Izmjene Zakona o PIO-u 2026: Kako utiču na penzionere

Izmjene Zakona o PIO-u 2026 izazvale su veliko interesovanje među penzionerima i javnošću. Ovaj prijedlog donosi nove parametre za obračun i usklađivanje penzija, a planirano je da stupi na snagu 1. januara 2026. godine. Ključne novine odnose se na način izračuna najnižih penzija i promjenu pokazatelja koji utiču na njihovu visinu.

Mustafa Trakić, član Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH, kaže kako će od federalnog ministra rada i socijalne politike Adnana Delića tražiti da pojasni zašto se izmjene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju još nisu našle na Vladi Federacije BiH, a samim tim ni u Parlamentu FBiH.

Primjena izmjena Zakona o PIO-u 2026 u praksi

Dodaje kako je ranije rečeno da su izmjene dobile zeleno svjetlo Federalnog ministarstva finansija.

Još je nepoznanica da li su mišljenje na izmjene zakona dali Kancelarije za zakonodavstvo i Federalno ministarstvo pravde.

“Sjednica Predstavničkog doma Parlamenta FBiH zakazana je za 20. novembar i na njoj nema Prijedloga izmjena i dopuna Zakona o PIO-u. Zanima nas zašto, jer se ova godina bliži kraju, a za našu populaciju su od velike važnosti izmjene Zakona o PIO-u jer donose nove parametre za izračun penzija”, govori Trakić, a prenosi Faktor.

Izmjene Zakona o PIO-u 2026 bi trebalo da stupe na snagu 1. januara 2026. godine i umjesto dosadašnjih parametara za usklađivanje penzija, bruto domaćeg proizvoda i indeksa potrošačkih cijena, koristit će se prosječna plata u FBiH i indeks potrošačkih cijena u omjeru 40:60.

Izmjene Zakona o PIO-u 2026 i kako utiču na penzionere

Mnogo pažnje kod izmjena zakona izazvao je član 81. kojeg je Ministarstvo u potpunosti izmijenilo uvodeći novi, rigorozniji izračun najnižih penzija.

U izmjenama stoji da za 15 godina penzijskog staža i više, a manje od 20 godina, penzija ne može biti niža od 60 posto od prosječne penzije u FBiH iz decembra prethodne godine.

To znači, s obzirom na to da sada prosječna penzija iznosi 651,49 KM, da 60 posto od tog iznosa je 390 KM. Dakle, penzija bi za ovu kategoriju iznosila 390 KM od 1. januara 2026. godine jer se prosječna penzija neće znatnije promijeniti.

izmjene zakona o pio Federacije BiH

Po sadašnjim uslovima penzija 599 KM

Ko po sadašnjem zakonu ode u penziju pod ovim uslovima, imaće penziju 599 KM.

“Mi nismo za to da iko ima 390 KM penziju. Oni koji rade u Vladi FBiH, Ministarstvu imaju plaće od 4.500 KM do 7.000 KM neka iznađu rješenje za član 81. Mi nismo tražili izmjene tog člana, samo smo rekli da ne može istu penziju imati onaj ko je 35 godina uplaćivao staž i više i onaj ko je to činio nekih 15 godina”, kazao je Trakić.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Usklađivanje penzija u FBiH: U januaru se očekuje rast od 17 posto

Prvo usklađivanje penzija u Federaciji BiH 2026- po novim zakonskim odredbama desiće se u januaru 2026. godine i bit će vjerovatno i veće od 17 posto, dok se istovremeno dostignuti nivo prava sadašnjih penzionera neće umanjivati, rekao je Haso Halilović, potpredsjednik Saveza udruženja penzionera Federacije Bosne i Hercegovine.

“Imamo čvrsto obećanje Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da će prijedlog izmjena i dopuna Zakona o PIO ići po hitnoj proceduri u oba doma Parlamenta Federacije BiH da se usvoji. To ne bi trebalo da dođe u pitanje bez obzira što je kratak rok do kraja godine. Time bi u januaru 2026. godine imali prvo zvanično, redovno usklađivanje penzija po novim odredbama, odnosno zakonu koji je dožćivio izmjene i dopune”, naveo je Halilović.

Vlada i penzioneri dogovorili zakon

On je rekao da su Vlada Federacije Bosne i Hercegovine i Savez penzionera FBiH sredinom septembra utvrdili tekst prijedloga izmjena i dopuna Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju (PIO) Federacije Bosne i Hercegovine koji treba da ide u parlamentarnu proceduru.

Čekalo se, kako kaže Halilović, samo još očitovanje o dogovoreno Zakonodavno-pravnog odjela, te Ministarstva finansija FBiH. Iza dogovora, navopdi stoji federalni premijer, njegova dva zamjenika, kao i ministar rada i socijalne politike FBiH.

Dostignuti nivo penzija se neće mijenjati

Kada je u pitanju dostignuti nivo prava penzionera u FBiH, uvjerava, on se neće mijenjati, te nema razloga za strahovanja da će primanja sadašnjim penzionerima biti umanjena ni za jednu marku.

“U članu 79. izmjena i dopuna Zakona o PIO Federacije BiH i gdje se veže rast penzija za rast plata i troškova života u omjeru 60 naprema 40, uzimajući povoljniji parametar za utvrđivanje postotka usklađivanja penzija za penzionere, jasno stoji da se dostignuti nivo penzija neće smanjivati bez obzira kakvi će biti parametri oko usklađivanja.

“To znači da uopšte nije upitno i neće doći do smanjenja niti jedne penzije sadašnjim penzionerima, a budući penzioneri nakon izmjena i dopuna Zakona o PIO FBiH biće novi obračun. Tako da u ovom momentu ne mogu reći koji će to biti iznos, ali minimalne penzije penzionera zaključno sa 31. decembrom 2025. godine nisu upitne i neće doći do smanjenja niti jedne marke”, navodi Halilović, a prenosi Slobodna Bosna.

Određivanje parametara

Tvrdi da tokom prvog usklađivanja penzija u januaru 2026. godine očekuju da dođe do značajnog ratsa penzija u Federaciji BiH.

Kako je rekao, po svim projekcijama procjene su da usklađivanje penzija u Federaciji BiH 2026. u januaru bude iznad 17 posto s obzirom da će se uzeti parametri iz 2025. godine

Sljedeće usklađivanje trebalo bi biti u julu mjesecu, a u obzir će se uzeti parametri iz prvih šest mjeseci 2026. godine. Ako se uzme u ozbir da plate rastu ali i troškovi života za očekivati je isto značajnije povećanje penzija.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako uštedjeti struju: Savjeti za grijanje klima-uređajem

Često se dešava da se korisnici žale na visoke račune za struju. Ovo su savjeti za pravilno korištenje koji navodno mogu smanjiti potrošnju i do 30%.

Grijanje pomoću klima-uređaja postaje sve popularniji način grijanja, posebno u prelaznim mjesecima kada nije potrebno uključivati centralno grijanje. Uz pravilno postavljanje temperature i redovno održavanje, klima-uređaj može pružiti ugodnu temperaturu u prostoriji, a istovremeno smanjiti potrošnju električne energije u odnosu na klasične sisteme grijanja.

Pročitajte još:

5 savjeta za uštedu u domaćinstvu

Šta više troši struju: Paliti i gasiti klimu ili je ostaviti da radi

S obzirom na rast cijena električne energije, mnoge brine koliki će biti računi na kraju mjeseca, kao i na kojoj temperaturi klima-uređaj troši najmanje struje, a prostor ostaje ugodno topao. Prema savjetu stručnjaka, optimalna temperatura za grijanje klima-uređajem je oko 25° C.

Obratite pažnju na temperaturu

Mnogi griješe misleći da će prostor brže zagrijati ako temperaturu postave na višu vrijednost, no to nije tačno. Klima tada radi maksimalnom snagom duže vrijeme i troši znatno više struje. Moderne inverter klime automatski prilagođavaju snagu. Kada prostor tek počne da se zagrijava, uređaj radi punom snagom, ali čim dostigne željenu temperaturu, snaga se smanjuje i potrošnja energije značajno pada.

Savjeti za manju potrošnju struje

Dok zagrijava prostor klima od 3,5 kW troši oko 1,2 kW po satu, s druge strane, kada održava temperaturu, potrošnja pada na samo 350 W po satu. Za razliku od inverter modela, klasične klime rade stalno punom snagom što drastično povećava mjesečne račune za struju.

Kako biste uštedjeli, postavite temperaturu klime na 25 stepeni, što je najbolji balans između topline i potrošnje. Drugi savjet stručnjaka je da ne pravite veliku razliku između spoljne i unutrašnje temperature (maksimalno 10 stepeni), te da redovno čistite filtere i provjetravate uređaj. Koristite prirodnu ventilaciju, otvorite prozore kada je vani toplije, isključujte klimu kada niste kod kuće ili koristite tajmer.

Stručnjaci poručuju da pravilno korištenje klima-uređaja može smanjiti potrošnju električne energije i do 30% tokom grijne sezone. Dakle, umjesto da maksimalno povećavate temperaturu, pametno podesite klimu. Računi će biti manji, a vaš dom i dalje dovoljno topao, prenosi Dnevno.hr.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri na rubu dostojanstva: Umjesto brige dobijaju obećanja

Iako su godinama gradili društvo, mnogi danas žive na rubu egzistencije.

Godinama su radili i doprinosili, a danas mnogi penzioneri jedva sastavljaju kraj s krajem. Umjesto zaslužene brige i mira, suočavaju se sa niskim penzijama, visokim trškovima i osjećajem da su odbačeni i nedovoljno poštovani, jer u svim segmentima društva su zapostavljeni.

O penzionerima niko ne vodi računa

“Jedva čekaju da svi pokrepaju, da umru. Djeca ne poštuju roditelje, ovo država ne misli o ljudima, ljudi su dali mladost, ljudi su dali život, po 40 godina staža, umjesto da se nagrade, ne treba da se obogate, samo da prežive, ne mogu ni preživjeti”, poručuje ogorčeni penzioner.

“Mi penzioneri, pogotovo samci, udovci, rastavljeni… žive sami sa sobom. Deveraju kako znaju i umiju. Nažalost, nema više drugarstva, prijateljstva, jaranstva – to je druženje sve falsifikat”, govori penzioner iz Sarajeva, a prenosi N1.

“Kad se pogleda sve, sagleda, vidi se da o penzionerima niko ne vodi računa. Jednostavno su prepušteni sami sebi ili da neko, njihov predstavnik kojeg je vlada delegirala, da u njihovo ime odlučuje kolika će biti minimalna penzija”, dodaje jedan sagovornik.

“Ja ne znam kako njih nije sramota da uporede – ‘najveća je ovoliko, najniža onoliko’. Ja ne bih govorila koliko je najveća, onda bih ćutala. Ovdje je ili vrh bogat ili onaj najjadniji, najniži, nema srednjeg staleža i oni Evropa, ići ćemo u Evropu, ma ići ćemo znate kad, nikad”, zaključuje penzionerka.

Umjesto podrške samo obećanja

Njihove priče slične su širom zemlje, većina penizionera živi s minimalnim primanjima, uz rast troškova života. Umjesto podrške i pomoći dobijaju minimum ili samo obećanja.

“Mi smo se potrudili da povećamo transfere koji se odnose na njihovu rehabilitaciju i njihovo banjsko liječenje, potrudili smo se da unaprijedimo rad njihovih udruženja i sve ono što su oni tražili izuzev ovog dijela koji uskoro treba da riješimo a koji se odnosi na samo povećanje penzija”, kaže Adnan Delić, ministar rada i socijalne politike FBiH.

Malo se računa vodi o psihičkom stanju

Osim osnovne finansijske pomoći koju nadležni izdvajaju, malo računa se vodi o psihičkom stanju osoba treće životne dobi. Starije osobe često se osjećaju usamljeno, nedivljivo, izolovano, ili kao teret, jer upravo sistem nema razvijene mehanizme da ih aktivno uključi u društvo.

“Prelaz iz svakodnevnice, radnih zadataka, u penziju zna biti i finansijski i emotivno težak. Zato je važno da se penzioneri uključuju u različite aktivnosti, da volontiraju, da se bave svojim unucima, da budu u određenim zadacima ili igrama da bi sačuvali svoje mentalno zdravlje. Jako je važno da i u starijoj dobi ostanemo mentalno zdravi. Mentalno zdravlje dolazi iz čistog uma. Recikliranje negativnih emocija dovodi do progresa, do motivacije i ciljeva, a cilj nas uvijek drži u životu”, pojašnjava psihiloginja Alma Mahmutović Katica.

Radili su i zaradili penzije, a danas se bore za dostojanstvenu starost. Njihov položaj najbolje govori o tome koliko kao društvo cijenimo trud i godine koje su ostavili iza sebe.

Više o ovoj temi:

Veći minimalac penzionere gura na ivicu siromaštva (VIDEO)

Podijeli tekst sa drugima na:

WhatsApp prevara: Kako prepoznati prevare i zaštititi telefon

Naizgled bezazlena poruka koja ovih dana kruži WhatsAppom zapravo može biti opasna prevara. Sve više korisnika dobija poruke s tekstom poput „Jesi li to ti?“ ili „Poznaješ li ovu fotografiju?“ uz priloženu sliku.

Iako takve poruke bude znatiželju, upravo na to i računaju prevaranti.

Kako navodi portal Futurezone, iza takvih slika često se kriju zaražene ili manipulativne datoteke.

One mogu zaraziti telefon i hakerima omogućiti pristup osjetljivim podacima. Posebno je opasno to što u nekim slučajevima dovoljno je samo da se prikaže automatski pregled slike, bez da korisnik klikne na nju.

Kriminalci koriste propuste u načinu na koji WhatsApp obrađuje slike i video snimke. Manipulišu procesom tzv. „parsiranja“ (analize medijskog sadržaja), pa se zlonamjerni kod može pokrenuti u pozadini — i to bez ikakvog klika korisnika, prenosi Fenix magazin.

Jednom kada se zloćudni softver aktivira, hakeri mogu čitati vaše poruke, doći do spremljenih lozinki ili preuzeti kontrolu nad uređajem. Šteta često ostaje neprimijećena dok se ne otkrije krađa identiteta ili zloupotreba računa.

Ova prevara nije jedina. WhatsApp upozorava i na druge trikove:

• poruke od „prijatelja“ ili „članova porodice” koji traže novac,
• lažna poslovna ponuda s „lakom zaradom od kuće“,
• investicione prevare i kripto ponude s minimalnim rizikom.

U pravilu, takve poruke sadrže pravopisne greške, traže klik na link ili lične podatke.

Kako se zaštititi

Najbolja zaštita počinje u postavkama WhatsAppa:

Idite na Postavke > Pohrana i podaci > Automatsko preuzimanje medija

Isključite automatsko preuzimanje datoteka.

Tako sami odlučujete koje slike i video snimke želite preuzeti – a sumnjivi sadržaji ostaće blokirani.

Takođe, redovno ažurirajte system i aplikaciju kako biste zatvorili bezbjednosne propuste.

Šta učiniti ako ste već kliknuli na sumnjivu poruku

Ako ste već otvorili sumnjivu poruku ili sliku:

Odmah blokirajte broj i prijavite kontakt.

Provjerite ima li neuobičajenih aktivnosti na telefonu (nepoznate aplikacije, promet podataka).

Promijenite lozinke za e-mail, društvene mreže i internetsko bankarstvo.

Ako sumnjate na krađu podataka, obratite se policiji.

Ako poruka zvuči „predobro da bi bila istinita“ ili vam djeluje sumnjivo – ne otvarajte je i potvrdite s pošiljaocem drugim putem.

Pročitajte više o ovoj temi:

Kako WhatsApp zarađuje novac

WhatsApp priprema veliku promjenu: Moguće korištenje bez broja telefona

WhatsApp će početi blokirati određene naloge

WhatsApp unapredio aplilkaciju: Evo šta je sve novo

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Domovi za starije u FBiH pojačavaju zaštitu nakon tragedije u Tuzli

U Registru ustanova za smještaj starijih i iznemoglih osoba na području Federacije BiH, prema posljednjim podacima, je 47 domova i centara.

Najviše je privatnih, više od 30, dok je onih čiji su osnivači opštine, gradovi i kantoni njih 10, a pet je onih koje su osnovale nevladine organizacije.

Osnivač jedne takve ustanove je Federacija BiH.

Nijedan propust

Međutim, na nivou FBiH ne postoji inspektorat socijalne zaštite ali postoje, takve kantonalne inspekcije. Tragedija u Domu penzionera Tuzla je pokazala da je potreban viši nivo nadzora nad tim ustanovama, ali i sistem prevencije.

Gotovo sve javne ustanove za smještaj starijih imaju uredne planove evakuacije, elaborate, obuku osoblja, redovne vježbe, dovoljan broj vatrogasnih aparata, adekvatnu hidrantsku mrežu, obučeno osoblje, ali su svjesni da se u tom sistemu ne smije desiti nijedan propust, kako nam potvrđuje Damir Jukić, direktor JU Penzionerski dom sa stacionarom u ZDK.

“To ne smije biti mrtvo slovo na papiru. Naš sustav je reagirao na vrijeme kada smo u maju imali požar, nasreću, samo s materijalnom štetom i kompletna reakcija svih nas u tom lancu je pokazala da propusta ne smije biti. Poduzeli smo i prije toga određene mjere, kako bismo zaštitu od požara podigli na još viši nivo i krajem prošle godine smo ugradili automatski sustav za dojavu požara koji je koštao 209.000 KM, a za što nam je sredstva osigurala Vlada ZDK. Čak je bilo priče kako je to puno, kada su ljudski životi u pitanju ništa nije puno”, kaže Jukić, a prenosi Aavaz.

U cijeloj priči, naglašava, idu korak dalje, jer namjeravaju, pogotovo nakon tragedije u Tuzli nabaviti sprinkler sisteme za gašenje požara.

Vjeruje da će i za taj projekt imati podršku Vlade ZDK. To je prioritet i u KJU Gerontološki centar Sarajevo, čiji nam direktor, Mirza Musa kaže kako ova ustanova ima redovne nadzore od kantonalne inspekcije.

Zakonske obaveze

“Kao ustanova ispunjavamo sve zakonske obaveze, kada je u pitanju protivpožarna zaštita. Redovno ažuriramo planove, servisiramo protivpožarne aparate, obučavamo osoblje, imamo jako moderan vatrodojavni sistem, evo, krajem mjeseca smo svakako planirali veliku protivpožarnu vježbu. Međutim, broj nepokretnih osoba prevazilazi svaki plan evakuacije. I stoga smo se fokusirali na projekt nabavke sprinklerske mreže, dakle, da instaliramo te prskalice koje smanjuju ili gotovo eliminišu smrtnost u slučaju požara, a i sprečavaju širenje vatre”, govori Musa.

Također, ukazuje na to da je zgrada Gerontološkog centra stara 70 godina i da je neophodno promijeniti sve instalacije.

“Mi to činimo dio po dio. Ostaje nam ta borba, jer zakonske obaveze koje ispunjavamo nisu dovoljne da zaštitimo ovaj broj nepokretnih ljudi”, iskren je Musa.

Od sramote do potrebe i pravila

“Prije 20 ili 30 godina, možda je bila sramota nekog ostaviti u dom. Sada je to potreba, a vjerujem za koju godinu to će biti pravilo. Nisu domovi za starije zatvori. Naravno, u svakoj ustanovi gdje postoje propusti, gdje se događa da ne pružaju adekvatne usluge, neko mora odgovarati. Naši domovi moraju biti mjesta ugodnog življenja”, poručuje Jukić.

Pročitajte još:

Penzioneri vježbali evakuaciju u slučaju požara

Ranije ukazivano na loše stanje u Domu penzionera u Tuzli

Ljudski faktor i mali broj zaposlenih najčešći uzroci požara

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Niže cijene: Mandarine za 1,30 KM, pureći batak za 6,95 po kilogramu

I ovaj vikend u marketima širom Bosne i Hercegovine brojni proizvodi biće po akcijskim cijenama koje su značajno niže od redovnih.

Pojedini artikli biće sniženi i do 50 posto, a po akcijskim cijenama može se naći od mesa, mliječnih proizvoda, konditorskih proizvoda do sokova.

Moj market i Tropik marketi

Ovaj vikend “Moj market” marketima banana se može naći po cijeni od 2,39 KM, dok će kilogram svinjskog buta bez kosti koštati 7,99 KM. Stišnjena šunka kilogram košta 13,99 KM dok 500 grama kafe može se naći po cijeni od 13,49 KM.

Bingo

Bingo ovaj vikend donosi veoma širok asortiman proizvoda po akcijskim cijenama. Zamrznuti grašak 400 grama može se naći po cijeni 1,55 KM, a kiseli krastavac u tegli od 720 mililitara biće po cijeni od 1,95 KM. Jogurt 2,8 posto mliječne masti biće na cijeni po 2,15 KM dok će klementine biti 1,95 KM za kilogram. Šmek pileća prsa od 200 grama biće na cijeni od 2,35 KM dok će Pšenično brašno od 25 kilograma biti po cijeni od 17,95 KM. Mliječni namaz Livia od 180 grama koštaće 1,95 KM, a mlijeko od 2,8 posto mliječne masti koštaće 1,85 KM. Pika pileća salama koštaće 0,85 KM za 100 grama, a na akciji su i brojni konditorski proizvodi pa tako keks Frondi od 225 grama košta 2,75 KM, a Milka čokolada od 80 grama biće po cijeni od 1,8 KM.

Dalje, Bosanski Lokum od 180 grama košta 1,55 KM, a študla čokolada od 250 grama biće po cijeni od 2,75 KM. Monte puding od 100 grama biće po cijeni od 1,5 KM dok će čips Doritos biti po cijeni od 1,8 KM. Po akcijskim cijenama mogu se naći i sokovi pa će tako sok Juicy od litre biti po cijeni od 2,56 KM, a Multivanim od 2 litre koštaće 1,20 KM. Na akciji je i Sprajt koji će koštati 2,5 KM za 2 litre dok će pivo Heineken biti po cijeni od 1,5 KM za 0,33 litre.

Na akciji je i kućna hemija pa tako tečni sapun od 500 mililitara košta 1,65 KM, a krema od 75 mililitara biće po cijeni od 2,45 KM. Toalet papir od tri sloja koštaće 5,95 za 24 komada, a deterdžent Bioaktiv za 30 pranja košta 7,45 KM. Na akciji su i kapsule za mašinsko pranje suđa koje koštaju 9,95 KM za 22 komada.

Crvena jabuka

Akcijske cijene ovaj vikend biće i u makritima Crvena jabuka gdje će banana koštati 2,35 KM, a teleći vrat sa kosti koštaće 16,95 KM po kilogramu dok će goveđi pršut koštati 49,95 KM po kilogramu, a jogurt 2,35 KM.

Konzum i Merkator

Super vikend akcija biće i u konzum i merkator prodavnicma gdje će kiselo vrhnje 300 grama koštati 2,6 KM, a mandarina po kilogramu koštaće 1,3 KM. Pureći batak koštaće 6,95 KM po kilogramu dok će univerzalno sredstvo za čišćenje od 2×750 mililitara koštati 4,95 KM.

As Makret

U As marketima na akciji je svinjska krmenadla koja će koštati 9,49 po kilogramu, dok će juneća rebra koštati 17,99 KM, a kilogram pileta 6,45 KM, dok će čajna Goranović biti 6,95 KM za 300 grama.

Po akcijskim cijenama može se naći i jabuka koja košta 1,95 KM po kilogramu dok će Grekos jogurt od 400 grama koštati 2,75 KM. Čokoladno mlijeko od 250 mililitara biće po cijeni od 0,85 KM, a sok fanta i kola od dve litre koštaće po cijeni od 2,49 KM. Pavlaka kisela 850 grama od 20 posto mliječne masti koštaće 4,49 KM, dok će 500 grama kafe koštati 13,45 KM. Na akciji će se moći naći i toalet papir troslojni koji će za 16 rolni koštati 5,65 KM

Podijeli tekst sa drugima na:

Greške pri zamrzavanju hrane – evo kako da sačuvate ukus i svježinu

Zamrzavanje hrane djeluje jednostavno, ali jedna greška kvari obroke. Saznajte kako da je izbjegnete i sačuvate ukus, teksturu i bezbjednost vaše hrane.

Ako vam se desi da kada otvorite zamrzivač i otvorite ono što ste pažljivo spakovali, a unutra vas dočeka siva, suva masa s kristalima leda. Hrana izgleda kao da je preživjela zimu bez jakne. Iako ste mislili da ste sve uradili kako treba, zamrzavanje hrane krije jednu grešku koju skoro svi pravimo.

Najčešća greška: Zamrzavanje tople hrane

Kad stavite vruć obrok direktno u zamrzivač, podižete temperaturu unutrašnjosti. To stvara vlagu, kondenzaciju i led – ne samo na toj hrani, već i na svemu oko nje. Rezultat? Hrana se ne zamrzne ravnomjerno, gubi teksturu, a bakterije mogu da prežive.

Praktični savjeti: Kako da hrana ostane ukusna i bezbjedna?

  • Ohladite hranu prije zamrzavanja – ostavite je da se potpuno ohladi na sobnoj temperaturi, pa tek onda u frižider.
  • Koristite hermetičke posude ili vakum kese – sprečavaju vlagu i kristale leda.
  • Označite datum zamrzavanja – da znate kad je vrijeme za upotrebu.
  • Ne pretrpavajte zamrzivač – hladan vazduh mora da cirkuliše.
  • Alternativna rješenja: Šta možete da promijenite već danas?
  • Porcijsko zamrzavanje – lakše se odmrzava i manje se baca.
  • Blanširanje povrća – zadržava boju i teksturu.
  • Staklene posude – bolje čuvaju temperaturu i ne upijaju mirise.
  • Najčešća pitanja o zamrzavanju hrane
  • Da li je bezbjedno zamrzavati kuvanu hranu?
  • Da, ali samo kad se potpuno ohladi. Vruća hrana stvara vlagu i može da pokvari i druge namirnice.

Zašto se stvara led u kesama?

  • Zbog vlage iz hrane i lošeg zatvaranja. Vakum kese rješavaju problem.
  • Koliko dugo hrana može da stoji u zamrzivaču?
  • Zavisi od vrste: meso do 6 mjeseci, povrće do 8, kuvana jela do 3 mjeseca.

Da li zamrzavanje ubija bakterije?

Ne. Samo ih uspava. Ako hrana nije pravilno zamrznuta, bakterije mogu da prežive i aktiviraju se pri odmrzavanju.

Kako znamo da je hrana pokvarena iako je zamrznuta?

Promjena boje, miris, kristali leda i suva tekstura su znakovi da je vrijeme za bacanje.

Zamrzavanje hrane nije samo tehnička rutina, to je ključna tačka između očuvanja kvaliteta i bacanja obroka. Najveća greška koju većina ljudi pravi jeste stavljanje tople hrane direktno u zamrzivač. Time se ne samo kvari ukus i tekstura, već se povećava rizik od kvarenja i kontaminacije.

Zapamtite glavno pravilo koje glasi “hladi prije nego što zamrzneš”
Uz pravilno pakovanje, označavanje i raspored u zamrzivaču, tvoji obroci će ostati sigurni, ukusni i spremni kad ti zatrebaju.

Zamrzavanje hrane može da ti štedi vrijeme, novac i energiju, ali samo ako ga radiš kako treba, prenosi Krstarica.

Podijeli tekst sa drugima na:

Tragedija u staračkom domu: Ko brine o osobama treće životne dobi (VIDEO)

Tragedija u staračkom domu u Tuzli, u kojoj je živote izgubilo deset štićenika, ponovo je otvorila pitanje – ko brine o osobama treće životne dobi u Bosni i Hercegovini i zašto o njima govorimo tek kada se dogodi nesreća?

Jesu li uslovi u domovima dostojni života, ili se o tome ćuti? Liste čekanja su duge, kapaciteti nedovoljni, a cijene boravka često prelaze osnovna primanja penzionera.

U Federaciji BiH socijalna zaštita je nadležnost opština, gradova, kantona i entiteta. Na području Kantona Sarajevo postoji samo jedna javna ustanova za smještaj starijih osoba – Kantonalna javna ustanova „Gerontološki centar“.

Život u domu mirniji i sigurniji

Muharema Kapo jedna je od 345 korisnika ovog doma. Na trećem spratu, uz pomoć osoblja, već više od dvije godine živi, kako kaže, mirnije i sigurnije nego ranije.

“Imam jesti, imam sve, peru nas, kupaju nas, kud ćeš bolje. Da sam kući, ne bih nikad to mogla. Ima osoblje koje te izvede u šetnju, ovo je naša kuća, naša svetinja”, kaže za BHRT Muharema.

Slično misle i Brigita i Rahima, koje ističu da dom nije samo mjesto za odmor, nego i za društvo, kreativnost i brigu.

“Bila sam u privatnom domu, ali sam molila djecu da me prebace ovdje. Ovdje mogu da se družim i da se bavim svojim aktivnostima”, kaže Brigita.

“Domovi su prihvatljivi, cijene su realne, ali penzije su male. Nama je ovdje lijepo, uživamo, a drugi za nas rade”, dodaje Rahima.

Cijene boravka zavise od zdravstvenog stanja korisnika. U privatnim domovima one mogu doseći i do 2.000 KM. U javnim ustanovama, poput Gerontološkog centra, one se kreću između 700 i 1.000 KM mjesečno.

“Smještaju se odmah osobe u stanju socijalne potrebe koje dolaze preko Centara za socijalni rad. Nakon njih slijede porodice šehida, RVI, pa korisnici koji sami potpisuju ugovor”, pojašnjava viša stručna saradnica Sanela Đešević.

Nadzor redovan uz inspekcijske kontrole

Iz Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice KS navode da se nadzor nad radom Gerontološkog centra redovno provodi putem socijalne, zdravstvene i sanitarne inspekcije.

“Kontrolišu se higijenski, tehnički i stručni standardi, kao i zakonitost postupanja prema korisnicima. Vlada Kantona Sarajevo učestvuje u finansiranju ustanove kroz budžetska sredstva i odobravanje cjenovnika”, navode iz Ministarstva.

U domu u Tuzli, kako tvrde odbornici Gradske skupštine, uslovi nisu bili zadovoljavajući. Na lošu situaciju upozoravalo se ranije, ali bez adekvatne reakcije institucija.

“Čitav sistem koji je trebao da reaguje ranije – zakazao je. Nema odgovornosti jer se zakoni ne provode”, ističe Vehid Jahić, predsjednik Stranke penzionera Gradske organizacije Tuzla.

Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić dodaje da problem počinje i prije nego što domovi prime prve korisnike – već u samoj gradnji.

“Pravila gradnje su iz bivšeg sistema i ne zadovoljavaju današnje standarde. Imate situaciju da kroz vrata ne možete provući bolesnički krevet”, upozorava Delić.

Korisnici Gerontološkog centra poručuju da starenje ne smije značiti preživljavanje, već dostojanstven život uz pažnju i sigurnost.

Uz 24-satnu brigu i posvećenost osoblja, za mnoge je ovaj dom mjesto nade i mira. Povjerenje u ljude koji o njima brinu, kažu, jedino je što im je ostalo.

Podijeli tekst sa drugima na:

Najstariji bračni par na svijetu: Lajl i Elinor Gitens sa 83 godine braka

Lajl i Elinor Gitens iz Sjedinjenih Američkih Država zvanično su postali najstariji bračni par na svijetu, ali i najstariji bračni par ikada, prema zbirnim godinama supružnika.

On ima 108, a ona 107 godina, a zajedno broje 215 godina života.

Njihova priča počela je još 1941. godine, kada su se upoznali kao studenti na Univerzitetu Clark Atlanta.

Lajl je tada igrao košarku, a Elinor je došla na utakmicu da bodri svoj tim – i tada se dogodio njihov prvi susret.

Već sljedeće godine su se vjenčali, uprkos tome što su znali da će Lajl biti mobilisan u Drugi svjetski rat. Datum vjenčanja, 4. jun 1942. odabrali su prema njegovoj tromjesečnoj vojnoj dozvoli. Proslavili su 83 godine braka ove godine.

Njihov brak je ušao u istoriju i kao najduži brak živog para različitog pola.

Više o ovoj temi:

Najstariji penzioner u Srpskoj ima 105 godina

Ljubav na daljinu – i cenzurisana pisma

Tokom rata, Lajl je služio u Italiji kao dio 92. pješadijske divizije američke vojske. U tom periodu, Elinor je već bila trudna s njihovim prvim djetetom i preselila se u Njujork, gdje je upoznala njegovu porodicu i radila u sektoru finansija u fabrici avionskih djelova.

Komunikacija između supružnika opstajala je zahvaljujući pismima – koja su, nažalost, često bila cenzurisana od strane vojnih službenika.

Novi život nakon rata

Po završetku ratnih strahota, par se konačno ujedinio i započeo zajednički život u Njujorku. Dobijaju još dvoje djece – kćerke Anđelu i Ignei, dok je sin Lajl Rodžers rođen tokom rata.

Oboje su kasnije položili državni ispit i zaposlili se u javnom sektoru, ponosni što rade u istoj službi. Elinor je u 69. godini života završila doktorat iz urbanog obrazovanja na Univerzitetu Fordham.

Ostali su aktivni u alumni zajednici Univerziteta Clark Atlanta, a u poznim godinama, njihova kćerka Anđela preselila ih je u Majami, gdke i danas žive u miru.

Tajna njihove ljubavi?

Kada su ih pitali koja je tajna njihovog gotovo bezvremenog braka, Elinor je jednostavno rekla: “Volimo se”.

Lajl je dodao: “Volim svoju ženu”.

Možda u toj rečenici i leži najveća tajna – jednostavna ljubav, njegovana i čuvana decenijama, preko okeana, kroz ratove, promjene i godine, prenosi Ona.rs.

 

Podijeli tekst sa drugima na: