Ministarstvo finansija Republike Srpske isplatiće sutra 150 miliona KM za korisnike penzije u Republici Srpskoj, saopšteno je iz ovog ministarstva.
“Budžetom Republike Srpske za 2024. godinu za isplatu penzija je obezbijeđeno 1.785.000.000 KM”, dodali su iz Ministarstva.
Kako dodaju, redovnim godišnjim usklađivanjem je od 1. januara 2024. godine ukupan iznos penzija povećan za 9,2 odsto u odnosu na prethodni mj
esec
Svake godine u budžetu Opštine Centar Sarajevo obezbjeđuju se finansijska sredstva za socijalno zbrinjavanje najugroženijih kategorija stanovništva.
Jedan od višegodišnjih projekata namijenjenih penzionerima sa najnižim primanjima, te osobama starijim od 60 godina bez primanja jeste projekat “Hljeb i mlijeko”.
Za mjesec novembar ove godine pravo na stalnu novčanu pomoć za kupovinu osnovnih životnih namirnica – hljeba i mlijeka ostvarilo je 396 korisnika socijalnih usluga, među kojima su 353 penzionera sa područja ove lokalne zajednice, te 43 osobe u stanju socijalne potrebe koje su starije od 60 godina, a nisu ostvarile pravo na penziju.
Penzioneri sa najnižim primanjima svaki mjesec putem ovog projekta dobijaju po 70 KM, dok osobe bez stalnih primanja ostvaruju pravo na po 100 KM.
Ovaj mjesec je Služba za finansije Opštine Centar na račune korisnika pomoći sveukupno uplatila iznos od 29.010 KM.
Sredstva sa ovog budžetskog granta raspoređuje općinski načelnik zaključkom, na prijedlog Službe za boračko-invalidsku i socijalnu zaštitu u skladu sa utvrđenim kriterijima na osnovu podnesenih zahtjeva, saopćeno je iz Općine Centar Sarajevo.
Kesteni su oduvek bili simbol topline i prijatnih trenutaka tokom hladnijih mjeseci, a njihov blagi, orašasti ukus osvaja nepca širom svijeta.
Nekada su se koristile kao osnovna hrana, a danas ih često vidimo kao poslasticu. Međutim, osim što nas privlače ukusom, kesten je izuzetno koristan i za zdravlje, budući da ima niz nutritivnih prednosti.
Kesteni su specifični po tome što sadrže više ugljenih hidrata od većine drugih orašastih plodova, što ih čini izvorom energije, posebno tokom hladnih dana. U poređenju sa drugim orašastim plodovima, kesten ima manji sadržaj masti, što ga čini lakšim za varenje i pogodnim za uravnoteženu ishranu.
Kesten pomaže je bogat vlaknima koja su povoljna za probavni sistem, poboljšavaju rad crijeva i smanjuju rizik od zatvora.
Jedna od glavnih prednosti kestena jeste njihov visok sadržaj vitamina C, što je neuobičajeno za orašaste plodove. Vitamin C je neophodan za jačanje imunološkog sistema, pomaže u borbi protiv infekcija i poboljšava apsorpciju gvožđa iz hrane. Osim toga, kesten sadrži vitamin B6, važan za zdravlje mozga i nervnog sistema, i folne kiseline koje su izuzetno važne za trudnice, jer pomažu u pravilnom razvoju fetusa.
Takođe, kestenje su izvor minerala kao što su kalijum, fosfor, magnezijum i bakar, a oni su dobri za kosti i funkcionisanjecelog organizma.
Uključivanje kestena u ishranu doprinosi osjećaju sitosti, što može smanjiti potrebu za nepotrebnim grickalicama.
Kestenje nema gluten, pa je idealan za osobe koje nisu tolerantne na gluten. Moguće ih je konzumirati na različite načine. Tradicionalno se peku, što im daje bogat, sladak ukus i meku teksturu. Osim pečenog kestenja, može se kuvati, koristiti u supama, pireima ili kao dodatak raznim jelima. Kesten je idealan za pripremu zdravijih poslastica jer njegova prirodna slatkoća omogućava smanjenje količine dodatih šećera.
Udruženje penzionera Šamac za oko 250 penzionera priprema prehrambene i higijenske pakete pomoći koji će im biti isporučeni do kraja godine.
To je rekao predsjednik Udruženja Ljubomir Čordašević, dodavši da je, od ukupnog budžeta koji iznosi 82.000 KM, do sada potrošeno 26.000 KM ili 60 odsto.
Čordašević je precizirao da su sredstva podijeljena za potrebe 65 porodica u svrhu sahrane članova penzionera, za troškove prevoza zbog liječenja u druge centre van Šamca dobilo je 92 osobe, a isplaćene su 43 jednokratne pomoći za penzionere u težoj ekonomskoj situaciji.
– Imamo 319 penzionera koji imaju najnižu prosječnu penziju na nivou Republike Srpske, a to je 300,61 KM. Penzioneri ispod ovog cenzusa su nama broj jedan za pomoć, ali i tu imamo izuzetaka. To su penzioneri koji su već primili novčanu pomoć u ovoj godini, odnosno penzioneri koji su pakete primili prošle godine tako da se ne bi dogodilo da isti penzioneri primaju dvije pomoći – kaže Čordašević.
Na šamačkom području ima preko 2.400 penzionera, članarina koji plaćaju članovi Udruženja je 3 KM, a grant u opštinskom budžetu na godišnjem nivou je 12.000 KM.
(Foto: Opština šamac)
Članovi Cantra za zdravo starenje Novo Sarajevo organizovali su svečani koncert kojeg su pripremali više od mjesec dana.
Kako su godine samo broj, a dobro raspoloženje i želja za životom jača od svih životnih nedaća, dokaz su naše starije generacije koje znaju uživati u svakom trenutku svog života.
U okviru projekta “Muzika bez godina – Novo Sarajevo”, koji realizuje Udruženje za očuvanje i razvoj umjetnosti “Artista”, uz podršku Opštine Novo Sarajevo, proteklih šest sedmica održavale su se radionice u Centru za zdravo starenje Novo Sarajevo.
Dirljiva priča o međugeneracijskom povezivanju kroz muziku okupila je korisnike Centra, članove hora, najmlađi bh. bend Frtutma Kids, i njihovu nastavnicu pjevanja Emili Mišić.
U toploj i prijateljskoj atmosferi, učesnici su radili na vokalnoj tehnici, dikciji, artikulaciji, intonaciji, te pravilnom disanju. Svaka vježba bila je prožeta smijehom, pažnjom i razmjenom iskustava, što je starijima donijelo mladalački polet, a mlađima dragocjeno životno iskustvo.
Repertoar radionica bio je podjednako raznolik i inspirativan. Mladi i stari zajedno su pjevali tradicionalne pjesme, dok su stariji uživali u izazovu izvođenja dječjih pjesama. Kako kažu sami učesnici, ovaj projekat ih je podstakao na učenje, smijeh i dijeljenje, a osjećali su se kao da su jedni drugima otvorili novi svijet.
Kruna radionica bit će koncert koji će se održati 4. novembra u Centru za zdravo starenje Novo Sarajevo s početkom u 18 sati. Publika će imati priliku uživati u kompozicijama kojima se slave povezanost, muzika i životna radost, a posebna projekcija videa prikazat će najljepše trenutke s radionica. Ova posebna priča o muzici koja briše granice godina podsjeća nas koliko su povezanost, učenje i zajednički trenuci dragocjeni.
Udruženje penzionera Milići počelo je danas podjelu jednokratne novčane pomoć za 60 svojih korisnika.
Sekretar Udruženja Rada Slijepčević kaže da su ovom podjelom obuhvaćeni penzioneri koji su dostavili ček Udruženju, čime potvrđuju da primaju penziju manju od 401 KM.
“Imamo 57 članova na redovnom spisku i tri penzionra koji su na listi kao prioritetna kategorija” – kaže Slijepčevićeva.
Sredstva za isplatu jednokratne novčane pomoći obezbijeđena su iz redovnih ali i rezervnih sredstava Udruženja – napominje predsjednik Udruženja penzionera Milići Radomir Golić.
„Ovo je drugi krug podjele. Prvim krugom bili su obuhvaćeni penzioneri čija penzija nije prelazila 320 KM. Sada nastavljamo podjelu za penzionere čija penzija se kreće u rasponu od 320 KM do 401 KM.
Milićki penzioneri izdvajaju mjesečno 4 KM na ime članarine u Udruženju, a od 1500 penzinera, koliko ih ima na području opštine Milići, njih 1300 su članovi Udruženja – napominje Golić.
(Izvor: infomilici.com)
U skladu sa Zakonom o MIO/PIO, penzije za oktobar biće isplaćene preko jedinstvenog računa budžeta Federacije BiH danas, 5. novembra, saopštio je Federalni zavod MIO/PIO.
Najniža penzija za oktobar iznosi 573,53 KM, garantovana 684,48 KM, a najviša 2.867,65 KM.
Prosječna penzija korisnika samostalne penzije, a kojih je na isplati za oktobar 368.271, iznosi 724,22 KM.
Penziju za oktobar primiće 453.356 korisnika, a ukupno potreban sredstva za isplatu iznose 296,5 miliona KM.
Penzioneri u FBiH jednokratnu novčanu pomoć bi mogli dobiti sa novembarskim penzijama, tačnije, 5. decembra, najavljeno je ove sedmice.
Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić najavio je ranije kako bi uskoro mogli dobiti najavljenu jednokratnu pomoć.
-Što se tiče naših obaveza prema populaciji penzionera, kao vlada smo obećali isplatiti jednokratnu novčanu pomoć – kazao je Delić, koji je istakao kako su iz tog ministarstva uradili sve što je potrebno za isplatu jednokratne pomoći.
Prijedloge i sve što se odnosi na isplatu jednokratne pomoći, dodao je, uputili su u daljnju proceduru.Trenutno se radi izrada rebalansa budžeta FBiH i ja se nadam da ćemo ga imati što prije – i na Vladi i zakonodavnim tijelima, i da ćemo usvojiti rebalans i isplatiti jednokratnu pomoć penzionerima – kazao je ministar Delić.
Najavio je kako, trenutno, ne može govoriti o iznosu koji će biti isplaćen, ali podsjeća kako su iz Saveza penzionera tražili da se korisnicima penzija koji primaju do 1.000 KM isplati 200 KM, a iznad 1.000 KM po 100 KM.
Tako bi za isplatu pomoći za više od 460.000 penzionera trebalo izdvojiti više od 30.000.000 KM. Prave se kalkulacije koliki će iznosi biti i isplaćeni, a to bi trebalo biti poznato u narednih nekoliko dana.
Trenutno čekamo i ime od Ministarstva finansija, za Radnu grupu koja će raditi na izmjenama i dopunama Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju i ja se nadam da će Radna grupa postići i naći određeni kompromis, na zadovoljstvo penzionera, ali, naravno, i Vlade FBiH – najavio je Delić.
Starije osobe mogu imati dosta poteškoća kada je u pitanju korištenje novih mobilnih telefona, ali uz malo strpljenja i podrške mogu naučiti kako ga koristiti na efikasan način. Evo nekoliko savjeta koji bi vam mogli pomoći:
Uvijek možte potražit pomoć mlađih osoba, pogotovo ako imate unuke, oni su sad najspretniji sa modernom tehnologijom i vjerujemo da će vam pomoći da što prije savladate njihovo korištenje.
Beneficirani radni staž (staž osiguranja sa uvećanim trajanjem) povlastica je u penzijskom sistemu koja omogućava raniji odlazak u penziju radnicima u fizički i psihički zahtjevnim, visokorizičnim profesijama.
U praksi, beneficirani staž funkcioiše tako da se za određeni period rada – naprimjer jednu godinu – radnicima priznaje dodatni staž (maksimalno šest mjeseci za jednu godinu) što im omogućava ranije penzionisanje.
U Bosni i Hercegovini ova vrsta staža ostaje važan instrument zaštite radnika u specifičnim industrijama, ali ipak, postavlja se pitanje: ko zaista zaslužuje ovu privilegiju i da li je trenutni sistem održiv?
Zanimanja kao što su policajci, vojska i demineri po svojim zakonima imaju eksplicitno propisanu odredbu prava na beneficirani radni staž.
Zakon o deminiranju u BiH u svojim temeljnim odredbama navodi da se deminerima vrijeme provedeno na poslovima deminiranja priznaje u penzijski staž kao staž osiguranja u trajanju od 16 mjeseci za svaku godinu.
Zakon o policijskim službenicima takođe navodi da policijski službenici imaju pravo na beneficirani penzioni staž po kojem se svakih 12 mjeseci provedenih na dužnosti računa kao 16 mjeseci službe, dok je za vojnike ovo pravo regulirano Zakonom o oružanim snagama kojeg je donijela Parlamentarna skupština BiH na prijedlog Ministarstva odbrane BiH.
Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju, koji reguliše ovu oblast, jasno se definišu dva ključna elementa za priznavanje beneficiranog staža; prvi uključuje rad na posebno teškim, opasnim i štetnim poslovima, gdje radnici, čak i uz primjenu zaštitnih mjera, trpe negativne utjecaje po zdravlje, drugi su specifična zanimanja u kojima upravo zbog njihove prirode i težine, fiziološke funkcije organizma opadaju u toj mjeri da onemogućavaju daljnje uspješno obavljanje te djelatnosti.
I u Republici Srpskoj u staž osiguranja sa uvećanim trajanjem računa se vrijeme u kojem je osiguranik radio na naročito teškom, opasnom i po zdravlje štetnom radnom mjestu, odnosno poslu, kao i na radnom mjestu na kojem osiguranik poslije navršenja određenih godina života ne može uspješno da obavlja svoju profesionalnu djelatnost i za koje je, pored doprinosa za staž osiguranja sa efektivnim trajanjem, plaćen doprinos srazmjerno stepenu uvećanja staža, a sve rješenjem utvrđuje Ministar.
„Na osnovu uvida u Matičnu evidenciju Fonda o osiguranicima uočava se da su najčešće korisnici koji imaju staž sa uvećanim trajanjem iz djelatnosti rudarstva, metalske, hemijske i drvo-prerađivačke industrije, sektora bezbjednosti…“, kažu za Forbes BiH u Findu PIO Republike Srpske.
Zahtjev za njihovo utvrđivanje može da podnese poslodavac, inspektor rada, sindikat i zainteresovani radnik. Zakonom o PIO propisano je da se, pored navedenog, u beneficirani staž računa vrijeme koje je osiguranik radio kao: lice sa najmanje 70 posto tjelesnog oštećenja,vojni invalidi od I do VI grupe, civilni invalid rata od I do VI grupe, a također, postoji kategorija lica koja stiču pravo odlukama zakonodavnog organa (demineri, čuvari zatvora, vojska)
Stepen uvećanja staža, navode dalje, zavisi od prirode posla i može iznositi do 50 posto, što znači da 12 mjeseci rada može biti računato kao 18 mjeseci staža. Starosna granica za penzionisanje može se snižavati za ukupno uvećanje staža, ali maksimalno do 55 godina starosti. Radna mjesta sa beneficiranim stažom podliježu reviziji svakih pet godina, a postupak i uslovi propisani su pravilnikom Ministarstva.
(Izvor: forbes.n1info.ba)
Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske isplaćuje penzije za ukupno 287.147 penzionera, među kojima je više od 56.000 korisnika koji žive van Republike Srpske, u čak 32 države svijeta.
Naime, ovi podaci odražavaju široki međunarodni obuhvat Fonda, koji omogućava isplatu penzija korisnicima bez obzira na njihov trenutni boravak.
Najveći broj penzionera izvan Republike Srpske prima penzije u Srbiji (21.385), dok slijede Hrvatska (13.999) i Federacija Bosne i Hercegovine (12.542).
Značajan broj korisnika prisutan je i u evropskim zemljama poput Austrije (2.160), Crne Gore (1.667), Njemačke (1.441), Slovenije (1.057) i Švedske (552).
Fond takođe obuhvata korisnike u dalekim zemljama poput Australije (491), Holandije (233), SAD (209), Sjeverne Makedonije (178), Švajcarske (120) i mnogih drugih.
