Domovi za stare puni, mjesta nema, a cijene sve veće

Domovi za starija lica širom Republike Srpske suočavaju se sa velikim interesovanjem i popunjenim kapacitetima. Najveća je potražnja za smještajem nepokretnih osoba i korisnika oboljelih od demencije. Upravo za njih dostupno je najmanje mjesta.

Zašto su kapaciteti domova za stare popunjeni?

Zbog rasta troškova poslovanja i povećanja plata zaposlenih, u pojedinim ustanovama najavljuju i novo povećanje cijena smještaja.

Koliko košta smještaj u Banjaluci?

Bosiljka Bošnjak, direktorica Doma penzionera Banjaluka, kazala je za “Nezavisne novine” da su liste čekanja duge te da Dom raspolaže sa 101 sobom.

“Radimo po principu da su prvi i drugi sprat namijenjeni pokretnim i polupokretnim korisnicima, dok su na trećem spratu smješteni nepokretni korisnici”, navela je Bošnjakova.

U Domu postoje jednokrevetne, dvokrevetne i trokrevetne sobe, a interesovanje je veliko, uz izraženu listu čekanja.

“Kada je riječ o cijenama, jednokrevetna soba za pokretnog korisnika iznosi 1.600 KM. Za polupokretne korisnike cijena iznosi 1.700 KM. Dvokrevetna soba za pokretne korisnike košta 1.020 KM, za polupokretne iznosi 1.300 KM, dok za trokrevetne sobe treba izdvojiti 1.350 KM”, kazala je Bošnjakova.

Dodala je da to nije realna cijena i ističe da će u narednom periodu morati ići sa korekcijom cijena, odnosno doći će do poskupljenja.

“Zbog inflacije i povećanja troškova cijene ćemo u nekom narednom periodu morati korigovati”, navela je ona.

Bošnjakova je istakla da nepokretni korisnici uglavnom donose pelene, maramice i lijekove, a sve ostalo imaju u domu.

Pritisak na cijene trpi dom za stare u Prijedoru?

I Marija Ličanin, direktorica Javne ustanove Dom za starija lica iz Prijedora, kazala je za “Nezavisne novine” da se u narednom periodu očekuje povećanje cijena smještaja.

“Imali smo nedavno povećanje plata radnicima od pet odsto. Imamo i najavu da bi od septembra plate ponovo trebalo da rastu, što, naravno, vrši pritisak na cijene smještaja”, kazala je Ličaninova.

Kako je pojasnila, kapacitet doma je 221 korisnik, dok ih je trenutno smješteno 210.

“Najveći pritisak je na smještaj nepokretnih osoba. Uglavnom pacijenata nakon moždanog udara, loma kuka i onkoloških pacijenata. Tu imamo jedno ili dva slobodna mjesta, dok za pokretne korisnike imamo više prostora”, pojasnila je Ličaninova.

Istakla je da smještaj u trokrevetnoj sobi košta 1.150 KM, u dvokrevetnoj 1.200 KM, dok smještaj za osobe oboljele od demencije i psihoza iznosi 1.250 KM.

Smještaj za nepokretne osobe  trenutno 1.350 KM.

Zbog čega je smještaj za dementne najteže pronaći?

U Domu za stara lica “Vidovo vrelo” u Kneževu navode da imaju kratke liste čekanja, sa pet do šest korisnika, te da je takva situacija prisutna već posljednjih godinu dana.

“Korisnici su podijeljeni u tri kategorije: djelimično pokretni, nepokretni i osobe oboljele od demencije, pri čemu je upravo posljednja kategorija najtraženija. Riječ je o korisnicima za koje mali broj domova ima adekvatne kapacitete za zbrinjavanje”, kazali su iz ovog doma.

Možda vas interesuje i ovo:

Domovi za stare sve skuplji, a liste čekanja sve duže

Dodaju da imaju domove u Vidovom Vrelu i Aleksandrovcu i ista je situacija u oba objekta. Tako da je najveća potražnja za smještajem osoba oboljelih od demencije.
Dodaju da se cijene smještaja koriguju jednom godišnje. Korekcija zavisi od rasta troškova poslovanja. Tu su i plate zaposlenih i ostali izdaci, te da su trenutno važeće cijene na snazi do decembra ove godine.

“Smještaj za pokretne korisnike košta 1.050 KM, za nepokretna lica 1.200 KM. Smještaj za osobe oboljele od demencije iznosi 1.350 KM”, kazali su iz Doma za stara lica “Vidovo vrelo”.

Kako ističu, kapaciteti su u potpunosti popunjeni, dok su liste čekanja relativno male i dodaju da oko 70 odsto korisnika dolazi iz Banjaluke.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako pojačati Wi-Fi signal ako je loš?

Ako vam laptop, tablet ili telefon u nekim dijelovima stana ili kuće gube stabilnu vezu i imaju slab Wi-Fi signal, vrlo je vjerovatno da ste naišli na takozvane “mrtve zone”.

Ova pojava nastaje iz više razloga – od debljine zidova i rasporeda prostorija do zagušenja mreža u zgradi ili komšiluku – ali dobra vijest je da se problem često može riješiti bez dodatnih troškova

Kako da locirate problem?

Najjednostavniji način da otkrijete gdje signal slabi jeste da uradite test brzine interneta na više mjesta u stanu ili kući, koristeći aplikacije poput Speedtest.

Ako primijetite da brzina drastično pada u određenim prostorijama u odnosu na mjesto gdje se nalazi ruter, uspjeli ste da identifikujete „mrtve zone”.

Za precizniju analizu mogu se koristiti aplikacije za Wi-Fi dijagnostiku, kao što su NetSpot ili Fing, koje prikazuju jačinu signala kroz RSSI vrijednosti. Pravilo je jednostavno – što je vrijednost bliža nuli, signal je jači.

Brzi trikovi koje možete odmah isprobati

  • Prije nego što razmišljate o novoj opremi, pokušajte nekoliko osnovnih rješenja:
  • Premjestite ruter na centralno mjesto u stanu, po mogućnosti na povišenu poziciju
  • Izbjegavajte uglove, debele zidove i prepreke koje blokiraju signal
  • Podesite antene rutera u različitim smjerovima (ako ih ima)
  • Restartujte ruter – često rješava privremene probleme
  • Ako ništa ne pomaže, uradite reset na fabrička podešavanja

Kada je problem u opremi?

Ako ni osnovni trikovi ne daju rezultate, moguće je da je ruter zastario. Stručnjaci preporučuju zamjenu uređaja otprilike svakih pet godina, prenosi B92.

Noviji modeli koji podržavaju Wi-Fi 6E ili Wi-Fi 7 standard nude bolju pokrivenost i stabilnost, posebno zahvaljujući radu u 6 GHz opsegu koji smanjuje smetnje.

Koje rješenje vam treba?

  • Za manje stanove: Wi-Fi ekstender može proširiti signal do slabih tačaka
  • Za veće kuće i više spratova: Mesh sistem je najbolje rješenje jer stvara jedinstvenu mrežu sa više tačaka pokrivenosti
  • Frekvencije i kanali prave veliku razliku
  • Wi-Fi mreže rade na različitim frekvencijama:

2.4 GHz – veći domet, bolji prolaz kroz zidove, ali sporiji internet

5 GHz i 6 GHz – veće brzine, ali slabiji domet kroz prepreke

Pametna kombinacija mreža može značajno poboljšati performanse – na primjer, pametne uređaje spojiti na 2.4 GHz, a telefone, računare i TV na 5 ili 6 GHz.

Na kraju, redovno ažuriranje rutera (firmware-a) takođe može poboljšati stabilnost, brzinu i sigurnost mreže.

Podijeli tekst sa drugima na:

Zakon o PIO Srpske treba da štiti penzionere, a ne tajkune

Narodni poslanik PDP/PSS Bojan Kresojević poručio je da postojeći Zakon o PIO ne štiti interese penzionera- Rekao je da on štiti one koji godinama izbjegavaju plaćanje poreza i doprinosa.

Kresojević je naveo da Poreska uprava nije naplatila oko 250 miliona KM poreza i doprinosa od 100 najvećih poreskih dužnika. Upitao je 01ko snosi odgovornost za takvo stanje.

“Postojeći Zakon o PIO štiti tajkune koji ne plaćaju doprinose, prikriva odgovornost nadležnih u Poreskoj upravi, a sve to na kraju plate penzioneri jer im se umanjuje penzija za dio neuplaćenog staža”, istakao je Kresojević.

On je najavio da će biti zatraženo održavanje posebne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske. Na toj sjednici razmatrale bi se izmjene Zakona o PIO s ciljem bolje zaštite prava penzionera.

Prema njegovim riječima, jedan od prijedloga odnosi se na poboljšanje položaja boraca. Njima bi se za obračun penzije priznavao period od najboljih pet godina staža.

Kresojević smatra da je neophodno i redovno usklađivanje penzija dva puta godišnje. Time bi se, kak oje rekao penzionerima omogućilo da lakše prate rast troškova života.

“Ako vlast tvrdi da je Republika Srpska razvijeniji dio BiH, onda ukupno povećanje penzija u ovoj godini mora biti najmanje 17 odsto. Toliko iznosi u Federaciji BiH, a ne duplo manje od toga”, poručio je Kresojević.

On je pozvao penzionere da prisustvuju javnoj tribini o predloženim izmjenama Zakona o PIO. Tribina će biti održana 11. juna u Banjaluci, u svadbenom salonu „Boldi“, sa početkom u 19 časova.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Smailbegović: BiH ima najnepovoljniji odnos radnik-penzioner

U Federaciji BiH  za očuvanje postojećih radnih procesa nedostaje oko 40.000 radnika.

Stručnjaci napominju da je za očuvanje sistema penzionog osiguranja potrebno još oko 200.000 radnika.

Adnan Smailbegović privrednik i član Ekonomsko-socijalnog savjeta FBiH ukazao je na problem nedostatka radne snage. Naglasio je da više nije isključivo pitanje privrede, nego pitanje funkcionisanja kompletnog društvenog sistema, uključujući penzioni i zdravstveni sektor, saopšteno je iz Udruženja poslodavaca FBiH.

“Ako nemamo dovoljno zaposlenih, dugoročno neće imati ko puniti penzione fondove, finansirati zdravstveni sistem i nositi ekonomski razvoj zemlje. O ovome moramo govoriti otvoreno i bez uljepšavanja stvarnosti”, istakao je Smailbegović.

Možda vas interesuje i ovo:

Omjer broja radnika i penzionera u FBiH zvoni na uzbunu

U saopštenju se naglašava da FBiH danas ima jedan od najnepovoljnijih odnosa između broja zaposlenih i penzionera u Evropi, jer, prema dostupnim podacima, na jednog penzionera dolazi svega oko 1,15 zaposlenih radnika, dok evropski prosjek iznosi oko 1,7, a pojedine evropske ekonomije imaju i više od tri radnika na jednog penzionera.

Smailbegović je upozorio i na kontinuirani odlazak radno sposobnog stanovništva, posebno mladih, koji zbog nedostatka perspektive napuštaju BiH.

Prema njegovim riječima, iskazana je potreba za sistemskom reindustrijalizacijom i snažnijim razvojem proizvodnih kapaciteta.

On je naglasio da industrija ima centralnu ulogu u razvoju ekonomije jer direktno generiše najveći broj radnih mjesta i pokreće lanac drugih djelatnosti, od transporta i logistike do energetike i usluga.

“Reindustrijalizacija nije pitanje jedne industrije ili jednog sektora. Jedna fabrika ne otvara samo radna mjesta unutar svojih pogona nego pokreće kompletnu lokalnu ekonomiju”, poručio je Smailbegović.

Podijeli tekst sa drugima na:

Jednokratnu pomoć lani dobilo 207 penzionera Novog Grada

Predsjednik Udruženja penzionera Novi Grad Nedeljko Zgonjanin rekao je da je lani na ime jednokratne pomoći od 70 KM za 207 članova udruženja isplaćeno 14.790 KM.

Zgonjanin je na redovnoj skupštini Udruženja penzionera ove opštine rekao da je prošle godine za 200 umrlih članova isplaćena novčana pomoć od po 550 KM, ukupno 110.000 KM.

“Zahvaljujući dobroj saradnji sa opštinom Novi Grad, prošle godine je doznačena redovna donacija od 5.500 KM, za druženje penzionera 5.148 KM, te za banjsku rehabilitaciju 29.740 KM”, rekao je Zgonjanin.

Penzioneri Novog Grada u Banji

On je naveo da je prošle godine besplatnu banjsku rehabilitaciju po programu Vlade Republike Srpske imalo 96 penzionera.

“Osim toga, 17 penzinera je sedam dana boravilo je u Banji Mlječanici. 60 odsto troškova platila je opština Novi Grad, dok su 40 odsto korisnici”, rekao je Zgonjanin.

On je rekao da je za odlazak i povratak penzionera na banjsku rehabilitaciju prevoz obezbijedilo Udruženje penzionera.

Zgonjanin je rekao da su realizovane sve aktivnosti planirane u prošloj 2025. Naglasio je te da će ove godine besplatnu banjsku rehabilitaciju po programu Vlade Republike Srpske koristiti 128 penzionera iz Novog Grada.

Za 30 penzionera 60 odsto troškova platiće opština Novi Grad, a 40 odsto korisnici.

Mirolsav Drljača, načelnik Novog Grada rekao je da Opštinska uprava ima dobar partnerski odnos sa Udruženjem penzionera.

“Udruženje ima brojno članstvo. Rukovodstvo je ranije obavljalo odgovorne funkcije u lokalnoj zajednici i ima iskustva u organizaciji. Zato imaju dobre rezultate, koje članstvo prepoznaje”, rekao je Drljača.

Udruženje penzionera u Novom Gradu okuplja 4.879 penzionera, od ukupno 5.244, koliko ih je u ovoj lokalnoj zajednici.

Podijeli tekst sa drugima na:

Da li su koštice trešnje opasne po zdravlje?

Postoje dvije vrste ljudi tokom sezone trešanja. Oni koji pažljivo pljuju svaku košticu i oni koji ih samo progutaju bez razmišljanja, pa tek kasnije krenu da paniče i pretražuju internet.

A internet, naravno, odmah nudi horor scenarije, od trovanja do čuvenog “izrašće ti drvo u stomaku”.

Realnost je, kao i obično, mnogo manje dramatična.

Ako ste među ljudima koji godinama gutaju koštice od trešanja, a nikada nisu imali ozbiljne tegobe, velika je šansa da vaš organizam jednostavno radi ono što bi i trebalo, izbaci ih prirodnim putem bez ikakve pompe.

Da li su koštice trešanja zaista opasne?

Koštice trešanja zaista sadrže jedinjenja iz kojih može da se oslobodi cijanid, i upravo je to razlog zbog kog su ljudi razvili gotovo paničan strah od njihovog gutanja. Međutim, postoji velika razlika između slučajno progutane cijele koštice i namjernog žvakanja ili usitnjavanja većih količina.

Kada progutate cijelu košticu, ona uglavnom samo prođe kroz sistem za varenje jer organizam ne može da je svari. Drugim riječima, tijelo je tretira kao nešto što treba da izbaci, a ne apsorbuje.

Zato većina ljudi nikada ne osjeti apsolutno nikakve posljedice.

Problem nastaje tek u određenim situacijama

Ljekari uglavnom upozoravaju na tri stvari: velike količine, žvakane koštice i malu djecu.

Ako neko proguta mnogo koštica odjednom, posebno ako ih prethodno sažvaće, povećava se mogućnost iritacije digestivnog sistema i oslobađanja većih količina štetnih supstanci. Kod male djece postoji i rizik od gušenja ili blokade crijeva jer je njihov digestivni trakt uži.

Ali jedna do nekoliko cijelih koštica, čak i ako vam se to dešava redovno tokom ljeta, kod zdrave osobe uglavnom ne predstavlja ozbiljan problem.

Zašto nas je ova tema toliko plašila?

Dijelom zbog starih priča koje su roditelji govorili djeci da ih ne bi gutala, a dijelom zato što internet voli dramatične naslove. Istina je da ljudsko tijelo svakodnevno podnosi mnogo gore stvari od jedne progutane koštice trešnje.

Ipak, stručnjaci savjetuju da gutanje koštica ne postane navika. Ne zato što će se dogoditi neka katastrofa, već zato što jednostavno nema nikakvu korist za organizam.

Kada treba da se javite ljekaru?

Ako nakon gutanja koštica primijetite jak bol u stomaku, povraćanje, problem sa disanjem, ozbiljnu nadutost ili poteškoće sa pražnjenjem crijeva, posebno kod djece, potrebno je da se obratite ljekaru, piše Ona rs.

Ali za većinu ljudi cijela drama oko slučajno progutane koštice završi se potpuno neprimijetno. Osim možda činjenice da ćete narednih pola sata razmišljati o tome šta ste upravo uradili.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri Srpske i Srbije družili se u Istočnoj Ilidži

Udruženje penzionera opštine Istočna Ilidža organizovalo je  tradicionalno druženje penzionera Republike Srpske i Srbije.

Kako navodi predsjednik Udruženja penzionera Istočna Ilidža Radenko Šehovac ovo druženje je okupilo 293 penzionera iz različitih krajeva Srpske i Srbije.

Naglasio je da druženje nije samo prilika za razgovor i zajedničko provođenje vremena već  i način da se njeguje prijateljstvo i razmjenjuju iskustva.

Šehovac se posebno zahvalio Opštini Istočna Ilidža, jer kako je naveo, rukovodstvo i zaposleni uvijek podržavaju sve aktivnosti Udruženje penzionera.

“Penzioneri predstavljaju važan stub našeg društva i neizostavan su dio svake zajednice, pa tako i opštine Istočna Ilidža”, rekao je on.

Iz Opštine Istočna Ilidža navode da su penzioneri svojim dugogodišnjim radom, iskustvom i zalaganjem dali nemjerljiv doprinos razvoju opštine. Njihova mudrost i životno iskustvo danas su dragocjeni za sve generacije.

“Upravo zbog toga Opština Istočna Ilidža sa velikim poštovanjem podržava rad Udruženja penzionera. Podržava i aktivnosti koje okupljaju naše najstarije sugrađane”, rekli su iz Opštine.

Kako dodaju, penzioneri zaslužuju pažnju, poštovanje i zahvalnost, jer su svojim trudom gradili temelje društva u kojem danas živimo.

Opština će i u budućnosti nastaviti da bude oslonac penzionerima. Njegovaće međugeneracijsku solidarnost i stvarati ambijent u kojem će se svaki penzioner osjećati cijenjeno, sigurno i uključeno u život zajednice.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Savjet pčelara: Kako prepoznati lažni med?

Kupovina domaćeg meda često se svodi na povjerenje, ali iskusni pčelari tvrde da postoje i jednostavni znakovi koji mogu pomoći pri procjeni kvaliteta. Od teksture i kristalizacije do popularnog testa s vodom, nekoliko detalja može otkriti da li je med prirodan ili postoji sumnja da je riječ o falsifikovanom proizvodu.

Kako piše portal Podravski.hr pitali su iskusnog pčelara kako najbrže prepoznati da li je med koji su kupili zaista domaći i prirodan.

Trik sa prstima koji pčelari često preporučuju

Njegov odgovor bio je jednostavan. “Samo ga protrljajte između palca i kažiprsta. Pravi med će se polako upijati i ostaviti blag osjećaj lepljivosti, dok će lažni često ostati poput sirupa ili se razvodniti.“

Naime, iako ne postoji stopostotno siguran kućni trik koji može da zamijeni laboratorijsku analizu, pčelari tvrde da postoji nekoliko znakova koji vrlo brzo otkrivaju kvalitet meda.

Zašto je kristalizacija važan znak kvaliteta

Jedan od najpoznatijih pokazatelja je kristalizacija. Prirodni med vremenom gotovo uvijek kristališe, a brzina tog procesa zavisi od vrste meda. Ako je med dugo potpuno tečan i izgleda gotovo savršeno providno, mnogi pčelari postaju sumnjičavi.

Možda vas zanima i ovo:

Da li je med zdraviji od šećera?

Tekstura meda može otkriti mnogo

Važna je i sama tekstura. Kada se med preliva iz kašike, pravi med teče u sporom, gustom mlazu i stvara male vijuge. Falsifikovani često curi poput običnog sirupa.

Pčelari kažu da kvalitetan med ne djeluje vodenasto niti se odmah razliva po površini.

Jedan od popularnih testova je i onaj sa vodom. Kašičica meda spuštena u čašu vode trebalo bi da padne prema dnu i sporije se rastvara ako je riječ o prirodnom medu.

Lažni med obično se brzo rastopi i pomiješa sa vodom.

Povjerenje u pčelara i dalje najvažnije

Na kraju, iskusni pčelari poručuju da je najbolji način kupovine meda povjerenje.

Kupovina od lokalnog pčelara kojeg poznajete često vrijedi više od svih kućnih trikova zajedno.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Zabrinjavajuća karta: Koji narodi najbrže stare u Evropi?

Evropa ubrzano stari, a Hrvatska se nalazi među zemljama s najstarijim stanovništvom na kontinentu.

Medijalna starost predstavlja dob koja dijeli populaciju na dva jednaka dijela.

Polovina stanovništva mlađa je od tog broja godina, dok je druga polovina starija.

Demografi ovaj pokazatelj smatraju jednim od najvažnijih za razumijevanje procesa starenja stanovništva, prenosi Nova.rs.

Karta Eurostata pokazuje da Hrvatska pripada grupi evropskih zemalja s izrazito starom populacijom.

Starije od Hrvatske trenutno su Italija s medijalnom starošću od 49,1 godine, Portugal i Bugarska s po 47,3 godine, kao i Grčka s 47,2 godine.

Stanovništvo Evrope stve starije

S druge strane, među najmlađim zemljama u Europi izdvajaju se Turska s 34,4 godine, Island s 37,2 godine i Irska s 39,6 godina. Razlika između najmlađih i najstarijih evropskih država danas iznosi gotovo 15 godina, što pokazuje koliko su demografske promjene postale izražene širom kontinenta.

Eurostat navodi da je medijalna starost u Evropskoj uniji u posljednoj deceniji porasla za više od dvije godine, uglavnom zbog manjeg broja rođenih i sve većeg udjela starijeg stanovništva.

Demografsko starenje stvara probleme

Demografsko starenje već sada utieče na tržište rada, penzioni sistem i zdravstvenu zaštitu u velikom dijelu Evrope.

Zemlje Balkana posebno su pogođene zbog masovnog iseljavanja mlađeg stanovništva.

Uz Hrvatsku, vrlo visoku medijalnu starost imaju i Srbija s 45,4 godine, Slovenija s 45,5 i Mađarska s 44,8 godina. Bosna i Hercegovina nije uvrštena na ovu mapu.

Iako je Evropa uopšte među najstarijim regijama svijeta, razlike između država su velike.

Dok neke zemlje pokušavaju nadoknaditi manjak stanovništva imigracijom, druge se suočavaju s ubrzanim pražnjenjem manjih gradova i sela.

Prema procjenama Evrostata, proces starenja stanovništva tek će se ubrzavati u narednim decenijama. Medijalna starost u Evropskoj uniji do kraja vijeka mogla bi preći 50 godina.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Lubenica kraljica slasti: 10 razloga zbog kojih je treba jesti

Lubenica je savršena ljetna hrana. Osim što je ukusna, sadrži veoma malo kalorija, odličan je izvor vitamina C i sjajno gasi žeđ.

Ako lubenica postane dio vaše svakodnevne ishrane, ne samo da ćete imati ukusniji jelovnik, već ćete ostvariti i brojne koristi za cjelokupno zdravlje. Svakodnevna konzumacija lubenice direktno utiče na poboljšanje zdravlja srca, jačanje mozga i revitalizaciju imunološkog sistema.

U nastavku pročitajte 10 nevjerovatnih razloga zašto bi trebalo da jedete lubenicu svaki dan.

1. Zdravo srce

Svakodnevna konzumacija lubenice pozitivno utiče na rad srca. Lubenica sadrži visok nivo likopena, antioksidansa koji joj daje crvenu boju i pomaže da srce ostane zdravo i vitalno.

Pored likopena, lubenica sadrži i dosta kalijuma koji smanjuje rizik od srčanog udara, pomaže u snižavanju holesterola, poboljšava protok krvi i reguliše rad srca.

2. Jake kosti

Likopen, koji se nalazi i u paradajzu, ima važnu ulogu u razvoju i održavanju zdravih kostiju.

Ovaj snažni antioksidans smanjuje aktivnost ćelija koje učestvuju u razvoju osteoporoze, dok visok nivo kalijuma pomaže zadržavanje kalcijuma, čime se čuvaju kosti i jačaju zglobovi.

3. Jačanje imunološkog sistema

Lubenica sadrži veliku količinu vitamina C koji jača imunitet i štiti organizam od oksidativnog stresa.

Vitamin C igra važnu ulogu i u zarastanju rana, jer je neophodan za stvaranje kolagena. Ukoliko imate rane koje sporije zarastaju, povećajte unos hrane bogate vitaminom C, poput lubenice i citrusa.

4. Pomoć pri mršavljenju

Lubenica sadrži oko 90 odsto vode i veoma malo kalorija, zbog čega je idealna namirnica za osobe koje žele da smršaju.

U njoj se nalazi i citrulin, aminokiselina koja pomaže sagorijevanje masnoća.

Možda vas zanima i ovo:

Koliko i kome je dozvoljeno jesti lubenicu

5. Protivupalna svojstva

Lubenica je bogata flavonoidima, karotenoidima i triterpenoidima.

Posebno se izdvaja likopen, koji pokazuje značajne rezultate u smanjenju upala. Najviše korisnih sastojaka imaju potpuno zrele lubenice.

6. Sprečava nastanak raka

Likopen ima važnu ulogu i u smanjenju rizika od određenih vrsta raka.

Prema pojedinim istraživanjima, povezuje se sa manjim rizikom od raka prostate, dojke, pluća, materice i debelog crijeva.

7. Zdravi i opušteni mišići

Lubenica je dobar izvor kalijuma i citrulina koji pomažu pravilnom radu mišića.

Oni kontrolišu kontrakcije mišića i ublažavaju bolove nakon fizičkog napora ili treninga. Citrulin se u organizmu pretvara u arginin koji poboljšava cirkulaciju i opušta krvne sudove.

8. Poboljšava vid

Zahvaljujući visokom sadržaju antioksidanasa poput beta-karotena, vitamina C, luteina i zeaksantina, lubenica pozitivno utiče na zdravlje očiju.

Ovi sastojci štite oči od problema povezanih sa starenjem, poput noćnog sljepila, makularne degeneracije i glaukoma.

9. Za ljepšu kožu i kosu

Lubenica sadrži značajnu količinu beta-karotena koji se u organizmu pretvara u vitamin A.

Vitamin A ima važnu ulogu u proizvodnji sebuma i rastu ćelija, što direktno utiče na zdravlje i hidrataciju kože.

Možda vas zanima i ovo:

Šest savjeta kako da izaberete dobru lubenicu

10. Za oštriji mozak i bolje raspoloženje

Lubenica sadrži i vitamin B6 koji je neophodan za proizvodnju hemikalija u mozgu odgovornih za raspoloženje i ponašanje, poput serotonina i dopamina.

Nizak nivo vitamina B6 može izazvati probleme sa pamćenjem, zbog čega je lubenica odličan izbor za učenike i studente, piše SlatkiSvijet.

Podijeli tekst sa drugima na: