Autor: sandric84

Penzioneri u Bosni i Hercegovini (BiH) sve češće biraju nastavak rada nakon odlaska u penziju, stvarajući novi trend na tržištu rada. Nedavne promjene u zakonu omogućile su penzionerima da istovremeno rade i primaju penziju, što je dovelo do značajnog porasta broja penzionera koji su aktivni na radnom tržištu.

Do nedavno, pravo na rad i primanje penzije bilo je rezervisano samo za one koji su stekli uslove za punu starosnu penziju u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH). Međutim, presuda Ustavnog suda FBiH u januaru 2023. godine promijenila je ovu dinamiku, proširujući prava penzionera na one koji su otišli u prijevremenu starosnu penzija ili koriste invalidske penzije.

Ova promjena u zakonu otvorila je vrata penzionerima da se vrate na tržište rada, što je posebno značajno u kontekstu nedostatka radne snage koji se suočava s Bosnom i Hercegovinom. Statistički podaci pokazuju da stariji od 65 godina čine samo 0,1 posto zaposlenih u FBiH, ali se očekuje da će taj broj rasti s obzirom na nove mogućnosti koje su otvorene ovom promjenom zakona, piše portal Crna Hronika.

Ova nova realnost na tržištu rada u BiH ima niz implikacija. S jedne strane, pruža mogućnost penzionerima da doprinesu rastu ekonomije i zajednici svojim iskustvom i znanjem. S druge strane, postavlja se pitanje dugoročne održivosti penzijskog sistema i prava radnika koji su još uvijek aktivni na tržištu rada.

Penzioneri koji se vraćaju na tržište rada takođe imaju priliku korigirati iznos svoje penzije putem dodatnog rada. Ovo može biti dodatni poticaj za penzionere da se vrate na radno mjesto i ostvare dodatna primanja.

Na kraju, trend povećanja broja penzionera koji rade i primaju platu predstavlja važan fenomen na tržištu rada u BiH. To zahtijeva pažljivo praćenje i prilagodbu politika kako bi se osigurala održivost penzijskog sistema i ispunile potrebe radne snage u zemlji.

(Izvor: Crna hornika: Foto ilustarcija: yandex)

U sklopu kontinuirane brige o najranjivijim kategorijama stanovništva, opština Centar Sarajevo i u ovoj godini nastavlja sa realizacijom projekta „Hljeb i mlijeko“ za penzionere i lica starija od 60 godina bez primanja.

Pravo na stalnu novčanu pomoć za kupovinu osnovnih životnih namirnica – hljeba i mlijeka za mjesec februar 2024. godine ostvarilo je 333 penzionera sa područja ove lokalne zajednice, te 44 lica u stanju socijalne potrebe koja su starija od 60 godina, a nisu ostvarila pravo na penziju.

„S obzirom da budžet za tekuću godinu nije usvojen, za pomenutu namjenu je prema odluci o privremenom finansiranju potreba opštine Centar Sarajevo izdvojeno 27.710 KM za isplatu novčanih pomoći za kupovinu osnovnih životnih namirnica – hljeba i mlijeka. Služba za finansije opštine Centar izvršila je isplatu sredstava na račune korisnika pomoći“, saopšteno je iz opštine Centar Sarajevo.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike još nije odgovorilo na zahtjeve penzionera o isplati 13. penzije.

Mustafa Trakić, član Upravnog odbora Saveza udruženja umirovljenika/penzionera FBiH, kaže kako će čekati odgovor najkasnije do kraja aprila.

“Očekujemo odgovor o 13. penziji do kraja aprila. Mi iz Zeničko-dobojske županije smo direktno uputili zahtjev na Federalno ministarstvo rada i socijalne politike. Isto je učinjeno i iz Srednjobosanske”, kaže Trakić.

Potom je 20. prosinca 2023. godine usvojeno da to bude stav Saveza udruženja umirovljenika FBiH.

“Je li taj zaključak upućen Ministarstvu rada ispred Saveza, ne znam. To možemo znati na narednoj sjednici Upravnog odbora Saveza krajem veljače. Predsjednik Upravnog odbora Saveza, ukoliko se ukaže potreba, može sazvati i izvanrednu sjednicu, govori Trakić koji je predsjednik Saveza udruženja umirovljenika Zeničko-dobojske županije”m dodaje Trakić.

Ukazuje kako je umirovljenička populacija najviše pogođena inflacijom u našoj zemlji.

“Oni u vlasti su svojim zaposlenicima u federalnim ustanovama i poduzećima prije Nove godine uplatili po 1.260 KM. Sada će vjerojatno dobiti još po 1.260 KM i to može, a na naš zahtjev se šuti”, govori Trakić.

Od oko 1.840 penzionera, članova kladuškog Udruženja penzionera, njih čak 82 posto prima najnižu penziju, koja je za januar mjesec iznosila 565,18 KM.

Prema riječima Rasima Redžića, predsjednika ovog Udruženja iako je januarska penzija uvećana za pet posto i dalje ne prati rast cijena i nedostatna je za život. Preživjeti sa minimalnom penzijom od 565 KM je umjetnost, ističe Redžić.

Porazno je, dodaje, da je i dalje veliki jaz između minimalne i najviše penzije, a koja prema važećem zakonu do daljnjeg ostaje 2.800 KM.

Redžić ističe da su penzioneri naročito opterećeni zdravstvenim problemima, tačnije da moraju veći dio svojih penzija izdvajati za lijekove i zdravstvene usluge. Izraženiji problem su skupi lijekovi, naročito ako se ima u vidu da je penzionerska populacija najveći potrošač i kupac lijekova.

Reždić kaže da se skupi lijekovi ne nalaze ili se skidaju sa esencijalne liste lijekova i da ih penzioneri moraju kupovati. Takođe, penzioneri sa kladuške opštine moraju plaćati i specijalističke preglede ili u Domu zdravlja ili privatnim ordinacijama, ukoliko iste ne žele obaviti u Kantonalnoj bolnici.

Kroz rad Udruženja penzionerima  pokušavaju malo olakšati i pomoći. Jedna od takvih aktivnosti jeste upis, odnosno nabavka ogrevnog drveta, a koja je u završnoj fazi.

Redžić kaže da su penzioneri pokazali veliki interes za ovakav način nabavke jer plaćaju na rate, i, iako cu cijene po prostornom metru veće u odnosu na prošlu godinu ipak su povoljnije od drugih ponuđača na slobodnom tržištu.

(Izvor i foto: radiovkladusa.ba)