Kladuški penzioneri: Preživjeti sa minimalnom penzijom je umjetnost

Od oko 1.840 penzionera, članova kladuškog Udruženja penzionera, njih čak 82 posto prima najnižu penziju, koja je za januar mjesec iznosila 565,18 KM.

Prema riječima Rasima Redžića, predsjednika ovog Udruženja iako je januarska penzija uvećana za pet posto i dalje ne prati rast cijena i nedostatna je za život. Preživjeti sa minimalnom penzijom od 565 KM je umjetnost, ističe Redžić.

Porazno je, dodaje, da je i dalje veliki jaz između minimalne i najviše penzije, a koja prema važećem zakonu do daljnjeg ostaje 2.800 KM.

Redžić ističe da su penzioneri naročito opterećeni zdravstvenim problemima, tačnije da moraju veći dio svojih penzija izdvajati za lijekove i zdravstvene usluge. Izraženiji problem su skupi lijekovi, naročito ako se ima u vidu da je penzionerska populacija najveći potrošač i kupac lijekova.

Reždić kaže da se skupi lijekovi ne nalaze ili se skidaju sa esencijalne liste lijekova i da ih penzioneri moraju kupovati. Takođe, penzioneri sa kladuške opštine moraju plaćati i specijalističke preglede ili u Domu zdravlja ili privatnim ordinacijama, ukoliko iste ne žele obaviti u Kantonalnoj bolnici.

Kroz rad Udruženja penzionerima  pokušavaju malo olakšati i pomoći. Jedna od takvih aktivnosti jeste upis, odnosno nabavka ogrevnog drveta, a koja je u završnoj fazi.

Redžić kaže da su penzioneri pokazali veliki interes za ovakav način nabavke jer plaćaju na rate, i, iako cu cijene po prostornom metru veće u odnosu na prošlu godinu ipak su povoljnije od drugih ponuđača na slobodnom tržištu.

(Izvor i foto: radiovkladusa.ba)

 

 

 

Podijeli tekst sa drugima na:

5 stvari zbog kojih penzioneri najviše žale

Većina savjeta o penzijama i penzionerskim danima je usmjerena na štednju – smanjenje troškova, povećanje prihoda… Rijetko se govori o tome na šta treba trošiti novac, kako u starosti ne biste zažalili.

GOBankingRates je razgovarao sa dva stručnjaka za finansijsko planiranje koji dobro poznaju ovaj sektor i razumiju se u penzije. Evo šta savjetuju penzionere.

Maks Ejveri, stručnjak za poslovni razvoj i rast kaže da je uvijek iznova slušao o tome kako penzioneri izražavaju kajanje – ne zbog novca koji nisu uštedjeli, već zbog stvari na koje bi voljeli da su potrošili više novca u svojim mlađim godinama.

Zdravlje je najveće bogatstvo

Ejveri zdravlje u penziji naziva „pravim bogatstvom“ i naišao je na mnoge inače dobrostojeće penzionere koji su nedovoljno ulagali da bi ostali zdravi.

– Pored rutinskih pregleda, ulaganje u preventivne stomatološke preglede i druge mjere usmjerene na zdravlje pokazale su se neprocjenjivim. Zanemarivanje zdravlja u ranijim godinama često dovodi do neočekivanih troškova zdravstvene zaštite u penziji – ističe on.

Prema Američkom društvu za starenje (ASA), vlasništvo nad kućom je jedna od najvećih razlika između penzionera koji napreduju i onih koji samo preživljavaju.

Svoja kućica, svoja slobodica

Dom može biti značajan izvor bogatstva koji dramatično smanjuje troškove stanovanja i koji stariji mogu koristiti i za dodatni prihod.

Iako posjedovanje kuće nosi stres i rizik, čak i stariji vlasnici kuća sa visokim nivoom hipotekarnog duga su mnogo finansijski sigurniji od onih koji su pod kirijom, ali samo ako su te kuće dobro održavane.

-Previdjeti manje popravke ili nadogradnje u ranijim godinama može dovesti do značajnih troškova kasnije. Dobro održavan dom ne samo da pruža udobnost, već može biti i unosna imovina na tržištu nekretnina koje se stalno mijenja – navode analitičari.

Pomoć odrasloj djeci

Mnogi roditelji, posebno oni koji sami grade svoje bogatstvo, odbijaju da finansijski pomognu svojoj odrasloj djeci, jer vjeruju da nikada neće rasti ako znaju da se uvijek mogu osloniti na svoje roditelje.

Iako ta filozofija nije potpuno bez argumenata, mnogi penzioneri zbog toga žale.

–To što su bili strogi ranije ili su odbili da pomognu djeci da na životnim prekretnicama, kao što su vjenčanje ili kupovina automobila ili kuće, stigne ih kasnije u vidu kajanja – navode u ASA.

Unucima, od bake, za fakultet

Ekonomista sa Harvarda i stručnjak za lične finansije Kejša Bler je međunarodna autorka bestselera „Holističko bogatstvo“.

I ona kaže da penzioneri često izražavaju žaljenje zbog određenih finansijskih odluka koje su doneli ranije u životu.

-Mnogi penzioneri žale što nisu finansijski podržali obrazovanje svojih unuka i tako pomgli i svojoj djeci – kaže Bler.

Žal za putovanjima

Uz to, stariji gledaju unazad i shvataju da su svoje živote proveli živeći da bi štedjeli, umjesto da štede da bi živjeli. Sav novac na svijetu ne može da otkupi priliku da iskusite stvari koje čine život vrijednim življenja.

–Mnogi penzioneri izražavaju žaljenje što nisu više ulagali u putovanja i iskustva u ranim fazama života – rekla je Kejša Bler.

Podijeli tekst sa drugima na:

Trifunović: Penzije uvećane za 60 odsto tokom mandata premijera Viškovića

Predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske Ratko Trifunović zahvalio je Vladi Republike Srpske što vodi računa o socio-ekonomskom položaju penzionera i naveo da su penzije uvećane za 60 odsto tokom mandata

Trifunović je rekao da je danas počela isplata uvećane januarske penzije.

– Da li će biti uvećanja u ovoj godini zavisi od materijalno-finansijskog položaja Republike. Ako se poveća najniža cijena rada, ako srezmjerno tome budu rasle i ostale plate, ako se budu povećavala sredstva od naplate doprinosa i prihodi budžetu, mi možemo očekivati da Vlada tokom godine donese odluku i o vanrednom povećanju – rekao je Trifunović novinarima tokom sastanka Upravnog odbora Udruženja penzionera Srpske koji se održava u Tesliću.

On je naveo da se na sastanku razgovara o materijalnom položaju penzionera, kao i o banjskom liječenju ove kategorije stanovništva, podsjetivši da je za ove namjene prošle godine Vlada Srpske odobrila sredstva za 1.000 penzionera koji su upućeni na banjsko-klimatski oporavak u jednu od šest banja sa kojima je potpisan ugovor.

– Očekujemo da će Vlada Republike Srpske naći sredstva i ove pete godine kako se sprovodi program banjsko-klimatske rehabilitacije – rekao je Trifunović.

Pomoćnik ministra za rad i zapošljavanje Andrea Milinčić rekla je da Vlada zajedno sa resornim ministarstvom radi na povećanju standarda penzionera i podsjetila da je odlukom Vlade iznos najniže penzije za 2024. godinu 300,61 KM koja se primjenjuje od 1. januara tekuće godine.

– Vodeći se principom međugeneracijske solidarnosti Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite nastaviće da podržava rad Udruženja penzionera Republike Srpske prateći njihove aktivnosti i rad – izjavila je Milinčićeva.

Sastanku Upravnog odbora Udruženja penzionera Republike Srpske prisustvuje i predsjednik Fonda PIO Republike Srpske Mladen Milić.

(Izvor i foto: Srna)

Podijeli tekst sa drugima na:

Milić: Prosječna januarska penzija 591 KM, za 40 godina staža 882 KM

Predsjednik Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje /PIO/ Republike Srpske Mladen Milić izjavio je da je Ministarstvo finansija jutros doznačilo 146,5 miliona KM za januarsku penziju i da će oko 283.000 penzionera u Srpskoj i van nje dobiti penzije na svoje račune, ističući da je prosječna januarska penzija 591 KM ili 45,38 odsto prosječne plate u Srpskoj.

“Kada govorimo o korisnicima prava koji imaju 40 i više godina staža osiguranja, njihova prosječna penzija za januar je 882 KM, odnosno oko 68 odsto prosječne plate u Republici Srpskoj”, rekao je novinarima Milić, koji u Tesliću prusustvuje sjednici Upravnog odbora Udruženja penzionera Republike Srpske.

On je naveo da će “Pošte Srpske” danas ili u naredna dva dana završiti isplatu penzija licima koja ovo pravo ostvaruju preko njih.

“Fond za penzijsko osiguranje, kao servis jednog od najvećih konzumenata kada je riječ o građanima Republike Srpske, pravovremeno je izvršio obračun uvećanih penzija za 9,2 odsto u skladu sa zakonom na osnovu redovnog godišnjeg usklađivanja, pravovremeno dostavio sve čekove `Poštama Srpske` koji isplaćuju za nekoliko desetina hiljada korisnika prava u Republici Srpskoj i svim poslovnim bankama fajlove”, rekao je Milić.

On je naglasio da je, u odnosu na decembarsku penziju, potrebno za 12,5 miliona KM više sredstava na mjesečnom nivou, te će na godišnjem nivou, kako je predviđeno planom, biti potrebno oko 150 miliona KM više u odnosu na 2023. godinu.

Podijeli tekst sa drugima na:

Na šta ukazuje glad koju osjećate i nakon jela?

Glad koju osjećate nakon jela može da ukazuje na nekoliko različitih problema.

Nutricionista Kerol Mareto ističe da, ukoliko vaša ishrana nije dovoljno dobra, tijelo može da se pobuni.

Ako jedete malu količinu hranljivih materija i ne odmarate se dovoljno, tijelu će biti potrebno više energije. Glad može da traje duže ako vam nedostaju proteini, pa zbog toga bi bilo važno da u ishranu uvedete velike količine povrća i voća.

Stres povećava proizvodnju kortizola, što izaziva dodatno osjećanje gladi. Ako ste često pod stresom, joga ili meditacija mogu vam pomoći da riješite ovaj problem.

Nedostatak sna takođe može biti jedan od razloga zašto ste gladni. Kvalitetan san je važan za regulaciju hormona, uključujući grelin, koji se često naziva “hormon gladi” jer povećava unos hrane.

Trebalo bi da spavate najmanje šest sati svake noći i ograničite upotrebu elektronskih uređaja prije spavanja.

Podijeli tekst sa drugima na:

U Srpskoj sutra isplata uvećanih januarskih penzija

Ministarstvo finansija Republike Srpske obavještava javnost da će u Republici Srpskoj sutra 08.02.2024. biti isplaćene uvećane januarske penzije, za koje je u Budžetu obezbijeđeno 146.740.201 KM, u neto iznosu. U odnosu na penziju isplaćenu u mjesecu decembru 2023. godine, ukupan neto iznos potreban za isplatu penzija je veći za 12,5 miliona KM.

Redovnim usklađivanjem koji se zasniva na praćenju procenta prosječnih potrošačkih cijena i procentu prosječne plate, penzije su uvećane za 9,2 odsto.

Vlada Republike Srpske i resorno nadležna ministarstva će i dalje raditi na poboljšanju materijalnog položaja penzionera, u skladu sa ekonomskim kretanjima u Republici Srpskoj.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ko su penzioneri koji imaju primanja niža od najnižih

Među 76.000 penzionera koji žive u Federaciji BiH značajan broj je onih čija su primanja niža od najnižih. Upravo na tu nepravdu je pred zgradom Suda BiH pokušao ukazati penzioner Fais Nokić, koji je stigao s transparentom na kojem je pisalo “Penzioneri sa srazmjernom penzijom su ugrožena kategorija“.

Nažalost, radi se o penzionerima koji su radili u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, Crnoj Gori, odnosno republikama bivše države, dok su drugi dio staža ostvarili na području BiH.

Svojevremeno su predlagači Zakona o PIO previdjeli činjenicu da su bivše republike postale države, pa su, praktično, u isti koš stavili sve njih, među kojima i one koji su radili u zemljama zapadne Evrope i gdje su iznosi penzija značajno visoki.

Budući da ta svojevrsna zaostavština prethodnog državnog uređenja nije riješena s bivšim republikama, odnosno sada državama, veliki broj penzionera, kada zbroji oba dijela penzije, dobije iznos manji od onog koliko iznosi najniža penzija u Federaciji BiH.

Praktično, njihova primanja ne prelaze 300 ili 400 KM, a Federacija BiH nije u obavezi da im izmiri tu razliku do iznosa najniže penzije.

– Po mom sudu, to je teška nepravda. I do sada smo govorili, a ponavljam da ću kao predsjednik Saveza učiniti sve da ti ljudi, ni krivi ni dužni, ne budu više oštećeni.

Federacija BiH, naravno pod uvjetom da žive tu, mora uzeti na sebe da im se razlika do iznosa najniže penzije isplati, što sada nije slučaj – kazao nam je Redžo Mehić, predsjednik Saveza udruženja penzionera FBiH.

Ogromni su, naglasio je, prigovori i žalbe korisnika takvih srazmjernih penzija i vrijeme je, poručio je, da se ta nepravda ispravi.

Zanimljivo je bilo da je sve do prošle godine ista situacija bila s penzionerima koji su, naprimjer, radili u RS, a žive na području FBiH. Sve do tada trpjeli su ogromnu nepravdu.

Podijeli tekst sa drugima na:

Palijativna njega u RS: “To nije mjesto gdje pacijenti završavaju život”

Konstantan rast broja pacijenata oboljelih od malignih bolesti u RS povećava potrebu za odjelima palijativne njege, a ovaj oblik medicinske brige o onkološkim pacijentima u terminalnoj fazi bolesti u Srpskoj i dalje imaju samo bolnice u Gradišci i Nevesinju.

Kako je u razgovoru za “Nezavisne novine” rekao Rajko Dodik, direktor bolnice Gradiška, ova bolnica Odjel palijativnog zbrinjavanja ima od 2011. godine, a do danas su na tom odjelu imali više od 1.000 pacijenata.

“Do sada smo imali 910 palijativnih pacijenata i oko 130 pacijenata u komi”, kazao je Dodik.

Naveo je da Odjel raspolaže sa 10 kreveta, od čega je šest kreveta za opšte palijativne pacijente, te četiri kreveta, smještena u dva apartmana, za pacijente u komi.

Dodik je pojasnio da je princip prijema pacijenata takav da rodbina oboljelog šalje zahtjev bolnici.

“Ukoliko imamo slobodnih kapaciteta, onda pacijente smještamo na osnovu nalaza onkološkog konzilija ili onkologa, sa preporukom da su iscrpljene sve mogućnosti za dalje liječenje i da je potrebno zbrinjavanje na Odjelu palijativne njege”, rekao je Dodik, dodajući da na ovaj odjel primaju i druge pacijente kod kojih su takođe iscrpljeni svi drugi načini liječenja.

Naveo je da imaju i mlađe pacijente koji na Odjel palijativne njege dolaze najčešće nakon saobraćajnih nezgoda.

Istakao je da se dešava da sa njihovog Odjela palijativne njege nakon liječenja kući odlaze pacijenti od kojih su svi ostali ljekari digli ruke.

“Odjel palijativne njege nije mjesto gdje pacijenti završavaju svoj život, već se dešava da, zahvaljujući brizi ljekara, budu otpušteni sa ovog odjela i vrate se na rehabilitaciju ili kući”, kazao je Dodik.

Dodao je da su pacijenti na ovom odjelu zahtjevni u smislu da se, pored bazalne terapije, nerijetko liječe od infekcija i sepse.

Naveo je da u planu imaju rekonstrukciju bolnice, gdje bi se i Odjel palijativne njege proširio.

Kako su za “Nezavisne novine” rekli u Univerzitetskom kliničkom centru RS, stalan rast malignih bolesti u Srpskoj i nedovoljni kapaciteti bolničkog smještaja doveli su do potrebe izgradnje i opremanja novog objekta namijenjenog pružanju zdravstvene zaštite oboljelim od malignih bolesti.

Dodali su da je izgradnja regionalnog centra za liječenje malignih bolesti unutar UKC RS počela u novembru 2022. godine.

“Cilj ovog projekta je formiranje regionalnog centra za liječenje malignih bolesti koji će služiti kao centar za smještaj pacijenata na dužem liječenju, kao i dijagnostički centar sa adekvatnim kapacitetima za dnevno liječenje pacijenata”, naveli su u UKC RS.

Istakli su da će objekat raspolagati sa 360 kreveta za duži smještaj pacijenata.

“Za potrebe onkoloških pacijenata centar će imati 190 ležaja, Hematologija 90 ležaja, a 80 ležaja za palijativnu njegu pacijenata koji su u terminalnoj fazi bolesti”, zaključili su u UKC RS.

(Izvor: Nezavisne novine)

Podijeli tekst sa drugima na:

Zašto krvni pritisak raste zimi?

Ako ste primijetili da vam je krvni pritisak povišen tokom zime, a već od ranije imate problem sa hipertenzijom, postoji razlog zašto se to dešava. Određene studije su pokazale šta se dešava s pritiskom tokom zime, a o svemu tome detaljnije čitajte u nastavku teksta.

Povećanje krvnog pritiska zimi

Da krvni pritisak raste tokom zimskih dana, kao i da ga je teže kontrolisati, pokazala je studija koju je predstavila “American Heart Association”. Rezultati istraživanja, koje je predstavila ova asocijacija, pokazuju da će ljudi sa hipertenzijom vjerovatno primijetiti povećanje krvnog pritiska tokom zimskih mjeseci.

Naime, istraživači su primijetili da se pritisak teže kontroliše zimi, dok stručnjaci preporučuju pacijentima da im prioritet budu životne navike za koje se zna da pomažu u kontroli krvnog pritiska, a među najvažnijima se izdavajaju:

  • održavaje normalne težine
  • smanjen unos natrijuma
  • zdrava ishrana
  • vježbanje najmanje 150 minuta nedeljno.

U ovoj studiji, kako su otkrili naučnici, u prosjeku se gornji krvni pritisak povećao do 1,7 mm Hg u zimskim mjesecima u poređenju sa ljetnjim. Takođe, primijetili su i da su napori u kontroli krvnog pritiska smanjeni za pet odsto u poređenju sa ljetnjim periodom. Inače, kardiolozi navode da se u praksi često susreću sa slučajevima da pacijenti imaju dobro kontrolisan pritisak tokom ljeta, a kada dođu na kontrolu tokom zime, pritisak im bude povišen.

Podijeli tekst sa drugima na:

Brčanski penzioneri traže veću podršku

Uprkos činjenici da Brčko iz budžeta izdvaja znatno više sredstava za pomoć penzionerima u odnosu na sve druge dijelove BiH, predstavnici najstarije populacije smatraju da ima prostora i za dodatno budžetsko podizanje njihovog standarda.

“Uprkos izdašnim izdvajanjima iz brčanskog budžeta penzioneri i dalje veoma teško žive, odnosno jedva preživljavaju, što se odnosi na većinu od 4.800 naših članova“, kaže Spasoje Radonjić, sekretar Udruženja penzionera Republike Srpske Brčko, dodajući kako smatra da kriteriji za raspodjelu tih sredstava unutar penzionerskih kategorija nisu dobro urađeni.

Slična situacija je i sa oko 5.000 penzionera koji su naslonjeni na Fond PIO/MIO Federacije BiH, a egzistiraju u Brčkom.

“S obzirom na visinu budžeta Distrikta smatram da bi pomoć našim članovima u odnosu na do sada pruženu, trebala biti bar dva do tri puta veća i to u različitim sferama”, naglašava u ime penzionera PIO/MIO Federacije BiH za Brčko predsjednik Ismet Bešić.

Jasno je svima koji predstavljaju najstariju populaciju stanovništva u Distriktu da se kroz zajednički nastup, mogu izboriti i za veća prava, odnosno bolji životni standard svojih članova.

(Izvor: radiobrcko.ba)

Podijeli tekst sa drugima na: