Penzioneri FBiH traže hitnu izmjenu zakona, protesti sve izvjesniji

Penzioneri u Federaciji BiH mjesecima traže od Vlade FBiH da poboljša njihov životni standard. Nezadovoljni redovnim usklađivanjem penzija, penzioneri insistiraju da se promjeni način utvrđivanja vanrednog usklađivanja kako bi se barem malo anuliralo njihovo nezadovoljstvo koje traje godinama.

Konkretnih koraka od Vlade još nema, ali ni od Parlamenta s obzirom da još nema ni tematske sjednice koju su iz Saveza udruženja penzionera tražili.

Traže da rast BDP-a ne bude uslov za povećanje penzija

U ponedjeljak su održali sastanak predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamenta FBiH Dragan Mioković, federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić i predsjednik Saveza udruženja penzionera FBiH Redžo Mehić.

Na društvenoj mreži Facebook Mioković je, između ostalog, napisao kako je na sastanku obećao da će na dnevni red julske sjednice uvrstiti tačku u sklopu koje će zastupnici raspravljati o materijalnom statusu penzionera u FBiH.

Ministar Delić je rekao da se radi o pitanju koje nije ni ekonomsko, ni političko, već životno.

“Na julskoj sjednici prezentirat ćemo vrlo jasno šta je kad urađeno za penzionere, ali i sve ono što nije, te u jednoj, vjerujem, plodonosnoj raspravi, bez primjesa populizma, donijeti zaključke koji će biti obavezujući i s jasnim rokovima za ispunjenje obaveza”, rekao je Delić.

Mustafa Trakić, član Saveza udruženja penzionera FBiH i predsjednik Udruženja penzionera Zeničko-dobojskog kantona kaže da će u danas biti održan Upravni odbor Saveza na kojem će Mehić članovima prezentirati zaključke sa sastanka kojeg je održao s resornim ministrom i predsjedavajućim Zastupničkog doma PFBiH.

“Ako to bude ‘odi mi – dođi mi’ razvlačenje i da će krenuti tek u julu, to meni lično nije prihvatljivo. Ako smo mi dali rok Parlamentu do kraja juna da izvrši izmjene člana 80. Zakona o PIO, kako bi ove godine mogli ostvariti vanredno povećanje penzija, onda je to trebalo biti završeno do kraja juna. Sutra će članovima Upravnog odbora Redžo Mehić podnijeti izvještaj i onda ćemo znati kako dalje postupati”, ističe za Buku Trakić.

Podsjeća da penzioneri traže da Vlada donese odluku o vanrednom povećanju svih penzija izuzev maksimalnih.

“Ne samo najnižih. Znamo da budžet nije u deficitu i to se može uraditi. Ako se budemo držali postojećeg zakona, mi to ne možemo nikada imati, jer se traži da u zadnje tri godine rast BDP-a nije bio ispod tri posto. Zbog toga i tražimo izmjenu člana 80. Zakona o PIO, kako bi Vlada svojom odlukom mogla povećati penzije izuzev maksimalnih”, govori Trakić.

Sve manje imamo povjerenja kod ljudi koje predstavljamo

Konstatuje kako su svi njihovi zahtjevi zažeti u izmjenu četiri člana zakona, te da su predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti obaviješteni o kojim se članovima zakona radi.

“Iz štampe čitam da bi Parlament o tome tek mogao raspravljati u julu, međutim, to se kosi s odlukom Saveza penzionera, jer smo dali rok kraj šestog mjeseca. Ja kao pojedinac smatram da je to samo razvlačenja nas kao žvakaće gume. Traže da se pomjeri rok za sjednicu, pa onda da ne bude protesta penzionera, pa onda će malo na godišnje odmore, pa ponovo razvlačenje i ode godina. Tako da mi sve manje i manje imamo povjerenja kod ljudi koje predstavljamo kroz udruženje penzionera. Politika je takva, ona jednostavno uništi povjerenje u grupaciju koja predstavlja penzionere”, naglašava Trakić.

Minimalna plata i troškovi života porasli, a penzija ostala mizerna

Federalni zastupnik Almedin Aliefendić kaže da će zastupnici i dalje insistirati na tematiziranju situacije u kojoj se nalaze penzioneri.

“Populacija penzionera je trenutno najugroženija, odnosno u najtežoj je ekonomskoj situaciji. Mi smo prije šest mjeseci imali najnižu penziju u nivou minimalne plaće. Kao što je poznato, minimalna plaća je povećana na 1.000 KM, a penzija je ostala na istom nivou, uz povećanje od 4.49 posto. Paralelno s rastom minimalne plaće porasli su troškovi života i to je naš motiv zbog kojeg pokušavamo reagovati. Mi imamo jednu galopirajuću inflaciju, povećanje troškova života svih penzionera, a svakodnevno imamo sve veći i veći broj penzionera”, govori za Aliefendić.

Dodaje kako su im predstavnici udruženja penzionera prenijeli informaciju da je trenutno oko 50.000 predmeta u proceduri ostvarivanja prava na penziju.

“Ukoliko svi ti predmeti budu pozitivno riješeni, mi ćemo biti blizu brojke od pola miliona korisnika penzionog fonda, a to će tražiti velika sredstva iz budžeta. Zbog toga i hoćemo da skrenemo pažnju na ovaj problem i da tražimo kvalitetno rješenje za penzionersku populaciju kako bi imali dostojanstven život”, podvlači Aliefendić.

Uvesti kriterij prosječne plate

Predsjednik parlamentarnog odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Admir Čavalić otkriva nam najkonkretniju stvar koju je Vlada mogla uraditi u prethodnom periodu.

“Vlada je mogla otvoriti pitanje kriterija za usklađivanje. Trenutno posmatramo rast BDP-a i indeks potrošačkih cijena. Bilo bi dobro da se otvorila rasprava, to se moglo uraditi još prošle godine, kroz tematske sjednice kao što smo predlagali, da vidi kako da izmijenimo neke od kriterija”, kaže Čavalić, kojeg smo pitali i koji su se kriteriji iz zakona mogli uzeti u razmatranje.

Konstatuje kako je sve navedeno kratkoročni prijedlog, te da je dugoročni reforma PIO sistema na način da se uvede drugi, a potencijalno i treći stub osiguranja kako bi PIO sistem dugoročno bio održiv.

Nezvanično saznajemo da su neka udruženja penzionera unutar Saveza nezadovoljna radom predsjednika Redže Mehića, te da su mogući i protesti penzionera u narednim danima ukoliko ne budu zadovoljni određenim koracima vladajućih struktura.

(Izvor vijesti: Buka)

Podijeli tekst sa drugima na:

Fond PIO potražuje 453,8 miliona KM

Potraživanja Fonda PIO Republike Srpske zaključno sa martom 2025. godine iznosila su 453.802.070 KM, što je za 20.343.145 KM manje nego u istom periodu prošle godine.

Zaključno sa martom 2024. godine, dugovanja prema Fondu PIO iznosila su 474.145.215 KM, od čega se na osnovni dug odnosilo 370 miliona KM, a malo više od 103 miliona KM bile su kamate.

I dalje, na listi najvećih dužnika su javne zdravstvene ustanove koje duguju 135 miliona KM što je za oko 27 miliona KM manje nego što je bilo zaključno sa martom prošle godine.

Odmah posije njih su privatna preduzeća koja duguju 122 miliona KM, ili dva miliona KM više u odnosu na prošlu godinu.
Značajan novac duguju i samostalne djelatnosti i to 95 miliona KM i u odnosu na prošlu godinu oni su svoj dug povećali za oko četiri miliona KM.

Ukupno, javni sektor zaključno sa martom 2025. godine duguje 180 miliona KM ili oko 23 miliona manje nego u istom periodu prošle godine, dok privatni sektor ima dugovanja od 273 miliona KM ili oko 2,4 miliona KM više nego prošle godine.

Podijeli tekst sa drugima na:

Od bicikla ne odustaje ni u desetoj deceniji života

Iako je napunio 90 godina života, Dane Barić iz Sanskog Mosta ne odustaje od svakodnevne vožnje biciklom, te kaže kako na svome “kotaču” prelazi i preko 30 kilometara dnevno.

Izračunao je kako je samo u prošloj godini prešao preko 11.000 kilometara, a najčešće ga se može susresti na dionici od Sanskog Mosta do sela Kijeva, koje je udaljeno 13 kilometara od ovoga grada.

Barić kaže kako ponekada i više puta prelazi ovu relaciju te da fizičku kondiciju i spremnost održava vozeći bicikl.

“Jedino ispred Čaplja zastanem, jer tu se nalazi velika uzbrdica, pa taj dio puta pređem pješice gurajući bicikl. Zimi više vremena provodim u stanu, a u proljeće i ljeto sam na selu, jer oko kuće ima dosta posla”, kaže ovaj simpatični starac.

Bicikl kao prevozno sredstvo svakome preporučuje, te da smatra kako ljudi treba da su što više u pokretu i fizički aktivni.

“Što manje ležanja, naročito po danu. Ja nikada ne ležim po danu i osjećam se odlično, zdravo i veselo”, kaže Barić.

Iako ljudi hvale njegov aktivitet i vitalnost, mnogi ukazuju kako na biciklu usporava druge učesnike u saobraćaju i često stvara probleme.

“Vjerujte da me je strah kada ga sretnem ponekad na magistralnom putu, jer se trese i izgleda kao da će svaki čas izgubiti kontrolu nad biciklom. Ipak je to put gdje se vozi brzo i ne bih volio da mu se nešto dogodi”, kaže jedan sanski vozač.

I sam Barić priznaje kako ima nestrpljivih vozača te da mu često trube iz automobila u znak upozorenja.

“Šest puta su me rušili sa bicikla, a jednom sam završio u bolnici sa slomljenom rukom. Ni tada nisam odustao od bicikla, što mi savjetuju moje tri kćerke, a ja im kažem neka svako živi svoj život”, uz osmijeh kaže starac.

Dodaje kako je slovenački penzioner te da je u toj zemlji proveo nekoliko decenija radnog vijeka zaradivši zasluženu penziju koju sada uživa u rodnom gradu.

Barić kaže kako neće odustati od bicikla sve dok ga snaga služi, te da će i dalje vrijeme provoditi na svom omiljenom prevoznom sredstvu.

(Izvor vijesti: Nezavisne)

Podijeli tekst sa drugima na:

Zaboravili ste Wi-Fi šifru: Evo kako da je pronađete

Nema ničeg više iritantnog od zaboravljanja lozinke za Wi-Fi.

Svi smo to doživjeli: Imate novi telefon ili laptop, vrijeme je da ga postavite, ali nemate pojma koja je lozinka za Wi-Fi. Možda je to dugačka kombinacija karaktera na poleđini rutera u drugoj sobi ili napisano na Post-It bilješci negdje u kući.

U svakom slučaju, postoje prilično jednostavni načini da se ponovo povežete bez potrebe da tražite pomoć od prijatelja, člana porodice ili kolege da je pribavite ili dodate još jedan svoj uređaj; evo kako da pronađete lozinku.

Naravno, ovaj proces neće puno pomoći ako se lozinka za Wi-Fi promjenila, što može objasniti zašto se vaši povezani uređaji više ne mogu povezati na internet. U tom slučaju, moraćete da dobijete novu lozinku od onoga ko upravlja mrežom.

Android

Ako koristite Google Pixel telefon, idite na Podešavanja, tapnite na “Mreža i internet” i “Internet”, a zatim tapnite na ikonu zupčanika pored naziva Wi-Fi mreže kojoj ste trenutno povezani. Tapnite na “Podijeli” na sljedećem ekranu, potvrdite svoj identitet i dobićete QR kod sa podacima za prijavu. Lozinka za Wi-Fi biće prikazana ispod.

Ako koristite Samsung Galaxy telefon, otvorite Podešavanja, izaberite “Konekcije” i “Wi-Fi”, a zatim tapnite na ikonu zupčanika pored trenutne Wi-Fi mreže. Polje za lozinku biće prikriveno, ali ako tapnete na ikonu oka pored njega i potvrdite svoj identitet, lozinka će biti prikazana u običnom tekstu.

Ako imate bilo koji drugi Android telefon, trebalo bi da možete da pronađete sličnu stranicu za konfiguraciju Wi-Fi mreže negdje u podešavanjima. Obratite pažnju na druge korisne opcije i funkcije na istim ekranima: Na primjer, možete reći Androidu da li da se automatski ponovo povezuje na mrežu i prikaze podatke o frekvenciji i Wi-Fi standardu sa kojim ste povezani.

iOS

Ako koristite iPhone, idite u glavnu aplikaciju Podešavanja, a zatim izaberite Wi-Fi da biste vidjeli mrežu na kojoj ste trenutno povezani.

Tapnite na malu plavu ikonu informacija pored naziva te mreže (mali “i” unutar kruga) da biste vidjeli kako je konfigurisana—da li je vaš iPhone podešen da se automatski povezuje sa njom.

Tapnite na polje Lozinka, i bićete upitani da se autentifikujete koristeći bilo koju metodu zaštite ekrana koja je postavljena (Face ID ili PIN kod, na primjer). Nakon toga, lozinka će se prikazati, a dobićete i praktičnu opciju “Kopiraj” na ekranu u slučaju da je treba da kopirate negdje drugde.

Vrijedno je upoznati se sa drugim opcijama na ovom ekranu, tako da ih možete koristiti u budućnosti—na primjer, možete uključiti poseban režim za uštedu podataka ako je propusnost ograničena, ili možete natjerati vaš iPhone da zaboravi mrežu (u tom slučaju ćete morati ponovo da unesete lozinku sljedeći put kad se povežete).

Windows

Kada je u pitanju pronalaženje lozinki za Wi-Fi na Windows-u, otvorite Podešavanja iz Start menija, zatim izaberite Mreža & internet i Wi-Fi. Vidjećete mrežu na kojoj ste trenutno povezani na vrhu (možete vidjeti više mreža klikom na Prikaži dostupne mreže)—izaberite naziv mreže na kojoj ste da biste vidjeli njena svojstva.

Na sljedećem ekranu dobićete bogatstvo informacija, uključujući detaljna očitavanja za tip mreže i vaše DNS i IP postavke. Ovo su sve korisne informacije, ali mi želimo samo lozinku za Wi-Fi: Kliknite na Prikaz pored opcije Prikaz sigurnosnog ključa za Wi-Fi, i lozinka će se pojaviti u novom dijalogu.

Na ekranu Mreža & internet i Wi-Fi, možete koristiti opciju Upravljanje poznatim mrežama da dodate nove mreže, zaboravite postojeće mreže (tako ćete morati ponovo da unesete lozinku kada se povežete sa njima), i uređujete njihove razne postavke. Ako imate dugu istoriju Wi-Fi mreža, koristite opcije filtriranja na vrhu da biste lakše prošli kroz njih.

macOS

Da biste pronašli sačuvane lozinke za Wi-Fi na macOS-u, otvorite Apple meni, kliknite na System Settings, a zatim izaberite Wi-Fi. Wi-Fi mreža na kojoj ste trenutno povezani biće prikazana na vrhu, ali da biste dobili lozinku za nju, ne klikćete na kutiju Detalji pored nje—morate da skrolujete prema dole da biste je ponovo pronašli pod Poznate mreže.

Ovaj drugi spisak će imati tri tačke pored njega: Kliknite na ovu ikonu, zatim Kopiraj lozinku, i lozinka će biti poslata na clipboard. Da biste je zapravo vidjeli, morate je nalijepiti u neku drugu aplikaciju kao što je TextEdit ili Notes aplikacija (Cmd+V će obaviti posao), i odatle možete poslati bilo gdje drugo gdje vam je potrebna.

Možete dobiti zanimljivu malu istoriju vašeg Mac-a skrolovanjem dalje na istom ekranu i zatim izborom Advanced da biste otvorili dijalog koji prikazuje dodatne postavke i sve Wi-Fi mreže na koje se vaš računar ikada povezao. Takođe možete kliknuti na tri tačke pored bilo koje od ovih mreža da biste pronašli opciju Kopiraj lozinku.

(Izvor vijesti: Kurir)

Podijeli tekst sa drugima na:

Parlament u julu raspravlja o penzionerima u FBiH

Dragan Mioković, predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, održao jejuče sastanak s Redžom Mehićem, predsjednikom

Saveza udruženja penzionera FBiH, i Adnanom Delićem, federalnim ministrom rada i socijalne politike.

Sastanak je održan na zahtjev Mehića koji je u ime Saveza tražio parlamentarni dijalog i pronalaženje rješenja za izuzetno težak materijalni status penzionera.

Prepoznati napori Vlade

Mehić je istakao da prepoznaje napore Vlade da se položaj penzionera poboljša, te da na loše stanje utiču objektivne okolnosti koje je ilustrirao sljedećim primjerom:

“Mi na jednog penzionera imamo 1,20 radnika, dok je 1991. na jednog penzionera dolazilo 3,80 radnika. Trenutno stanje je neodrživo, ali upravo zato moramo intenzivirati razgovore kako da ga prevaziđemo“, rekao je Mehić.

Predsjedavajući Mioković je rekao da pitanje statusa penzionera mora biti iznad svih stranačkih i partikularnih interesa te da će

Predstavnički dom Parlamenta FBiH nesumnjivo će otvoriti vrata za raspravu o toj temi:

“Ono što garantujem je to da će se na julskoj sjednici Predstavničkog doma kao tačka dnevnog reda naći pitanje penzionera a cilj je predstaviti objektivno stanje u penzionom fondu, ono s čime se penzioneri suočavaju, te predložiti zaključke kako to stanje prevazići. Ovo je problem koji moramo podići na viši sistemski nivo rješavanja, tj. izdići ga iznad dnevnopolitičkih prepucavanja“, rekao je Mioković.

Životno pitanje

Ministar Delić je rekao da ovo pitanje nije ni ekonomsko ni političko, već životno:

“Na julskoj sjednici prezentirat ćemo vrlo jasno šta je kad urađeno za penzionere ali i sve ono što nije te u jednoj, vjerujem, plodonosnoj raspravi, bez primjesa populizma, donijeti zaključke koji će biti obavezujući i s jasnim rokovima za ispunjenje obaveza“, istakao je Delić.

Ministar Delić je rekao da se dugoročna, sistemska rješenja, koja će poboljšati status penzionera, donijeti „Izmjene zakona o Penzionom i invalidskom fondu a koje se odnose na sam obračun penzija, povećanje minimalne penzije, pravednija raspodjela prema kojoj istu penziju neće moći imati neko s 15 godina radnog staža i neko sa 40 godina, itd.“

Podijeli tekst sa drugima na:

Tuzla ponovo dobija gradski prevoz, za penzionere besplatan

U Tuzli bi od augusta trebala biti uređena oblast javnog linijskog prijevoza putnika, a koja će nakon 25 godina ponovo biti u ingerenciji Gradske uprave.

Prema odlukama, cijene prijevoza će biti znatno niže, a određene kategorije kao što su penzioneri, djeca i stariji od 65 godina će tu komunalnu uslugu imati besplatno.

Iako će prijevoz putnika i dalje obavljati privatna kompanija, sve odluke u vezi toga će donositi grad. Pomoćnik gradonačelnika za komunalne poslove, izgradnju i poslove mjesnih zajednica

Miralem Mulać kaže da će uskoro s GiPS-om biti zaključen četverogodišnji okvirni sporazum, uz stalnu provjeru njegove realizacije.
“Vrijednost okvirnog sporazuma je 27.355.000 KM s PDV-om. Mi ćemo nakon potpisivanja odmah potpisati i ugovor za period do kraja ove godine, a kroz njega ćemo uspostaviti red vožnje te tarifni sistem za prijevoz koji će u narednom periodu biti detaljno definisan”, naveo je Mulać.

Osim penzionera, djece do šest godina i starijih od 65 godina, besplatan prevoz imaće i osobe u stanju socijalne potrebe, čiji ukupan prihod po članu porodičnog domaćinstva mjesečno ne prelazi 25 posto prosječne mjesečne neto plate isplaćene u FBiH.

Cijene karata za ostale korisnike:

Gradske linije:

Pojedinačna karta: 1,50 KM

Mjesečna karta: 60,00 KM

Polumjesečna karta: 50,00 KM

Prigradske linije:

Pojedinačna karta: 2,50 KM

Mjesečna karta: 100,00 KM

Polumjesečna karta: 70,00 KM

Doplatna karta: 10,00 KM

Podijeli tekst sa drugima na:

Sve o krpelju, čuvajte se, može biti fatalan

Čuvajte se krpelja: Njihov ubod može dovesti do teških oboljenja, pa čak i smrti

Lajmska bolest je multisistemska infektivna bolest izazvana bakterijom Borrelia burgdorferi. Mogu biti zahvaćeni svi organi, a najčešće: koža, nervni sistem, zglobovi i srce.

Ovaj nozološki entitet poznat je od 1975. godine, i to pod raznim nazivima, no uglavnom je povezan sa imenom lokaliteta Lyme u sjevernoameričkoj državi Connecticut, gdje se bolest prvi put pojavila u epidemijskim razmjerama. Od tog vremena registruje se povećana incidencija obolijevanja, što je s jedne strane posljedica boljeg poznavanja kliničkih manifestacija, a s druge strane egzaktnije dijagnostike.

U Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama bolest izazivaju najmanje tri srodne vrste borelija: Borrelia burgdorferi sensu stricto, Borrelia garinii i Borrelia afzelii. Genotipske razlike među ovim borelijama dijelom su odgovorne za različita klinička ispoljavanja kod inficiranih osoba. Bolest prenose razni krpelji iz kompleksa Ixodes ricinus/persulcatus. U SAD je glavni vektor Ixodes scapularis, u Evropi Ixodes ricinus, a u Aziji Ixodes persulcatus.

Nastanak bolesti

Poslije uboda krpelja i inokulacije B. burgdorferi u kožu, one se mogu širiti lokalno u koži ili putem krvi i limfe po tijelu. U tankom crijevu krpelja borelije ispoljavaju OspA i OspB protein, a nakon uzimanja krvnog obroka i prelaska u pljuvačne žlijezde krpelja, ispoljavaju i OspC i druge proteine što je važno za patogenezu bolesti.

Nakon inkubacije od 3 do 32 dana, uzročnici se mogu lokalno širiti i izazvati karakterističnu kožnu promjenu erythema migrans. Ulaskom u krv dolazi do diseminacije borelija, tokom koje mogu zahvatiti razne organe, a prije svega one prema kojima pokazuju tropizam kao što su centralni nervni sistem, zglobovi, srce i koža.

Diseminaciji borelija značajno doprinosi i njihova sposobnost da se vežu za trombocitne integrine. Osim toga, imunski odgovor na infekciju se razvija tek poslije nekoliko sedmica, što takođe doprinosi diseminaciji uzročnika bolesti. Najprije se razvija snažan ćelijski, poslije čega slijedi sporiji humoralni imunski odgovor. Sva zahvaćena tkiva pokazuju histološki infiltraciju limfocitima i plazma ćelijama, uz propratni vaskulitis.

Kliničke manifestacije lajmske borelioze

Bolest se najčešće razvija kroz tri stadijuma. Prva dva stadijuma odgovaraju ranoj, a treći stadijum kasnoj infekciji. Stadijumi bolesti se mogu preklapati, većina bolesnika ne prolazi kroz sve stadijume, a do serokonverzije može doći i kod asimptomatskih osoba.

I stadijum (lokalizovani erythema migrans)

Poslije uboda krpelja i inokulacije borelija u kožu, uzročnik se širi lokalno i kod 60 do 80 % bolesnika nastaje erythema migrans, koji može biti praćen temperaturom i/ili regionalnim limfadenitisom. Crvenilo se širi centrifugalno, može biti homogeno ili prstenasto sa središnjim blijedilom, dostižući prosječno 15 cm u prečniku.

Erythema migrans obično blijedi i nestaje tokom 3 do 4 sedmice, a kod neliječenih bolesnika može se održavati i do 14 mjeseci. Antibiotska terapija obično skraćuje trajanje eritema i u značajnoj mjeri prevenira kasne manifestacije bolesti.

II stadijum (diseminovana infekcija)

Već nekoliko dana ili sedmica nakon uboda krpelja, borelije se mogu proširiti po cijelom organizmu. Diseminovana infekcija je često povezana sa simptomima na koži, nervnom i mišićno-koštanom sistemu. Kod oko 20 % bolesnika u SAD i oko 2–8 % u Evropi pojavljuju se sekundarne kožne lezije u obliku manjih EM, tj. prstenastih promjena.

Od neuroloških manifestacija najčešće se javljaju limfocitni meningitis, meningo-radikuloneuritis (Bannwarthov sindrom), kranijalni neuritis, a znatno rjeđe encefalitis, mijelitis i cerebralni vaskulitis. U Evropi se kao najčešća neurološka manifestacija javlja Bannwarthov sindrom, koji čini trijas: limfocitni meningitis, Bellova paraliza i radikulopatija sa jakim, povremeno iridirajućim ili migratornim bolovima.

Kardijalne manifestacije se javljaju kod 4–8 % bolesnika sa lajmskom boreliozom. Najčešće se sreću različiti stepeni atrioventrikularnog bloka. Kod nekih bolesnika opisan je akutni mio- i perikarditis. U ovom stadijumu može se vidjeti i lymphocytoma ili lymphadenosis benigna cutis (LBC) – solitarni čvorić ili plak, obično na ušnoj resici kod djece, ili bradavicama kod odraslih.

U kliničkoj praksi posebne probleme zadaje tzv. post-lajm sindrom. Bolesnici se žale na artralgije, mijalgije, bolove u vratu, glavobolju i umor. Patogeneza nije jasna, ali se smatra da simptomi nastaju kao rezultat imunoloških reakcija. Tegobe obično spontano prolaze za manje od 6 mjeseci.

III stadijum (perzistentna infekcija)

U ovom stadijumu može se javiti hronični lajmski artritis koji traje duže od godinu dana. Zahvaćen je jedan ili nekoliko zglobova, sinovija pokazuje viloznu hipertrofiju, fibrinske naslage i infiltrate mononuklearnim ćelijama. Češće se javlja kod osoba sa HLA-DR2 i HLA-DR4.

Najbolje definisana kasna neurološka manifestacija je progresivni encefalitis. Za razliku od Bannwarthovog sindroma, ovaj oblik se ne povlači spontano. Javljaju se problemi sa pamćenjem, depresija, glavobolja i dezorganizovanost. U likvoru se nalaze antitijela na B. burgdorferi, a na NMR-u mozga često se vide lezije bijele mase. Kožna manifestacija je Acrodermatitis chronica atrophicans (ACA) – plavkasto-crvene promjene i otok na distalnim ekstremitetima, koje prelaze u atrofiju.

Kongenitalna infekcija

Postoji sumnja da B. burgdorferi može izazvati oštećenja ploda, ali to nije egzaktno dokazano. Prije dvadesetak godina dokazan je transplacentarni prenos kod dvoje novorođenčadi koja su preminula, a čije su majke bile inficirane tokom trudnoće. U jednoj retrospektivnoj studiji kod 5 od 19 trudnica sa lajmskom bolešću utvrđena su fetalna oštećenja, ali bez direktne potvrde uzročne povezanosti.

Za sve oblike lajmske bolesti kod trudnica preporučuje se parenteralno liječenje ceftriaksonom, iako ne postoji opšti konsenzus.

Dijagnoza

Postavlja se na osnovu kliničkih manifestacija, epidemioloških podataka (ubod krpelja) i seroloških testova. Definitivna dijagnoza se može postaviti kultivacijom B. burgdorferi (najuspješnije iz erythema migrans promjene). Serološki testovi (ELISA, IFA, Western blot) se koriste za potvrdu. Moguće su lažno pozitivne i negativne reakcije.

IgM antitijela se javljaju između 2. i 4. sedmice nakon infekcije, a IgG od 6. do 8. sedmice i mogu ostati prisutna godinama, čak i doživotno.

Liječenje

Zavisi od stadijuma bolesti:

I stadijum: azitromicin, doksiciklin, amoksicilin ili cefuroksim, 14–21 dan.

Neurološke manifestacije: ceftriakson 2 g dnevno 2–4 sedmice, alternativno cefotaksim ili kristalni penicilin.

Reumatske manifestacije: doksiciklin, amoksicilin, ceftriakson ili penicilin, 30–60 dana.

Lajmski karditis: ceftriakson ili doksiciklin, 2–4 sedmice.

Prognoza i prevencija

Terapijski odgovor je najbolji ako se liječenje započne u ranoj fazi. Kasnije liječenje je takođe efikasno, ali je oporavak duži. Većina pacijenata se potpuno oporavi.

U SAD postoji vakcina za prevenciju lajmske bolesti – rekombinantni lipoprotein A sa adjuvansom, u tri doze: 0, 1. i 12. mjesec. Treća doza se daje u aprilu kako bi se zaštita poklopila sa sezonom.

(Izvor vijesti: B92)

Podijeli tekst sa drugima na:

Najstariji penzioner u Srpskoj ima 105 godina

Iako samo rijetki u Republici Srpskoj prekorače 100. godinu života, jer je prosječan životni vijek oko 80 godina, ipak postoje oni koji na torti duvaju svjećice sa tri cifre i primaju penziju decenijama.

Tako, prema podacima Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske, pravo na penziju ima 31 korisnik stariji od 100 godina.

“Od navedenog broja korisnika, 10 korisnika je muškog, a 21 korisnik ženskog pola. Prema evidenciji Fonda PIO Republike Srpske, najstariji korisnik ima 105 godina i penziju prima već 35 i po godina”, navode iz Fonda.

Zanimljivo je da je broj građana koji su zakoračili u novi vijek života, a koji primaju penziju u Srpskoj povećan. To pokazuju podaci koji govore da je krajem prošle godine, odnosno u novembru, penziju primalo 22 stogodišnjaka, odnosno 10 muškaraca i 12 žena.

Dug život obično sa sobom donosi i višegodišnje uživanje u penziji, a iz Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske ističu da je rekordna dužina primanja penzije u Srpskoj 75 godina.

“Kada su u pitanju korisnici prava koji najduži rok ostvaruju pravo odnosno koriste penziju u evidencijama Fonda Republike Srpske, zabilježeno je da u tome prednjači 94-godišnji korisnik Z.M. sa područja Birča, koji status korisnika porodične penzije ima punih 75 godina, tj. od 1950. godine”, ističu oni.

Penziju primaju pola vijeka

Ekipa novinara u prethodnih sedam mjeseci imala je priliku upoznati se sa dvojicom Banjalučana koji su na tortama gasili svjećice sa trocifrenim brojevima, a koji u penziji uživaju decenijama.

Prvi s kojim smo se upoznali bio je djed Milovan Grbić, koji je 104. rođendan proslavio u novembru prošle godine.

U penziji, kako su nam rekli njegovi najbliži, djed Milovan uživa dugo, ali koliko tačno, tada se nije mogao sjetiti.

“Bogami, ne znam reći koliko sam u penziji”, rekao je tada Milovan, a prijatelji koji su mu bili na proslavi rekli su da penziju prima još od kada je Tito umro.

Drugi stogodišnjak s kojim smo imali priliku razgovarati bio je Ferid Čaušević iz Banjaluke, koji je u januaru ove godine napunio 100 godina, a tom prilikom smo ga i posjetili.

Kako nam je tada rekao, skoro pola vijeka prima penziju.

“Otišao sam u penziju u 53. godini. Koristio sam ratne privilegije. Ista penzija, ista plata. Idem u penziju”, ispričao je tada djed Fedo, kako ga svi zovu, zašto se odlučio na zasluženi odmor od posla.

Inače, u Republici Srpskoj početkom juna isplaćena je penzija za prethodni mjesec, a isplatom je obuhvaćeno ukupno 290.130 korisnika prava, od čega je 232.944 u Republici Srpskoj, a van Republike Srpske 57.186 korisnika prava.

Prosječna penzija iznosila je 631,67 KM, a prema strukturi najviše penzija se odnosi na starosne penzije sa 63,71 odsto, porodične sa 24,26 odsto, invalidske sa 11,98 odsto i ostala prava sa 0,05 odsto.

(Izvor vijesti: Nezavisne)

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako se riješiti muva i osa na prirodan način

Muve i ose drži dalje od vaše kuće, a božanstveno miriše. Ukoliko već niste, obavezno isprobajte ovaj trik.

Umjesto raznih hemijskih preparata koji ne garantuju uspjeh, evo nekoliko prirodnih i jednostavnih načina da se nosite sa problemima osa i muva.

Ose nisu neko s kim želite da imate posla i najbolje je da ih se riješite prije nego što postanu „bjesne“ i opasne.
Mirisne biljke ili eterična ulja

Mjesta na kojima se ose „skupljaju“ poprskajte mješavinom vode i ulja nane u odnosu 1:5, u vazduhu, a ne direktno po površini. Nana u tegli će takođe odbiti ove insekte. Pomaže i citronela, timijan, karanfilić i geranijum. Možete koristiti svijeće sa mirisom ovih biljaka ili aroma lampu za eterična ulja.

Ose i muve se okupljaju da bi jele, pa je jedan od načina da spriječite njihovu pojavu pokrivanje i čuvanje hrane u frižideru ili ostavi.

Nakon jela, odmah uklonite prazne tanjire sa stola, a ostatak bacite u smeće. Držite kante za otpatke dalje od mjesta gdje sjedite ili se odmarate i obavezno spustite poklopac.

Napravite zamku

Odrežite vrh plastične flaše koja je zatvorena poklopcem i okrenite je naopako kao zatvoreni lijevak. Podmažite unutrašnjost lijevaka uljem kako ose ne bi mogle da se popnu kada uđu u zamku.
U sredinu stavite mamac, na primjer meso ili slatkiše. Okačite zamku na drvo ili ogradu dalje od mjesta gdje boravite. Testirano – radi!

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri danas u Parlamentu, hoće li biti tematske sjednice?

Najugroženija kategorija ne odustaje od zahtjeva za izmjene Zakona o PIO/MIO, a danas će razgovarati sa predsjedavajućim federalnog Predstavničkog doma i resornim ministrom

Savez Udruženja penzionera/umirovljenika Federacije Bosne i Hercegovine putem dopisa zatražio je razgovor sa predsjedavajućim Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine Draganom Miokovićem.
Mioković ističe da je 30. maja dobio dopis Saveza.

Danas sastanak

“Ja sam odmah reagovao i procijenio da će razgovor biti značajno djelotvorniji ako njemu prisustvuje Adnan Delić kao ministar rada i socijalne politike. Kolega Delić je rado prihvatio poziv i ja sam zakazao taj sastanak za ponedjeljak (danas, op. a)”, kaže nam Mioković.
Smatra da je važno da sastanku prisustvuje ministar iz Vlade FBiH, kako bi se vidjelo šta su problemi, šta je zapravo na dnevnom redu, te hoće li biti povećanja penzija.

Govoreći o navodima da je upućen zahtjev za sazivanje tematske sjednice na kojoj bi se govorilo o problemima penzionera i Zakonu o PIO/MIO, Mioković ističe da do trenutka kada razgovaramo (četvrtak poslijepodne, op. a) nikakav zahtjev za sazivanje tematske sjednice nije dobio.

“Ako takav zahtjev dobijem, ja ću se prema tome odnositi kao prema svakom zahtjevu”, kaže naš sagovornik.
Objašnjava da se stvari, nažalost, politiziraju, te da Poslovnik Predstavničkog doma Parlamenta FBiH ne poznaje termin tematska sjednica.

“Tematske sjednice organizuju radna tijela. Ubrzo ćemo imati tematsku sjednicu o postupanju nadležnih organa u FBiH po preporukama Ombudsmena za ljudska prava BiH koju organizuje kolegica Alma Kratina i ja ću prisustvovati toj sjednici. Ako stigne zahtjev za tematsku sjednicu za pitanje penzionera, objasnit ću im da imaju dvije mogućnosti – da se sjednica organizuje preko radnog tijela ili da se prikupi 20 potpisa i zatraži sazivanje vanredne sjednice. Ja ne mogu sazvati nešto čega nema u Poslovniku”, objašnjava nam Mioković.

Naglašava da nikada do sada nije, a niti će nekome osporavati da organizuje takvu sjednicu. Kaže da će uvijek obezbijediti i prostor, a ukoliko vrijeme i obaveze dozvoljavaju, vrlo rado se i odazvati i obratiti na takvoj sjednici ukoliko postoji potreba.

Čekaju dopis

A krajem maja predstavnici Saveza sastali su se sa federalnim poslanicima Admirom Čavalićem i Almedinom Aliefendićem. Čavalić, koji je ujedno predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku, poručio je da će uskoro na Odboru ugostiti predstavnike Saveza, te da ne bi bilo loše da se organizuje tematska sjednica Predstavničkog doma Parlamenta FBiH o reformi PIO sistema. Iz Saveza su tada poručili da su Odboru uputili zahtjev za sazivanje tematske sjednice.

“Još nismo dobili zvanični dopis na Odbor za ekonomsku i finansijsku politiku”, kaže nam Čavalić i objašnjava da sjednica Odbora nije bila održana u periodu nakon sastanka sa predstavnicima Saveza.

Naredna sjednica Odbora zakazana je za prekosutra.

“Čekamo da se Savez penzionera očituje i da vidimo da li žele da se razmatra to pitanje na Odboru”, kaže Čavalić.

(Izvor vijesti: Oslobodjenje)

Podijeli tekst sa drugima na: