Šta je “teorija mrtvog interneta”?

Suosnivač Redita, Aleksis Ohanian, i suosnivač OpenAI, Sem Altman, posljednjih nedjelja na društvenim mrežama upozoravaju na ono što nazivaju “teorija mrtvog interneta”. To je ideja da internetom više ne dominiraju ljudi već botovi. Stručnjaci koji su ranije tu teoriju odbacivali kao teoriju zavjere sada upozoravaju da bi mogla biti stvarna, s obzirom na ubrzani razvoj vještačke inteligencije.

“Da li je vrijeme da vas opet podsjetim na teoriju mrtvog interneta?”, napisao je Ohanian u nedjelju na mreži X. Reagovao je na objavu o tome kako su mnogi korisnici Redita bili prevareni serijom postova o gojaznoj mački po imenu “Pound Cake”. Ona je navodno bila na dijeti – da bi se ispostavilo da je mačka zapravo generisana pomoću AI.

Ohanian je posljednjih mjeseci sve glasniji po ovom pitanju. Još u junu je na mreži X upozorio da “pitanje nije da li je većina onoga što vidimo na internetu kreirano pomoću AI, već da to već jeste”.

Nalozi na društvenim mrežama

Na panelu “Wall Street Jouranal” u junu rekao je da “već dugo vjeruje u teoriju mrtvog interneta”. Priznao je da se prije desetak godina smatrala teorijom zavjere. Danas je “vrlo stvarna pojava” zbog širenja botova na društvenim mrežama i činjenice da ljudi sve češće koriste AI za kreiranje i širenje sadržaja.

Altman je takođe upozorio na ovu pojavu. U septembru je na mreži X napisao da “nikada nije previše ozbiljno shvatao teoriju mrtvog interneta, ali da izgleda kao da sada zaista postoji mnogo Tviter naloga koje vode LLM-ovi (modeli velikog jezika)”.

Kreiranje botova u zlonamjerne svrhe

Procenat internet saobraćaja koji su u 2024. generisali botovi, a ne ljudi, iznosi 51 odsto, prema podacima kompanije za sajber bezbjednost Imperva. To je prvi put u posljednjih 10 godina da je aktivnost botova premašila onu ljudsku. Kompanija je to pripisala “rastu AI tehnologija i modela velikog jezika (LLM), koji su pojednostavili kreiranje i umnožavanje botova u zlonamjerne svrhe”.

Prije nego što su se pojavili ovi modeli, mnogi su teoriju mrtvog interneta smatrali neutemeljenom. Međutim, posljednjih godina stručnjaci sve češće tvrde da postaje sve uvjerljivija.

Dipfejk i kreiranje reklama

Kejrolin Busta, osnivač firme Nju Models iz Njemačke, koja proučava uticaj tehnologije na kulturu, izjavila je 2021. za časopis “Atlantic” – u članku pod naslovom “Teorija mrtvog interneta je pogrešna, ali djeluje istinito” – da su neki aspekti teorije “paranoične fantazije”, ali da se slaže s “opštim utiskom” da internet danas djeluje mnogo “praznije” nego prije 10 godina.

Istraživači sa švajcarskih univerziteta objavili su prošle godine rad o teoriji mrtvog interneta. Naveli su da je prije 10 godina bila “više spekulativna”, ali da se “sa pojavom generativne vještačke inteligencije sada može posmatrati iz prve ruke”. Oni su istakli da korisnicima postaje sve teže da razlikuju sadržaj koji su napravili ljudi od onog koji je generisao AI. Navode kao primjer porast “dipfejk” videa.

Dodali su i da su društvene mreže postale “manje namijenjene povezivanju ljudi, a više usmjerene na konzumiranje sadržaja i izazivanje dopaminskih reakcija u mozgu”, pri čemu se generativna AI koristi čak i u maloprodaji za kreiranje reklama i prodaju proizvoda.

Mask krivac za sve lošije stanje?

Džejk Renzela, predavač računarstva na Univerzitetu Novog Južnog Velsa, i Vlada Rozova, istraživač mašinskog učenja na Univerzitetu u Melburnu, opisali su “začarani krug vještačkog angažovanja”, gdje AI botovi stvaraju slike koje zatim promovišu i ponovo dijele drugi AI nalozi. Ciklus koji “više uopšte ne uključuje ljude”. Kao primjer naveli su viralnu objavu “Škamp Isus” (Shrimp Jesus). To je AI-generisana sliku koja je 2024. postala popularna na Facebooku.

Tehnološki urednik “The Guardiana” Aleks Hern takođe je optužio Ilona Maska i njegovu platformu X da pogoršavaju ovaj fenomen. Smatra da je Mask omogućio da verifikovani nalozi zarađuju više novca sa većim brojem interakcija. Hern tvrdi da je Mask time “učinio profitabilnim kupovinu plave oznake, povezivanje s modelom velikog jezika i puštanje da takav nalog divlja odgovarajući na viralni sadržaj”.

Internet je prazan i bez ljudi

Tim istraživača sa Univerziteta u Cirihu kreirao je AI botove koje su postavili na popularni sabredit r/changemyview. Testirali su mogu li da ubijede korisnike da promjene mišljenje o kontroverznim temama. Redit je zaprijetio tužbom, pa studija nikada nije objavljena.

“Teorija mrtvog interneta” postala je viralna krajem 2010-ih i početkom 2020-ih na forumima poput Redita i drugih sajtova. Jedan korisnik pod imenom IlluminatiPirate objavio je post koji je imao više od 362.000 pregleda. U njemu je tvrdio da je internet “prazan i bez ljudi”. I da je većina “navodno ljudskog sadržaja” zapravo kreirana pomoću AI.

(Izvor vijesti: Forbes)

Podijeli tekst sa drugima na:

Mnogi u FBiH bi mogli imati minimalnu penziju iznad 700 KM

Izmjene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju Federacije BiH, koje bi prema najavama federalnih vlasti uskoro trebale biti usvojene i početi se primjenjivati od 1. januara, donose nekoliko važnih novina.

Novi propisi trebali bi s jedne strane poboljšati materijalni položaj penzionera, a s druge uvesti pravedniji obračun minimalnih penzija kroz sistem više razreda, zavisno od godina radnog staža.

Jedna od najvećih promjena odnosi se na usklađivanje penzija. Prema prijedlogu zakona, usklađivanje bi se vršilo dva puta godišnje – 1. januara i 1. jula – umjesto jednom, kao do sada.

Također se mijenja i formula, pa će se umjesto rasta bruto domaćeg proizvoda uzimati u obzir rast prosječne plate, uz zadržavanje potrošačkih cijena kao drugog parametra. Udio svake od ove dvije stavke u formuli određivat će se tako da uvijek ide u korist penzionera.

Ako je rast cijena veći od rasta plata, u formuli će se više uvažavati potrošačke cijene, a ako su plate rasle brže od cijena, veći značaj imat će rast plata. Ovakav model donosi veću sigurnost i mogućnost značajnijeg povećanja penzija, dok je kao zaštitna mjera predviđeno da do usklađivanja neće doći ako bi ono vodilo smanjenju iznosa.

Više kategorija minimalnih penzija

Druga važna novina odnosi se na minimalne penzije. Novi zakon uvodi više kategorija, zavisno o radnom stažu.

Penzioneri s 15 do 20 godina staža imali bi minimalnu penziju od 60 posto prosječne, oni s 20 do 25 godina 65 posto, sa 25 do 30 godina 70 posto, a osobe sa 30 do 35 godina staža 75 posto prosječne penzije.

Oni koji su radili između 35 i 40 godina primat će najmanje 85 posto prosječne penzije, dok bi za one s punih 40 godina staža minimalna penzija iznosila 95 posto prosječne.

Prema podacima Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje, prosječna samostalna penzija u septembru iznosila je 760,98 KM.

To znači da bi najniža minimalna penzija, po novim pravilima, iznosila oko 456 KM, a najviša između 722 i 760 KM.

Stečena prava se neće mijenjati

Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike ranije je naglašeno da se stečena prava sadašnjih penzionera neće umanjivati. Novi model obračuna minimalnih penzija primjenjivat će se na buduće penzionere koji će u penziju ići po novom zakonu.

Zakonske izmjene također proširuju pravo na naknadu troškova sahrane i na osobe koje su te troškove snosile, a ne samo na članove uže porodice. U isto vrijeme, najavljuju se izmjene i drugih povezanih zakona, uključujući

Zakon o radu, propise o zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih, te o zapošljavanju stranaca. Cilj je, kako piše Večernji list BiH, jačanje fiskalne stabilnosti Federacije i suzbijanje sive ekonomije kroz šire reforme tržišta rada.

Podijeli tekst sa drugima na:

U istom autu već 44 godine: Luka (88) bez “fiće” ne ide nigdje (VIDEO)

Prosječna starost automobila kod nas je 17 godina i tokom vozačkog staža većina vozača promijeni nekoliko automobila, uglavnom polovnih.

Ima i izuzetaka – Luka Banđur iz Ljubinja vozi isti auto od kada je položio vozački ispit. Kuriozitet je što Luka ima 88 godina, a njegov “fićo” 44.

U Ljubinju ga svi prepoznaju, jer u cijeloj opštini samo je jedan crveni “fićo” , a Luka je nastariji aktivni vozač. Teško je zamisliti da ih vidite jednog bez drugoga.

“Obavim sve što mi treba, odvezem, dovezem, služi me, nije bilo velikh kvarova, potrošni materijal i ono nešto redovno što mora da se zamijeni, ali velikih kvarova nije bilo”, kaže Banđur.

Kasno je, kaže, položio vozački ispit i odlučio da kupi auto, imao je više od 40 godina. I danas pamti kada se i svog sela Ubosko uputio u Sarajevo po novog “fiću”.

Kako mu je već 88 godina, Luka ne vozi duge relacije- ide od svog sela do Ljubinja, kad mu nešto zatreba. Ne gazi jako ni papučicu gasa, najbrže je, kaže išao 90 na sat. Јedino što ne zna – koliko je prešao.

“Ne radi mu skala, nekad proradi pa se gubi, pitam ja majstora , kaže hajde šta će ti”, navodi Banđur.

Zdravlje ga dobro služi, pa još bez problema prolazi i ljekarski pregled. Teže mu je, kaže, da se odbrani od onih koji žele da kupe njegovog ljubimca, dolaze, zovu, ostavljaju poruke pod brisač. Ali, nije na prodaju.

(Izvor vijesti: RTRS)

Podijeli tekst sa drugima na:

Čudna karta Evrope: Zemlje regiona žute i narandžaste (FOTO)

Na platformi Reddit pojavila se pomalo neuobičajena karta Evrope, na kojoj su zemlje obojene različitim nijansama narandžaste, plave, žute i tamno crvene boje.

Riječ je o prikazu kada tačno lišće u pojedinim zemljama počne mijenjati boju i padati tokom jeseni.

Zanimljivo je vidjeti gdje se u ovu priču uklopila BiH i pojedini dijelovi zemlje, ali i susjedne države.

Dijelovi Evrope u sivoj zoni

Podaci su podijeljeni po mjesecima – avgust, septembar, oktobar i novembar.

Zanimljivo je i vidjeti kako su neki dijelovi Evrope u ‘sivoj zoni’, što prema karti prikazuje područja u kojima nema previše sezonske vegetacije.

Bosna i Hercegovina potpuno je žuta, što znači da ovdje pravi jesenji ugođaj počinje u oktobru, a Srbija je, kao i Hrvatska, miks narandžaste i žute, što znači da lišće primarno pada u septembru i oktobru.

Narandžasta je sjeverna Srbija, dok se južni dio žuti. Sjeverniji dio Hrvatske, Zagorje, prikazano je u žutoj boji, što znači da tamo lišće opada malo kasnije tokom oktobra, dok su Lika i Slavonija čvrsto narandžaste, što ih svrstava u septembarske oblasti.

Situacija u Italiji malo složenija

Slovenija je žuta, dok je situacija u Italiji malo složenija. Južni dijelovi Italije, uključujući Siciliju, obojeni su tamno crvenom bojom, što označava jesenji ugođaj već u avgustu.

Evropski dio Rusije prikazan je tamno narandžastom bojom – kod njih vizuelna jesen počinje u septembru. Zemlje Skandinavije kreću u septembru i oktobru, baš kao i Njemačka, Francuska, Velika Britanija i velika većina zemalja u Evropi.

Ipak, izuzeci su Ibersko poluostrvo, koji je poprilično crven i svrstava se u septembarske oblasti, dok su veliki dijelovi poluostrva u sivim zonama.

When leaves change colour and fall across European vegetation
byu/nohup_me inMapPorn

Ljeto u južnoj Evropi vruće i suvo

Neko je u komentarima objasnio zašto sjeverne i južne zemlje imaju razlike u padu lišća i mijenjanju boja na stablima:

“Ljeto u južnoj Evropi je stvarno vruće i suvo. Nekoliko listova počinje opadati tokom ljeta jer se potpuno osuše. Masovno opadanje događa se kasnije, oko novembra, zavisno od vremena. Nije da dođete u Španiju u avgustu i vidite drveće s jesenjim bojama i lišćem po tlu. Pretpostavljam da su sjeverna područja vlažnija i sa umjerenim ljetima, tako da lišće zaista ne umire i ne opada tokom običnog ljeta.”

(Izvor vijesti: Dnevno)

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri koji primaju penziju van Srpske treba da dostave potvrdu o životu

Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske obavještava korisnike prava na penziju, kojima se isplata vrši van Republike Srpske, da do kraja kalendarske godine Fondu dostave potvrdu o životu, da bi se isplata penzije u 2026. godini mogla vršiti redovno i bez prestanka.

Kako se navodi u saopštenju Fonda PIO, dostavljanje potvrde o životu ne odnosi se na korisnike sa prebivalištem u Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji, Crnoj Gori, FBiH, jer se taj podatak obezbjeđuje putem elektronske razmjene podataka između nosilaca osiguranja.

“Korisnici kojima se nakon ostvarivanja prava prvi put vrši isplata penzije, potvrdu o životu dostavljaju nadležnoj isplatnoj filijali. Dostavljanje potvrde o životu za korisnike sa prebivalištem van Republike Srpske vrši se u skladu sa članom 140. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju. Potvrda se dostavlja u nadležnu filijalu Fonda, koja je donijela rješenje o ostvarivanju prava i vrši isplatu penzije”, ističe se u saopštenju.

Navode, da korisniku penzije koji potvrdu o životu ne dostavi blagovremeno, isplata penzije se obustavlja.

“Potvrda o životu je ispravna ako je ovjerena kod nosioca penzijskog osiguranja u državi prebivališta, opštinskog organa, notara, suda i diplomatsko-konzularnog predstavništva BiH u državi prebivališta. Obrazac potvrde o životu može se preuzeti na internet stranici Fonda”, zaključuje se u saopštenju.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Kinezi hoće da “hlade internet” potapanjem data centara u more

Imajući u vidu ogromnu potrošnju energije, kineska kompanija „Highlander“ je razvila projekat potapanja data-centara u more kako bi se iskoristilo prirodno rashlađivanje. Iako se na prvi pogled može učiniti apsurdnim, ovo rješenje omogućava uštedu do 90% energije koja bi se inače trošila na hlađenje.

Kako funkcionišu podvodni data-centri?

Prirodno hlađenje: Serveri se nalaze u zatvorenim kapsulama koje se potapaju u more. Umjesto skupih rashladnih sistema, hladna morska voda vrši posao hlađenja, što značajno smanjuje troškove i potrošnju energije.

Obnovljiva energija: U kineskom projektu, kapsula sa serverima kod Šangaja će se napajati sa 95% obnovljive energije, koja dolazi iz obližnjih vjetroelektrana na moru.

Kompanija i klijenti: Projekat razvija pomorska tehnološka firma „Highlander“ uz podršku vlade. Među klijentima su „China Telecom“ i državna kompanija za vještačku inteligenciju.

Prethodni eksperimenti i trenutna komercijalizacija

Microsoftov eksperiment: Kompanija Microsoft je 2018. godine testirala sličan podvodni data-centar kod obale Škotske, koji se pokazao uspješnim kao eksperiment, ali nikada nije komercijalizovan.

Kineski komercijalni pristup: Kina je mnogo ambicioznija u svom pristupu. Planirana kapsula kod Šangaja će biti jedan od prvih funkcionalnih podvodnih data-centara na svijetu koji će opsluživati stvarne klijente.

Izazovi i rizici

Tehnološki izazovi: Izgradnja podvodnog centra nije jednostavna. Slana voda ubrzava koroziju, pa je čelična kapsula presvučena posebnim zaštitnim slojem. Takođe, održavanje je složenije, iako se koristi lift koji kapsulu povezuje sa površinskom platformom. Polaganje podvodnih kablova za internet je takođe mnogo zahtjevnije nego na kopnu.

Ekološki uticaj: Istraživači se pitaju kako će emisija toplote u okean uticati na morski ekosistem. Ekolozi upozoravaju da bi veći broj ovakvih postrojenja mogao privući neke vrste, a druge otjerati. Potrebno je više istraživanja kako bi se utvrdio uticaj velikih podvodnih farmi koje bi trošile ogromne količine energije.

Sigurnosni rizik: Postoje teorije da bi ovakvi sistemi mogli biti ranjivi na sabotaže pomoću zvučnih talasa koji se prenose kroz vodu.

Budućnost podvodnih data-centara

Uprkos izazovima, stručnjaci vjeruju da podvodni data-centri neće u potpunosti zamijeniti tradicionalne, barem ne u skorije vrijeme. Mogu da pruže usluge u određenim “nišama” i budu komplementarni sa postojećom infrastrukturom. Kineski projekat je važan korak u testiranju komercijalne isplativosti i održivosti ove tehnologije.

(Izvor vijesti: RTS)

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri se vraćaju na posao: Ko može raditi i zadržati penziju u FBiH?

Federacija BiH već duže vrijeme bilježi ozbiljan nedostatak radne snage, zbog čega se sve češće govori o potrebi uvoza radnika. No, domaći potencijali nisu iscrpljeni – među njima su i penzioneri, koji pod određenim uslovima mogu ponovno raditi i istovremeno primati penziju.

Zahvaljujući izmjenama Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju (PIO), koje je usvojio Predstavnički dom Parlamenta FBiH, korisnici starosne i prijevremene starosne penzije sada mogu zasnovati radni odnos bez gubitka prava na penziju. Izmjenama je izbrisana odredba (član 116) koja je dosad omogućavala obustavu penzije ako penzioner stupi u obavezno osiguranje.

Ko ipak ne može raditi uz penziju?

Ova pogodnost ne odnosi se na sve penzionere. Pravo na paralelno primanje penzije i platu nemaju:

• korisnici invalidske penzije (zbog potpunog gubitka radne sposobnosti),

• korisnici porodične penzije (jer se smatra da su ekonomski ovisni),

• i oni koji su se penzionisali po osnovu povoljnijeg penzionisanja branilaca, gdje zakon i dalje nalaže obustavu penzije u slučaju zaposlenja.

U slučaju invalidske penzije, sama definicija – da osoba nije sposobna za rad – pravno onemogućava radni odnos bez gubitka tog prava.

Puna radna prava i dvostruki doprinosi

Zaposleni penzioneri imaju ista prava kao i ostali radnici: pravo na godišnji odmor, bolovanje i plaćene doprinose. Za njih se uplaćuju doprinosi na osnovu zaposlenja, ali i dalje se evidentiraju kao penzioneri – što znači dodatno fiskalno opterećenje za poslodavce.

Takođe, bivši pripadnici policije i oružanih snaga, koji su penziju stekli po posebnim zakonima, mogu se vratiti na tržište rada i prijaviti u obavezno osiguranje.

Šta je s penzionerima iz inostranstva?

Za penzionere koji su penziju ostvarili u inostranstvu, mogućnost rada u BiH zavisi od međunarodnih sporazuma i individualnih slučajeva. Svaki takav angažman prolazi kroz posebnu proceduru i nije univerzalno dozvoljen.

(Izvor vijesti: Viteskiportal)

Podijeli tekst sa drugima na:

Istraživanje pokazalo: Na zdravlje srca utiču navike iz mladosti

Novo istraživanje, a koje je objavljeno u časopisu “JAMA netvork open”, pokazalo je da usvajanje navika zdravih za srce u ranom periodu života može drastično da umanji rizik od srčanog i moždanog udara kasnije u životu, pokazalo je novo istraživanje.

Studija, takođe, pokazuje, da su odluke donesene u mladosti direktno povezane sa kardiovaskularnim zdravljem kasnije tokom života.

Otkriveno je da se obrasci zdravlja srca uspostavljaju veoma rano, pri čemu većina učesnika do 25. godine razvija navike koje ostaju stabilne tokom cijelog života.

Sistem bodovanja Američkog udruženja za srce korišten je za procjenu opšteg zdravlja srca. U obzir su uzeti faktori kao što su ishrana, vježbanje, kvalitet sna, pušenje, krvni pritisak i nivo holesterola.

Rezultati su pokazali da ljudi sa visokim brojem bodova u mladosti imaju tendenciju da održe dobro zdravlje srca.

Stručnajci smatraju da, iako su zdrave navike najkorisnije kada smo mladi, poboljšanje načina života donosi koristi u bilo kom uzrastu.

Ljudi sa lošim kardiovaskularnim zdravljem u ranom periodu života imali su do deset puta veći rizik od razvoja srčanih bolesti kasnije tokom života.

“Usmjeravanje djece na zdravije putanje znači veću vjerovatnoću da će ostati na vrhu grupe sa najboljim kardiovaskularnim zdravljem tokom cijelog života. Ti ljudi će živjeti duže i sa manje hroničnih bolesti. Mislim da je to prava pobjeda”, rekao je doktor Lojd-Džons, kardiolog i glavni autor studije.

“Nikada nije kasno za promjenu”, dodao je.

Inače, više od 4.200 učesnika starosti od 18 do 30 godina praćeno je gotovo 40 godina.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Kome sve biro može doplatiti do tri godine staža za penziju?

Koji uslovi se moraju ispuniti da bi se uplatilo do tri godine staža za odlazak u penziju o da čo se kod obračuna staža uzima u obzir i dobrovoljno uplaćeni staž

Donesena nova uputa

Penzijsko i invalidsko osiguranje (dokup staža) osigurava se nezaposlenoj osobi kojoj nedostaju do tri godine penzijskog staža do sticanja uslova za starosnu penziju, u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju”.

“Federalni Zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje donio je dana 26.4.2018. godine uputu za primjenu člana 31. stav 2 Zakona. Nezaposlena osoba koja je prijavljena nadležnoj službi za zapošljavanje, a kojoj nedostaje do tri godine penzijskog staža za stjecanje uvjeta za starosnu penziju u smislu propisa o penzijskom i invalidskom osiguranju, mora provesti to vrijeme u osiguranju, a najranije od 29.12.2000. godine, kada je Zakon stupio na snagu” – navela je Anita Perić rukovoditeljica Sektora za analizu, plan, informiranje i informatiku Službe za zapošljavanje Hercegovačko-neretvanskog kantona.

Objašnjava kako se ta odredba primjenjivala do 26.10.2023. godine, kada je donesena nova uputa.

“Novom uputom se to pravo osigurava i nezaposlenim osobama za ostvarivanje prava na starosnu penziju u smislu:

člana 40, 142, 143. i 144. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju

člana 31.b Zakona o pravima branilaca i članova njihovih porodica

člana 4. stav 1, tačka 3. Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca odbrambeno-oslobodilačkog rata i

člana 13. Zakona o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odlikovanja i članova njihovih porodica”, navodi Perić.

Objašnjava da su ranije pravo na uplatu doprinosa ostvarivale nezaposlene osobe koje su podnijele zahtjev prije navršene 65. godine života.

Podnosi se pismeni zahtjev birou

” Presudom Vrhovnog suda pravo na uplatu doprinosa ima i nezaposlena osoba koja je zahtjev za ostvarivanjem prava podnijela i nakon navršenih 65 godina života, pod uvjetom da je u vrijeme kada je ispunjavala uvjete za uplatu penzijskog osiguranja prema navedenim zakonskim pravilima prije navršenih 65 godina bila na evidenciji kod nadležne službe za zapošljavanje i imala nedostajućih ispod tri godine staža”, navodi Perić.

Dodaje kako nezaposlena osoba podnosi pismeni zahtjev birou rada službe za zapošljavanje prema mjestu prebivališta. Uz zahtjev prilaže odgovarajuću dokumentaciju u zavisnosti po kojem članu Zakona o PIO-u ostvaruje pravo na uplatu doprinosa za penzijsko osiguranje.

Ukazuje da se kod obračuna penzijskog staža uzima u obzir i dobrovoljno uplaćeni staž.

(Izvor vijesti: Faktor)

Podijeli tekst sa drugima na:

Porasle cijene smještaja u domovima za starije u BiH, sve duže liste čekanja

Cijene smještaja u domovima za starije i nemoćne osobe u Evropskoj uniji znatno su porasle u protekloj godini, a sličan trend bilježi se i u Bosni i Hercegovini, gdje raste potražnja za institucionalnim smještajem zbog čega su liste čekanja sve duže.

U Domu za starije i nemoćne osobe “Betanija” u Čapljini, prema riječima predstojnice Martine Golože, cijene su usklađene s kategorijama zdravstvenog stanja korisnika – pokretne, polupokretne i nepokretne osobe te osobe s demencijom.

“Cijene su formulirane prema zdravstvenom stanju korisnika. Trenutačno se kreću od 1.330 do 1.500 KM, a povećanje je uslijedilo krajem 2024. godine. Kriteriji za smještaj su da osoba ima više od 65 godina, ne boluje od zaraznih bolesti i nema psihičkih smetnji”, kazala je Goloža, dodavši kako je prosječna dob korisnika oko 80 godina.

Slično je i u Domu za starije i nemoćne osobe “Sveti Josip” u Ljubuškom, gdje su cijene rasle početkom ove godine.

“Početkom 2025. godine, kada je donesena odluka o povećanju iznosa minimalne plaće u FBiH, morali smo donijeti odluku i o povećanju cijene smještaja u našem domu. Cijena varira ovisno o općem stanju korisnice koja ulazi u dom, tj. o tome koji stupanj njege joj treba. Na osnovu toga postoje četiri kategorije i cijene se kreću od 1.250 do 1.600 KM mjesečno”, kazala je sestra Katarina Dunder, direktorica Doma “Sveti Josip”.

Potražnja i dalje sve veća

Uprkos rastu cijena i značajnim smještajnim kapacitetima, u oba doma potražnja i dalje nadmašuje mogućnosti smještaja te se bilježe sve duže liste čekanja.

“Trenutačno imamo listu čekanja s otprilike četrdeset osoba. Iako raspolažemo s dovoljnim brojem kreveta, interes za smještaj starijih osoba neprestano raste”, navela je Goloža.

Ista situacija je i u domu u Ljubuškom gdje se svakodnevno traži “krevet više”, a na listi čekanja je 35 osoba.

“Velika je potreba za smještajem u Dom. Svakodnevno primamo upite, što telefonskim pozivom, mailom ili pak osobno, kada ljudi dolaze u Dom raspitati se i tražiti smještaj. Mi u naš dom primamo samo ženske osobe. Ovisno o hitnosti potrebe za smještajem upućujemo ljude na druge domove ili popunjavaju prijave kod nas. Trenutačno imamo oko 35 prijava, tj. osoba na listi čekanja, od toga je deset prijava ispunjeno u rujnu 2025.”, pojasnila je Dunder.

U domu i građani Hrvatske

Većina korisnika u Domu “Betanija” dolazi iz Hercegovačko-neretvanskog kantona, ali i iz susjedne Hrvatske, ponajviše iz Dubrovačko-neretvanske županije. Slično je i u Domu “Sveti Josip” u Ljubuškom gdje su takođe smještene i korisnice iz Hrvatske.

“Budući da smo blizu granice s Republikom Hrvatskom, dolaze nam upiti za smještaj i iz Hrvatske. Trenutačno imamo desetak korisnica koje su nam došle iz te zemlje”, kazala je Dunder.

U tom su Domu trenutačno smještene 53 korisnice, a prosječna dob iznosi 85 godina.

“Najstarija korisnica ima 98 godina, a najmlađa 69”, dodala je direktorica.

Dom “Betanija” pruža 24-satni medicinski nadzor, uključujući cjelodnevnu njegu za nepokretne, polupokretne i osobe s demencijom, kao i usluge socijalnog radnika.

“Korisnicima osiguravamo odgovarajuće mjere socijalne zaštite, kako na razini ustanove tako i individualno, u skladu s njihovim potrebama”, pojasnila je Goloža.

U toj je ustanovi zaposleno 40 radnika različitih profila, a najveći broj čine medicinsko-njegovateljski radnici. Dom sarađuje s ljekarom porodične medicine, fizioterapeutom i frizerkom, dok po potrebi dolaze i specijalisti drugih grana medicine. U Domu “Sveti Josip” u Ljubuškom zaposleno je 22 radnika različitih zanimanja.

“Naš tim čine kućni majstor, spremačice, vešerka, kuharice, njegovateljice, medicinska sestra, administrativni radnik i ravnatelj. Svi zajedno činimo zajednicu koja nastoji našim korisnicama pružiti sigurnost, pažnju i dostojanstven život”, zaključila je sestra Katarina Dunder.

Izvor: euronews.ba

Podijeli tekst sa drugima na: