Autor: sandric84

Tokom ljetnih vrućina, svaki način da prostor učinimo prijatnijim zlata vrijedi. Pored ventilatora i klima, postoji prirodno i dekorativno rješenje – sobne biljke koje svojim “znojenjem” (transpiracijom) oslobađaju vlagu u vazduh, čineći prostor svježijim i manje zagušljivim.

1. Areka palma

Jedna od najboljih biljaka za povećanje vlažnosti vazduha. Brzo ispušta vlagu, ne zahtijeva mnogo svjetla i lako se održava. Osim što pomaže kod rashlađivanja, daje domu tropski, egzotičan izgled.

2. Bostonska paprat

Prava fabrika vlage i prirodni prečišćivač vazduha. Idealna za kupatila i kuhinje gdje je vlažnost veća. Potrebno joj je redovno orošavanje i stabilna vlažna sredina.

3. Aloe vera

Minimalno zalivanje, maksimalna korist. Osim što doprinosi svježini prostora, gel iz njenih listova idealan je za smirivanje opekotina od sunca – zato je savršena biljka za ljeto.

4. Fikus bendžamin

Njegovi sjajni listovi pomažu u održavanju vlažnosti i čine ga upečatljivim dekorativnim elementom. Izuzetno je izdržljiv i lako se prilagođava uslovima u zatvorenom prostoru.

5. Spatifilum (djevojačka sreća)

Poznat po svojim elegantnim bijelim cvjetovima i sposobnosti prečišćavanja vazduha. Ne traži posebnu njegu, a unosi mir i svježinu u svaku prostoriju.

Zahvaljujući niskom intenzitetu i fleksibilnosti, ova rutina se lako uklapa u svakodnevne obaveze. Iako se često preporučuje dnevni cilj od 10.000 koraka, sat vremena brzog hodanja donosi oko 5500 koraka, što je već više od pola tog cilja.

Na društvenim mrežama sve više pažnje privlači novi fitnes trend pod nazivom 6-6-6 izazov. Riječ je o jednostavnoj, ali efikasnoj rutini hodanja koja ne traži nikakvu posebnu opremu niti komplikovana pravila. Cilj izazova je podstaći ljude na redovno kretanje, čak i ako imaju gust raspored, piše New York Post.

Pravila izazova su vrlo jasna

Svaki dan preporučuje se 60 minuta brzog hodanja, idealno u 6 sati ujutru ili 6 sati uveče. Osim toga, uključuje se i šest minuta zagrijavanja prije šetnje te šest minuta istezanja i smirivanja nakon nje.

Zahvaljujući niskom intenzitetu i fleksibilnosti, ova rutina se lako uklapa u svakodnevne obaveze. Iako se često preporučuje dnevni cilj od 10.000 koraka, sat vremena brzog hodanja donosi oko 5500 koraka, što je već više od pola tog cilja.

Hodanje, osim što pomaže u kontroli tjelesne težine, pozitivno djeluje i na gustinu kostiju, insulinsku osjetljivost, krvni pritisak, cirkulaciju i zdravlje srca.

Takođe, utiče na raspoloženje i olakšava varenje. Prema preporukama američkog Ministarstva zdravlja, odrasli bi trebalo da imaju najmanje 150 minuta umjerene aerobne aktivnosti sedmično – što ovaj izazov u potpunosti pokriva.

Jutarnje šetnje doprinose boljem snu

Stručnjaci ističu kako i jutarnje i večernje šetnje imaju svoje prednosti. Hodanje nakon jela pomaže u regulaciji šećera u krvi i poboljšava zdravlje organa za varenje i kardiovaskularnog sistema, dok jutarnje šetnje, zbog izloženosti prirodnom svjetlu, doprinose boljem snu.

Večernje šetnje, s druge strane, pomažu u oslobađanju od stresa nakupljenog tokom dana.

Trenerica Lindsey Bomgren kaže da je glavni cilj izazova pomoći ljudima da usvoje redovnu naviku kretanja i da im određeno doba dana, poput 6 sati, posluži kao podsjetnik da je vrijeme za šetnju. Njen kolega Matt Dustin dodaje da vrijeme dana nije presudno, već dosljednost.

Za one koji žele dodatno pojačati svoj trening, preporučuje se dodavanje treninga snage dva do tri puta sedmično ili korišćenje prsluka s utezima tokom hodanja – ako im to odgovara.

(Izvor vijesti: Oslobođenje)

Da li sreća može da se kupi? Za većinu ispitanika jednog novog istraživanja u Americi, odgovor je „da”, ali po visokoj cijeni. Šest od deset učesnika ankete konsultantske firme Empover vjeruje da novac može da kupi sreću, ali da im je za takav efekat potrebna plata od oko 284.000 dolara godišnje, iako je prosječna plata u SAD oko četiri puta manja.

Teret rasta cijena osjeća 81 posto ispitanika

Kada je riječ o vrijednosti imovine koja bi bila dovoljna za osjećaj blagostanja i zadovoljstva, ona iznosi 1,2 miliona dolara, što je daleko veći iznos od prosječne vrijednosti američkih domaćinstava procijenjene na oko 192.000 dolara.

Novo istraživanje sprovedeno je u teškom periodu za američku ekonomiju, djelimično zbog uticaja inflacije koja raste već duže od godinu dana, a prema anketi, 81 posto ispitanika priznalo je da osjeća teret rasta cijena, piše Si-Bi-Es.

Dok je prosječan godišnji iznos koji bi mogao da „kupi sreću” iznosio 284.000 dolara, milenijalci među ispitanicima, odnosno pripadnici generacije rođene između 1981. i 1996, imali su najveće apetite i njihov prosječan željeni iznos bio bi veći od pola miliona dolara.

Empover navodi da su njihove težnje vjerovatno izazvane time što su najveći dio života bili suočavani s različitim vidovima ekonomske krize, poput Velike recesije, baš u vrijeme kada je veliki dio njih počeo da se zapošljava.

Nobel za studiju o novcu i sreći

Može li novac da kupi sreću tema je naučnih istraživanja već decenijama, a ove godine je Nobelovom nagradom za ekonomiju nagrađen upravo Danijel Kaneman, koji je u nedavnoj studiji sa kolegama sa Prinston univerziteta otkrio da kontinuirani povraćaj neke investicije u iznosu od pola miliona dolara godišnje može da utiče na zadovoljstvo životom, ali da veći iznos od toga ne predstavlja veliku razliku u percepciji.

Ipak, za mnoge Amerikance sreća se ne postiže samo kroz veliko bogatstvo, ističe Empover.

Prema studiji, 67 posto ispitanika je navelo da bi bili srećniji kada bi na vrijeme mogli da plaćaju sve račune i zaduženja, a više od polovine kada ne bi imali dugove i mogli da bez brige sebi priušte neke luksuzne stvari.

Za 45 procenata najveća sreća bila bi posjedovanje sopstvenog doma, a sedam od deset ispitanika reklo je da bi više novca moglo da riješi većinu njihovih problema.

(Izvor vijesti: Politika)