Autor: sandric84

Alkohol može predstavljati zdravstveni problem čak i za one koji piju malo ili povremeno. Konzumacija alkohola je štetna po zdravlje u bilo kojem životnom dobu, ali s godinama rizici postaju veći – čak i uz istu količinu pića.

Alkohol utiče na gotovo svaki organski sistem u tijelu, uključujući mišiće i krvne sudove, sistem za varenje, srce i mozak. Posebno utiče na starije osobe, jer kod njih već dolazi do određenog opadanja ili slabljenja većine organskih funkcija.

Kod starijih osoba koje piju postoji sasvim drugačiji skup zdravstvenih faktora rizika. Ljudi možda ne primjećuju da pića koja su ranije dobro podnosili sada drugačije utiču na njihov mozak i tijelo.

Alkohol može izazvati nove probleme u starijem dobu – naročito kod osoba starijih od 65 godina – čak i za one koji piju malo ili povremeno. Starije osobe uglavnom imaju manje mišićne mase i zadržavaju manje vode u tkivima u odnosu na mlađe, što može povećati koncentraciju alkohola u krvi, upozoravaju ljekari.

To znači da je potrebno manje alkohola da bi se starija osoba osjećala pijano, a time se povećava rizik od ozbiljnih povreda pri padu.

Alkohol povećava rizik od demencije

Prema istraživanju doktorke Sare Džo Nikson, starije osobe takođe pokazuju deficite u radnoj memoriji pri nižim koncentracijama alkohola u krvi nego mlađi konzumenti. U drugoj studiji na kojoj je dr Nikson radila, neki stariji ljudi su u simulacijama vožnje imali problema i nakon manje od jednog pića.

Konzumacija alkohola može povećati rizik od razvoja hroničnih stanja kao što su demencija, dijabetes, rak, hipertenzija i srčane bolesti. Takođe može pogoršati zdravstveno stanje kod starijih osoba koje već žive s hroničnim bolestima.

Interakcije sa lijekovima imaju veliki značaj. Miješanje alkohola sa lijekovima koji se često koriste u starijem dobu – kao što su oni za liječenje dijabetesa ili povišenog pritiska – može smanjiti efikasnost lijekova ili izazvati štetne nuspojave, poput čireva ili nepravilnog rada srca. Bensodiazepini, kada se kombinuju sa alkoholom, mogu usporiti disanje i djelovati kao snažan sedativ.

Čak i lijekovi koji se izdaju bez recepta mogu biti rizični. Na primjer, aspirin, koji neki stariji ljudi uzimaju radi smanjenja rizika od kardiovaskularnih bolesti (uprkos mogućim nuspojavama), može izazvati ozbiljna gastrointestinalna krvarenja, za koja su starije osobe već u većem riziku.

Neki stariji odrasli tvrde i da se mamurluk pogoršava s godinama. Iako ne postoje snažni naučni dokazi koji to potvrđuju, mamurluk može djelovati gore jer alkohol dodatno pogoršava druge simptome starenja, poput lošeg sna.

Kako smanjiti rizik?

Stručnjaci ističu da je konzumacija alkohola među starijima porasla u posljednjim godinama, iako je trend teško precizno pratiti zbog oslanjanja na ankete samoprocjene. Nakon decenija miješanih poruka o štetnosti i mogućim koristima alkohola, najnovija istraživanja jasno pokazuju da nijedna količina alkohola nije bez rizika.

Ali koja je „sigurna“ količina za starije ljude? To nije lako odrediti. Postojeće studije koriste različite kriterijume za umjereno pijenje, što otežava uspostavljanje konsenzusa.

Dr Nikson preporučuje da odrasli stariji od 65 godina ne bi trebalo da konzumiraju više od jednog pića dnevno, i ne više od sedam pića sedmično.

Svi stručnjaci naglašavaju da starije osobe treba da obrate pažnju na reakcije svog tijela na alkohol i da prestanu ili smanje konzumaciju ako primijete da alkohol negativno utiče na njihovo fizičko ili kognitivno stanje.

„Odgovor ne mora biti potpuna apstinencija“, kaže dr Nikson. Ali zdravo starenje „vjerovatno ne podrazumijeva više pića dnevno za većinu ljudi“.

Zato, ako trenutno ne pijete – nemojte ni počinjati, savjetuju ljekari. A ako pijete, budite iskreni prema svom ljekaru o količini koju konzumirate i činite to u sigurnom okruženju, svjesni da vaša tolerancija možda više nije kao što je nekad bila.

(Izvor vijesti: RTS)

Srce radi težak i zahtjevan posao, pumpa krv i hranljive materije u vaše organe i pod pritiskom je svake sekunde svakog dana. To je u prosjeku 60 do 100 otkucaja u minuti, a ako je više, govorimo o tahikardiji.

Ako vam je srce zdravo, tahikardija je uglavnom samo neprijatna i privremena pojava. Međutim, ako je u pitanju bolesno srce, tahikardija može biti opasna po život. Međutim, nije svaki brz otkucaj srca problem.

Na primjer, dječija srca kucaju mnogo brže od odraslih, a takođe je povećan broj otkucaja srca kod osoba niskog rasta i kod žena. Neki uslovi takođe mogu izazvati tahikardiju.

Evo nekoliko razloga zašto vam srce može brže kucati:

Stres

Kada ste pod stresom, oslobađa se hormon kortizol, koji utiče na vaš otkucaj srca i povećava krvni pritisak, što dovodi do ubrzanog pulsa. Ovo je normalna reakcija na stres i možete isprobati vježbe opuštanja kao što je meditacija da biste se smirili.

Pretjerana stimulacija

Za to mogu biti krivi kafa, alkohol, nikotin ili ADHD lijekovi, jer mogu izazvati visok krvni pritisak i tahikardiju. Ako su ovo okidači, pratite zdravu ishranu i ograničite unos ovih supstanci. Prema smjernicama, maksimalni unos kofeina za odrasle ne bi trebalo da prelazi 400 miligrama dnevno.

Dehidracija

Kada ste dehidrirani, vaš efektivni volumen krvi se smanjuje, što snižava vaš krvni pritisak, što može dovesti do povećanja broja otkucaja srca dok vaše tijelo nadoknađuje smanjenu zapreminu krvi.

Anksioznost

Anksiozni poremećaji su najčešća mentalna bolest na svijetu. Anksioznost oslobađa kortizol, koji ubrzava rad srca i podiže krvni pritisak. Možete se smiriti fokusiranjem na svoje disanje.
Stavite ruku na stomak i fokusirajte se na udisanje i izdisanje, brojanje. Uradite ovu vježbu 10 sekundi, ponavljajući ako je potrebno.

Nedostatak sna

Ovo je čest uzrok brzog otkucaja srca. Nedostatak sna ometa hormone i može izazvati visok krvni pritisak i tahikardiju. Stručnjaci preporučuju sedam do devet sati sna za potpuni oporavak.

Bol

Prema riječima stručnjaka sa klinike Mejo, akutni bol takođe izaziva oslobađanje hormona stresa, a sve njegove negativne efekte smo već naveli. Bez obzira da li je bol uzrokovan prelomima, ranama ili nekim drugim zdravstvenim stanjem, ako se liječi, otkucaji srca će se vratiti u normalu.

(Izvor vijesti: Kurir)