Autor: Sandra Vukić

Nova emisija “Povjerljivo sa dr Đorđevićem” donosi nam nekoliko odgovora na važna pitanja o našem zdravlju. Pitanja ste upravo vi postavljali na našoj Facebook stranici, a dr Đorđević se potrudio da svima da adekvatan odgovor.

Neka od pitanja koja ste nam slali su: Na osnovu čega nastaje demencija? Kako vježbati mozak da ne dođe do demencije? Kako najlakše očuvati zdravlje i ostati u dobroj formi tokom starenja? Koje su dijagnostičke pretrage potrebno da obave ljudi stariji od 65 godina? Koji se tip šećerne bolesti najviše javlja u starijoj dobi?

Ukoliko i vi imate neko pitanje i želite da vam dr Veljko Đorđević odgovori možete nam pisati u inbox naše FB stranice ili direktno na našoj internet stranici na ikonicu PRIJAVI SE.

Odgovore na sva pitanja možete vidjeti u kompletnoj epizodi emisije “Povjerljivo sa dr Đorđevićem”  koju možete pogledati u video prilogu:

Dugotrajna borba penzionera za povećanje malih penzija kako bi mogle pokriti osnovne troškove života sada je dobila novu dimenziju. Pored traženja pravednijih primanja, penzioneri u Tuzli ističu hitnu potrebu za poboljšanom zdravstvenom zaštitom.

Kritikujući dugotrajne liste čekanja u svim zdravstvenim ustanovama i visoke cijene lijekova, navode da je trenutna situacija postala nepodnošljiva. Zbog toga izlaze i na proteste.

Uz zahtjeve za boljim zdravstvenim osiguranjem, ističu hitnu potrebu za izgradnjom gradskog groblja. Nedostatak adekvatnih grobnih mjesta predstavlja dugoročni problem za zajednicu, što je postalo sve očitije s povećanjem broja umrlih i manjkom prostora na postojećim grobljima.

“Nama će još malo gradsko groblje sa Trnovca sići do Panonike. Radi socijalnih potreba gradska uprava i Gradsko vijeće moraju nam osigurati što prije Gradsko groblje”, navodi Vehid Jahić, predsjednik GO Stranke penzionera/umirovljenika Tuzla.

(Izvor: RTV Slon)

Po našim procjenama, preko 72 posto penzionera u FBiH nalazi se u zoni i ispod zone siromaštva, rekao je Haso Halilović, predsjednik Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera TK.

“Ovdje se pogrešno neke stvari tumače, implementiraju. Penzija nije socijalna pomoć. To je radno stečeno pravo svakog pojedinca i mi ne možemo penzionere svrsatavati u socijalnu kategoriju. Međutim, po primanjima, iznosu korpe, prosječne plate, 538 maraka je zona siromaštva”, istakao je Halilović.

U Federaciji Bosne i Hercegovine trenutno je oko 440 hiljada penzionera, a oko 60 posto njih prima najnižu penziju. To je dovoljan pokazatelj da su penzioneri zapravo na rubu egzistencije.

I sami kažu da nemaju uslova za život, jer im minimalna penzija nije dovoljna za nabavku osnovnih životnih namirnica.

Penzionerka Mirka o životu penzionera kaže da živi u nikakvim uslovima, da penzija ne može bit za dadžbine i lijekove.

“Ljudi nemaju od čega da žive. Svako se bori za goli život ovdje u BiH”, ističe penzionerka Mirka.

U istraživanju o životu ove kategorije društva koje je provela RTV Slon učestvovala su 133 građana, od kojih je 114 penzionera, dok ostali kažu da su pred odlazak u penziju.

Najniža penzija trenutno iznosi 538 maraka i upravo tu svotu novca, prema podacima istraživanja dobija većina, odnosno 62 odsto ispitanika.

“Mi imamo penzije manje od 52 posto prosječne plate, a vlast manipuliše podacima, mi imamo najskuplju vlast u Evropi u odnosu na BDP i prosječne plate”, rekao je za RTV Slon Vehid Jahić, predsjednik GO Stranke penzionera/umirovljenika Tuzla.

S tim se slažu i ispitanici. Stoga su na pitanje kako žive penzioneri dali mnogo odgovora. Vidno nezadovoljni, penzioneri kažu da jedva spajaju kraj s krajem.

“Novca od minimalne penzije nema ni za hranu kada podmiri sve račune. 538 maraka je gladan, a živ “, kaže Nada.

“Izuzetno težak život, na samom rubu siromaštva”, smatra Senad.

“Katastrofalan je položaj. Znate već koliko samo iznosi potrošačka korpa danas, za lijekove ne ostane ništa”, mišljenja je Omer.

U skromnim domovima, penzioneri s minimalnom penzijom se suočavaju s ograničenjima koje donosi finansijska stiska. Njihove priče su priče o izborima između osnovnih potreba – hrane, topline, i lijekova. Njihova svakodnevica postaje kompromis gdje svaki korak traži pažljivo planiranje.

Osim plata od Nove godine trebale bi rasti i penzije. Riječ je o redovnom usklađivanju koje početkom svake godine rade entitetske vlade kada zavodi za statistiku objave parametre o procentima rasta prosječne plate i inflacije.

Za koji iznos će biti uvećane penzije, biće poznato u januaru.

“Svakako da ćemo pratiti i ispunjavati svoje obaveze i usklađivati rast penzija sa rastom troškova života. Vidjećemo kako ćemo i hoće li biti prilike za neka vanredna povećanja”, kazao je Nermina Nikšić, predsjednik Vlade Federacije BiH

“Mi očekujemo da ćemo 01.01. 24-te godine ići u novo povećanje penzija, a za 23-eću godinu je bilo 13,5 posto povećanje penzija, socijalnih davanja, boračkih davanja i svih onih davanja koja idu iz Budžeta RS”, istakao je predsjednik Vlade Republike Srpske.

Prvi ljudi entitetskih udruženja penzionera relativno zadovoljni predstojećim uvećanjem penzija. Naravno voljeli bi da rast penzija bude znatno veći, ali su kažu, svjesni ekonomske situacije.

“Ne možemo očekivati neke značajnije procente vezano za usklađivanje penzija. Prema svim tim procjenama koje kada mi saberemo to je negdje od 3 do 5 posto što je stvarno minorno u odnosu na ono koje su stvarne potrebe“, naglasio je Redžo Mehić, predsjednik Saveza udruženja penzionera FBiH.

“Mi očekujemo da i ove godine bez obzira koliko ti parametri budu pokazivali da to povećanje penzija odnosno redovno usklađivanje ne bude ispod 10 procenata”, kazao je Ratko Trifunović, predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske.

Iako se poklonu ne gleda u zube i sa tom uvećanom penzijom treba biti pravi mađioničar da se kao penzioner u Bosni i Hercegovini preživi mjesec. Ni njima nije jasno kako im to uspijeva.

Prosječna penzija u BiH je 608 KM ili 305 evra i kao takva je najniža u regiji. Penzioneri u Federaciji su u nešto boljem položaju od svojih kolega u Republici Srpskoj. Prosječna penzija u BiH je 608 KM ili 305 evra. U Federaciji BiH je 675, a u Republici Srpskoj 541 marku. Prosječna penzija u Srbiji je 666 KM, Hrvatskoj 878, a najveća je u Crnoj Gori 907 maraka.

(Izvor: BHRT; foto ilustracija: yandex)

Objekat Doma penzionera u Bihaću jedini je od svih u Federaciji BiH koji nikada nije prodat ili uspješno završen.

Trebao je pružiti udoban dom za najstarije članove našeg društva. Međutim, već skoro tri decenije na jednoj od najatraktivnijih lokacija u gradu zjapi prazan. I, prema svemu sudeći, tako će još godinama.

Iako zamišljen kao oaza mira i sigurnosti za starije, tri decenije kasnije, nedovršeni Dom penzionera u Bihaću služio je kao utočište migrantima i beskućnicima. Oni koji žive u neposrednoj blizini ovog objekta, kažu, nerijetko su se bojali za vlastitu i sigurnost porodice i imovine.

ASIM BEGATOVIĆ, predsjednik Mjesne zajednice Jezero-Privilica: Dešavali su se suicidi, skakanja sa smrtnim slučajem, razne, razne stvari. Aktuelan je i problem s migrantima koji i dalje pokušavaju da uđu unutar objekta. Ali, koliko toliko trudimo se da ga držimo pod nadzorom.

Sa adekvatnim investicijama i ulaganjima objekat bi se mogao preurediti u multifunkcionalan. Međutim, sama prodaja mora pričekati, ističe portparol Federalnog zavoda PIO. Ispostavilo se kako na dijelu gdje je građen dom ima i privatnog zemljišta.

TOMISLAV KVESIĆ, portparol federalnog Zavoda PIO: Nije na prodaju zbog činjenice da nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi. Rješavaju se, to ide sporo i kad se to riješi, vjerujem da će biti zainteresovanih jer se nalazi na atraktivnoj lokaciji.

S obzirom na to da se nalazi u samom centru i u blizini rijeke Une, rješavanje ovog objekta je i u interesu Gradske uprave. Njegova vrijednost je 2015. procijenjena na skoro deset miliona KM.

MIRSAD TERZIĆ, predsjednik Udruženja penzionera USK: Za mene kao Bišćanina i građana ovo je ruglo i loša razglednica za predstavljanje Bihaća u turizmu. Imao sam priliku vidjeti da turisti kada prave fotografiju s mosta da izbjegavaju da se upravo vidi ovaj objekat.

Danas na području Bihaća djeluje nekoliko domova za starije i nemoćne, koje oni sa slabijim primanjima sebi ne mogu priuštiti.

MIRSAD TERZIĆ, predsjednik Udruženja penzionera USK: Ko plaća te domove? Izuzetno visoke su cijene smještaja, ali imaju brigu i skrb, zdravstvenu i svaku drugu. Plaćanje tih domova mogu sebi priuštiti samo oni penzioneri koji imaju mnogobrojnu porodicu koja izdvaja za te troškove.

Objekat je posljednjih godina bio utočište migrantima i beskućnicima, a sve dok se kupac ne pojavi, propadat će i dalje i biti simbol nesređene prošlosti.

(Izvor i foto: BHRT)