Autor: sandric84

S dolaskom zimskih temperatura ispod nule, održavanje toplote stopala postaje pravi izazov, naročito za one koji žele da izbjegnu glomazne sportske ili casual čizme sa krznom.

Ipak, rješenje postoji – i to provjereno decenijama unazad. Riječ je o jednostavnom ruskom triku koji su, prema predanju, koristili i vojnici kako bi se zaštitili od ekstremne hladnoće.

Stručnjaci najprije upozoravaju na važnost pravilnog odabira obuće. Tokom zime treba izbjegavati usku obuću jer ona ometa cirkulaciju krvi i smanjuje sloj vazduha koji djeluje kao prirodna izolacija. Idealno je nositi obuću barem pola broja veću kako bi stopala imala dovoljno prostora i ostala toplija.

Jednako je važno da stopala ostanu suva. Vlažna ili znojava stopala mnogo se brže hlade, što može dovesti do neprijatnog osjećaja hladnoće tokom cijelog dana. Prije obuvanja čizama preporučuje se nanošenje antiperspiranta na stopala, a dodatnu zaštitu pružaju i vodootporni sprejevi za obuću koji sprečavaju prodor snijega i vode.

Ključ cijele priče

Glavna tajna krije se u jednostavnom, ali efikasnom rješenju. Ispod originalnog uloška u čizmama potrebno je postaviti dodatni uložak izrađen od aluminijumske folije. Dovoljno je pratiti oblik postojećeg uloška i prema njemu izrezati foliju. Još bolji učinak pruža posebna reflektujuća folija, dostupna u prodavnicama građevinskog materijala.

Važno je napomenuti da se folija postavlja ispod originalnog uloška, kako bi služila kao izolacija od hladnoće koja dolazi sa tla. Postavljanje folije iznad uloška može uzrokovati kondenzaciju i znojenje stopala, čime se gubi željeni učinak.

Za one koji žele dodatni nivo toplote, preporučuje se zamjena originalnog uloška filcanim, koji još bolje zadržava toplotu. Iako ovaj korak nije neophodan, može značajno povećati udobnost tokom najhladnijih zimskih dana, prenosi Dnevno.hr.

Savjet: Prije nego što krenete u dugu šetnju, isprobajte kako se osjećate sa folijom u obući na kraćoj relaciji kako biste bili sigurni da vam je udobno i da stopalo ne klizi.

Sjećate li se one stare piramide ishrane iz udžbenika? Baza su bile žitarice, a vrh slatkiši i masti. Pa, zaboravite je.

Američke smjernice za ishranu za period 2025-2030. donijele su novi grafički prikaz koji je zbunio mnoge – piramida je sada okrenuta “naglavačke”.

Umjesto hljeba i paste, najširi (i najvažniji) dio sada zauzimaju proteini i masti, dok su žitarice gurnute na samo dno, u najuži dio. I dok neki pozdravljaju fokus na proteine, nutricionisti upozoravaju da ovaj novi model može biti opasan po zdravlje crijeva i srca ako se pogrešno protumači.

Stara piramida ishrane

Kako izgleda nova piramida?

Vizuelno, ovo je potpuni preokret. Smjernice sugerišu da svaki obrok treba da se vrti oko proteina i masti.

Vrh (Najširi dio – Prioritet): Proteini (meso, jaja, mliječni proizvodi, ali i orašasti plodovi i sjemenke) i zdrave masti. Preporuka je visok unos proteina (čak do 1.6g po kg tjelesne težine).

Sredina: Voće i povrće (3 porcije povrća i 2 porcije voća dnevno).

Dno (Najmanji dio): Integralne žitarice (samo 2 do 4 porcije).

Nova piramida ishrane

Zašto su stručnjaci zabrinuti?

Iako zvuči moderno (“keto” i “low-carb” su popularni), dijetetičari upozoravaju na dvije ozbiljne mane ovakvog prikaza:

Opasnost od zasićenih masti

Stavljanjem sira i crvenog mesa u “najširi” dio piramide, šalje se poruka da ih treba jesti u neograničenim količinama. Zasićene masti treba ograničiti na manje od 10% unosa kako bismo sačuvali srce i spriječili upale. Previše zasićenih masti direktno vodi ka povišenom holesterolu i digestivnim problemima.

Gdje su vlakna?

Najveća žrtva nove piramide su biljna vlakna. Guranjem mahunarki (pasulja, sočiva) i integralnih žitarica na marginu, rizikujemo epidemiju problema sa varenjem. Statistika kaže da 95% ljudi već ne unosi dovoljno vlakana, a ova piramida bi to mogla dodatno da pogorša. Vlakna su ključna za dugovječnost, zdrav mikrobiom i regulaciju šećera.

Šta ovo znači za biljnu ishranu?

Za one koji se hrane biljno, ova piramida je djelimično korisna jer naglašava važnost proteina (što vegani ponekad zanemare), ali je kritična jer umanjuje značaj složenih ugljenih hidrata. Idealno rješenje je balans – fokus na proteine iz nove piramide, ali birajte biljne izvore (sočivo, tofu, leblebije) koji dolaze u paketu sa vlaknima, a bez opasnih zasićenih masti koje se nalaze u mesu i siru.

Nova piramida pokušava da pojednostavi stvari, ali možda je otišla predaleko u drugu krajnost. Proteini jesu gradivni blokovi života, ali ne smeju ići na štetu vlakana koja nas održavaju zdravim.

Najbolji savjet?

Koristite piramidu kao grubu smjernicu, ali ne zaboravite na stare dobre prijatelje vašeg stomaka – voće, povrće i integralne žitarice, prenosi Telegraf.rs.

Izvjestan gubitak visine je neizbježan, ali ishrana, vježbanje i zdrav način života mogu pomoći u usporavanju pada koštane i mišićne mase kako starimo.

“Nesumnjivo, postajemo niži kako starimo”, kaže Adam Tejlor, profesor anatomije na medicinskom fakultetu u Lankasteru. Dodaje da poslije 40. godine ljudi obično gube oko centimetar visine svake decenije.

Dio ovog procesa je uzrokovan sve pogrbljenijim držanjem kako starimo.

Ljudi koji sjede ili stoje sa zakrivljenom kičmom duže vrijeme – možda za svojim stolom – mogu otkriti da vremenom njihova kičma prirodno zauzima taj položaj.

Stariji ljudi se ponekad saginju i da bi pronašli sigurniji centar gravitacije.

Činjenica je da svi smanjujemo svoju visinu čak i na dnevnom nivou jer gravitacija istiskuje vodu iz intervertebralnih diskova.

Promjena visine se takođe dešava i na drugom nivou. Između 30. i 35. godine, visina se stabilizuje kako naša koštana i mišićna masa počinje da se smanjuje.

Diskovi između pršljenova u našoj kičmi gube vodu i počinju da se smanjuju, a srž naših kostiju u kičmi, karlici i nogama postaje manje gusta.

“I kako se to dešava, kost se malo zgušnjava i postaje kraća”, kaže Tejlor, a prenosi RTS.

On kaže da smanjena mišićna masa još više utiče na našu visinu: način na koji kosti održavaju svoj oblik i veličinu jeste jačina mišića oko njih.

Statistika kaže da muškarci gube 0,08–0,1% svoje tjelesne visine godišnje. Žene obično gube 0,12–0,14% godišnje.

Možda vas zanima i ovo:

Povjerljivo sa dr Đorđevićem – Šta se događa sa našim tijelom?

Kineski naučnici utvrdili prelomnu tačku kada tijelo počinje da stari