija se umanjuje za osam posto.

Umanjenje penzije je trajno, što znači da penzija ostaje smanjena i kada osoba navrši 65 godina života, piše Faktor.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Google pred novom tužbom: Gemini “špijunira” Gmail, Chat i Meta

Kompanija Google pred novom tužbom jer se sumnja da koristi svog AI asistenta Gemini za nezakonito nadgledanje privatnih komunikacija korisnika Gmaila, Chata i Meeta.

U kolektivnoj tužbi podnijetoj saveznom sudu u Kaliforniji navodi se da je tehnološki gigant u oktobru tajno aktivirao alat za sve korisnike, omogućivši mu pristup privatnim podacima bez njihovog znanja ili pristanka.

Promjena bez pristanka

Dok su korisnici ranije imali mogućnost sami uključiti Googleov AI program, u tužbi se navodi da je kompanija u vlasništvu Alphabeta jednostrano promijenila praksu.

Iako je Gemini moguće isključiti, korisnici moraju prolaziti kroz komplikovane postavke privatnosti da bi pronašli tu opciju.

Ako korisnici ne preduzmu taj korak, Google navodno koristi Gemini za “pristup i iskorišćavanje cijele zabilježene istorije privatnih komunikacija svojih korisnika, uključujući doslovno svaku e-poštu i prilog poslat i primljen na njihovim Gmail nalozima“, stoji u dokumentu.

Kršenje zakona o privatnosti

Tužitelji tvrde da Google ovim postupkom krši kalifornijski Zakon o narušavanju privatnosti (California Invasion of Privacy Act). Riječ je o zakonu iz 1967. godine koji izričito zabranjuje tajno prisluškivanje i snimanje povjerljivih komunikacija bez pristanka svih uključenih strana.

Iz Google-a još nisu komentarisali optužbe. Slučaj se vodi pod nazivom Thele protiv Google LLC, 25-cv-09704, pred Okružnim sudom SAD-a za Sjeverni okrug Kalifornije, prenosi Index.

Podijeli tekst sa drugima na:

Zatvorena fabrika papira Belišće: Kraj jugoslovenskog giganta

Nakon 65 godina postojanja, čuvena fabrika papira, nekadašnji ponos Jugoslavije i Hrvatske, tiho je ugašena, ostavljajući iza sebe samo sjećanja i neizvjesnost.

Riječ je o fabrici papira koja je poslovala u sklopu kompanije DS Smith Belišće. Počela je s radom sada već davne 1960. godine, a prošle sedmice je definitivno otišla u istoriju.

Na fotografiji snimljenoj u srijedu je posljednja rola papira proizvedena u tvornici u Belišću.

Posljednja rolna papira, na kojoj su radnici rukom ispisali datum „4. novembar 2025, Belišće“, nije samo kraj proizvodnje. To je pečat na istoriju jednog industrijskog giganta i simbol sudbine stotina radnika.

Kombinat Belišće

Iz DS Smitha su objasnili kako se zatvara fabrika papira Belišćr, a sa sindikatima i zaposlenima pregovaralo se o sudbini ukupno oko 200 radnika. Fabrika ambalaže u Belišću, pak, nastavlja s radom.

Prema podacima Hrvatske tehničke enciklopedije, sredinom osamdesetih Kombinat Belišće bio je jedan od najvećih složenih kombinata u industriji za preradu drveta i imao je najveće kapacitete za proizvodnju poluceluloznih vlakana u SFRJ, te među većim kapacitetima u Evropi.

Godine 1984. proizveo je 99.300 tona poluceluloze i 165.000 tona ambalažnog papira čije su se znatne količine izvozile. Od 1989. preduzeće je poslovalo pod imenom Društveno preduzeće Kombinat Belišće. Nakon hrvatske samostalnosti, preduzeće je od 1992. organizovano kao akcionarsko društvo.

Veliki gubitak

Godine 1996. imalo je oko 3.000 zaposlenih i proizvodilo polucelulozu, ambalažni papir, transportnu i komercijalnu ambalažu od valovitog kartona, spiralne cijevi i ambalažu, te mašine za brizganje plastičnih masa, traktorske prikolice, rezanu građu, drveni ugalj i ostalo.

Od 2000. godine broj zaposlenih se postepeno smanjivao na oko 1.200, a akcije preduzeća počelo je da kupuje austrijsko preduzeće Duropack, koje je 2012. preuzelo kompaniju Belišće. Međutim, 2015. sve preuzima britanska kompanija DS Smith.

Godine 2017. fabrika papira Belišće, koje je tada zapošljavala oko 400 radnika, proizvelo je 213.000 tona papira (80 posto za izvoz) i oko 65 miliona kvadratnih metara ambalaže od valovitog kartona, navodi se u Hrvatskoj tehničkoj enciklopediji.

Inače, DS Smith Belišće protekle poslovne godine bilježi čak 16 miliona evra gubitka, a godinu ranije 20 miliona evra. U samo dvije godine akumulirali su gubitak od 36 miliona evra. Prema podacima Finansijske agencije, kompanija DS Smith Belišće danas ima ukupno 340 zaposlenih.

Bilokalnik od 1960.

U sastavu DS Smitha posluje i koprivnička kompanija Bilokalnik – industrija papirne ambalaže, koja danas ima oko 150 zaposlenih i ostvaruje oko 23 miliona evra godišnjeg prometa uz milion i po profita.

Zanimljivo je kako je Bilokalnik u Koprivnici osnovan 1960. godine, u isto vrijeme kad i Kombinat Belišće. U koprivničkom preduzeću bile su tri osnovne djelatnosti: industrija papirne ambalaže, drvna industrija i industrija građevinskog materijala, te uslužne djelatnosti – Integra (građevinarstvo), Trgovina i Rapid (metalska).

U zlatno doba u Bilokalniku je radilo oko 5.000 ljudi. Danas je ostala samo kompanija Bilokalnik – industrija papirne ambalaže sa 150 zaposlenih. Drvo, Integra, Trgovina i Rapid su propali, a koprivnički Igmu je preuzela našićka Nexe grupa, prenosi Danica.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Facebook ukida Like i Share dugmiće od februara 2026.

Sljedeće godine Facebook će zvanično ugasiti dva svoja najpoznatija dodatka za spoljne sajtove.

Facebook ukida Like i Share dugmići biće ukinuti 10. februara 2026. godine. U blog objavi kompanije Meta navodi se da administratori sajtova ne moraju da preduzimaju nikakve dodatne korake zbog ove promjene, mada po želji mogu sami da uklone dodatke prije tog datuma.

Nakon gašenja, preostali dodaci će “graciozno prestati da rade” – što u praksi znači da će se prikazivati kao nevidljivi elementi veličine 0x0 piksela.

Kraj jedne ere

To što Facebook ukida Like i Share označava kraj jedne ere za Facebook i Metu. Spoljni “Like” i “Share” dodaci uvedeni su još 2010. godine, a promovisani su kao način da sajtovi dobiju više posjeta putem društvene mreže, koja je tada bila glavni kanal za dijeljenje članaka i sadržaja.

Danas iz Mete poručuju da ti dodaci “odražavaju raniju eru razvoja interneta, a njihovo korištenje se prirodno smanjilo kako se digitalni pejzaž mijenjao”.

Osim toga, Facebook danas zauzima mnogo manju ulogu u okviru šire poslovne strukture Mete nego nekada, a u praksi je sve rijeđe vidjeti sajtove koji nude integraciju isključivo s jednom društvenom mrežom, prenosi B92.

Više o ovoj temi:

Znate li šta su Facebook grupe

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Rudo dvije godine bez banke: Penzioneri i privrednici trpe

Rudo je jedan od rijetkih gradova u Bosni i Hercegovini koji već dvije godine nema nijednu banku.

Iako su lokalne vlasti više puta obećavale da će se poslovnica uskoro otvoriti, to „uskoro“ nikako da dođe.

U međuvremenu, građani i privrednici su prinuđeni da sve bankarske poslove obavljaju u Višegradu, udaljenom 30 kilometara.

Penzioneri plaćaju prevoz do banke

Kako izvještava BN TV, ovih dana je počela isplata penzija, pa su se mnogi stariji građani iz Ruda uputili u Višegrad.

“Ako idemo taksijem nas četvorica, platimo po 10 KM. Ali ako ideš sam 40 KM”, priča jedan mještanin.

Njegov sugrađanin dodaje: “Ko ima auto, vozi se sam. Ko nema – plaća taksi. Nema druge.” Za mnoge penzionere i socijalno ugrožene građane to predstavlja veliki finansijski teret.

“Zamislite korisnika socijalne pomoći koji prima 150 do 200 maraka. Kad plati taksi do Višegrada i nazad, pola mu ode na prevoz”, kaže odbornik u Skupštini opštine Rudo, Slaviša Simić.

Gube i privrednici

S obzriom da je Rudo bez banke trpe i lokalni privrednici i zanatlije, koji su prinuđeni da svakodnevno voze pazar u Višegrad.

“Svako polaganje pazara znači dodatne troškove, izgubljeno vrijeme i čekanje u redu” ističe odbornik Ilija Arsić.

Podsjeća da je lokalna vlast još ranije obećala dolazak druge banke, ali da se ništa nije dogodilo.

Obećanja bez pokrića

Odbornik Srđan Jagajić kaže da je prostor za novu poslovnicu čak i kupljen – vrijednost investicije iznosila je oko 100.000 KM.

“Najavljivali su da će banka početi s radom u martu, ali do danas nema konkretnih informacija”, kaže on.

Prema njegovim riječima, obećanja o otvaranju nove poslovnice pojavljuju se pred svake izbore, pa građani više ne vjeruju da će se nešto promijeniti.

Načelnik opštine Dragoljub Bogdanović nije bio dostupan za komentar na temu da je Rudo bez banke.

Više o ovoj temi:

Banke ili Mikrokreditna društva? Istražili smo gdje su bolji uslovi za penzionere!

Podijeli tekst sa drugima na:

Prevare penzionera u Prijedoru i okolini, čuvajte se

Prevare usmjerene na penzionere česta su pojava u posljednjih petnaestak dana na području Prijedora, Kozarske Dubice, Gradiške i drugih gradova. Udruženju za zaštitu potrošača „DON“ stiže sve više prijava o prevarama, a prevaranti se predstavljaju kao zastupnici Fonda PIO, Fonda zdravstvenog osiguranja RS, Instituta „Dr Miroslav Zotović“, Banje Mlječanica i drugih.

Naivni penzioneri meta lažnih predstavnika

Prevaranti na taj način ulaze u domove penzionera i nude im jastuke po 300 KM ili dušeke po cijeni od 1.470 KM, ubjeđujući ih da im je baš taj proizvod potreban kako bi poboljšali zdravstveno stanje.

Mnogi penzioneri ne uoče prevaru, potpišu ugovor i potom 24 mjeseca na rate od penzije otplaćuju proizvode koji na tržištu koštaju svega 30 do 100 KM.

U posljednja dva dana jedna od putujućih trgovaca, koja se predstavlja kao zastupnik medicinske ustanove, penzionerima čak vadi krv. Kada članovi porodice primijete ugovore i shvate da je riječ o prevari, kontaktiraju udruženje potrošača kako bi saznali kako da riješe problem.

Apel građanima da budu oprezni

„Na žalost, sve su to registrovane firme koje stalno traže nove načine da bi prevarile penzionere. Stoga upućujemo apel našim sugrađanima da ne puštaju u kuće nepoznate ljude, da ne nasjedaju na prevare. Ukoliko se to već desilo, neka odmah zovu naše udruženje da bismo im pomogli oko raskida takvih ugovora“, kazala je Murisa Marić, izvršna direktorica UG „DON“ iz Prijedora, a prenosi Fokus.

Pročitajte više o ovoj temi:

Penzioneri oprez: Nude besplatne preglede, pa dođu kući i naplaćuju

Podijeli tekst sa drugima na:

Hronični stres simptomi: Kako prepoznati i smanjiti napetost

Hronični stres sve više pogađa svakodnevni život, a njegovi znakovi često ostaju neprimećeni.

Iako se osjećate mirno, tijelo može da pokazuje simptome koji ukazuju na stalni pritisak i napetost, odnosno hronični stres. Prepoznavanje ovih simptoma prvi je korak ka smanjenju napetosti i očuvanju zdravlja.

Postoji nekoliko fizičkih znakova koji jasno ukazuju na to da organizam stalno radi pod pritiskom:

Hronični stres simptomi – kako prepoznati znakove stresa

Povećana potreba za mokrenjem

Učestalo buđenje noću kako biste otišli u toalet može biti znak da tijelo reaguje na stresne situacije, posebno kada se autonomni nervni sistem aktivira previše.

Žudnja za određenom hranom

Intenzivna želja za slatkim ili slanim namirnicama često je reakcija tijela na emocionalni i fizički stres. Ovaj način “samoregulacije” može biti znak da organizam traži brzu energiju ili utjehu.

Preosjetljivost na zvuk i smanjen fokus

Hronični stres može pojačati reakciju na glasne ili iznenadne zvukove i smanjiti sposobnost koncentracije. Mozak tada primarno obrađuje informacije koje percipira kao prijetnju.

Pročitajte više o ovoj temi:

Znakovi da ste pod velikim stresom: Oslušnite organizam

Šolja ovog čaja otklanja stres i napetost

Biljke za opuštanje i smanjenje stresa

Fizički znaci hroničnog stresa koje ne smijete ignorisati

Napetost lica i vilice

Stisnuta vilica, mrštenje ili izraz lica koji odaje napetost mogu biti znakovi stalnog fizičkog stresa. Dugoročno, to može dovesti do problema poput škrgutanja zubima.

Problemi sa snom

Stres može da remeti san, uzrokujući česta buđenja noću i otežano uspavljivanje. Tijelo tada proizvodi hormone za buđenje u nepravilnim intervalima, što dodatno povećava osjećaj iscrpljenosti.

Redovna briga o tijelu, odmor i svjesno opuštanje mogu značajno da pomognu u smanjenju hronične napetosti, piše B92.

Kako smanjiti i ublažiti hronični stres

Počnite sa malim promjenama

Stres može izazvati nagle emotivne promjene – od bijesa do tuge ili zabrinutosti u istom danu. Ako se ovo često događa, probajte mindfulness, boravak u prirodi i opuštajuće aktivnosti.

Smanjenje stresa počinje sa malim promjenama u svakodnevici. Redovno vježbanje, kvalitetno vrijeme sa dragim ljudima i distanca od stresnih faktora mogu napraviti veliku razliku. Ako osjećate da ne možete sami, stručna podrška je najbolji izbor.

Podijeli tekst sa drugima na: