Penzioneri najviše rade u građevini i tu su veoma traženi

U Republici Srpskoj u aprilu je pravo na radni angažman bez prekida isplate penzije iskoristilo oko 10.500 penzionera.

Njihova zanimanja deficitarna su na tržištu, izjavio je direktor Fonda PIO Mladen Milić.

“Najčešće je riječ o sektoru građevine i mašinske industrije, medicini, zatim o profesorima na univerzitetima. Osim toga, veoma traženi su i keramičari, zidari, tesari, vodoinstalateri, električari, auto-električari”, rekao je Milić novinarima u Doboju.

On je naveo da svi oni imaju mogućnost i pravo da nakon odlaska u starosnu penziju ponovo zasnuju radni odnos i da pored penzije, koja je redovna i isplaćuje se svakog desetog u mjesecu, primaju i platu.

Milić je pojasnio da ta lica nakon godine dana radnog angažmana mogu da podnesu zahtjev za ponovni obračun penzije. U tom slučaju Fond uzme u obzir i tu godinu, odnosno posljednju godinu staža i platu na koju su plaćani doprinosi.

“To nužno ne znači da će biti i povećana penzija. Ali da neće doći ni do njenog umanjenja, jer zakon predviđa da se isplaćuje penzija koja je povoljnija za korisnika prava. U ovom slučaju penzionera”, rekao je Milić.

Od 2011. godine penzioneri mogu raditi

On je podsjetio da je odlukom Narodne skupštine Republike Srpske iz 2011. godine omogućeno da penzioneri koji su ostvarili pravo na starosnu i invalidsku penziju mogu zasnovati radni odnosi bez prekida isplate penzije.

“Nažalost, za sada to pravo nemaju korisnici prava na porodičnu penziju. Stručna služba Fonda PIO to će predložiti u budućim zakonskim izmjenama i dopunama”, rekao je Milić.

On je pojasnio da će po tom osnovu svaki student, dijete korisnik prava na porodičnu penziju starije od 15 godina i svaka udovica, moći da zasnuju radni odnos i da istovremeno koriste pravo na porodičnu penziju. To sada nije slučaj i ukoliko se zaposle njima se obustavlja isplata. Tada im počinje teći radni staž i primaće platu za rad koji ostvare kod poslodavca.

Milić je u Doboju održao sastanak sa rukovodstvom lokalnog udruženja penzionera u okviru svojih redovnih aktivnosti.

Podijeli tekst sa drugima na:

Uz pomoć krompira, orhideje će cvijetati kao lude

Orhideje se smatraju jednom od najljepših, ali i najzahtjevnijih sobnih biljaka. Ako želite da vaša orhideja procvjeta u punom sjaju, možete isprobati jednostavan, ali efektan trik s krompirom.

Krompir je bogat skrobom i hranjivim tvarima koje mogu ojačati biljke. Kada se pravilno koristi, stimulira rast korijena i doprinosi bujnom cvjetanju.

Potrebno vam je:

  • 1 ili 2 svježa, neoguljena krompira
  • Supstrat za orhideje
  • Saksija za sadnju
  • Voda

Priprema krompira

Temeljno operite krompir kako biste uklonili pesticide i prljavštinu. Nemojte uklanjati koru, jer ona sadrži važne hranjive tvari za biljke, prenosi Aktivni.

Priprema posude

Napunite saksiju supstratom namijenjenim orhidejama. Pazite da saksija ima dovoljno drenažnih rupa, jer orhideje ne podnose prenatrpanost vodom.

Ugradnja krompira

Stavite jedan ili dva krompira na dno saksije – cijele ili isječene na manje komade, ovisno o veličini saksije. Zatim pospite malo supstrata za orhideje preko krompira.

Sadnja orhideje

Pažljivo stavite orhideju u saksiju preko krompira, raširivši joj korijenje. Pokrijte je ostatkom zemlje za saksiju, pazeći da ne oštetite korijenje.

Zalijevanje

Zalijevajte tek toliko da zemlja bude vlažna, a ne mokra. Vremenom će krompir otpuštati hranjive tvari koje će podstaći rast i cvjetanje.

Njega i uslovi

Postavite orhideju na svijetlo mjesto, zaštićeno od direktne sunčeve svjetlosti. Redovno je zalijevajte i dobro prozračite prostoriju kako biste spriječili pojavu plijesni ili truljenja, prenosi Aktivni.

Pogledajte i ovo:

Zašto bi svako domaćinstvo trebalo da ima orhideju?

Hranjive tvari u krompiru pomoći će vašoj orhideji da raste zdravije i da obilnije i duže cvjeta. Mnogi ljubitelji orhideje prijavljuju primjetno poboljšanje izgleda i vitalnosti svojih biljaka nakon korištenja ovog trika. Hoćete li ga i vi isprobati?

Možda vas interesuje i ovo:

FSA: Krompir čuvajte u frižideru i produžite mu vijek trajanja

Glamoč: Najteži krompir u vlasništvu porodice Ubović (VIDEO)

Podijeli tekst sa drugima na:

Stanivuković zbog penzionera podnio apelaciju Ustavnom sudu

Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke i Bojan Kresojević poslanik PDP-a u NSRS podnijeli su inicijativu za ocjenu ustavnosti dijela Zakona o doprinosima Republike Srpske. Tvrde  da su penzioneri koji primaju penzije iz inostranstva stavljeni u neravnopravan položaj kada je riječ o izdvajanjima za zdravstveno osiguranje.

Inicijativa je podnesena Ustavnom sudu Republike Srpske.

Stanivuković je rekao da je spornim odredbama pogođeno oko 3.000 penzionera. Oni su se nakon rada u inostranstvu vratili da žive u Republici Srpskoj.

Prema njegovim riječima, pojedini penzioneri izdvajaju i do deset odsto za zdravstveno osiguranje. S druge strane ostali penzioneri izdvajaju jedan odsto, zbog čega smatra da zakon nije u skladu sa Ustavom Republike Srpske.

“Dolazimo ovdje kada su zakoni diskriminatorni i kada jedne građane stavljaju u jedan, a druge u drugi položaj”, rekao je Stanivuković.

Dodao je da se radi o ljudima koji su radni vijek proveli u inostranstvu, a potom odlučili da se vrate u Republiku Srpsku.

“Umjesto da ih dočekamo, mi od njih tražimo deset odsto”, naveo je on.

Traže posebnu sjednicu o penzionerima

Narodni poslanik Bojan Kresojević poručio je da će tražiti posebnu sjednicu Narodne skupštine Republike Srpske posvećenu položaju penzionera i vanredno povećanje penzija.

“Penzioneri gube trku sa cijenama”, rekao je Kresojević.

On je tokom obraćanja kritikovao više zakonskih rješenja iz oblasti zdravstva i socijalne zaštite. Naveo je da građani snose posljedice loših odluka.

“Kao da je neko razmišljao da je realno predložiti da se operacije plaćaju 3.000 KM”, rekao je Kresojević.

Govoreći o roditeljima njegovateljima, naveo je da pojedini nakon 65. godine ostaju bez doprinosa i dodatne podrške sistema.

Kresojević je pozvao predsjednika Vlade Republike Srpske Savu Minića da povuče, kako tvrdi, sporne zakone.

Poziv na izmjene zakona

Stanivuković tvrdi da Ustav Republike Srpske garantuje zdravstveno osiguranje starijim licima iz javnih izvora finansiranja. Smatra da različita izdvajanja za penzionere predstavljaju diskriminaciju pred zakonom.

Tokom obraćanja kritikovao je i ministra zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alena Šeranića, navodeći da stoji iza zakonskih rješenja koja, kako tvrdi, štete građanima i penzionerima.

Zatražio je i njegovu ostavku, navodeći da je više zakona iz oblasti zdravstva izazvalo negativne reakcije javnosti.
Stanivuković je pozvao penzionere da se suprotstave spornim odredbama i poručio da očekuje da će Ustavni sud Republike Srpske oboriti zakon.

“Doći ćemo ovdje za nekoliko mjeseci i ovi zakoni će pasti”, rekao je on.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri u Srpskoj i dalje oslobođeni od plaćanja participacije

Izmjene i dopune Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju trebale bi se naći na predstojećoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske. Kao i postojećim Zakonom, i ovim je predviđeno da su penzioneri oslobođeni plaćanja participacije.

Alen Šeranić, minsitar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske rekao je da su i mnoge druge osjetljive grupe oslobođenje participacije. Naveo je da su osim penzionera tu i lica oboljela od dijabetesa, te različitih malignih oboljenja.

“Upravo izmjenama i dopunama ovog zakona se proširuje broj lica koja će biti oslobođena plaćanja participacije. Prema procjenama Fonda, u okviru sistema 15 do 20 odsto ljudi plaća participaciju. Participacija se definiše u smislu cjenovnika i toga šta građanin sufinansira u okviru zdravstvene usluge. Ovo što se sada u javnosti predstavlja, to uopšte nije tako drastično niti može biti”, istakao je Šernić.

On je dodao da se predloženim rješenjima svaka pojedinačna usluga definiše u smislu cijene i participacije.

Pitanje hoće li Zakon biti na Skupštini

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju trebao bi se naći na dnevnom redu Narodne skupštine Republike Srpske, po hitnom postupku, 19. maja. Ipak, pitanje je da li će Zakon doći pred poslanike.

Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a zatražio je da Vlada povuče taj Zakon iz procedure. Razlog je odredba koja kaže da radnik od poslodavca može tražiti refundaciju troškova zdravstvene usluge, ukoliko mu nisu uplaćeni doprinosi. Ovo je naišlo na ozbiljne kritike sindikata, i radnika u Republici Srpskoj.

Podijeli tekst sa drugima na:

Sok od zove: Domaći recept za sirup

Zova je u punom cvatu i svakako je vrijeme da taj predivan miris i aromu sačuvamo i za naredne mjesece.

Naši preci su decenijama koristili zovu u korist zdravlja, a pri tome su uživali u izuzetno ukusnim napicima. Za zovu kažu da je jedna od najljekovitijih biljaka na svijetu jer sadrži velike količine flavonoida, karotena, vitamina C.

Cvjetovi zove beru se kada je sunčano vrijeme i to samo oni cvjetovi koji su potpuno rascvjetani i sa žutim sladonosnim prahom. Pazite gdje je berete, zagađena mjesta i kanali nikako nisu dobra opcija, potrudite se i pronađite čist grm ove mirisne i ljekovite majske ljepotice.

Zova ublažava upalu disajnih puteva, reumu i poboljšava apetit. Do sada je poznato da zova liječi grip, zapušene sinuse, bronhitis, astmu i alergije. Takođe, dokazano je da sok od zove popravlja imunitet, a pomaže i kod dijabetesa i zatvora.

Sok od zove

Ovo je mjera za otprilike 4 L sirupa, ukoliko želite više ili manje prilagodite omjere svojim potrebama. A to znači da ćete na 10 cvjetova koristiti litru vode, kilu šećera i jedan limun, odnosno na 100 cvjetova trebat će vam 10 litara vode, 10 kilograma šećera i 10 limuna, po mogućnosti nešpricanih.

Možda vas zanima i ovo:

Čaj od zove dobar za prehladu

Trebaće vam i veće posude, kao i čiste pripremljene staklene boce sa čepovima za skladištenje. Što se tiče ‘light’ varijanti sa manje šećera, znajte da je šećer prirodni konzervans i da smanjivanjem njegovih omjera za pripremu rizikujete kasniju kvarljivost sirupa.

SASTOJCI ZA SIRUP OD ZOVE:

  • 30 cvjetova zove
  • 3 l vode
  • 40 g limuntosa
  • 3 limuna
  • 3 kg šećera

Priprema soka od zove:

Potopite cvjetove zove u vodu sa limunskom kiselinom i na kriške izrezanim limunovima s korom. Dobro izmiješajte i ostavite da odstoji na hladnom i tamnom mjestu 24 sata.

Drugi dan tekućinu procijedite pa dodajte šećer i dobro promiješajte. Ostavite da stoji još 24 sata uz povremeno miješanje.

Sok od zove

Nakon 48 sati sirup je spreman za pretakanje i skladištenje u staklene boce. Na ovaj ga način možete čuvati do godinu dana na hladnom i tamnom mjestu.

Cvjetovi zove izuzetno su bogati glukozom, taninima, flavonoidima, karotenima, rutinom i vitaminom C.

Bobice zove sadrže alkaloide, karotene, tanine, organske kiseline i vitamine A, B i C.

Podijeli tekst sa drugima na:

Stručnjaci apeluju: Zaštitite voće i povrće od niskih temperatura

Voćari i povrtari treba da zaštite biljke zbog niske temperature vazduha tokom noći i rano ujutro. Ovo je saopšteno iz Odsjeka za agrometeorologiju Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske.

Iz ovog odsjeka preporučuju proizvođačima voća i povrća da preduzmu mjere zaštite. To su zadimljavanje, orošavanje i primjena prirodnih antifriza za biljke.

Napominju da ovakvi vremenski uslovi mogu prouzrokovati oštećenja na osjetljivim voćarskim, te ratarskim i povrtarskim kulturama.

Voće ugroženo u višim predjelima

Voće može biti ugroženo u višim predjelima gdje je kasnije počela vegetacija, a ratarske i povrtarske kulture usljed pojave prizemnog mraza.

Intenzitet i obim potencijalnih oštećenja zavisiće od fenološke faze biljaka. Takođe, zavise i od trajanja i jačine mraza, kao i od lokalnih karakteristika terena.

Prema meteorološkim prognozama, minimalna temperatura vazduha jutros je bila od nula do pet stepeni u nižim predjelima, a u višim oko minus tri stepena Celzijusova.

U videu pogledajte kako da zaštite svoje voće

Podijeli tekst sa drugima na:

Ako imete ove aplikacije odmah ih obrišite

Google Play bi trebalo da bude najsigurnije mjesto za preuzimanje Android aplikacija. Ali, ne zaslužuje svaka aplikacija u prodavnici korisnikovo povjerenje. Naročito ako ih traže u potencijalno sumnjive svrhe.

Novootkrivena prevara pokazuje koliko daleko sumnjiva aplikacija može da ode prije nego što bude zaustavljena. Čak 28 aplikacija na Google Playu sakupilo je više od 7,3 miliona preuzimanja. Uglavnom su te aplikacije obećavale pristup tuđim listama poziva, SMS porukama i istoriji WhatsApp poziva.

Istraživači kompanije ESET detaljno su opisali ovu prevaru. U izvještaju na portalu WeLiveSecurity gdje ove aplikacije zajednički nazivaju “CallPhantom”.

Izgled aplikacije različit, ali trik isti

Aplikacije su se razlikovale po izgledu, ali trik je bio isti: unijeli biste broj telefona, platili da “otključate” navodne zapise o komunikaciji, a zauzvrat biste dobili lažne podatke.

Ne smijemo ignorisati očiglednu činjenicu: ovo je neobičan slučaj gdje je sam “mamac” bio prilično sumnjiv. Aplikacije nisu obećavale jeftinije pozadine za ekran ili bolji vidžet za vremensku prognozu – tvrdile su da nude pristup privatnoj historiji komunikacije druge osobe.

Možda vas interesuje i ovo:

Aplikacija korisne za mentalnu stimulaciju

Sedam aplikacija koje će vam pomoći da bolje pratite svoje troškove

Neke aplikacije su koristile zvanični sistem naplate Google Playa, što je potencijalno omogućilo nekim žrtvama da traže povrat novca.

Međutim, ESET navodi da su druge aplikacije usmjeravale korisnike ka aplikacijama za plaćanje trećih strana ili direktnim formularima za plaćanje karticom unutar same aplikacije.

U jednom slučaju, kada su korisnici pokušali da napuste aplikaciju, ona bi prikazala obmanjujuća obaviještenja dizajnirana da izgledaju kao novi e-mailovi, tvrdeći da su rezultati historije poziva stigli, da bi ih potom vratila na ekran za pretplatu.

Podijeli tekst sa drugima na:

Imaju li zdravstveno osiguranje osobe koje čekaju rješenje o penzionisanju?

Pitanje koje mnoge u BiH muči jest da li zdravstveno osigranje imaju oni koji su predali zahtjev za penziju, a nije im uvezan radni staž.

Mnogi penzioneri obratili su se Fondu PIO/MIO povodom ovoga. Navode da su stekli uslove za penziju, ali da čekaju da im se uplati nedostajući staž. Ključno pitanje je, imaju li u tom slučaju pravo na zdravstveno osiguranje.

“Zavod je uveo praksu da se osiguraniku koji podnese zahtjev za penziju, a za kojeg se odmah utvrdi da ispunjava uslove, prilikom podnošenja zahtjeva evidentira i prijava na zdravstveno osiguranje. Time je značajno ubrzan proces ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu. Izuzetak su slučajevi u kojima osiguranik ne ispunjava uslove za penziju, tada nema ni pravo na zdravstveno osiguranje na teret Zavoda” objasnio je za Faktor Tomislav Kvesić, potparol Federalnog zavoda PIO/MIO.

Podijeli tekst sa drugima na:

Hantavirus zabrinuo građane: Doktor kaže da nema mjesta panici

Nakon vijesti o smrtnim slučajevima povezanim sa hantavirusom na kruzeru u Јužnoj Americi, među građanima je porasla zabrinutost zbog mogućeg širenja ove bolesti.

Epidemiologinja dr Dijana Simić iz Doma zdravlja Banjaluka istakla je da razloga za paniku nema, ali da je važno informisati javnost o načinima prenosa i zaštite, prenosi RTRS.

Prema njenim riječima, hantavirusi nisu nova pojava i na našem području su godinama prisutni određeni sojevi koji izazivaju takozvanu “mišiju groznicu”, odnosno hemoragijsku groznicu sa bubrežnim sindromom.

Kako se prenosi mišija groznica?

“Virus prvenstveno prenose glodari, poput poljskih i šumskih miševa. Ljudi se najčešće zaraze udisanjem prašine kontaminirane izlučevinama glodara, posebno prilikom boravka ili čišćenja zapuštenih prostorija”, objasnila je Simićeva.

Dodala je da se na Balkanu uglavnom registruju blaži oblici bolesti koji mogu izazvati povišenu temperaturu, glavobolju, mučninu, bolove u stomaku i leđima, kao i probleme sa radom bubrega. Ipak, naglasila je da je smrtnost kod ovih sojeva mala ukoliko se pacijenti na vrijeme jave ljekaru.

Soj iz Južne Amerike znatno opasniji

Simićeva je pojasnila da je soj virusa koji je izazvao epidemiju na kruzeru u Јužnoj Americi znatno opasniji jer napada pluća i može izazvati teško disanje, zatajenje pluća i smrtni ishod.

“Taj tip hantavirusa karakterističan je za područja Argentine i Čilea. Tamo je njegovo stanište, tamo su svi uslovi i faktori koji doprinose opstanku o razmnožavanju tog virusa. Trenutno ne postoji opasnost od njegovog širenja na našem području”, rekla je ona.

Ko je najviše izložen riziku?

Posebno ugroženim smatraju se planinari, lovci, kamperi, radnici komunalnih službi i svi koji borave u područjima gdje ima glodara. Ipak, stručnjaci poručuju da nema potrebe izbjegavati prirodu, već je potrebno poštovati mjere opreza.

Kako se zaštititi od hantavirusa?

Građanima se savjetuje redovno pranje ruku, pravilno čuvanje hrane i izbjegavanje boravka u zapuštenim prostorijama bez prethodnog provjetravanja.

Prilikom čišćenja tavana, podruma i vikendica preporučuje se korištenje maski i rukavica, kao i izbjegavanje metenja i usisavanja kako se ne bi podizala prašina.

“Najvažnije je pravovremeno reagovati i javiti se ljekaru. I to ukoliko se nakon boravka u prirodi pojave simptomi poput temperature, drhtavice i smanjenog mokrenja”, naglasila je Simićeva.

Ona je podsjetila da se u Republici Srpskoj redovno sprovodi nadzor nad zoonozama i deratizacija kao jedna od ključnih preventivnih mjera.

“Nema mjesta panici. Potrebno je samo pojačati oprez i ponašati se odgovorno”, zaključila je Simićeva.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako razlikovati bol u leđima od boli u bubrezima?

Bol u donjem dijelu leđa lako je pripisati pretjeranom treningu ili lošem položaju tokom spavanja.
Međutim, ponekad uzrok bola može biti ozbiljniji, poput problema sa bubrezima.

Bubrezi se nalaze sa obje strane kičme, pa mnogi ljudi miješaju bol u bubrezima sa bolovima u leđima. Ljekari objašnjavaju da se razlika između ova dva tipa bola uglavnom svodi na mjesto gdje se bol javlja, vrstu osjećaja i druge simptome koje možda osjećate u ostatku tijela.

Ono što ljekari posebno naglašavaju jeste da bol u bubrezima nikako ne treba ignorisati.

„Sam srednji dio bubrega nema nerve. Zato, ako postoji bol u tom području, to znači da nešto izaziva istezanje i pritisak na nerve, a to je obično nešto prilično ozbiljno“, upozorava dr Sabita Radžan, specijalistkinja hospicijske i palijativne medicine.

Važno je brzo liječiti upalu bubrega i ne čekati da prođe sama od sebe. Ako se ne liječi, može dovesti do oštećenja bubrega, visokog krvnog pritiska, a u nekim slučajevima i do otkazivanja bubrega.

Bol povezan sa mišićima leđa uglavnom nije toliko hitan, iako bi trebalo konsultovati ljekara kako biste dobili preporuku za ublažavanje bola i sprečavanje novih povreda.

Kako razlikovati bol u bubrezima od bolova u leđima

Kada pokušavate da razlikujete ova dva bola, važno je obratiti pažnju na dva faktora: mjesto bola i vrstu bola koji osjećate.

Mjesto bola

Bol izazvan istegnućem mišića, ligamenata ili problemima sa diskovima može se javiti bilo gdje duž leđa, ali se najčešće osjeća u donjem dijelu kičme, odnosno u lumbalnom dijelu.

Razlog je to što taj dio nosi najveći dio težine tokom svakodnevnih aktivnosti, pa je podložniji ukočenosti, zamoru i povredama.

Ako postoji problem sa nervima, bol može da se širi u zadnjicu ili niz nogu do stopala.

S druge strane, bol u bubrezima javlja se u srednjem dijelu leđa, sa obje strane kičme, u području koje se naziva bok.

„Ako prirodno stavite ruke na struk, upravo tu ćete osjetiti bol“, objašnjava dr Radžan.

Vrsta bola

Bol u leđima može biti oštar, peckajući ili tup. Moguće je i da osjećate utrnulost ili trnce u nogama.

Ključna stvar kod bolova u leđima jeste da se oni često pojačavaju ili smanjuju u zavisnosti od pokreta.

Na primjer, možda će vam biti teško da se sagnete i podignete torbu sa poda, dok će stajanje biti gotovo bezbolno. Takođe, dugo sjedenje može pogoršati stanje, dok lagana fizička aktivnost može donijeti olakšanje.

Možda vas zanima i ovo:

Pet jutarnjih navika koje štete bubrezima

To su znakovi da vjerovatno nije riječ o problemu sa bubrezima.

„Ako mislite da ste istegli mišić, često možete tačno da pritisnete mjesto koje boli. Međutim, bol u bubrezima nije lako izazvati dodirom, naročito ako sami pokušavate da pregledate tijelo. Umjesto toga, obratite pažnju na to koliko je bol konstantan. Za razliku od bolova u leđima, bol u bubrezima uglavnom je stalan i ne mijenja se u zavisnosti od položaja tijela“, kaže dr Radžan.

Simptomi koji mogu ukazivati na problem sa bubrezima

Bol u bubrezima često prate i drugi simptomi.

Ako primijetite krv u mokraći, tamnu ili mutnu mokraću, neprijatan miris urina, bol pri mokrenju, stalnu potrebu za mokrenjem, sitne kamenčiće u mokraći, temperaturu, zimicu ili mučninu, trebalo bi da se javite ljekaru kako bi provjerio funkciju bubrega analizom krvi.

Najčešći uzroci bolova u bubrezima

Kamen u bubregu

To su tvrde naslage minerala i soli koje mogu da se formiraju u bubrezima i izazovu blokadu.

„Ako su kamenčići veoma mali, mogu izaći bez bola. Ako su veći, bol je veoma oštar i javlja se u talasima, odnosno pojačava se kada se kamen pomjera“, objašnjava dr Radžan i dodaje da je bol obično prisutan samo sa jedne strane.

Urinarna infekcija

Ponekad infekcija urinarnog trakta može da se proširi iz bešike do bubrega.

„Kod infekcije bubrega bol je tup i konstantan. Takve infekcije češće izazivaju temperaturu, groznicu i mučninu“, kaže dr Radžan.

Trauma

Bubrezi su zaštićeni rebrima i snažnim leđnim mišićima, pa povrede nijesu česte.

Ipak, osobe koje se bave kontaktnim sportovima ili dožive snažan udarac u predjelu boka mogu zadobiti povredu bubrega.

Policistična bolest bubrega

Riječ je o nasljednom oboljenju kod kojeg se u bubrezima razvijaju nekancerogene ciste.

„One mogu da krvare ili da se inficiraju, a vremenom dovode do povećanja bubrega i gubitka njihove funkcije. Ostali simptomi uključuju kamen u bubregu, infekcije urinarnog trakta i visok krvni pritisak“, navodi dr Radžan.

Tumor bubrega

Ovo je najrjeđi uzrok bolova u leđima, ali tumori ponekad mogu postati dovoljno veliki da izazovu nelagodnost.

U većini slučajeva riječ je o benignim cistama, ali rak bubrega nije rijedak i spada među deset najčešćih karcinoma kod muškaraca i žena.

Kada treba da se javite ljekaru?

Bol u leđima

Bol u leđima može biti veoma neprijatan, ali često prolazi sam od sebe.

Preporučuje se izbjegavanje pokreta koji pogoršavaju stanje, korišćenje toplih ili hladnih obloga, kao i protivupalnih lijekova, prenosi Danas.

Ako bol ne prođe u roku od šest do 12 nedjelja, trebalo bi da posjetite ljekara.

Međutim, ako se bol javio nakon povrede ili je praćen drugim zabrinjavajućim simptomima, odmah se javite hitnoj pomoći.

Bol u bubrezima

Ako sumnjate na problem sa bubrezima, trebalo bi što prije da se javite svom ljekaru.

„Svako ko ima simptome urinarne infekcije ili kamena u bubregu treba da se obrati ljekaru. Ako ste trudni i imate visoku temperaturu uz bol u bubrezima, odmah idite u hitnu pomoć jer trudnice imaju veći rizik od komplikacija“, savjetuje dr Radžan,

Podijeli tekst sa drugima na: