Povrće skuplje od mesa: Penzioneri i radnici na mukama

Cijene hrane u Bosni i Hercegovini rastu iz dana u dan. Plate i penzije ne prate taj rast. Obični građani to osjećaju svaki put kad odu u kupovinu.

Prije deset godina kilogram paradajza koštao je dvije do tri marke. Pileći file stajao je šest do sedam KM. Meso je bilo skuplje, povrće pristupačno gotovo svima.

Danas je to potpuno drugačije. Kilogram paprika u januaru i februaru koštao je sedam KM. Sredinom aprila ta cijena porasla je na čak 10,95 KM. Batak se može naći za 7,90 KM. Povrće je postalo skuplje od mesa.

Gordana Bulić iz Kluba potrošača Tuzlanskog kantona objašnjava zašto je tako. Država ne može određivati cijene – tržište je slobodno. Ko ima robu, sam određuje cijenu. Ako roba ide – cijena ostaje. Ako ne ide – dolaze akcije i sniženja.

Veliki problem je zavisnost od uvoza. Paprike koje koštaju deset maraka najčešće dolaze iz dalekih zemalja. U cijenu su uračunati prijevoz, osiguranje, skladištenje i marže. Svaka blokada na granici ili zastoj u transportu odmah podiže cijene.

Gužva na pijaci samo kad je penzija

Prodavači na pijacama to potvrđuju iz vlastitog iskustva. Prije deset godina roba je stalno išla i nije bilo vremena ni sjesti. Danas se gužve osjete uglavnom kada počnu isplate penzija. To govori koliko je kupovna moć oslabila.

Penzioneri su među onima koji krizu osjećaju najteže. „Sa penzijom od koje jedva živim, svako poskupljenje hrane je veliki problem”, kaže jedna penzionerka.

„Nekad moram birati između hljeba, povrća i lijekova – nema novca za sve.”, priča ona, a prenosi Tuzlanski.ba

Rješenja postoje, ali zahtijevaju volju i akciju. Više ulaganja u domaću proizvodnju stabilizovalo bi cijene. Subvencije za farme i stočnu hranu pomogle bi domaćim proizvođačima. Domaće voće i povrće – jabuke iz Gradačca, narandže iz Hercegovine – i dalje je jeftinije od uvoznog.

Dok se to ne promijeni, teret pada na najranjivije. Penzioneri i radnici svaki mjesec pažljivo biraju šta će kupiti. Pristojan obrok postaje sve teži cilj za sve više domaćinstava.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako se zaštititi od krpelja: Ovaj jednostavan trik može pomoći

Proljeće i boravak u prirodi imaju svoju lijepu stranu, ali i onu manje prijatnu – krpelje! Ko je makar jednom imao neprijatno iskustvo, zna koliko mogu da pokvare uživanje u šetnji ili radu u dvorištu.
Ipak, jedan jednostavan trik protiv krpelja posljednjih dana izazvao je ogromnu pažnju na društvenim mrežama jer efikasno tjera krpelje

Naime, jedna žena je pokazala kako se snašla na krajnje praktičan način. Umjesto skupih sprejeva i hemijskih sredstava, posegnula je za nečim što svi imamo kod kuće – običnom ljepljivom trakom. Ideja je toliko jednostavna da se mnogi pitaju kako je se ranije nisu sjetili.

Trik funkcioniše tako što se traka (dvostruka samoljepljiva) obmota oko donjeg dijela nogavica ili čarapa. Na taj način, krpelji koji pokušavaju da se popnu uz nogu jednostavno ostaju zalijepljeni i ne dolaze u kontakt sa kožom.

Fotografija koja kruži internetom, na kojoj se vidi više krpelja zalijepljenih za traku, dodatno je podgrijala interesovanje i uvjerila mnoge da ovaj trik protiv krpelja zaista može da pomogne. Ljudi su podijeljeni – dok jedni ne mogu da vjeruju koliko je metoda efikasna, drugi priznaju da će je sigurno isprobati već pri sljedećem izlasku u prirodu.

Možda vas interesuje i ovo:

Sve o krpelju, čuvajte se, može biti fatalan

Ono što ovaj trik koji tjera krpelje izdvaja od ostalih jeste njegova praktičnost.

Ne zahtijeva nikakvu posebnu pripremu, ne košta gotovo ništa i može se primijeniti odmah. Posebno je koristan za rad u bašti, šetnje kroz visoku travu ili izlete van grada.

Ipak, važno je naglasiti da nijedna metoda nije stopostotna zaštita. Ukoliko primijetite krpelja na koži, potrebno je reagovati brzo i pravilno ga ukloniti, jer duži boravak krpelja na koži povećava rizik od infekcija.

Ovaj trik koji tjera krpelje je dobra zaštita, ali ne treba se osloniti samo na nju. Obavezno pregledajte tijelo nakon boravka napolju i nosite odgovarajuću garderobu i uživanje u prirodi biće mnogo bezbrižnije, prenosi Krstarica.

Podijeli tekst sa drugima na:

Jeftinije vozačke dozvole za penzionere sve izvjesnije

Jeftinija vozačka dozvola za penzionere u BiH uskoro bi mogla postati stvarnost. Pravilnik koji definiše tu oblast je izmijenjen. Ostalo je samo da se odluka usvoji na Savjetu ministara BiH.

Prema važećim propisima, vozačka dozvola u BiH standardno važi deset godina za većinu kategorija, uključujući A, B, C i D. Ipak, za osobe starije od 65 godina, kao i za vozače sa smanjenom zdravstvenom sposobnošću, rok važenja se skraćuje zbog potrebe češćih ljekarskih kontrola.

To u praksi znači da penzioneri vozačku dozvolu često obnavljaju svake tri godine, dok pojedini vozači sa zdravstvenim poteškoćama to moraju činiti i svake dvije godine.

Svaka obnova podrazumijeva plaćanje takse i obavezan ljekarski pregled. Zbog toga u periodu od deset godina ukupni troškovi mogu biti višestruko veći u odnosu na standardnih 60 konvertibilnih maraka.

Jeftinija vozačka dozvola za penzionere u BiH predložena je kako bi se, ispravila dugogodišnja nepravda. Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH već je usvojio  inicijativu kojom se traži smanjenje naknada za ovu kategoriju građana. Cilj je ukidanje diskriminacije u naplati.

Možda vas zanima i ovo:

Milan u 76. godini upisao auto školu i postao vozač (VIDEO)

Nakon toga, nadležna agencija izradila je izmjene pravilnika, koji je prošao javne konsultacije bez primjedbi. Da bi nove cijene stupile na snagu, potrebno je da pravilnik usvoji Savjet ministara BiH.

Jeftinija vozačka dozvola za penzionere u BiH trebala bi, ukoliko dobije zeleno svjetlo, donijeti olakšanje za više od 170.000 građana koji zbog godina ili zdravstvenog stanja češće prolaze kroz proceduru produženja ovog dokumenta.

Podijeli tekst sa drugima na:

Šta kaže statistika o penzijama isplaćenim u martu

Prosječna penzija u Republici Srpskoj iznosi 696,94 KM – a svaki penzioner prima je u prosjeku više od 17 godina

Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske objavio je statističke podatke za mart 2026. godine. Ovi podaci govore o tome ko i koliko prima penziju, koliko novca Fond prikuplja i troši, te kako izgleda rad na rješavanju zahtjeva. Donosimo pregled najvažnijih informacija – jasno i bez komplikovanih pojmova.

Koliko ima penzionera i koliko iznosi penzija?

Na kraju marta 2026. godine, u Republici Srpskoj ukupno je bilo 293.809 korisnika penzija.

Od toga:

  • 189.763 prima starosnu penziju (odlazak u penziju po godinama starosti i staža) – to je gotovo dvije trećine svih penzionera
  • 34.491 prima invalidsku penziju
  • 69.406 prima porodičnu penziju (udovice, udovci i djeca umrlih osiguranika)

Prosječna penzija iznosi 696,94 KM. Međutim, vrijedi znati da je medijalna penzija – ona koja dijeli sve penzionere na pola – niža i iznosi 550,68 KM. To znači da polovina penzionera prima manje od tog iznosa.

Penzioneri koji su ostvarili 40 i više godina staža primaju znatno više: prosječna starosna penzija za 40 godina staža osiguranja iznosi 1.050,09 KM, a za 40 godina penzijskog staža 1.011,13 KM.

Najveća penzija koja se isplaćuje u Republici Srpskoj iznosi 3.776,10 KM.

Kolika je najniža penzija?

Najniži iznos penzije zavisi od dužine staža:

  •  Najniža penzija do 15 godina 349,35 KM
  • Od 15 do 20 godina 419,27 KM
  • Od 20 do 30 godina489,16 KM
  • Od 30 do 40 godina559,10 KM
  • 40 i više godina698,89 KM

Kako penzija stoji u odnosu na platu?

Prosječna neto plata u Republici Srpskoj u februaru 2026. iznosila je 1.649 KM. Prosječna penzija (696,94 KM) čini 42,26% te plate – dakle, penzioneri u prosjeku primaju manje od polovine prosječne plate. Oni sa 40 godina staža primaju nešto bolje – njihova penzija odgovara 63,68% prosječne plate.

Koliko dugo se prima penzija?

Podaci pokazuju da se penzija u prosjeku prima dosta dugo:

Starosnu penziju prima se u prosjeku 17 godina i 4 mjeseca

Invalidsku penziju 19 godina i 6 mjeseci

Porodičnu penziju 16 godina i 4 mjeseca

Prosječna starost pri odlasku u starosnu penziju je 62 godine, a pri priznavanju invalidske penzije 52 godine.

Koliko radnika “nosi” jednog penzionera?

U martu 2026. u Republici Srpskoj bilo je 336.646 aktivnih osiguranika (zaposlenih i ostalih koji plaćaju doprinos).

Naspram skoro 294.000 penzionera, to znači da na jednog penzionera dolazi svega 1,15 osiguranika. Ovaj omjer – poznat kao “stopa zavisnosti” – pokazuje koliko je penzijski sistem opterećen.

Novac: prihodi i rashodi Fonda

U martu 2026, Fond je prikupio ukupno 152.232.832 KM – od toga je ogromna većina (152 miliona KM) došla od doprinosa iz plata zaposlenih, po stopi od 18,5% na bruto platu.

Za isplatu penzija u tom mjesecu potrošeno je 177.765.725 KM neto (odnosno 179.899.480 KM bruto). To znači da su rashodi bili viši od prihoda od doprinosa za oko 25,5 miliona KM, što je uobičajena situacija u sistemima koji se oslanjaju i na budžetske transfere.

Gledano za cijelu 2025. godinu, prihodi Fonda od doprinosa i ostalih izvora iznosili su oko 1,75 milijardi KM, što je 9,4% bruto domaćeg proizvoda Republike Srpske.

Šta je sa zahtjevima za penziju?

U martu 2026. Fond je primio 2.623 zahtjeva za ostvarivanje ili ponovno određivanje penzije, a riješio je 2.669 zahtjeva – što znači da je riješeno više nego što je pristiglo. Na čekanju je ostalo 1.887 zahtjeva koji su stariji.

Pored zahtjeva za penziju, zaprimljeno je još 5.399 ostalih zahtjeva (razne potvrde, promjene podataka i slično), od kojih je riješeno 5.348.

Podaci su preuzeti iz Statističkog biltena Fonda PIO Republike Srpske za mart 2026. godine.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pogledajte sa kojim biljkama je najbolje posaditi krastavac?

Ova metoda vrtlarstva je jednostavna, održiva i vrlo učinkovita, zbog čega je mnogi iskusni vrtlari koriste.

Krastavci su jedno od najpopularnijeg povrća u kućnim vrtovima, jer brzo rastu i uz dobru njegu daju obilan urod.

Međutim, mnogi vrtlari nisu svjesni da na količinu i kvalitet uroda mogu uveliko uticati i biljke koje rastu u blizini.

Prava kombinacija biljaka u vrtu može poboljšati rast krastavca, zaštititi biljke od štetočina i povećati prinose.

Jedna od najboljih biljaka za sadnju pored krastavaca je kopar. Ova aromatična biljka privlači korisne insekte, poput oprašivača i grabežljivih insekata, koji pomažu u smanjenju broja štetočina.

Osim toga, kopar poboljšava rast krastavaca i može pomoći u poboljšanju razvoja plodova. Neven je također vrlo dobar pratilac za krastavce.

Ovaj cvijet je poznat po tome što odbija mnoge štetočine u vrtu, posebno lisnih uši. Pored svoje zaštitne uloge, neven također uljepšava vrt, a istovremeno pomaže u održavanju zdravijeg okruženja za rast krastavaca.

Krastavci takođe dobro rastu u blizini mahunarki, poput graha ili graška, prenosi Govorise.

Dobri susjedi

Ove biljke poboljšavaju kvalitet tla vraćanjem dušika u tlo, što je važno za rast mnogih povrtnih vrsta. Kao rezultat toga, krastavci na takvom mjestu imaju bolje uvjete za razvoj i često veći prinos. Dobri susjedi za krastavce uključuju bijeli luk ili luk. Njihova jaka aroma može odbiti neke štetočine koje bi inače napale krastavce. Takva prirodna zaštita može smanjiti potrebu za korištenjem hemikalija u vrtu.

Možda vas zanima i ovo:

Ako ugledate žuti list na krastavcu, spasite ga ovom tekućinom

S druge strane, postoje i biljke koje se ne preporučuje saditi u blizini krastavaca. To uključuje krompir, kadulju i neke druge aromatične biljke, jer mogu inhibirati rast krastavaca ili privući slične bolesti i štetočine. Ako sadite krastavce zajedno s odgovarajućim pratećim biljkama, možete prirodno poboljšati rast, zaštititi biljke i povećati prinose. Ova metoda vrtlarstva je jednostavna, održiva i vrlo učinkovita, zbog čega je mnogi iskusni vrtlari koriste.

Podijeli tekst sa drugima na:

Žene u Istočnom Srajevu ručnim radom čuvaju tradiciju

U vremenu kada savremeni način života sve više potiskuje tradicionalne vještine i prirodne načine liječenja, žene iz Istočnog Sarajeva i okoline nastoje da sačuvaju nasljeđe predaka kroz ručni rad i domaću proizvodnju. Ističu da je povratak prirodi ključ zdravlja i opstanka.

Član Udruženja “Probudi se” Sojka Beribaka kaže da članice Udruženja već 15 godina izrađuju rukotvorine u kreativnom kutku i domaće proizvode u okviru inicijative “Jedi zdravo, kupuj domaće”.

“Vunene čarape, gete, kape i priglavci pletu se od kako je svijeta i vijeka. To je nešto najbolje što može da nas zaštiti u zimskim danima. Vuna ljeti hladi, a zimi grije”, istakla je Beribaka.

Ručni rad se sve manje cijeni

Ona dodaje da se ovaj vid ručnog rada sve manje cijeni, iako zahtijeva mnogo truda i vremena.

Ona je navela da, uz pletenje i heklanje, priprema i domaći ajvar, džemove, likera i druge proizvode koristeći povrće iz sopstvene proizvodnje, ali da je problem plasman na tržište.

“Danas se sve može kupiti. Ali ono što je ručno rađeno i domaće ima posebnu vrijednost. Nažalost to mnogi više ne prepoznaju”, rekla je Beribaka, izražavajući nadu da će se stare vrijednosti ipak sačuvati i prenijeti na mlađe generacije.

Sličnu poruku šalje i Dragica Kapuran. Ona se bavi izradom prirodnih melema i čajeva, oslanjajući se isključivo na bilje i tradicionalne recepture.

“Sve radim sama, uz pomoć porodice. Od uzgoja nevena do prerade u meleme, koji su izuzetno ljekoviti”, navela je Kapuran, ističući da koristi svinjsko i kozije salo.

Ona objašnjava da svaki melem zahtijeva dugotrajnu pripremu i pažljivu obradu biljaka. To su neven, gavez i rusopasa, a efikasnost ovih preparata potvrdila  je i ličnim iskustvom.

“Ja sam, nakon teških povreda, počela da se liječim prirodnim putem i vidjela da upornost i vjera daju rezultate. Ništa ne može preko noći, ali ako vjerujete i budete uporni, rezultati dođu”, rekla je Kapuran.

Ona naglašava da se ljudi sve više vraćaju prirodnoj medicini, ali da je važno razumjeti njene principe.

“Postoje četiri osnovna elementa – zemlja, vazduh, voda i sunce. To je ono što čovjek mora poštovati, jer iz toga dolazi i zdravlje”, poručila je Kapuran.

Iako se bave različitim oblastima, ove žene dijele istu poruku, a to je da se tradicija, ručni rad i prirodni načini života ne smiju zaboraviti, jer u njima leži znanje koje je održalo generacije.

Podijeli tekst sa drugima na:

Zašto je važno da znate koja ste krvna grupa

Većina ljudi ne zna koja im je krvna grupa, a ta informacija nekada je ključna ako će vam jednog dana trebati hitna transfuzija ili ako ćete biti u prilici da nekome darujete krv.

Evo kako možete saznati koja ste grupa.

Postoji više krvnih grupa: A,B, AB i 0. Uz to treba se odrediti je li ona pozitivna ili negativna, odnosno ima li uz sebe znak – ili +, a to se određuje preko Rh (Rhesus) faktora. Tako postoji ukupno osam grupa: A+, A-, B+, B-, AB+, AB-, 0+ i 0-.

Krvne grupe i njihova kompatibilnost

Kada dođe do potrebe za transfuzijom, ključno je znati koju krvnu grupu imate jer primanje nepodudarne krvi može biti pogubno za vas.

Ključno je znati da:

  •  krvna grupa A- može primiti samo A- i 0-
  •  krvna grupa A+ može primiti samo A-, A+, 0- i 0+
  •  krvna grupa B- može primiti  grupu B- i 0-
  •  krvna grupa B+ može primiti B-, B+, 0- i 0+
  •  krvna grupa AB- može primiti A-, B-, AB- i 0-
  •  krvna grupa AB+ može primiti sve grupe (A-, A+, B-, B+, AB-, AB+, 0-, 0+)
  •  krvna grupa 0- može primiti samo 0-
  •  krvna grupa 0+ može primiti 0- i 0+

Kako saznati koja ste grupa?

Ako ne znate koja ste grupa, postoji nekoliko načina da saznate. Prvi je da pitate roditelje koji bi trebali znati tu informaciju. Oni bi trebali, barem na nekom medicinskom dokumentu koje ste imali tijekom odrastanja, imati podatak o tome koja ste  grupa. U slučaju da roditelji ne znaju koja ste grupa, to možete saznati jednostavnim vađenjem krvi.

Možda vas interesuje i ovo:

Koliko često treba da kontrolišete krvnu sliku?

Možete to obaviti kod svog obiteljskog liječnika ili u laboratoriju. Uzorak krvi za određivanje krvne grupe uzima se iz vene, dakle postupak je kao kod normalnog vađenja krvi za pretrage. Nakon testiranja, zdravstveni radnik obavijestit će vas o tome koju krvnu grupu imate.

Darivanje krvi i krvna grupa

Ako pak ne želite ‘potratiti’ izvađenu krv u svrhu testiranja za krvnu grupu, možete otići darivati krv. Prilikom donacije krvi moraju se napraviti mnogi testovi, a jedan od njih je test za  grupu. Tada ćete dobiti od Crvenog krsta karticu darivatelja krvi i znati ćete koju krvnu grupu imate.

Za one koji imaju strah od igle preporučuje se test sline. Ova metoda koristi se iz razloga što oko 80 posto ljudi u slini ima antigene koje nose u krvi pa je i iz toga moguće zaključiti kojoj krvnoj grupi pripadate. Svi bi trebali znati koju krvnu grupu imaju u slučaju nesreće ili hitnog darivanja krvi. Postoji više načina na koje se to može saznati, a na osobi je da odluči koji je način za nju najbolji.

Podijeli tekst sa drugima na:

Fond PIO Srpske detaljno objasnio ko ima uslove za penziju

Fond PIO Republike Srpske detaljno je objasnio ko i na koji način ima pravo da ostvari starosnu penziju, te kada je potrebno podnijeti zahtjev.

Na svom Fejsbuk nalogu Fond je ponovio da pravo na starosnu penziju ima osiguranik kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja.

“Osiguranik koji nema 65 godina života, pravo na starosnu penziju ima kada navrši 60 godina života i 40 godina penzijskog staža”, naglasili su iz Fonda PIO.

Kako se računa staž ženama

Fond je objasnio i da žena osiguranik ima, takoreći, povlastice na osnovu rođene djece.

“Za svako rođeno dijete, ženi osiguraniku se umanjuje jedna godina staža osiguranja”, objašnjavaju u ovom fondu.

Objasnili su šta kada žena nema navršenih 65 godina života. U tom slučaju pravo na starosnu penziju ima kada navrši 58 godina života i 35 godina staža osiguranja.

Kada je potrebno početi proceduru

Ono što je možda i najbitnije osiguranicima koji su na pragu penzije jeste objašnjenje Fonda kada bi trebalo da započnu proceduru.

Fond navodi da za ostvarenje starosne penzije budući penzioner treba da se jave najmanje godinu dana unaprijed.

“Da se pregleda dokumentacija i vidi da li trebaju potvrde staža. Za odlazak u starosnu penziju od dokumentacije je potreban rodni list, ovjerena kopija radne knjižice, tekući račun. Rodni list ne može da bude stariji od 2012, jer od tada važe trajni rodni listovi”, kažu u Fondu.

Možda vas zanima i ovo:

Penzioneri Srpske sve češće na poslu: Pogledajte u kojim oblastima ih je najviše

Zahtjev se predaje prema mjestu prebivališta, mjestu poslednjeg osiguranja u najbližu poslovnicu Fonda. Zahtjev se može predati poštom ili posredstvom drugog nosioca osiguranja.

Podijeli tekst sa drugima na:

Zašto nije preporučljivo piti vodu koju ste natočili dan ranije?

Mnoge osobe piju vodu koja je natočena dan ranije i koja je dugo stajala, a stručnjaci objašnjavaju zašto to može biti štetno po zdravlje.

Dijetetičarka Kristen Smit navodi da se drži pravila od 12 sati za čašu vode. Nakon 12 sati ona radije natoči i popije novu čašu vode.

Ipak, kako dodaje, možete popiti čašu vode staru jedan dan sve dok nije bila izložena kontaminantima ili ostavljena nepokrivena.

“Tokom prvih 12 sati neće biti dovoljno uslova za razmnožavanje bakterija. Nakon 12 sati, bakterije već mogu početi da se razmnožavaju”, poručila je dijetetičarka.

Ako pijete vodu od prethodne večeri, vjerovatno je sve u redu. Međutim, ako je voda stajala cijeli dan, bolje je natočiti novu čašu, čak i ako koristite filter za vodu. Osim toga, dijeljenje vode s nekim ubrzava vrijeme kada bi trebalo da je bacite.

“Nakon što osoba pije direktno iz flaše ili čaše, bakterije iz usta mogu se prenijeti na preostalu tečnost i početi da se razmnožavaju. Zbog toga je najbolje popiti vodu odmah i baciti ostatak, umjesto da je čuvate za kasnije. Ipak, ako je jedina opcija boca vode koja stoji cijeli dan, bolje je popiti je nego ostati dehidriran”, zaključila je Smit.

(B92)

Podijeli tekst sa drugima na:

Mozaik prijateljstva: Svečani vaskršnji ručak za građane Banjaluke

Udruženje građana “Mozaik prijateljstva” priprema svečani vaskršnji ručak za sugrađane, koji će biti održan u nedjelju, 12. aprila.

Miroslav Subašić, sekretar Udruženja, ističe da je cilj obroka da svi prisutni osjete radost praznika, ali i da kući ponesu osnovne namirnice.

“Borimo se i pripremamo da ovaj ručak bude poseban i da ljudi budu srećni. Već smo pripremili pite, kolače, a još prikupljamo meso. Podršku nam pružaju građani, ali i društveno odgovorne kompanije”, rekao je Subašić.

Ručak je planiran za 400 do 500 osoba, a Subašić naglašava da će svi prisutni bez obzira na vjeru i nacionalnost dobiti jednaku pažnju.

“Biće sarma, supa, meso, razne čorbe, kolači i pite, a ljudi će moći ponijeti i osnovne namirnice kući. U današnje vrijeme ovo je više nego značajno”, dodao je on.

Podijeli tekst sa drugima na: